Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

12

description

HALIRI‘Professor’ Iha KorupsaunBuat ida nebe ema la haluha bainhira Xanana Gusmao nudar presidenti CNRT iha kampaña ba eleisaun jeral iha 2007 hateten katak se mak naok 50 sent, sai! Liafuan hirak ne’e mak repete iha fatin nebe Presidenti CNRT vizita. Ohin loron naok 50 sent, sai, sai tiha ona topiku komik nian ka bahan lelucon.Liutiha tinan 1 governu AMP nebe Xanana Gusmao xefia; korupsaun sai at liu. Ema barak hakilar atu kombate korupsaun, media lokal no internasional fo sai kazu korupsaun, maibe governu konsidera nudar parte husi kampaña partidu opozisaun, tamba ne’e governu taka tiha sira nia tilun ka rona maibe tama husi tilun sorin sai fali tilun sorin. Governu laiha sasukat oinsa atu kombate ba kazu korupsaun hirak ne’e. Se haree fila fali ba kotuk, diferensia entre governu Fretilin no AMP: uluk governu dezafia ema atu hatoo faktus korupsaun nian, agora iha faktus barak maibe konsidera la ejiste. Ida ne’e la signifika katak governu Fretilin laiha korupsaun.Governu AMP foin konsidera iha korupsaun iha governu laran bainhira Millenium Challenge Coorporation (MCC) hakarak atu fo ajuda osan US $ 300 miloens ba governu bainhira Timor-Leste iha notas diak relasiona ho korupsaun. Maibe dala ida tan responsavel MCC iha governu DR. Joao Mariano Saldanha defende governu AMP katak notas Timor-Leste la diak tamba kazu korupsaun barak iha 2006; katak dados nebe uza ne’e dados governu anterior ninian ou iha liafuan seluk Joao Mariano Saldanha hakarak hateten governu AMP diak liu.Parte husi esforsu atu simu osan husi MCC, parlamentu nasional prosesa lalais Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nebe nudar inisiativa diak ida atu hatudu ba MCC katak Timor-Leste seriu duni atu kombate korupsaun. Parte husi kampaña atu hetan tulun husi governu Estadus Unidus, Primeiru Ministru Xanana Gusmao ba dala uluk halo suspensaun ba diretor Institutu Jestaun ba Ekipamentu no SAS tamba konsidera halo korupsaun, maski atuasaun ne rasik la liu prosesu formal tuir lei funsionamentu publiku nian. Primeiru Ministru brani atu foti desizaun deit ba nivel diretor nebe iha tendensia ba persegisaun politika, maibe laos politika atu kombate korupsaun ida nebe diak. Iha nebe deit korupsaun la haree ba rasa, idade, feto ka mane, boot ka kiik no klaru katak korupsaun la hatene partidu politiku.Governu AMP han basa makas bainhira Transparency International, organizasaun nebe tinan-tinan monitora korupsaun mundial fo sai katak Timor Leste nia korupsaun sai at liu; husi ranking 123 (2006) ba 145 (2008). Governu atu responde relatoriu Transparency International oinsa? Publiku nia preokupasaun laos boatus deit, minimu relatoriu Transparency International hatudu tiha ona.MCC atu fo tulun ba governu AMP? Klaru katak kondisaun atu hetan tulun husi MCC laos notas iha korupsaun deit, iha kondisaun 17 nebe tenki hatudu benefisiu signifikante hanesan Timor-Leste bele garante kapital suli livre iha Timor-Leste nebe signifika katak laiha politika protesaun ba interese nasional; presiza iha titulu rai nebe klaru atu fasilita kapital nebe suli mai Timor, partisipasaun feto iha edukasaun aumenta.Timor-Leste, presiza duni osan husi MCC, bele haree husi esforsu governu Fretilin no AMP. Korupsaun nebe ohin loron, uluk ita lakohi sai nasaun koruptu hanesan Indonesia, performance Indonesia iha tinan 2008 diak liu fali Timor (pozisaun126); signifika katak uluk ita aprende atu labele repete eror nebe Indonesia komete, maibe, agora ita aprende tiha ona no lakohi husik. At liu tan, Indonesia nebe sai mestre ba korupsaun, ohin loron ita aprende no sai matenek liu fali Indonesia. Tamba ne’e, ita hetan gelar professor iha korupsaun.Iha tempu Indonesia, ema barak nebe sai nudar funsionariu publiku ka PNS justifika hahalok korupsaun tamba dehan ne’e laos Timor nia osan; osan husi invazor Indonesia; balun halo korupsaun hodi ajuda rezistensia. Agora, korupsaun ne’ebe halo ita naok duni povu ne’e nia osan; osan husi fundu minarai. Iha parte ida Timor oan bele sai orgullu

Transcript of Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Page 1: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)
Page 2: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 20082 L E N O

Hakarak haruka lia menon, bele tatoli liuhusi nomeru telefone 7363738 (No.foun)ka ho SMS ba numeru ne’e ho dalan(dengan cara) hakerek hanesan ne’e: [Lia Menon]_Mensajen..............

Bele mos liu husi E-mail: [email protected] ka [email protected]

Bele esplika ita boot nia sentimentuwainhira simu karta notifikasaun husitribunal katak ita boot sai arguido bakrizi 2006?

Hau nudár Timor oan, hau iha prinsipiuba Timor katak hau uluk funu ba Timor niadiak, progresu no estabilidade. Karta no-tifikasaun ka mandatu de komparensia idane’e hau hanoin normal ba kualkér nasaunka sidadaun atu reponde ho responsa-bilidade no maturidade. Hau ba tribunalla’os ho novidade ida. Entaun ida ne’e la’osatu halo hau hakfodak. Se hau hakfodak,iha tinan 24 liu ba, iha tempu invazaun In-donezia, hau bele hakfodak. Agora ita sainasaun independente, hau funu ba inde-pendénsia Timor-Leste. Hau funu ba pro-gresu dezenvolvimentu Timor-Leste, hauhanoin katak atu ba hatan iha tribunal ne’ela iha impaktu ida ba hau.

Ita hare husi Komisaun InkerituInternasional, ita la haree ita boot sirania naran sai nudár arguido ba krizi2006 maibe agora sai oin seluk?

Hau hanoin katak ita nia guvernu formatiha ona Komisaun hanesan internasionalno nasionál ba krizi 2006. Ita nia tribunalbolu ami atu ba responde nudár arguido.Ita la hatene, ida ne’e nudár kompetensiatribunal. Ba hau, hau konkorda nafatin tan-ba ami nia kompromisu maka koopera hojustisa. Objetivu mak atu bele kria esta-bilidade ba ita nia povu no nasaun. Kual-kér sidadaun Timor, se hakarak Timor diak,progresu, povu ho nasaun ninian hakma-tek, hau hanoin katak ita tenki submete balei ne’ebe vigora iha ita nia rai laran.

Tuir informasaun ne’ebe ami ronakatak tribunal bolu ita boot ba tribunalnudár arguido tanba ita boot fahe kilatiha 2006?

Se tanba fahe kilat, hau mos la hatene.Tribunal bolu deit hanesan arguido hodi baresponde kona ba krizi 2006. Mais se tanbafahe kilat, ne’e hau hatene lolos katak amila fahe kilat. Ida ne’e polítika sira makahakarak interpreta. Maibé ami nunka fahekilat. Primeiru, ami mobiliza ema rezis-ténsia ne’ebe uluk funu ba Timor ne’e niadiak. Segundu, kuandu ami mobiliza sira,ami transfere kilat instituisaun ninian baema sira ne’ebe uluk ho espíritu nasio-nalizmu no patriotizmu hodi defende niarain. Ami la’os fahe kilat hanesan fahe re-busadu. Maibe ami fahe kilat ne’e ho res-ponsabilidade. Ami fahe kilat ne’e ba emasira ne’ebe eiz guerilheiros no klandestinane’ebe uluk luta ba rai ida ne’e.

Lere Anan Timur:

“Hau La Tauk Prizaun Becora”Ita la bele liga deit krizi 2006 maibe liga mos bakrimi grave ne’ebe mak akontese iha 1975 to’o1999. Ida ne’e hotu krimi. Ita la bele dehan hoamizade, ita hakotu tiha justisa. Ida ne’e lalos. Justisa tenki ba ema hotu. Hanesanmos ami. Krize 2006 ne’e mosu tanbadiskriminasaun Lorosa’e - Loromonu?Problema mak ne’e, iha duni diskrimi-nasaun Lorosa’e - Loromonu ka polítikanain sira maka hakarak inventa deit paraaproveita situasaun?

Coronel Lere Anan Timur, emasimples ida ne’ebe moris ihafoho no mai husi foho oan (Timur-red) sub-distritu Iliomar. NaranLere Anan Timur, la’osdepois ukun aan makfoin sai naran idane’ebe boot. Maibeiha tempu rezisten-sia luta kontra in-vazor. Lere AnanTimur ho narankompletu Tito daCosta Cristovãone’ebe moris iha 2 Fevereiru 1952 ne’e, simu kartahusi Tribunal sai nu’udar arguido ba krizi 2006.

Oin sa ninia komentariu kona-ba krizi 2006 no kartanotifikasaun husi tribunal? Tuir mai zevonia VIEIRA noalmerio ALVAREZ dada lia ho Coronel Lere Anan Timuriha Kuartel Jeral F-FDTL Tasi-Tolu semana kotuk liuba.

Kilat ne’e ita boot sira fahe ba emanain hira?

Kilat ne’e ami fahe ba ema ho total 200.Besik 300. Molok fahe kilat, ami fo prazuno orden katak imi simu to’o nia loron haufo orden imi tenki entrega. To’o iha nia lo-ron, sira entrega fila fali no to’o agora kilatida la falta.

Depois de Tribunal bolu tiha ita bootba hatán maibé kuandu ita boot la salaka la sai nu’udar arguido ba krizi 2006,ida ne’e la’os defamasaun?

Hau seidauk to’o iha pontu defamasaun.Maibé kuandu tribunal bolu hau, hau res-posta. Hau hanesan jeneral, kualkér ofisiálami nian, hau prontu atu ba. Tanba amiluta ba justisa, liberdade no independénsia.

Entaun justisa tenki ba ema hotu?Justisa tenki ba ema hotu. Hau bele

dehan katak iha nasaun sira seluk justisaakontese hanesan ami nian ne’e la iha.Tanba ita nia Primeiru Ministru, PrezidenteRDTL, no lideransa sira seluk mos tenki batribunal tanba deit krizi 2006. Hau hanoinkatak ida ne’e tenki iha kontinuidade nolabele para iha ne’e. Ita la bele liga deitkrizi 2006 maibe liga mos ba krimi gravene’ebe mak akontese iha 1975 to’o 1999.Ida ne’e hotu krimi. Ita la bele dehan hoamizade, ita hakotu tiha justisa. Ida ne’ela los. Justisa tenki ba ema hotu. Hanesanmos ami. Krize 2006 ne’e mosu tanba dis-kriminasaun Lorosa’e-Loromonu. Pro-blema mak ne’e iha duni diskriminasaunLorosa’e-Loromonu ka polítika nain siramaka hakarak inventa deit para aproveitasituasaun.

Entaun tuir ita nia opiniaun durantene’e la iha diskriminasaun Lorosa’e-

“Janaque da Silva” <[email protected]

Iha dia 24 Maio 2007, PR Jose Ramos Horta promete atu fo pakoterua, pakote ida peticinarius sira no pakote ida ba F-FDTL sira nebehela Instituisaun F-FDTL, katak se karik peticionarius sira hetansubsidiu ba tinan tolu, F-FDTL sei hetan subsidiu tinan nen nian,(sura ba osan karik peticionarius sira simu subsidiu 8.000,00 U$entaun F-FDTL sei hetan subsidiu dobro 16.000,00 U$),peticionarius sira simu hotu ona, ba F-FDTL ne’e bainhira ?

Page 3: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 3LENO

REDASAUN KLA’AK Responsavel Jornál Semanal kla’ak: Kolektiva1. Responsavel Jeral: nuno RODRIGUEZ2. Xefe Redasaun: zevonia VIEIRA3. Manu Ain : maria BIBEL, anita MARQUEZ, agostinha XIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ, deomentino da CRUZ, isolino VASGA, waidinik, nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, olegario de JESUS, danu FREITAS, gerson abel GEMCY, memia FERNANDES4. Hakerek Nain: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA, celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ, efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, naldo REI, ze’sopol CAMINHA, vital da CRÚZ

HALIRI

klaak-semanal.blogspot.com

referensi: Mak Sait (Kolektiva Media Kla’ak), Knar Fatin (Alamat), Hakerek Nain (Penulis), Manu Ain(Wartawan), Tatoli Lia (Koresponden), Duru basa (Penerjemah), Duru Foto (Foto Grafer), Banati &Ilas Nain (Layout & Grafik Design), Makaer Fukun (Pengacara), Lian Maus (Iklan), Habelar(Pemasaran) Fafahek (Distribusi), Banku (Bank)

Numeru 31/22 September 2008

‘Professor’ Iha Korupsaun

5. Duru foto: ze’sopol6. Tatoli Lia: guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7. Banati & Illas Nain: Zeloy.8. Makaer Fukun: arlindo SANCHES9. Lian Maus : anita Marquez, nico Zecoro SANTOS10.Karikatura : bayu, zecoro,11 Habelar : noolok CARMO, basilio12.Fafahek : noolok CARMO

Knar Fatin: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso, Dili Timor-LesteEmail: [email protected]úmeru kontaktu: +670 735 1360, +670 727 8247

Pintor logo : Alit AmbaraResposavel online: atero

“...Sofrementune’ebe akontese iha

mundu, labelekompriende didiak,

kuandu sira be terusne’e maka labarik

inosente sira”

- Albert Camus

Buat ida nebe ema la haluha bainhira Xanana Gusmao nudar presidenti CNRTiha kampaña ba eleisaun jeral iha 2007 hateten katak se mak naok 50 sent, sai! Liafuan hirak ne’e mak repete iha fatin nebe Presidenti CNRT vizita. Ohin loron naok 50 sent, sai, sai tiha ona topiku komik nian ka bahan lelucon.

Liutiha tinan 1 governu AMP nebe Xanana Gusmao xefia; korupsaun sai at liu. Emabarak hakilar atu kombate korupsaun, media lokal no internasional fo sai kazu korup-saun, maibe governu konsidera nudar parte husi kampaña partidu opozisaun, tambane’e governu taka tiha sira nia tilun ka rona maibe tama husi tilun sorin sai fali tilunsorin. Governu laiha sasukat oinsa atu kombate ba kazu korupsaun hirak ne’e. Se ha-ree fila fali ba kotuk, diferensia entre governu Fretilin no AMP: uluk governu dezafiaema atu hatoo faktus korupsaun nian, agora iha faktus barak maibe konsidera laejiste. Ida ne’e la signifika katak governu Fretilin laiha korupsaun.

Governu AMP foin konsidera iha korupsaun iha governu laran bainhira MilleniumChallenge Coorporation (MCC) hakarak atu fo ajuda osan US $ 300 miloens ba governubainhira Timor-Leste iha notas diak relasiona ho korupsaun. Maibe dala ida tan res-ponsavel MCC iha governu DR. Joao Mariano Saldanha defende governu AMP kataknotas Timor-Leste la diak tamba kazu korupsaun barak iha 2006; katak dados nebeuza ne’e dados governu anterior ninian ou iha liafuan seluk Joao Mariano Saldanhahakarak hateten governu AMP diak liu.

Parte husi esforsu atu simu osan husi MCC, parlamentu nasional prosesa lalaisKomisaun Anti Korupsaun (KAK) nebe nudar inisiativa diak ida atu hatudu ba MCCkatak Timor-Leste seriu duni atu kombate korupsaun. Parte husi kampaña atu hetantulun husi governu Estadus Unidus, Primeiru Ministru Xanana Gusmao ba dala ulukhalo suspensaun ba diretor Institutu Jestaun ba Ekipamentu no SAS tamba konsiderahalo korupsaun, maski atuasaun ne rasik la liu prosesu formal tuir lei funsionamentupubliku nian. Primeiru Ministru brani atu foti desizaun deit ba nivel diretor nebe ihatendensia ba persegisaun politika, maibe laos politika atu kombate korupsaun idanebe diak. Iha nebe deit korupsaun la haree ba rasa, idade, feto ka mane, boot kakiik no klaru katak korupsaun la hatene partidu politiku.

Governu AMP han basa makas bainhira Transparency International, organizasaunnebe tinan-tinan monitora korupsaun mundial fo sai katak Timor Leste nia korupsaunsai at liu; husi ranking 123 (2006) ba 145 (2008). Governu atu responde relatoriuTransparency International oinsa? Publiku nia preokupasaun laos boatus deit, minimurelatoriu Transparency International hatudu tiha ona.

MCC atu fo tulun ba governu AMP? Klaru katak kondisaun atu hetan tulun husi MCClaos notas iha korupsaun deit, iha kondisaun 17 nebe tenki hatudu benefisiu signifikantehanesan Timor-Leste bele garante kapital suli livre iha Timor-Leste nebe signifikakatak laiha politika protesaun ba interese nasional; presiza iha titulu rai nebe klaruatu fasilita kapital nebe suli mai Timor, partisipasaun feto iha edukasaun aumenta.

Timor-Leste, presiza duni osan husi MCC, bele haree husi esforsu governu Fretilinno AMP. Korupsaun nebe ohin loron, uluk ita lakohi sai nasaun koruptu hanesanIndonesia, performance Indonesia iha tinan 2008 diak liu fali Timor (pozisaun126);signifika katak uluk ita aprende atu labele repete eror nebe Indonesia komete, maibe,agora ita aprende tiha ona no lakohi husik. At liu tan, Indonesia nebe sai mestre bakorupsaun, ohin loron ita aprende no sai matenek liu fali Indonesia. Tamba ne’e, itahetan gelar professor iha korupsaun.

Iha tempu Indonesia, ema barak nebe sai nudar funsionariu publiku ka PNS justifikahahalok korupsaun tamba dehan ne’e laos Timor nia osan; osan husi invazor Indonesia;balun halo korupsaun hodi ajuda rezistensia. Agora, korupsaun ne’ebe halo ita naokduni povu ne’e nia osan; osan husi fundu minarai. Iha parte ida Timor oan bele saiorgullu tamba maski nasaun foin harii Timor-Leste nia sistema fundu petroliferu entermus ba transparensia sai numeru 2 iha mundu. Kestaun boot mak oinsa sistemafundu petroliferu nebe iha kontrola husi Parlamentu Nasional, Governu, Bank andPayment Authority (BPA), Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu no labele hasai osanhusi fundu petroliferu se la liu husi orsamentu jeral estadu bele aplika mos ba uti-lizasaun fundu petroliferu; bainhira iha kontrola liutiha orsamentu jeral estadu ne’eparlamentu nasional aprova.

Relatoriu Transparency Internasional nudar pankada boot ba governu AMP emtermus politika rai laran, maibe en termus Internasional ita rasik moe tamba ida ne’ereflete katak ita rasik laiha komitmentu politiku atu kombate korupsaun. Relatoriune’e reflete katak buat ruma salan ho fiskalizasaun husi Parlamentu Nasional, InspetorJeral, PDHJ no liu-liu Prokurador Jeral nebe la forte atu kombate korupsaun.

Lalais ka kleur, presiza iha duni vontade no komitmentu politika atu kombate dunikorupsaun tamba korupsaun haterus povu tomak no kuandu daet ona, susar atukura. Korupsaun la koñese rasa, idade, feto ka mane, iha relijiaun ka lae, uluk au-tonomia ka ukun an, sa tan korupsaun koñese partidu politiku.

Loromonu, maibe lider politika sira maklansa no provoka situasaun?

Seidauk iha evidénsias kona ba dis-kriminasaun Lorosa’e-Loromonu. To’o ago-ra Komisaun eventual ne’ebe uluk ita niaguvernu forma mos la temi diskriminasaun.Mais kontra regulamentu military ne’e ihano akontese duni. Ema ne’e dezerta no saihusi ninia instituisaun militár ne’e iha.Petisionariu sira nia kazu, guvernu AMP re-zolve tiha ona no fo osan. Maibe ami niaproblema kona ba diskriminasaun to’o ago-ra ema seidauk pronunsia. Keta halo abanbainrua sira akuza hau nu’udar jeneral idakriminozu, Becora ne’e ba ita hotu. Haununka tauk prizaun Becora. Uluk iha ai laranpior liu ida ne’e mos ami sei infrenta du-rante tinan 24. Sa tan Becora. Iha prizaunBecora ne’eba kama mos iha, hahán mosdiak. Ami nudár militár ami la bele ba Be-cora tanba ami nia kadea militar mos iha.Maibe hau hanoin katak hau seidauk to’oiha ne’eba.

Saida mak durante ne’e sai nu’udarita boot nia preukupasaun?

Hau nia preukupasaun, justisa tenki baema hotu. La’os ba ami deit. Maibé ba emahotu ne’ebe komete krime. Hau hanoin

katak invazaun 1975 ne’e mos, ema kometekrime. Iha krizi 2006 mos ema kometekrime. Entaun justisa ne’e tenki ba ema hotu.

Tuir ita boot nia interpretasaun konaba krizi 2006 ne’e F-FDTL mak krizi niahun?

Ema barak maka interpreta katak krizi2006 ne’e F-FDTL no PNTL maka nia hun.Hau bele dehan katak ida ne’e efeitu idane’ebe ikus mai PNTL no FFDTL maka saivítima. Hau hanoin katak kauza ne’e itaseidauk to’o nia hun. Se maka krizi niniahun, karik ita nia alin sira ne’ebe agora da-dauk iha kadea hanesan Salsinha hamutuksira seluk, ne’e sira la hatene buat ida.Militár no Polisia maka krizi nia hun ou ketaema seluk ka elementus seluk? Ida ne’ekestaun justisa. Tan ne’e mak tenki iha in-vestigasaun para bele to’o ninian realidade.Agora ita labele akuza deit F-FDTL ho Po-lisia maka nia hun. Hau hanoin katak pro-sesu ne’e sei lao no seidauk ramata. To’oikus sei hetan rezultadu ne’ebe los. Agoraita la bele kondena F-FDTL no PNTL makkrizi nia hun. Mai hau prosesu ne’e sei kon-tinua no seidauk ramata. Prosesu ne’e seiiha ninia inisiu no ninia fim. Ne’e mak agorahau labele dehan se mak krizi nia hun.

Page 4: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 20084 LENO

Timor Leste nudár nasaun ne’ebe foin maka ukun an. Nasaun fo- un hanesan Timor Leste, halo

tiha ona progresu ne’ebe sik- nifikante tebes maibé sei ha-

soru nafatin problemas baibain hanesannasaun sira seluk ne’ebe foin sai husi kon-flitu, kiak, instabilidade polítika, kapasidadesektór públiku no privadu ne’ebe fraku, in-frasturtura fraku no oportunidade ekonó-miku ne’ebe ladún iha.

Ba nasaun ne’ebe deit, atu hetan niasusesu polítiku no ekonómiku tenke hakatuluk maka halo governasaun diak no hariiinstituisaun públiku sira ne’ebe forte. Ho-nestidade, integridade, transparénsia,akontablidade no estadu de direitu makasai nudár elementus ba governasaun diak,ne’ebe sai mos nudár aliserse ba nasaunmodernu ida nian.

Korupsaun hahalok ne’ebe la diak, ne’e-be fo impaktu negativu ba nasaun ne’ebehalo povu sai kiak liu tan no grupu ki’ik idamaka goza osan povu nian.

Ho hanoin ida ne’e Parlamentu Nasionalhala’o Konferensia ba Rede Nasional AntiKorupsaun Timor Leste nian (RNAK-TL) ho-di promove Transparensia no Akontabili-dade iha Timor Leste, ne’ebe hala’o ihaloron 18-19 Septembru 2008, iha hotelTimor, ho tema “Hari rede servisu hamutukho Parlamentu sira seluk hodi kombantekorrupsaun”.

Wainhira Jornalista dada lia ho Vice xefebankada Fretilin, Francisco Branco hatetenkatak atu luta hasoru korrupsaun, fatór im-portante ida maka aplikasaun lei.

“Lei tenke nia komprentu lolos, se laihakomprementu ba lei maka loke ona spasuatu hamosu korrupsaun. Kazu ida ne’e ha-nesan ne’e arrepende, bele akontese nogovernu maka sai autór ba ida ne’e”.

Branco hatutan katak ,”tuir lolos governuhanesan parte husi estadu ninian, ezekutivunia tenke sai ezemplu ba komprementu leinian no hakruk ba lei. Atu nune’e ita belefo mesajen diak ba ita nia sidadaun sira, atubele mos halo tuir. Se akontese duni kor-rupsaun, ida ne’e grave tebes tanba nudárorgaun soberania fo ezemplu at.”

Korrupsaun laos mosu deit iha aspetuekonómiku maibé iha sektór hotu.

Iha konferénsia kona ba kombante kor-rupsaun, Eiz Premeiru Ministru, Mari Alkatiri

ne’ebe mos sai oradór hateten ba partisi-pantes sira katak fahe projectu ba impre-zario sira, ida nee korrupsaun. Tanba sakontinua fahe projectu se Timor la morisona iha emerjénsia nia laran. Korrupsaunlaos mosu deit iha parte ekonómiku maibéema ne’ebe lakohi tun, hakarak hadau na-fatin podér, ida ne’e mos korrupsaun no atliu tan”.

Mari subliña katak, “se bainhira emaida la simu osan husi governu atu halo pro-jetu, ne’e signifika nia ajuda atu hamatekorrupsaun”.

Hare husi realidade ne’ebe akontesekatak se lideransa sira ne’ebe ukun nasaunno korupta povu nia osan, impaktu husikorrupsaun ne’e diretamente povu ki’ik nokiak maka sei sente. Povu kiak maka tenkeselu taxa, liu husi sosa be ka sasán. Se idane’e akontese povu sei kiak.

Transparénsia Internasionál halo ana-liza ba nivel iha fenómenu iha nasaun 180.Tuir Transparénsia Internasionál. TimorLeste agora tama iha grupu nasaun ne’ebesituasaun pior tebetebes entre 2007 ho 2008,hafoin rejista mudansa aat liu iha eskalahodi tun hosi fatin 22 ba kraik.

Nasaun ne’ebe iha tinan kotuk okupadalas 123 ho pontu 2,5, tinan ida ne’e monu

ba dalas 145 ho pontu 2,2 hanesan Ka-zakhstan maibé diak liu uitoan kompara honasaun sira hanesan Bangladesh, Kenya noRúsia.

Durante aprezentasaun ba índise ne’eiha Berlin, Huguette Labelle, PrezidenteTransparénsia Internasionál nian, revelakatak aumenta iha ni-vel korrupsaun iha na-saun kiak sira no es-kándalu ne’ebe mosubeibeik iha korrupsaunboot sira iha nasaun ri-ku sira.

“Kontinuasaun au-menta iha nivel kor-rupsaun ho pobreza,ne’ebe ameasa sosie-dade barak iha mundune’e, lori hela ita badezastre umanitariano ita labele tolera idane’e. To’o iha nasaunsira ne’ebe privilejiadutebetebes ne’ebe san-saun la aplika ho pro-porsaun, luta hasorukorrupsaun ne’e mostenke haka’as tan.”Huguete defende.

Korrupta povu nia osan,Povu ki’ik no kiak maka tenke selu taxa

Korrupsaun laos lia fuan foun ba povutomak. Povu ne’ebe la gosta lia fuan kor-rupsaun halo movimentu maka’as hodikontra hahalok at ne’e.

Francisco Branco ba jornalista kla’akhateten katak, “korrupsaun ne’e mosu ihasektores bar-barak iha vida nasaun nian.Iha Parlamentu Nasional ele mosu kor-rupsaun bainhira la iha transparénsia, uzaosan povu nian, hodi sosa sasán tuir sirania interese. Kestaun ne’ebe ami foti beibeikhanesan sosa karreta, ami hakarak ha-teten nia prosesu ne’e oinsa, to’o iha ne’ebe,oinsa nia kontratu. To’o ohin loron ami se-dauk hetan asesu ba iha tribunal, Pro-kurador Jerál Republika, simu ona prosesuhamutuk 39 kazu korrupsaun maibé sei-dauk lori ba julgamentu. Tenke iha vontadepolítika katak ita hakarak luta duni kontrakorrupsaun”.

Tuir observasaun jornalista Kla’ak katakwainhira konferénsia kombante korrupsaunne’ebe halo iha Hotel Timor la dun hetanpartisipasaun maksimu husi membru par-lamentu balun. Membru Parlamentu balunfila wainhira konfenrensia sedauk remata

Branco hateten, “parte konferénsia, ani-mu husi deputadu sira ne’ebe halo parteintegrante husi orgaun sobernia ida ne’e,hanesan organizadór kaer polítika zero to-leránsia no harii rede nasionál anti korrup-saun atu luta hasoru korrupsaun la refreteprezensa deputadu sira nian.

Aprezentador, Senador Edgardo J.An-gara, wainhira hato’o nia diskursu iha kon-ferénsia kombante korrupsaun katak, “itahatene hotu kona ba diabu korrupsaun nian.Ita iha konsensia momos kona ba oinsa diabusira ne’e han mohu tiha aliserse ekonomiamerkadu ida nian, liu husi sira nia faltarespeita ba estadu de direitu. Ita hotu harekatak korrupsaun ne’e perigozu, nia atakaduni baze ka aliserse governasaun ida nian.Ita hare ona katak nia hamosu diskrimina-saun sosiál no halo sidadaun sira lakon fiar”.

Edgardo hatutan katak, “korrupsaunhata’uk no hadook tiha investimentu ne’ebepresiza tebes. Nia estraga rekursu ne’ebepresiza tebes duni. Nia estraga rekursune’ebe uitoan hela, hasai tiha infra estru-tura no servisu bazikus ba ita nia sidadaunsira, aumenta folin ka kustu produsaun nianno nia rezultadu ho kualidade ne’ebe la tuirstandard no mos servisu ne’ebe la diak.Maibe ita mos hatene honestidade, hatetenlia loos, tratamentu ne’ebe justu hetan res-peitu maka’as iha rai ne’ebe deit no ihaAmbiente ne’ebe deit. Kualidade sira ne’ebehotu maka marka diferensa husi governusira ne’ebe iha susesu maka’as no morisnaruk ho governu sira ne’ebe la diak nomoris badak”.

Tuir Edgardo nia hanoin katak kope-rasaun internasionál mos sai nudár tem-peru ida ne’ebe importante hodi rezolveproblema korrupsaun nian. Hanesan mosho korrupsaun ne’ebe transcend ka fron-teiras nasaun seluk nian, tenke kombatekorrupsaun hamutuk ho nasaun sira seluk(transnational level).

zevonia VIEIRA

Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, sai orador iha konferensia estabele-simentu rede nasional ba anti-korupsaun iha Timor-Leste (RNAC-TL)

Antasari Azhar, Prezidente KKP husi Indonezia mos saiorador iha konferensia nasional ba anti-korupsaun.

Page 5: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 5LENO

Maioria hosi paíz luzofoniasira (nasaun ne’ebé adopta portugés nu’udárlíngua ofisiál), menus CaboVerde, sai piór liu tan iha

klasifikasaun kona-ba korrupsaun,Transparency International fó-sai ohin.Transparency International halo análizeba nivel iha fenómena ida ne’e ihanasaun 180.

Lista ne’ebé publika tinan-tinan,halo estimativa ba magnitude korrup-saun iha setór públiku tuir persepsaunhosi negósiu ho analista sira iha na-saun sira ne’e ida-ida. Klasifikasaunhosi nasaun sira ne’e hahú hosi na-saun ne’ebé iha korrupsaun menusliu (dalas 1) to’o nasaun ne’ebé ihakorrupsaun aas liu (dalas 180) no kor-responde ba eskala ho pontu 10 (livrehosi korrupsaun) to’o zero (korruptutebetebes).

Tuir Transparency International, Ti-mor-Leste agora tama iha grupu na-saun ne’ebé situasaun ne’e sai piór“tebe-tebes” (signifikadamente) en-tre 2007 ho 2008, hafoin rejista mu-dansa aat liu iha eskala hodi tun hosifatin 22 ba kraik.

Nasaun ne’ebé iha tinan kotukokupa dalas 123 ho pontu 2,5, tinanne’e monu ba dalas 145 ho pontu 2,2,hanesan ho Kazakhstan, maibé di’akliu uitoan kompara ho nasaun sirahanesan Bangladesh, Kenya ho Rúsia.

Portugal okupa dalas 32 iha tinanne’e ho pontu 6,1, tun pontu 0,4 kompara ho índise ba tinan 2007 nian.

Hosi nasaun luzofonia sira seluk,Cabo Verde sa’e dalas rua ba leten hoíndise muda hosi dalas 49 ba 47 ha-mutuk ho Costa Rica, Úngria, Jordániaho Malázia.

Brazil mai tuir Cabo Verde nu’udárnasaun luzofonia ne’ebé hetan klasi-fikasaun di’ak liu, maske ninia pozi-saun iha dalas 80 iha 2008 de-faktumonu hosi dalas 8 ba kraik komparaho tinan kotuk.

Burkina Faso, Morroco, Saudi Ara-bia ho Tailándia iha pozisaun hane-san ho Brazil. São Tomé e Príncipeladún monu maka’as hosi pozisaun118 iha tinan kotuk ba 123 iha 2008maibé nia mantén pontu hanesan(2,7) no iha fatin hanesan ho nasaunsira seluk hanesan Nepal, Togo, Ni-geria ho Vietnam.

Mosambique monu hosi dalas 15iha lista ne’e no lakon pontu 0,2 ho-di okupa pozisaun 126, enkuantuAngola ho Guiné-Bissau lakon dalas

11 ba okos, ne’ebé korresponde horedusaun pontu hosi 2,2 ba 1,9.

Angola ho Guiné-Bissau agora oku-pa dalas 158 hamutuk ho Azerbai-jan, Burundi, Gambia, Congo, SierraLeonne ho Venezuela.

Macau, Rejiaun Administrativa Es-pesiál China nian, tun hosi 34 iha tinankotuk ba 43 iha tinan ne’e no kor-responde ba redusaun pontu hosi 5,7ba 5,4. Iha tinan rua tuir-tuir maluMacau rejista iha “agrava-mentu iha nivel ne’ebé ha-ree hanesan korrupsaun”(increase in level of per-ceived corruption; agrava-mento dos níveis percebidosde corrupção).

Análize hosi nasaun 180ne’e hatudu katak Dina-marka, Nova Zelándia ho Sué-sia maka mai iha primeirulugár ho pontuasaun 9,3,tuir fali Singapura ho 9,2.

Iha dalas ikus liu makaSomália ho pontu 1, tuir faliIrák ho Myanmar ho pon-tuasaun 1,3 ho Haití ho 1,4.

Durante aprezentasaunba índise ne’e iha Berlín, Hu-guette Labelle, prezidenteTransparency Internationalnian, revela katak iha au-mentu iha nivel korrupsauniha nasaun ki’ak sira no es-kándalu ne’ebé mosu bebeikiha korporasaun boot siraiha nasaun riku sira.

“Kontinuasaun iha au-mentu iha nivel korrupsaunho pobreza, ne’ebé amea-sa sosiedade barak iha mun-du ne’e, lori hela ita ba de-zastre umanitária no ita la-bele tolera ida ne’e. Até ihanasaun sira ne’ebé privile-jiadu tebe-tebes, ne’ebésansaun la aplika ho pro-porsaun, luta hasoru kor-rupsaun ne’e mós tenkehaka’as tan,” nia defende.

Lisboa, 23 Setembru (Lusa)

TIMOR-LESTE:SITUASAUN SAIPIÓR IHA 2007-2008, “MONU”DALAS 22

Hare tabela iha pajina 6

Page 6: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 20086 LENO

S tatementu PremeiruMinistru Jose Alexan-dre Gusmao iha Dis-tritu Ainaro kona-baMarcha da Paz nebe

planeadu husi partidu Fretilin atuhalao iha kapital Dili, hamosu rea-saun no kritika makaas husi PartiduFRETILIN.

Prezidente FRETILIN, FranciscoGuterres Lu Olo, iha konferensia daimprensa, nebe halao iha UmaFukun Parlamentu Nasional (PN),Fatin bankada FRETILIN, kinta 2/10, fo kritika makaas ba statementuPM Jose Alexandre Gusmao nebeiha massa nia oin hasai lia-fuankatak sei hatama ba kadeia siranebe tuir Marcha da Paz. Tuir dekla-rasaun ba imprensa, State-mentuAlexandre Gusmao konsidera lia-fuan ameasa nebe ilegal no dikta-torial.

FRETILIN hare katak iha estadude direitu demokratiku, tribunal deitmak iha knaar atu “tau ema ihakadeia” se bele prova katak emaviola lei. Laos Primeiro Ministru kaPrezidente ka Liurai ka sé-sé deittuir nia hakarak.

Demokrasia iha nasaun kiik ne’esei lao oin sa, bainhira leaderesbalun sinti iha forsa no puder atuhatama ema ba kadeia? Iklimahanesan ne’e bele deit akonteseiha rezime nebe haforsa nia go-vernu ho represiva hanesan rezimedita-dura hirak iha Azia hanesanSoeharto (Indonesia), Marcos(Filipina), zunta militer (Burma) norezime ditadura hirak iha AmerikaLatina no Afrika.

Hare ba lalaok politika duranteAMP nia ukun, mosu mos aksaunrepresivu nebe haruka polisia tamaiha kampus laran no kaer estudantesira hatama iha sela laran bainhirahalo demonstrasaun pasifku. Duvi-das mosu iha publiku nia let. La es-pera katak ditadura iha tempurezime Soeharto nebe uluk povu TLhakribi komesa atu ijiste fali?Duvidas ne’e seidauk lakon, XefeGovernu AMP halo gebrakan founida iha Ainaro, katak nia sei tau hotuema iha kadeia bainhira mai tuirMarcha da Paz.

FRETILIN Hakfodak no hirus hoestatementu Xefe Governu AMPne’e. La espera katak lia-fuan hane-san ne’e bele sai husi PM nia ibun,satan iha massa nia oin. “Tanbane’e nudar ulun nain ita hotu labeleameasa arbiru deit ho buat illegalno kontra ema nia direitus”, hake-rek iha Deklarasaun ba imprensa.

Iha Deklarasaun ne’e mos hate-ten katak, iha estadu ditadura hane-san uluk tempo kolonialismu Portu-gues Salazar ka Suharto nian deitmak Primeiru Ministru bele tauema iha kadeia tuir nia hakarak.Iha Timor-Leste independente,konstitusional no demokratiku la-bele. Tanba nee labele ameasa ema

“Hau rona iha nee imi prepara Marchada Paz ba Dili. Hau hein imi iha neeba,tau hotu imi iha kadeia!”

- Primeiru Ministru, Jose Alexandre Gusmao, 28 Setembru 2008, Distritu Ainaro

Ameasa Kadeia Ba EmaNebe Tuir Marcha da Paz,Mosu Ona Rezime Ditadura?

AuSAID oferese tan osan $5000, 000ba programa hametin media TL

Atu kompleta AusAID niaprograma ne’e to’o tinan2011, AusAID sei formal-

mente fo asistensia financeiro. Iha

fulan fevreiru 2007 USAIDno Aus-AID asina skordu ida atu fo fundusba programa hametin media Ti-mor-Leste nebe’e implementa hu-si Centru Internasional ba Jorna-lista (ICFJ).

akordu ida ne’e iha signifikadubo’ot tamba hatudu dalan ba par-seira bo’ot ida entre doadores ihaTimor-Leste,atu tau esforsu ha-

ba pajina 8

gerson abel GEMCY

arbiru deit hanesan nee? Tanbasa mak halo ameasa illegal noinkosntitusional hanesan ne’e?Tanba buka hatauk Povo deit. Tan-ba konsidera Povo hanesan emabeik ne’ebe la hatene nia direituou la iha direitu atu hatene niadireitu.

Relasiona ho Marcha da Paznebe planeadu ona husi partiduhistoriku Fretilin, la-iha salan idahusi Marcha da Paz ne’e, tanba“Artigu 42 konstituisaun RDTL, foba ema hotu-hotu liberdade nodireitu atu halo manifestasaun tuirlei. Direitu nee sagradu tuir ita niakonstitutisaun no la iha ema idaneebe bele hasai. Lei interna-sional, Konvensaun Diresitus Hu-manus ne’ebe Timor-Leste mosratifika, garante direitu no liber-dade ida ne’e”.

Bazeia ba artigo 42 Konstitui-saun RDTL no Konvensaun Direi-tus Humanus nebe Timor-LesteRatifika ona, FRETILIN husu ba Es-tadu “atu garante ema nia direituno liberdade, em vez de ameasafali ho kadeia ka komarka.”

Iha deklarasaun ne’e Fretilinmos husu ba estadu, liliu Governuatu labele politiza polisia hasoruPovo bainhira nia halao marchada paz ne’ebe planeadu. Tanbarona mos liafuan husi Gusmao ihaAinaro neebe temi mos katak, niahateten ona ba polisia sira la per-mite grupu kiik ida atu lohi povu.

“Maske hau hanoin nia la du’unba FRETILIN, tanba FRETILIN laosgrupu kiik maibe partidu neebeboot liu seluk iha ita nia rain, dalaida tan hau hatete ba Senhor Gus-mao, grupu kiik ka boot hotu ihadireitu atu halao sira nia atividadepolitika tuir konstitutisaun no lei,no laos Primeiru Ministru ka Pre-sidente mak permite ka la permitisira nia atividade politika no di-reitus konstitusionais. Tribunal deitmak bele permite ka la permitetuir lei no konstituisaun,” dehan LuOlo iha deklarasaun ba imprensane’e.

“Tau hotu imi iha kadeia”Ameasa “tau hotu imi iha ka-

deia” tuir deklarasaun nee kataklaos agora deit.

“Uluk ameasa ba jornalista ka-tak se sira la reporta tuir nia ha-karak, de faktu Primeiru Ministrudehan “ami sei kaer imi”. No du-rante estadu de sitiu baku dunijournalista no kaer duni jornalista.

Provedor Direitus Humanus noJustisa publika ona relatorios konaba violasoens hirak nee maibe tooohin loron la iha justisa ida bahahalok hirak ne’e.

Tendensia ditadura nee mosita hare ona, iha tempo estadu desitiu bainhira haruka polisia ba

Page 7: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 7TASIBALUN

Taro Aso, Primeiru Ministru Katóliku iha Japaun ba Dala-uluk

Notísia hosi BBC konfirma katak partidu LDP (Liberal Democratic Party)nomeia Taro Aso ba troka eis primeiru ministru Yashuo Fukuda nu’udárprezidente partidu nian. Nu’udár prezidente partidu maioritáriu, Sr. Asosei sai ema Katóliku iha Japaun atu kaer kargu ne’ebé aas liu ba dala-uluk.Sr. Aso, ne’ebé pratika

metin ninia fé iha reli- jiaun Katólika, dehan katak nia hakarak pre- zerva nafatin valór tra-

disionál Japaun nian, inklui respeituba sistema monarkia Japaun nianne’ebé bazeia iha relijiaun Shinto.

Koñesidu mós ho naran Fran-cisco, Sr. Aso kompete ho kandi-datu na’in 4 seluk atu manán lide-ransa LDP nian, ne’ebé inklui mósfeto ida. Iha votasaun ne’e, Sr. Aso,uluk kaer kargu nu’udár ministruba negósius estranjeirus hosi 2005-07, simu votu 351 hosi 527 ne’ebédelegadu sira hato’o. Kaoru Yosano,ministru ba ekonomia ho polítikafiskál mai iha segundu lugár hovotu 66, enkuantu Yuriko Koike,ne’ebé iha esperansa atu sai Ja-paun nia primeiru ministru feto badala-uluk, hetan de’it votu 46.

“Bainhira ha’u hamriik iha ne’e,ha’u sente katak ida ne’e maka Ta-ro Aso nia destinu,” Sr. Aso, bei-oan hosi eis primeiru ministru ida,dehan ba membru LDP sira hafoinvotasaun, tuir reportajen hosi ajén-sia Reuters.

Kuarta-feira agora (24/9), liderLDP foun ne’e iha serteza atu saiJapaun nia primeiru ministru fountanba partidu ne’e mak kaer maio-ria iha parlamentu.

Primeiru ministru Japaun idaikus liu, Yasuo Fukuda, rezigna anderrepente de’it hafoin kaer kargune’e la to’o tinan ida hanesan niniapredesesór Shinzo Abe, ne’ebérezigna an iha Setembru 2007. Du-rante Sr. Fukuda nia termu, popu-laridade governu nian tun maka’asenkuantu partidu opozisaun kon-solida nia apoiu iha eleitoradu. Par-tidu opozisaun Democratic Party(DJP) manán maka’as iha eleisaunida ikus liu no kontrola senadu.

DLP nia popularidade tun ma-ka’as iha tempu ikus ne’e. Iha po-sibilidade katak eleisaun jerál an-tesipada bele mosu la kleur tan. DLPdomina polítika Japaun nian hositinan 1954 to’o 1991 kuandu par-tidu ne’e lakon primeira vez ihaeleisaun. Maibé iha 1996 DLP kaerfilafali podér no kaer governu to’oohin loron. LDP hein katak Sr. Aso,ne’ebé gosta pasa ninia tempu li-vre lee de’it komik Manga, bele lorininia karizma ho ninia estilu konfron-tasionál (ibun-boot –red) hasa’efali partidu ne’e nia popularidadehasoru partidu opozisaun.

Iha tinan 1976 reprezenta mósJapaun iha jogus Olímpikus ihaMontréal iha eventu tiru-kilat nian.Sr. Aso nia alin feto ida kaben hoImperadór Akihito nia primu rasik,Prínsipe Tomohito hosi Mikasa.

Relijiaun iha JapaunJapaun, segunda ekono-

mia boot liu iha mundu (tuirEstadus Unidus), nasaun idahomojéneu tebtebes, iha ét-nia no mós iha kultura. Sr. Asorasik explika iha Outubru 2005katak nia louva Japaun tanbarai ne’e iha “nasaun ida de’it,sivilizasaun ida de’it, línguaida de’it, kultura ida de’it horasa ida de’it”. Iha mundu ne’enasaun ida hanesan Japaunlaiha tan.

Iha área relijiaun, maioriapovu japonés, liu 84%, tuir re-lijiaun Buda ho Shinto. Shintomak relijiaun nasionál no hariiduni iha Japaun husi tempupre-istória. Hosi populasaun

ne’ebé besik 128 millaun, liu 1,5millaun maktuir relijiaunK r i s t a u n ,ne’ebé inkluiProtes-tante.Tuir estatís-tika Igreja Ka-tólika nian,ema na’in500,000 ma-ka tuir reliji-aun Katólika,ka 0,4% hosipopulasauntotál. Ohin lo-ron Japaun ihaarkidioseze 3iha Tokyo, Na-gasaki ho Osa-ka ho dioseze13.

Defaktu povu japonés ladún fóimportánsia ba ida-idak nia reliji-aun. Sira mós pratika sinkretizmu(kahur relijiaun oioin hamutuk) ihasira nia vida espirituál. Ema Japo-nés ida bele moris tuir relijiaun Shin-to nian, kaben tuir relijiaun kristauniha igreja no mate hakoi tuir relijiaunBuda nian. Iha Japaun, Natál móssai selebrasaun nasionál hanesannasaun kristaun sira seluk.

Relijiaun Katólika tama ihaJapaun liu hosi portugés sira ne’e-bé tau-ain iha nasaun ne’e ba da-la-uluk iha tinan 1542. Portugalmaka nasaun Europa ne’ebé vizitauluk Japaun no lori mós misionáriuJezuita sira. Povu japonés mós si-mu portugés sira ho laran-naklokeno ema barak maka tama Katóliku.Iha tinan 1550, St. Francisco Xaviermós hala’o misaun iha kapitál Kyoto.

Maibé iha tinan 1597 ba oin, povujaponés komesa halo persegisaunhasoru ema kristaun sira hodi bandutiha relijiaun ne’e to’o tinan 1876kuandu imperadór ida naran Meijihasai lei ida hodi fó liberdade barelijiaun hotu-hotu. Japaun nia kons-tituisaun rasik garante liberdaderelijioza ba ema hotu-hotu. “Laihaorganizasaun relijiozu ida makasei simu priviléjiu hosi Estadu, kaezerse autoridade polítika ruma”,tuir Artigu 20 hosi konstituisaunJapaun nian, ne’ebé hakerek iha1947.

Toleránsia ka indirefensa ne’ebépovu Japaun hatudu hanesan evi-dente ida katak ida-idak ninia reli-jiaun la afeta ninia kometimentuba ninia nasaun no mós konfiansahosi ninia povu. Sékulu 21 komesaharee diskriminasaun sira ne’e la-kon daudaun, liu-liu iha nasaun si-ra ne’ebé dezenvolvidu. Iha Esta-dus Unidus, primeira vés iha istó-ria, amerikanu ho orijen afrikanusai kandidatu atu sai prezidente.Se kandidatu Barack Obama ma-nán eleisaun prezidensiál iha Es-tadus Unidus, nia sai ema-metanuluk liu atu pozisaun ne’ebé pode-rozu liu iha Estadus Unidus no mósmundu tomak. Timor-Leste rasikbele sente orgullu ho ezemplu ne’e-bé nia fó ba mundu tomak iha de-mokrasia no toleránsia bainhiranasaun ne’e simu ema ida hosi re-lijiaun minoria (Islám) sai primeiruministru maske maioria popula-saun pratika katolisizmu.

Japaun maka país doadór bootliu iha mundu ba Timor-Leste no ihaprograma oioin ne’ebé hala’o liu hosikooperasaun ho governu no móssosiedade sivíl. Ho primeiru minis-tru ne’ebé Katóliku – úniku tebe-tebese iha Ázia – deserteza ita hotuhakarak hein se ida ne’e sei afetarelasaun entre Timor-Leste ho Ja-paun. Iha Ázia tomak, Timor-Lesteho Filipina de’it maka konsidera ha-nesan “nasaun Katóliku”.

vital da CRÚZ

Taro Aso

Taro Aso (karuk) ho Fukuda

kaer deputadus balun opozisaunnian maske mandate husi tribunalla iha no sira la halo buat ida.Nee mak resultadu ameasa “tauhotu imi iha kadeia” nia rezultaduka?

Estudantes ne’ebe uluk halaodemonstrasaun, tanba Povo kiik lahetan benefisiu to’o ohin loronmaibe deputadus AMP atu hetanona kareta Prado luxu, sira lahetan deit ameasa maibe hetanmos atuasaun makas no lori siratama iha komarka.”

Imparsialidade PolisiaIha deklarasaun Francisco

Guterres Lu Olo hamutuk XefeBankada FRETILIN ho nia vice nodeputadus sira mos husu ba po-lisia atu halao knaar tuir lei noimparsialidade. “Dala ida tan makhau husu tanba sa ameasa fali hopolisia atu hasoru Povo? Hau husuba Polisia tomak, atu halao knaartuir lei no konstituisaun ho impar-sialidade no lalika monu fali bamanipulasaun politika hanesanSenhor Gusmao hakarak halo honia liafuan.

Hau husu boot ba Polisia katakita boot sira instituisaun ida estadune’ebe iha knar atu garante Povonia liberdade atu bele halau ma-nifestasaun tuir lei no konsti-tuisaun, hodi fo protesaun tomakba sira hasoru ema se-se deit makhakarak trava sira nia direitu. Tri-bunal deit mak bele trava sira halaomanifestasaun. Governu la ihaknaar. Husu bot sira respeita prin-sipu democratic no estadu dedireitu ida nee.

Maski ameasa husi ulun bootiha povu nia let kona-ba Marchada Paz nebe Fretilin planeia ona

atu halao, sei laiha impaktu atuhapara Marcha da Paz . Tanba tuirFRETILIN, Marcha da Paz seihalao, tanba hanoin ne’e mai husiPovo nia leet. Povo mak ejizi Mar-cha da Paz tanba Povo hare katakpresiza affirma Paz no Demo-krasia no Justisa iha ita nia raidoben. Tanba situasaun ba Povokiik ba aat bebeik. Maske orsa-mentu bot dala rua ka dala toluliu orsamentu uluk nian (governuanterior, red), Povo seidauk hetanbenefisiu ruma. Fos tenke sosanafatin ho folin aas liu uluk maskeimportasaun fos hetan subsidiu

maka’as. Se mak hetan benefisiuhusi ida nee? Boot ida ka rua deit,laos Povo.

Tanba sa mak korrupsaun saiaas liu rai barbarak maibe la ihakontrole ida ne’ebe governu hola noagora parlamentu nasional mak seitenke hola medidas husi inquerituparlamentar atu hapara korrupsaunne’ebe agora Timor-Leste reko-nesidu nudar aat los ba korrup-saun.

Se Povo la kontenti ho gover-nasaun, sira iha direitu atu mani-festa tuir lei no konstituisaun noho dame.

Page 8: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 20088 KNUA

Paz no hakmatek se la mai isusar atu hetan se wainhiraema ou grupo ida-idak la ihakonsiensia no hakarak diak atukria paz e paz ne’e atu metinnafatin lider politku sira mostenki halo politika ho tasak elabele halo konflitu politikupara ikus mai sobu fali paz.

Loron 21 de Setembru nu-dar loron ne’ebe deter-mina husi Nasoens Uni-das nudar loron mundialba Paz.

Iha Timor Leste alende governuho UNMIT selebra loron ida ne’e,Igreja Katolika mos kome-mora loronhodi halo marsa ba paz ne’ebe par-tisipa husi grupo arte marciais nolider gang sira iha ka-pital Dili hadulaskapital Dili no ba para iha Jardim daPaz Licedere Dili.

Molok atu halao marsa ba Paz,ba dala uluk halao missa espesiane’ebe partisipa mos husi PrimeiruMinistru Xanana Gusmao ho niamembru sira, proklamador Xavier doAmarl no Xefe UNMIT Atul Khare ihaTimor Leste.

Iha nia homilia Bispo Basilio ha-teten loron mundial ba Paz laosprosesu ida maibe nudar re-prosesuba ema ida-idak nia moris oinsa atuhamosu paz.

Aproveita missa ne’ebe holaparte mos husi Primeiru Ministru,BispoNacimento hateten atu hetan pazgovernu tenki hare ba vida pesoahumana labele hare liu ba cociedadehumana tamba se la iha pesoa hu-mana mak sei la iha mos sosiedadehumana.

“Kausa palavra da Paz mak tenkikria kondisaun atu ema moris iha

paz. Mas hau hare ukunnain sira fo deit ona osanpara halo kontenti deit emania laran maibe la hatenekatak ema nia fuan sei morastamba ne’e mak ita persijahare liu ba pesoa humana emos hau hakarak hatetenukun nain sira dala baraklahare ba direitu maibe hareliu ba interese ho ne’e makpaz farzil naksobu,” dehanBisbo Nacimento hodi foatensaun ba governu.

Nia hatutan Paz nia difi-nisaun mak ema moris hak-matek,harmonia, faternida-de no sereiadade.

“Harmoniza ema sein di-mensaun Maromak mak mo-su konflitu, ema haluha Ma-romak ema sei han malutamba ne’e atu harmoniza ema ten-ki ho dimensaun Maromak ho ne’emak ita sei hetan paz,” dehan BispoBaucau hodi hakotu nia homilia.

PM Xanana Gusmao iha niamensjen ba arte marciais sira ha-teten atu hetan dame tenki maihusi ema ida-idak nia fuan rasik hodihaklaken fali ba ema seluk.

“Hau apresia tebes ba grupogang no arte marciais e hau husuboot ita rasik mak sei kria dame ihaita nia rai laran, ita rasik mak tenkihametin dame tamba atu hetan pazla persija ema seluk mak mai hanorinita maibe oinsa ita Timor oan rasikmak hamutuk kria paz no dame ihaita nia rain ne’ebe ita hadomi tebesne’e,” dehan Xanana.

Nune’ mos Bispo Basilio hamenoba arte marciais sira katak nudararte marciais ida-idak tenki holakonsiensia katak paz ne’e liu husiita ema-ida-idak, hodi hanoin katakpaz mai husi ita ida-idak nia mate-nek, husi ida-idak nia komprensaunno ida-idak nia esforsu hodi hateten

katak ita hotu naton atu halo Timornia diak, ita hotu Timor persija itaatu halo rai ida ne’e sai buras e atuhalo rai ne’e sai hakmatek e hauhein katak ho loron mundial ba pazida ne’e konvida ita liu-liu imi jovemsira hola konsiencia kona ba ita bootsira nia obrigasaun, ita boot sira niapartisipasaun, ita boot sira nia im-portansia iha rai ida ne’e nia laran,”hameno Bispo Basilio.

Nune’e mos tuir xefe UNMIT ka-ta fo kangratulasaun ba esfosruarte mariais nia hodi kontribu badame.

“Hau kongratula imi ba imi niaesfosru atu kria dame iha imi nianasaun doben ida ne’e,” dehan Atul.

Responsavel Kera Sakti MartinhoGusmao ba kla’ak hafoin tuir tihamarsa ba paz hateten, atu kontribuiba paz primeiru husi ita nia hahalok,lalaok, halo nusa para iha ita niauma laran mak hetan uluk paz hafoinita lori ba liur liu-liu husi ami artemarciais tenki iha unidade no kria

paz ba malu mak foin lori ba ko-munidade en jeral.

Nia mos ladun aceita ho argu-mentu komunidade katak arte mar-ciais mak sai autor violencia, tuir Mar-tinho, konflitu ne’ebe mosu durantene’e lolos laos entre arte marciaismaibe entre individu husi artemarciais A ka B tamba arte marciaisiha nia doutrina la hanorin niamembru sira atu ba halo violencia.

Reinaldo Doutel responsavelPSHT hateten,atu kontribui ba pazmak arte marciais hatudu ona liu husimarsa ba paz nudar simbolu ba uni-dade hodi kontribui ba paz.

“Ita boot sira ohin hare ami husiPSHT, Kera Sakti, Korka, PD no se-luk tan marsa hamutuk koalia ba maluhodi hatudu ba povu no ukun nainsira katak ami hakarak unidade nohakarak kria paz,” dehan Reinaldo.

Nia hatutan durante ne’e emabarak mak halo asumnsi katak artemarciais mak halo violencia no sainudar autor ba krime, maibe asumsiida ne’e ladun los e ho ne’e mak iha

loron mundial ba Paz arte mar-ciais sira iha ona komitmentuhakarak hatudu ba publiku katakami laos mai para kria violenciamaibe ami hakarak dame.

Reinaldo Doutel hodi naranPSHT hato’o mos sira nia des-kulpa ba komunidade tomak ka-rik iha pasadu liu ba membru baluhusi PSHT halo buat ruma ne’e-be lamonu ba komunidade nialaran.

“Hau lori familia boot PSHThato’o domin ho paz ba kolegasira hotu, e hau hodi kolega sirania naran karik durante ne’e aminia maluk balu halo hahalok rumane’ebe hakanek maluk seluk niafuan ami husu diskulpa e ohinami hatudu ona ami nia dominfali ba ita boot sira e ami husudeskulpa ba comunidade ba ami

nia hahalok ne’ebe ladiak iha pa-sadu liu ba ne’ebe halo ita boot sirasofre nune’e ami husu perdaun baita boot sira tamba nudar ema itala ses husi sala,” dehan Reinaldo.Hodi arepende sira nia hahalok ihapasadu.

Iha fatin hanesa mos lideransaKmanek Oan Rai Klaran (KORK)hateten senti laran ksolok ho marsaba paz hodi hatudu ba mundokatak ami arte marciais hakarak pazno moris hamutuk nudar Timor oanhodi halakon presepsaun iha mun-do katak ema Timor ne’e nia jovemne’e mesak jovem violentu.

Nia mos husu ba lider politiku sirakuandu iha diferencas politiku tenkirezolve ho politiku intelektuiais la-bele halo fali Politiku vinga malu hodihamosu konflitu ne’ebe nia konsi-kuensia hanesan iha 2006 hodi halopovu sai vitima, arte marciais saivitima, jovem sai vitima ikus mai sira

danu FREITAS

Arte Marciais promete kontribui ba PazLider Politiku keta sobu fali

ba pajina 11

mutuk atu labele iha duplikasaunba rekursus nebe aloka ba par-seiru iha Tmor-leste.

Iha kuarta 24, fulan setembru2008, AusAID oferese tan osanhamutuk 5000, 000 dollar ameri-kanu ba programa hametin mediaindependente Timor-Leste (SIM-PTL) liun husi seremonia ki’ik oanida iha ICFJ nia servisu fatin ihabairu Formoza, Dili. Jornalista nomedia tomak hetan konvida atuhusu perguntas no hetan hatanhusi reprezentante doadores nainrua, acting councellor, Jenny Darinhusi AusAID no Mark White re-prezentante USAID ba Tmor-Leste.Hatan ba preguntas no prekupa-soens husi jornalista husi media

tomak nebe ausAID suporta, fiarkatak media hanesan seitor impor-tante nebe forte, independente noprofessional sei fo nia kontribui-saun nebe makaas hodi haburasdemokrasia. Darin mos hatetenkatak, AusAID sei kontinua foasistensia hodi nune’e mediaTimor-Leste bele hetan abilidadeno esperensia atu fo sai realidadenebe akontese iha Timor-Leste.

Iha parte seluk Mark White in-forma, katak, ”Suporta no azudushatudu sira nia fiar ba media idanebe’e independente no livre saihanesan indikador no xavi ba fun-dasaun demokrasia nian. Ema siranebe mak moris iha nasaun demo-kratiku tenki hetan imformasaun

nebe lolos kona-ba kes-taun nebe mak afeita basira nia moris no sira nianasaun, hodi nune’e jor-nalista sira bainhira ha-too informasaun ba pu-bliku tenki los no justuhusi parte hotu, konser-teza tenki akompanhamos ho profesionalismu.

Projetu programahametin media indepen-denti ida ne’e bele ihavalor bainhira akompa-nha husi kredibilidadejornalista ninian nebeprofesional. Sira mos hein katakloron ruma media iha Timor-Lestebele sai professional, iha res-posabilidade no iha sustentabili-dade ona. Ida ne’e mak objectiveida nebe doadores sira hakarak.

SIMPTL ajuda seitor mediaindnpendente atu haklaken infor-masaun nebe publiku Timor lestepersiza. ICFJ, nudar organizasaunimplementadora ba porgramane’e oferese treinu espesializaduba jornalista husi organizasaunmedia sira, no suporta atu ajudahodi produz no distribui notisia hokualidade a’as ba ema barak.

Progarma seluk nebe agora da-dauk implementa hela mak treinu

jurnalismu (program pilotu) iha uni-versidade nasional UNTL, no mosprogram atu hari uma media re-zional iha lima Bacau, Maubisse,Suai, Oecusse, Dili ne’e implementaliu husi parseira ho asosiasoens(AJTL, TLPA, CJTL, ARKTL) no sin-dikatu Jornalistas (SJTL) ihaTimor- Leste.

Liu husi SIMPTL, ICFJ mos tulunorganizasaun media ho nia nese-sidade ekipamentu no rehabili-tasaun no seluk tan liu husi niasmall grant (programa funduski’ik). No atu haklaken sustenbi-

AuSAID oferese tan osan $5000,000... husi pajina 7

lidade organizasoens media, ICFJmos fornese treinu konaba de-zenvolvimentu negosiu (Bussinesdevelopment) ho lei imprensa re-gulasaun nebe mak agora go-vernu Timor-Leste no UNDP de-zenvolve daudaun. ICFJ ho ko-perasaun internasional researchexchanges board (IREX), no moshamutuk nia parseiru nasional,komisaun ba lezislasaun komu-nikasaun sosial (KOLKOS) serbisuhamutuk atu garante lezislasaunba media nebe’e independente ihaTimor-Leste.

Husi Karuk: David Bloss (Direitur ICFJ), Mark White(reprezentante USAID) Jeni Darin (reprezentante AusAID)

Page 9: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 9KADI

KOMUNISMU

Antero Benedito da Silva,Dosenti Mudansa Kultural Asia-

Pasifika-UNTL

Antes ita koalia kona ko-munismu, ita tentakonstrui argumentubalun; Komunista sira mak halo violensia;

George W. Bush komete violensiahasoru povu Iraq. Tamba nee GeorgeW. Bush Komunista. Konklusaunnee falsa, tanba Dynasti GeorgeW. Bush laos komunistas. Ita re-pete tan proposisaun hanesan. Ko-munista mak violensia. Kaisar Hi-rohito nia Saldadu invade Timor-Leste tinan 1942-45 no Timor oansira mate hamutuk 60.000. Tambanee, Kaisar Hirohitu Komunista.konklusaun nee mos falsa. TambaImperador Hirohito nee mak em-perador duni, laos komunista. Itarepete tan. Nai ulun Estados Uni-dos da America, Henry Kissingerho Ford haruka Soeharto invadeTimor-Leste tinan 1975-hela tootinan 1999 no oho Timor oan sirahamutuk 200.000. Tanba nee, HenryKinssinger–Gerard Ford ho Soe-harto, sira ema komunistas. Siralaos komunistas, tamba sa sira

mos halo violensia. Migrantes Eu-ropeu konservativu sira iha Aus-tralia masakre ema Aborijinal sira,ohin loron aboriginal sira kuazelakon ona. Iha kontraria PartidoKomunista Australia mak defendedireitu ema metan sira nian des-de inisiu sentenariu 20 nian.

Hakerek nain hatoo seria ar-tigu neebe tenta kaptura imaji-nasaun sani nain estudantes-ju-ventudes, kamponeses, trabalha-dores sira no publika Timorensesira kona, no se deit mak respeitademokrasia no liberdade de pen-samento; ideas, programas no sis-tema komunismu, neebe mos saisujeitu ba transformasaun ona husikontekstu ba kontekstu no epokaba epoka; karik bele sai referen-sia ida hodi tulun partidu no mo-vementu politika sira, Relijiozu sira,akademiku sira neebe ho determi-nasaun luta ba promosaun justisasosial-ekonomika no prevensaunaktiva ba konflitu sosial, konflituklase no funu kilat iha rejiaun Asia-Pasifika, hodi prevene destrusaunsistimatika ba komunidades uma-nas no komunidade ekolojika Ti-mor-Leste nian.

Lia-fuan komunismu nia abutmak komun, publiku nian. Hane-san mos Grecia Antigo, tempu So-crates, Plato no Airstotle sira nian,Frances sira buka fila fali espe-riensia neebe Kristaun sira ikusmain bolu-the Golden Age, pe-riadu osan-mean nian. EvolusaunKapitalismu iha Franca too tinan

1800 resin lori ona individualistasno injustisa sosial, klean entre emariku no kiak. Nunee sira deskobrekatak Frances antigu sira kultivapratika ida bolu komune, ema ser-visu hamutuk iha grupu no faheba malu buat neebe sira iha. Ko-munismu hanesan terminolojia po-litika foin mosu iha Paris sente-nariu 19 besik remata, hodi refereba buat tolu neebe iha relasaunba malu maibe fenomenu neebedistintu: ideal ida, programa ida norejime ida neebe hari hodi realizaideal ida nee.

Injustisa sosial no ekonomiamosu tamba individu sira akumulasasan-privadu neebe la hanesan(inequality of possession). Sosie-dade modelu ida nee laos ideal baumanidade. Komunismu mak so-siedade ideal maibe atu too bakomunismu ita presiza halakon“ida nee hau nian, ida neeba onian.” Idea ida mee mosu tinanrihun hitu (7) ona antes Jesus Kristumoris. Diskursu kona Sosiedadene’ebe ideal sistimatika liu mosuAlemanha. Friedrick Hegel, filo-sofu idealista ida, mak hamosumetodu ida bolu dialektika: Thesis-Anti-thesis (synthesis)-thesis.Sosiedade Europeu sira hakiak sis-tema monarkia. Tansa mak ema idadeit (Liurai absoluta) koalia emaribun halo tuir deit nia hakarak.Ema seluk sai atan, la iha direitubuat ida, ate propriu sira moris ra-sik laos sira mak nain ba. Ohin liu-rai dehan, ema nee tenki mate, nia

mate duni katak ema seluk beletesi nia ulun. Ba Hegel, modeluso-siedade nee laos ideal ba uma-nidade. Umanidade presiza sosie-dade ida neebe proteza liberdadeindividual. Nunee, nia propoin atuhamosu sistema ida neebe bazeiaba lei hodi proteze liberdade indi-vidual. Teza nee mak ikus mai ha-mosu Monarkia Konstitusional.Ezemplu, diak liu kona MonarkiaKonstitusional mak Bhutan, rai kiik-oan lokaliza entre India ho Nepal.Estadu kontemporaneu hotu utilizalei hanesan baze fundamental. Nu-nee mos, depois de DeklarasaunUniversal Direitus Umanos 1948,ONU hamosu konvensaun lubukhodi regula vida sosial umanidadenian.

Karl Max, filosofu Judeu-Ale-manha ida mos impresta metoduDialektika hodi halo analiza nobuka sosiedade ideal ida hanesansolusaun ba krise kapitalisme ihaEuropa. Nunee mak nia hatetenkatak Sosiedade hotu iha mundulao iha prosesu progresivu ida:sistema feudalismu ba kapitalismuno ikus liu mak komunismu. Sis-tema feudal hamosu esplorasaunentre ema sira neebe “rai boot-tuan tanah ba ema sira neebe railaiha.” Nunee sistema ida nee laossosiedade neebe ideal. Bain-hiramosu industrializasaun iha Europahamosu sistema foun seluk, makkapitalismu. Iha kapitalismu nialaran, Marx ho Engels hare katakmosu klase rua: Kapital (burjue-zia-pemilik modal) no klase Ope-rario (proletariat/trabalhadores).Maibe kapitalismu hakiak nia fra-keza rasik. Frakeza nee mak kriseekonomia, tan akumulasaun rikusoin ba liman individual sira liu hu-si Monopoli no oligopoli. Krise nee

sei kontinua no halo rahun siste-ma kapitalismu, no sei mosu sis-tema foun ida mak hanaran Ko-munismu nudaar meta-final. Ka-pitalista sira koalia kresimentuekonomika, maibe kresimentu toobain-hira. Katak kresimentu eko-nomika iha nia limite. Komunistasira fiar katak loron ida, ema hotusei sai komunista. Iha komunismunia laran, ema hotu sei moris ihaegualdade sosial, abolusaun basistema klase no riku-soin indivi-dual. Maibe, Vlademir Lenin neebegosta teb-tebes Karl Marx ho An-gels neebe hakerek “Manifesto Ko-munismu” hare katak, Karl Marxnia hanoin nee utopia liu. Kapita-lismu sei la rahon mesak. Komu-nismu sei la mosu mesak. Tra-balhadores sira presiza hamrik,luta hasoru burjuizia sira, hodikaptura poder politika atu sirabele hari sosiedade foun ida nee-be sira hakarak. Lenin luta duni tuirnia hanoin nee, no hari projeitusosialista real, USSR-Uniao Sosia-lista Sovietika Republika katakRepublika Sosialista ida neebetrabalhadores sira mak kaer po-der politika, laos burjuezia ou emariku no matenek (aristokrasia) si-ra. Exemplu, Sosialista real sira se-luk mak Cuba liderada husi FidelCastro too ohin loron. Luta komu-nismu sira neebe mak aseita multi-partidaria no Komunista sira makmanan duni ukun no ukun ho diakmak Estado Kerala iha India noHugo Chaves iha Venezuela. Ko-munista sira ukun kuaze tinan 50ona iha Kerala. Artigu tuir mai itasei koalia kona komunismu primi-tivu, the Golden Age neebe Navi-gador Columbus observa iha Ko-munidade Indiana, Norte Amerikatinan 1492.

USAID KlarifikaPrivatizasaunRai Iha Timor-Leste

Iha edisaun 30, kla’ak fo sai artigu ho titulu Privatiza Rai iha Timor-Lestenebe Tim Anderson husi Sidney University hakerek espesialmente ba kla’ak.USAID nebe temi mos iha artigu Tim Anderson halo klarifikasaun nebedistribui tuir East Timor Action Network. Tuir mai kla’ak halo tradusaunkarta nebe reprezentante USAID iha Timor-Leste Mark White hakerek.

Ami hakarak agradeseProfessor Tim Ander-son ba artigu intere-sante “Privatiza Rai iha Timor-Leste,” ne-

be orijinalmente publika iha jornalKla’ak no fo sai iha ETAN iha Se-tembru 16, 2008.

Artigu ne’e foti pontus im-portante konaba problema Timor-Leste nebe enfrenta agora da-daun inklui valorizasaun no utili-zasaun rai, sustentabilidade prak-tika agrikulturas balun, no segu-ransa aihan. Professor Andersonhalo servisu diak hodi deskreveinterkonekasaun topiku hirak ne’e,uza hodi hahu ho kontratu rai nebeinvolve governu Timor-Leste.

Ami hakarak klarifika Pontusbalun relasiona ho knaar USAID,partikularmente ho respeitu babuat nebe autor bolu “privatizarai:”

(1) Autor artigu “Privatiza Rai”hanesan atu hateten ami nia es-forsu hodi klarifika kepemilikan raiiha Timor-Leste ho “komersia-lizasaun” ka “esploitasaun ba rai;

Liu husi hakbiit direitu pro-periedade (koñesidu lokalmenteho Ita Nia Rai) program USAID atusuporta governu atu (1)koleta nodokumenta sistematikamente baproblema rai no (2) dezenvolve le-jislasaun atu permite hodi hasaiba dala uluk sertifikadu ka titulu.Tranzaksaun rai tuir mai sei go-verna husi kodigu sivil nasaun, es-bosu sei hein hela aprovosaun husiKonsellu Ministru.

Ami fiar inisiativa atu kolektaproblema rai nasionalmente, ihafaktu, proteje direitu ema Timor,individualmente no koletivamente,ba sira nia rai, Hodi kria doku-mentasaun komprensivu ba uza

rai agora dadaun no problema bakepemilikan rai, direitu ba utiliza-dor rai—barak liu agrikultor ihaskala kiik- sei dokumenta no hetanrekoñesimentu husi lei.

(2) Ami aseita ho autor ba“valorizasaun rai” nudar problemaiha nasaun sub dezenvolvidu ha-nesan Timor-Leste.

Autor rasik hateten katak “laihaserteza ba titulu” kontribui ba valo-rizasaun rai. Titulu rai ida nebeami promove, sei hadia valoriza-saun ba rai no halo sai atrativu liuba nia nain atu halo produsaun-halo investimentu ba sira nia rai,sei kontribui hodi hadia seguransaaihan.

Ami la nega katak properie-dade rai nebe klaru sei hasae nu-meru tranzaksaun rai iha Timor-Leste. Klaru, ne’e nudar konse-kuensia natural husi koriji valo-rizasaun rai. Maski nune’e, pro-priedade nebe klaru, faan rai seiinformadu liu relasaun ho asuntune’e, ho risku uituan ba ema Timornebe sei hetan benefisiu ho pro-blema rai nebe la klaru ka mul-tiplu.

Ho adisaun, sistema ida nebedokumenta ho klaru ba proprie-

dade rai, bazeia ba uzu rai agoradadaun no tuir istoria, sei ajudaprevene tipu kontratu rai nebeProfessor Anderson kritika helaiha nia artigu.

(3) Autor hateten katak ‘poderboot, liu husi Ausaid, USAID noBanku Mundial hakarak hareekonstituisaun Timor-Leste muda’atu permite kompania estranjeiruhodi hetan direitu propriedade barai.

Ami seidauk halo advokasai atutroka konstituisaun hodi permitekompania estranjeiru atu hetanrai, no ami la preokupa ho “pre-saun” ruma ka proposta atu halone’e.

(4)Autor akuza poder boot baostilidade ba fiar ba kbiit rasik noauto sufisiensia ba Timor-Leste.

USAID suporta objetivu Timor-Leste atu realiza nia potensiaagrikultura no hasae produtivi-dade agrikultura no rendimentuagrikultor. Asistensia Estadus Uni-dus iha area agrikultura iha Timor-Leste apoiu esforsu atu transfor-ma sistema agrikultura husi sub-sistensia ba ida nebe lukrativu nokbiit rasik.

Iha 2006, Primeiru MinistruJose Ramos Horta husi komu-nidade internasional ba asistensiaatu dezenvolve sistema ida hodifornese ba povu Timor-Leste hodireitu rai nebe seguru nudar da-lan atu promove estabilidade so-sial no fo fundasaun forte ba kre-simentu ekonomiku. Hahusuk ne’ehetan suporta husi peritu ba raiiha Diresaun Nasional ba Rai noPropriedade no Servisu Kadastru(DNTPSC), nebe identifika proble-ma rai nudar potensia boot bakonflitu iha nasaun. Peritus baraknota katak povu Timor rasik koaliaba nesesidade atu asegura direitupropriedade durante konsulta hokomunidade. Asesment ba konflituiha 2006 nebe USAID halo fo saipreokupasaun ba laiha serteza bapropriedade no inablidade atu re-zolve konflitu rai sei sai nudar fa-tor kontibuisaun ba konflitu vio-lente iha futuru iha Timor-Leste.Iha inisiu 2007, Programa HakbiitDireitu Propriedade nudar partehusi pakote komprensivu ba asis-tensia nebe USAID lansa liutiharekomendasaun husi asesment bakonflitu.

Hau agradese ba autor dalaida tan ba opiniaun relevante nooportunidade ne’e atu hatoo pro-blema nebe hatoo.

Page 10: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 200810 LISAN

LENSA

denadór Sekretáriadu Arsenio Pe-reira liu hosi konferénsia ba im-prensa katak “ohin loron ne’e amihakarak halo Um minutu de selén-siu atu fo hanoin fila hikas ba ko-lega agrikultór sira ne’ebé ké he-tan tortura, hetan ameasa, hetantiru no hasoru violénsia hosi neo-kolonializmu sira, neoliberalizmu si-ra ne’ebé agora dadauk iha mundularan tomak. Loron ohin mundial-mente liu hosi movimentu Interna-sional Agrikultura, hanaran La ViaCampesina, hotu-hotu komemoraloron ida ne’e hodi hanoin hikasba kolegas sira ne’ebé fó nia án bamate ba kontra neo-liberalizmusira, hanesan WTO-organizasaunmundiál ké liu hosi sira nia polítikahalo agrikultór ki’ik sira sai vítimabarak iha mundu rai klaran hane-san iha Brazil, Filipina, Tailándia,Indonézia, Korea do Sul, Japaunno iha fatin barak.”

Redi HASATIL hanesan orga-nizasaun kompostu hosi organiza-saun sira iha área agrikultura,peskadór, arte-zenatu sira, estu-dantes, environmental, organiza-saun feto-mane, ida ne’ebé lutaba direitu Agrikultura Sustentável

iha Timor-Leste luta maka’as hodikontra WTO. Tanba iha sira niapolít ika ne’ebé hanaran AoAsempre la fó vantazen ba agri-kultór ki’ik sira atu kompete hoagrikultór boot sira. Karik sira de-side fó subsidiu, fo liuba agrikultórboot ou agribisnis sira ne’ebé keboot. Liu hosi TNCs (TransnationalCorporation) ne’ebé nia organiza-

saun sira hanesan Monsanto, Bayer,Singenta no sira seluk tan. Sirahakarak Privatiza buat hotu-hotune’ebé agrikultór sira nia produ-saun. Iha parte seluk sira priva-tiza tiha fini, we’e no mós rai. Ar-senio kestiona maka’as katak“kuandu agrikultór ida nia la ihawe’e, nia la iha fini i nia la iha rai,nia sei la halo buat ida. Tanba

ida ne’e sira hakarak okupa ka pri-vatiza sasán hirak ne’e. I fini kuan-du kompañia privatiza ona, agri-kultór sira hakarak atu kuda finine’e, entaun sira tenki husu lisen-sa fali ba iha kompañia ida ne’emak foin bele kuda. Fini ne’ebémak sira privatiza ona, sira utilizafali ba hanesan GMO (GeneticalModified Organism), ne’e sira mo-difika fali fini ida ne’e ba espesieseluk. I iha GMO ne’e la diak makafekta ba saúde no mós nia afektaba iha fini sira seluk. Sira uzasistéma ida ne’e para sira halo pro-dusaun agrikultura ne’e ba fali ihaindústria”.

Iha kontekstu FTA ne’ebé liuhosi WTO nian, sira halo akordubilaterál entre nasaun ida ho na-saun ida para sira hakarak halokompetisaun, halo merkadu livreiha nasaun ida. Hanesan iha kon-tekstu Timor-Leste rasik ita lakohiatu involve iha ká sai membru baorganizasaun rua ne’e. Tanba itasidauk iha produsaun rasik ne’ebésufisiente para halo kompetesaunho nasaun kapitalista sira. Arsenioisplika “Tanba ida ne’e mak amisempre hatete katak, kuandu itatama ba iha membru WTO, ka itahakarak halo akordu ida ho Na-saun sira dezenvolvidu, ne’e ha’uhanoin ita sei labele, tanba buat

hotu hanesan ekipa tékniku nianema mak mai no ita so ba ihaburuh (traballadór-red) deit. Itaso depende ba sira deit. Entaunida ne’e mak dúvida hosi RediHASATIL nian ne’ebé durante ne’esempre hatete, sempre koalia ihaenkontru, hasoru malu ho Ministrusira sempre koalia bebeik idane’e. Sekarik halo desizaun ruma,labele iha nível sira nian deit maibétenki ser ho nesesidade agrikultórsira nian iha baze”.

Oras ne’e daudauk WTO ladúnhetan apoiu barak hosi nasaunbalun, sira lakohi ona atu sai uma-na’ín ba inkontru inter-ministeriál,tanba sira nunka hetan desizaunruma hosi inkontru ne’e. nasaunki’ik sira sempre protesta no kon-tra wain-hira iha inkontru nívelministerial WTO nian. Karik beledehan katak luta hirak ne’ebéhala’o hosi movimentu internasio-nál ba agrikultór ne’ebé hama-hon-án iha LA Via Campesina, he-tan dunik espasu no valór. Ne’ekatak maski to’os na’in matebianLEE Kyung HAE nia sakrefisiu ne’ela saguate no hetan valór ne’ebéboot, liu-liu to’os-na’in tomak ihamundu ne’e inklui mós to’os-na’insira iha Timór.

Agrikultór sira halo asaun kontra WTO iha Merkado Lama,Dili iha Loron Mundial ba Alimentar

LUTA KONTRA WTO.... husi pajina 12

“Deskolarizasaun”: hanoinmurak ida husi Ivan Illich

Dala ruma leitór sirabalun seidauk hatenekona ba kampañaedukasaun popular,nia istória iha Timor

no nia importánsia atu hodi halotimor oan sira hametin hanoin ko-na ba ukun rasik a’an. Tuir kam-paña ne’e, (ne’ebé FRETILIN hala’oho tulun husi OPMT) movimentufrentista konsege hanorin emabarak iha ai-laran atu le no hake-rek, no halo katak sira sa’e husinakukun laran. Ha’u sente katakmovimentu edukasaun popularimportante duni ba istória Timor-Leste nune’e mós ha’u koko atu lelivru balun ne’ebé inspira membrufundadór ba kampaña ne’e hodihala’o sira nia “atividade liberta-dora”. Halo nusa mak jovem sira lu-buk ida (hanesan tinan ruanuluresin to tolunulu resin), barani atusai husi konfortu sira nian uma kainatu hasoru ema no hanorin sira atule, no loke matan ba sira iha fohokatak ema Timor “la sai atan baema ida”?

Los duni, moris uluk la hane-san moris agora daudaun, nune’emós jovem uluk la hanesan jovemohin loron. Uluk povu sente todanopresaun iha sira nia kabaas. Emahanehan povu beibeik, povu sira la-bele ko’alia, sira labele hatudu sirania neon todan kona ba desizaunbalun ne’ebé rejime ne’ebé ulukukun ami hola.

Uluk, eskola no saude la iha.Uluk ema ne’ebé moris iha fohosusar duni atu hetan oportunidadeatu aprende le no hakerek, ulukema barak mate tan moras, dalabarak moras ne’ebé ai-moruk iha.

Factor sira ne’e halo katak povufó neon no isin nakonu ho barani hodimaterializa mehi ukun rasik a’an.

Biar tempu la hanesan, dala ru-ma problema balun husi tinanhirak liu ba bele hanesan proble-ma ohin loron. Haré to’o: ema 1)Timor oan, maubere no buiberesei moris mukit nafatin, 2) Biar Timoroan nia liman toman atu kaerenxada, sira nia liman la tomanatu kaer osan, tamba maske siraservisu barak, halo to’os no natarosan ne’ebé sira simu atu selu niakole nunka to’o atu haruka nia oanatu estuda iha eskola. Hanesanne’e to’os na’in nia oan sira seimoris iha nakukun laran tamba lahetan asesu ba edukasaun no

saúde. 3) Dala ruma maubereoan mós labele hatudu sira nianeon todan kona ba desizaun ba-lun ne’ebé (rejime) Governu halo(hanesan hola karreta Prado baDeputadu sira iha ParlamentuNasionál).

Maibé halo nusa mak ita belehanorin fali ema atu fó valor bamehi boot ukun rasik a’an ne’ebéita “seidauk goza tomak”1? Seraque ita bele fiar katak instituisaunedukasaun estadu nian, (ne’ebesei-dauk iha kurrikulu ba dixiplinatomak) bele hanorin didi’ak emania povu? Sera que ita bele halokon-tribuisaun ki’ik oan ida atugarante katak mehi ukun rasik a’anfó vantazen ba Timor oan hotu-

hotu, (la’os ba Timor oan ne’ebéeskola iha liur no ne’ebé hetanoportunidade atu eskola didi’ak)?

Ha’u foin sente katak ita hotubele! Biar instituisaun estadu niansei fraku hanoin husi ema barakhanesan Ivan Illich bele fo tulun baita atu hadia Ba problema balun.Ivan Illich, filózofu no krítiku sosiálida hakerek testu ida iha 1971 narandeskolarizasaun sosiedade nian(Desschooling society). Iha testune’e nia koalia falia kona ba edu-kasaun no sosiedade. Iha livru ne’eautor mos fahe nia mehi kona basosiedade ida ne’ebé ema hotu-hotu prontu atu fahe matenek nofatin hotu hotu ho ema sai fatin idane’bé povu sira bele aprende buatbarak.

Iha livru ne’e molok autór ha-kerek kona ba ideia ne’e, nia ha-tudu ezemplu barak katak edu-kasaun formal institusionalizadasa’e dala ruma la dun furak2 ka lato’o atu eduka ema hotu tamba,buat ne’ebé instituisaun (eskola)hakarak hanorin ba estudante dalaruma la iha relevante ho estudantesira nia moris.

Tuir Ilich nia hanoin, edukasaunsa’e prosesu ida ne’ebé edukadortenke iha ligasaun diretu ho alunu.Kurrikulu edukasaun tenke hanorinalunu iha lian no dalen ne’ebé alu-nu sira rona baibain, lia-fuan ne’ebéhola parte iha ninia mundu no es-periénsia sosiál3. Iha rai ida itabele hetan lian ida maibé mundusosiu barabarak, nune’e mos go-vernu sempre susar atu halo kur-rikulu ida di’ak ba ema hotu. Illichhatene katak ida ne’e difisil, maibénia hatete hanesan ne’e: Eduka-saun universal tuir sistema eskolane’ebe ita uza la dun kap4, karik,di’ak liu tan ita halo mos instituisaun

sira paralela hodi fo tulun ba emane’ebe ha-karak aprende.

Hau husu ba joven sira ne’e: Semak barani atu kria sistema idakomplementar ba sistema eduka-saun ne’ebé ita iha ohin loron? Semak prontu atu fahe hanoin nomatenek, ho fundamentu no fo na-roman uitoan ba maubere no bui-bere sira ne’ebé sei moris iha na-kukun laran, biar sira hatene leno hakerek? Se mak baraka atuha-mate isu-isu, no hamoris faktuno informasaun lós ba ita niapovu, no ita nia ema? Se mak ba-rani?

1 Se ita haré didi’ak movimentuFrentista (FRETILIN) ho atividademakás liu iha prosesu ukun rasik a’antuir sira nia Manual (Manual Politiku,1975), iha mehi ukun ra-sik a’an niahun ita hetan

1) planu atu buras agrikul- tura ba maubere no buibe- re sira ne’e (hahán),

2) hodi defende kultura,3)hodi harii fali sistema edu-

kasaun no4) saúde hodi serve povu. Se

tamba Timor funu atu hetan idane’e tuir loloos ita seidauk goza mehiukun rasik a’an ita goza resin ukunrasik a’an, tam-ba agrikultór no povusei hamlaha, ema balun seidaukrespeita ita nia kultura, ita niasistema saude no edukasaunseidauk universal.

2 Ema ne’ebé krítiku ba insti-tuisaun edukasaun bainbain de-hankatak instituisaun ne’e haka-rakprepara ema hanesan ita halomákina ida, atu servi deit sistemasosiál no klase ne’ebé instituisaunkuran (konformistas)

3 Paulo Freire, pedagogo ida husiBrazil iha hanoin hanesan hanoinne’e

4 “Universal education throughschooling is not feasible. It wouldbe no more feasible if itwere at-tempted by means of alternativeinstitutions built on the style ofpresent schools.”

lol gomo

Ivan Illich

Page 11: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 2008 11Nasional

Atentadu 11 Fe- vereiru, to’o oras ne’e sei sai na- fatin polemika

no misteriu baPovu Timor-Leste, tanba to’ooras ne’e seidauk hatenelolos tanba sa Alfredo baataka Prezidente Republikania uma no se los mak tiruHorta no Alfredo Reinado honia elementus Leopoldinomate iha fatin.

Iha relatoriu husi tim foren-sik katak kanek iha matebianAlfredo Reinado nia isin matehatudu la tiru ho distansiado’ok maibe tiru ho distansiabesik liu (very Cloce range) katiru ho tipu ezekusaun.

Ba kestaun iha leten,wainhira hatan ba jornalistasira hafoin tuir tiha konfe-rensia Internasional ba kria-saun komisaun Anti Korup-saun iha Hotel Timor, Ra-mos Horta rezeita Alfredo ti-ru ho tipu ejekusaun mas-ke nune’e nia rekoinese duninia guarda rasik mak tiruAlfredo ho nia elementu Leo-poldino husi distancia ne’e-be besik.

“Iha relatoriu ne’e hatetentiru husi “close range” (dis-

HortaRejeitaAlfredo Ohoho tipuezekusaun

tansia besik, red) bele metru2,metru 10 ou to’o 20.

Informasaun ita hotu ha-tene, hau nia guarda siraapanahdor disperendu balutoba hela se imboskada bania, Alfredo labele tamato’o iha laran,”close rangene’e bele mos to’o 20mportantu Alfredo monu20m husi hau nia dapurfatin ne’ebe hau nia guardatiru portanu ne’e laosexecustion.”dehan Horta

Horta hateten Alfredo hoLeopldino mate tanba niaguarda F-FDTL mak tirulaos husi ema seluk.

Maibe tuir relatoriu husitim forensiku ladun han maluho estementu PresidentiHorta nia.

Relatoriu ne’ebe asinaduhusi Dr.Muhamad Nurul Islam(Phatologi Forensica)husiAustralia ne’ebe fo sai iha 15Feveriru ho numeru mortu-aria 948, relata katak ihakanek hat iha Alfredo nia isin,hanesan kanek ida iha niakakorok oin parte karuk, limankaruk no iha nia fuan (chest)entertantu kona ba mate-bian Leopoldino, ekipa des-kobre tiru iha nia ulun fatuk.

Maske to’o oras ne’e pro-kurador jeral seidauk fo saiba publiku kona ba akonte-sementu ne’e lolos maibe

Horta desponbilisa nia an onaatu ba hatan iha Tribunal se-karik Tribunal bolu nia bakazu atentadu 11 Feveriruhasoru Nia.

“Hau prontu sai teste-munha, hau prontu ba fotestemunha hau fo an tam-ba desde kazu Rogerio Lo-bato nia mos hau ofrese anba duni hodi hateten sai buatne’ebe hau hatene,” dehanHorta

Hare ba Prokurador Jeralne’ebe kelur ona maibe sei-dauk fo sai resultadu inves-tigasaun no tuir Prokurdorkatak wainhira iha resultadumos sei la fo sai ba publiku,halo membru Parlamentusira duvida, tauk Prokura-dor subar tiha evidenciane’ebe lolos ba publiku konaba kazu atentadu 11 de Fe-veriru.

Deputadu parlamentuNasional husi bankada PSDIng.Mario Viegas Carrascalaoiha PN foin lalais ne’e ba jor-nalista sira hateten, Prokura-dor Jeral tenki fo sai faktus ne’elolos no labele subar faktus bapubliku.

“se tendensia atu subarrealidade hau sei kolalia bei-beik no kontra tamba ita hotuhakarak realidade e hau laimporta se mak tiru tambatiru ne’e tiru tiha ona agoraimportante mak tamba sa nia(Alfredo) tiru, iha situasaunsaida ,dehan lider PSD ne’eho duvidas ba investigasaunProkurador.

Eis Prsidenti ParlamentuNasional no atual PrsidentiFretilin Francisco Gutrres “Lu-olo” mos hateten kazu 11 deFeveriru importante tebes atuTribunal halo julgamentu tam-ba ne’e krime grave kontraestadu.

Ba izame balistiku ne’ebemak sei to’o iha Timor Lestetuir Luolo importante atu he-tan justica, maka PGR tenkihalao proseu se lae seiparadu.

“Importante atu hetanjustica ba kazu ne’e tenki ihainvstigasaun lolos husi PGRno governu mos tenki im-plementa rezolusaun Kria-saun Komisaun Investiga-saun Internasional (KII) atunue’e kazu ne’e bele iha kre-divel no labele iha dekonfian-sa.

Povu hein misterio 11 Fe-vereiru bele fo rezultadu nolia los, atu nune’e povu belehatene se maka halo planuhodi hamosu 11 Fevereirune’e, Labele sai polemika batinan naruk.

danu FREITAS

Sei “fresku” iha ita tomak nia memória akon-tesimentu 11 de Fevreiru 2008 hasoru Pre-zidente Repúblika Dr.Jose Ramos Horta noemboskada ba koluna Primeiru Ministru Xana-na Gusmao, ne’ebe iha akontesimentu ne’eAlfredo ho nia elementus Leopoldino mate ihafatin no Horta rasik kanek todan iha nia kabunhodi lori halai ba Hospital Royal Darwin.

Foin lalais ne’e Par- lamentu Nacio- nal liu husi nia sub Komisaun ba asuntu Anti Korup-saun iha Komisaun C halaokonferensia Interna-sionaldurante loron rua (18-19Setembru)iha Hotel Timorhodi rona opiniaun husi ma-tenek nain sira iha rai laranno husi rai liur oinsa atukombate korupsaun ihanasaun kiak ida ne’e.

Presidenti sub komisaunAnti Korpsaun Cipriana Pe-reira iha nia deskursu wain-hira loke konferencia re-fere, husu ba intedades to-mak iha nasaun ida ne’eoinsa buka mekanismu ne’e-be diak atu kombate korup-saun ne’ebe konsidera hane-san terorismu no moras atne’ebe bele estraga nasaun,tamba wainhira la kombatebele estraga nasaun. Hodihusu ba governantes sira atuseriu hare ba kestaun korup-saun hodi tau ba partika e la-bele halo deit ba konsumupolitiku deit hodi hetan sim-patia.

“wainhira korupsaun ne’eavansa bele estraga politikano estraga dezenvolvimentuseitor publiku no privadu liu-liu estraga ema kiak sira,”dehan Cipriana.

Nune’e Prezidenti Parla-mentu Nasional Fernando deAraujo”Lasama” iha nia dis-kursu hateten Parlamentupersija kria lei espesial baasuntu refere no mos persijakomitmentu ida ne’ebe forteatu bele sai nudar referensiahodi bele kombate korup-saun(KKN).

Nia hatutan estadu nonasaun ida ne’e iha komit-mentu ne’ebe makas atu halolei ida ba kombate ko-rupsaun.

Provedor dos Direitus Hu-manos e Justica (PDHJ) Se-bastiao Dias Ximenes hate-ten, persija duni estadu tomakfo atensaun makas hodikombate korupsaun, maibenia husu diak liu governureforsa deit instituisaun sira

Kombate KorupsaunLabele Sai Konsumu Politiku DeitKorupsaun ohin loron sai hanesan dezafiusno moras at ne’ebe bele estraga dezenvolvi-mentu ba nasaun nia progresu. Parte seluk,atu kombate korupsaun labele sai konsumupolitiku deit hodi hetan simpatia, maibe tenkitau ba partika oinsa bele halakon korupsaunne’ebe oras ne’e indika mosu makas iha insti-tuisaun governu.

ne’ebe iha ona para oinsabele halo nia servisu diak liutan hodi luta hasoru korup-saun.

“Se instituisaun(PDHJ)ne’e fraku tenki hatene tam-ba sa, lei mak fraku, orsa-mentu mak la to’o ga re-kursu mak la iha, ita tenkianaliza ba frakeza sira ne’ehafoin ita hola mediadasduke ita hari komisaun founhodi kria tan deit konfusaunno hamosu konflitu de kom-petensia,” dehan Sebastiao.

Eis Primieru Ministru Dr.Marí Alkatiri mos dehan ka-tak atu kombate korupsaundiak liu reforsa deit institui-saun sira ne’ebe iha ona ha-nesan PDHJ, no InspekturJeral hodi bele halao sira niaknar diak liu tan duke harikomisaun foun ne’ebe sei laiha benefisiu.

Sekretario Jeral Fretilinne’e hatutan, wainhira KAKhari mos, nia parte lafiar seihalao knar ne’ebe diak tam-ba sei hetan intervesaun po-litika husi governu, tambarealidade hatudu ona go-vernu AMP halo Interven-saun demais liu ba sistemajudicial.

Lia hanesan mai moshusi parte socidade no re-presentante Igreja Katolika.

Tuir Diretur KomisaunJustica e Paz Diocese Bau-cau pe, Martinho Gusmaono Madre Gulerminha husuba governu diak liu reforsadeit instituisaun sira ne’ebeiha ona hanesan PDHJ, Ins-pektor Jeral, no ProkuradorJeral iha aspektu recursuhuamana no financial parainstituisaun ne’e forte liutan duke hari tan komisauniha komisaun ida nia letenne’ebe ikus mai hamosudeit konfusaun.

“Timor ne’e ki’ik popula-saun mos oituan deit, bahau atu hadia Timor ne’ediak liu reforma liu tan ins-tituisaun hanesan Prove-doria e haforsa liu tan ihaProkurador Jeral oinsa au-menta tan sira nia recursuhumanos no recursu finaciapara lao duke gasta osan

bar-barak hodi ba hari tankomisaun ba komisaun masla rezolve probemla ida,ne’ebe hau hanoin atu hariKAK la efisiensia karik,” de-han Madre Guelermina.

Nia hatutan atu kombatekorupsaun ema ida-idak makhola konsiensia tuir fungsaunne’ebe iha hodi bele kombatekorupsaun, ita bele harikomisaun rihun rahun mos seita la iha konsiensia moralno etika ba korupsaun ,korupsaun sei buras ba nafa-tin laos dehan Komisaun AntiKorupsaun mosu ne’e ko-rupsaun sei lakon hotu ne’ehau hanoin imposivel.

Nune’e mos tuir vice Por-kurador Jeral Ivo Valente ka-tak, susar atu kombate ko-rupsaun tamba wainhiraProkurador halao investiga-saun ba membru governubalu ne’ebe indika halo ko-rupsaun nia parte semprehetan amesa husi telefone.

“kuandu koalia kona bakorupsaun hau hetan tele-fone husi ema balu (mem-brugovernu-red) hodi ameasamas hau la tauk e nunka taukhodi hateten sai ba publiku,”dehan Ivo foin lalais ne’e ihaKonfrensia ba Estabelese-mentu Rede Nasional AntiKorupsaun iha Hotel Timor.

Ivo hatutan Maske hetanamesa maibe, vice Proku-rador ne’e haktuir nia par-te sempre halo koordena-saun diak ho instituisaun se-luk hanesan PDHJ no Ins-pektur Jeral hodi kolaboramalu halo invetigasaun bakazu KKN.

Maske iha indikasaun ka-tak mosu Korupsaun Kolu-saun no Nepotismu (KKN) nofalta transparencia iha go-vernu AMP nia laran, maibePresidenti da Republika Dr.JoseRamos la fiar argumentu ne’ehodi defende makas GovernuAMP hodi hateten katak go-vernu ne’ebe xefia husi Xa-nana Gusmao nia fiar seinporsentu la iha korupsaun.

Alende ne’e Chefe Esta-dune’e mos fo parabens baGovernu AMP tamba tuir Hortatinan ida deit nia laran, governuAMP bele halo buat barak,maibe la esplika saida-saidamak governu ne’e halo ona.

Maske Horta dehan ihaGovernu AMP la iha kazu Ko-rupsaun maibe tuir stastikane’ebe iha kazu korupsaunhamutuk 59 mak reitu ihaPDHJ no husi nomeru ne’e 18rekomenda ona ba Minis-teriu Publiku atu prosesa tuirlei.

danu FREITAS

subar liman hodi dun fali artemarciais mak sai autor, loloskonflito husi arte marcaiaisne’e mos nudar parte husi li-deransa sira nia ero.

Hodi naran KORK JorgeIku hamenu ba Timor oan siraliu-liu ba arte marciais temputo’o ona hamutuk nudar Ti-mor oan ida deit no hatuduba mundo katak arte mar-ciais,no povu Timor hakarakmoris iha paz no hakmatek nialaran.

Lider Kera Sakti SilvestreXavier Sufa Efi (67) ba Kla’akhateten, konseitu ba paz makhanesan halao liu husi marsaba paz ho arte marciais seluke Kera Sakti senti kontentetamba bele lao hamutuk nomarsa hamutuk ho arte mar-ciais seluk e ho ida ne’e amiarte marciais bele kolia bamalu no halo ligasaun ba malu,tamba wainhira iha komu-nikasaun ne’ebe diak entrearte marciais mak bele reduz

violencia, tamba durante ne’eiha konflitu entre arte mar-cisais tamba mos iha misscomuinication.

Lider Kera Sakti ne’e fiarkatak ho dalan ida hanesanne’e ba oin bele fiar kataksei halo arte marciais sira in-tende malu no kria unidadeba malu hodi fo kontribui bapaz.

Nia mos treiste liafuan husikomunidade ne’ebe hatetenarte marciais mak halo kon-

flitu, maibe tuir lolos invividumak halo.

“Komunidade prefere liukatak arte marciais mak bakumalu maibe tuir lolos ne’eJose ka Antonio mak bakumalu ne’ebe ba hau hanoinida ne’e ladun los tamba artemarciais sira ne’e nia filosofiakapas tebes katak atu treinuema hodi defende nia an laoshodi ba baku malu ka halo

estarga ema nia sasan, so keiha invidu balu mak halo pro-blema tamba desintede maluba problema privadu ne’eiha,” dehan Silvestre.

Lider Kera Sakti ne’e husuba Timor oan hotu liu-liu artemarciais katak mai ita hatuduona ba komunidade katakita hakarak paz.

“Ba oin ita mantein na-fatin ida ne’e hodi nafatin fo

liman ba malu, halo komu-nikasaun ba malu hodi soetiha diferensa sira iha ita ida-idak nia arte marciais katak onia at liu hau nia mak diak liu, onia lao rai hau nia rai nain, agorane’e ita mesak familia bootTimor oan, ita tama arte marciaistamba ita hakarak hatudu itania arte o ita nia kbiit hodi de-fende ema ne’ebe faraku nokbiit laek dehan Silvestre.

Arte Marciais promete.... husi pajina 8

Page 12: Kla'ak Semanál Edisaun 32 (3 Outubru 2008)

Kla’ak Semanal 03 Outubru 200812 N A S I O N A L

INDISE Lere Anan Timur:

“Hau La Tauk Prizaun Becora”

pajina 2

TIMOR-LESTE: SITUASAUN SAI PIÓR IHA 2007-2008, “MONU” DALAS 22

pajina 5 Korrupta povu nia osan, Povu ki’ik no kiak maka tenke selu taxa

pajina 4 Ameasa Kadeia Ba Ema Nebe Tuir

Marcha da Paz,

Eis Presidenti nudar mos lider opozisaun Mauri- tios Luis Verengel iha Sesta 23 Setembru ha- lao sorumutu ho eis Pri-

mieru Ministru Dr. Marí Alkatiri ihania rezidencia Palapaco Dili.

Hafoin hotu tiha simu eis Pre-zidenti Parlamentu Mauritos ne’e-be halao kuaze oras ida, ba JornalKla’ak no Diario eis PM Mari Alka-tiri hateten sorumutu refere hoditroka hanoin oinsa Mauritos belehalo koopeasaun ho Timor-Lesteiha area oi-oin ne’ebe oras ne’eMauritios avansadu ona, e mos sirania hasoru malu nudar amigo par-tido ba partido ne’ebe hotu-hotuiha opozisaun.

“Mauritios nudar amigo ba lu-ta ita nia indepedensias i ami ko-nese malu hanesan partido i amikonese malu kleur ona, nia maiiha nee atu halo koperasaun ihanivel parlamentar tamba sira ihaesperencias, sira la iha riku soinhanesan gas no minarai maibemaibe tamba sira investe barakteb-tebs iha edukasaun sira ago-ra bele dehan nasaun dezenvol-vidu,” dehan sekretario Jeral Fre-tilin.

Tuir Alkatiri fontes boot liune’ebe Mauritios invste mak ihaarea turismu, no ikus ne’e investemos iha area komunikasaun noin-formasaun teknologia e nudarrai kiik ida iha kontinente Afrikane’ebe oras ne’e iha esperinsiasma-kas no dezenvolvidu maske laiha rekursu naturais hanesan minarai no gas.

Nia hatutan iha diskusaun ne’e

sira nain rua koalia kona ba oinsahametin koperasaun iha nivel par-lamentais e mos iha area turismuno informasaun teknologia.

“Ami deskuti ida ne’e halo nusamak hametin liu tan papel Parla-mentu ninia maibe halo nusa moshalo koperasaun ba area turismuharuka Timor oan ba neba estudakona ba turismu e mos bele estu-da ba IT memsu ami la ukun onamas fo idea para rai ne’e bele laoba oin. Hau koinese katak iha Ti-mor Leste wainhira ita kopera hosira ita bele mos hanesan sira.

Alende ne’e tuir Alkatiri nia mosinforma kona ba prosesu politikuiha Timor Leste oras nee daudaunhafoin Fretilin ne’ebe sai nudarpartido manan iha eleisaun ba faliopozisaun e esplika mos perpara-saun partido Fretilin atu halo rea-zustamentu iha baze hodi hame-tin liu tan estrutura hahu husi nivelsuco to’o iha nivel nasional hodi per-para ba elisaun chefe suko nia noeleisaun legislativa antsipada.

“Ami koalia mos kona ba pro-sesu politiku iha Timor Leste hauesplika ba nia tamba sira iha opo-zisaun, prontu tamba sira lakon3% entaun sai opozisaun mas haudehan ba nia ami nia iha Timor Fre-tilin mak manan tiha mas ba faliopozisaun e ho ne’e mak hahu faliproblema politika ida ke ita tenkirezolve e hau mos esplika ba niasaida mak Fretilin halo agora dau-daun mak hanesan halo reazusta-mentu partido ninia, tamba nia mosmai vizita hau partido ba Par-tidotamba ne’e hau mos esplika ba niareazustamentu partido nia paraperpara ba elesoens xefe do sucoe depois ba eleisaun antisipada le-gislativa e hau fiar biar situasaun

hanesan ne’e Fretilin hanesan par-tido historiku ho responsabilidadelakohi atu sobu rai ne’e tantu ha-karak nafatin uza meius pasifikutuir lei, tuir konstituisaun para fofila fali paz no estabilidade ba Ti-mor Leste,” esplika eis PrimieruMinistru.

Tuir Akatiri, nia idea ne’e eisPrezidenti Paralamentu simu hopositivu maibe husu atu labele ujaviolensia,

Hatan ba ida ne’e Alkatiri ha-teten Fretiin lakohi rezolve proble-ma politika ida ho violensia hane-san uluk 2006 sira halo ba Fretilinhodi hadau poder husi Fretilin, mai-be uja meus demokrasia nia hodihateten ba governu AMP ne’e ka-tak saida mak sala dehan sala etenki halo los para ba oin rai ne’elabee infrenta politiku hatun hasaemalu. E Fretilin lakohi uza violen-cia para hatun governu ne’e

Iha enkontru ne’e mos sira nainrua koalia kona ba korupsaun ihagovernu AMP ne’ebe foin tinan idaresin kaer ukun maibe sae makasona.

“Hau mos hateten governu AMPne’e foin mak tinan ida kaer ukunkorupsaun makas ona. Ita kuandukoalia sira dehan la iha faktus. Ago-ra instituisaun Internasional mosrekoinese ona katak foin tinan idakorupsaun as ba bei-beik tambane’e mak Fretilin labele nafatin mo-ris ho situasaun hanesan ne’e, pro-ke korupsaun ne’e se mak sofre liumak povu duni, laos sira be grupoki’ik hamutuk iha AMP ne’e e maksofre lae, tamba ne’e Fretilin kom-promotivu ho povu hodi kontra ko-rupsaun,” katak eis xefe governuI° governu Konstituisaun ne’e.

Alkatiri mos hateten justisa ihaTimor-Leste hetan ona influensiahusi lider sira ne’ebe iha poderukun atu halo justisa tuir sira niahakakrak no gostu e halo sistematribunais mos lao kleuk hotu liu-liu ba kazu sira ne’ebe kait ba po-litiku nain sira.

Eis Prezidenti PN Mauritios hasoru AlkatiriFretilin Halao Reazustamentu Perpara ba Eleisaun Antisipada

danu FREITAS

Mauritos nasaun kik ida iha kon-tinente Afrika nudar amigo bo’otTimor-Leste hodi luta ba Indepedencia des de uluk kedas wainhiranasaun boot sira taka matan ba Timor-Leste nia luta tambane’e Mauritios hakarak kontinua nafatin fo apoiu ba Timor Lesteiha tempu ukun rasik an iha aspektu koperasaun

KORESAUNIha loron 6 Agustu, kla’ak hetan karta husi Cancio Xavier nudar defensor publikunebe reprezenta Sekretariu Estadu, Francisco Guterres atu husu kla’ak hodiverifika konaba prova ruma nebe iha relasaun ho Francisco Guterres nudarmembru FPDK nebe defende makas autonomia no pro integrasaun iha tempukolonial Indonesia. Artigu ne’e fo sai iha kla’ak edisaun 25. Karta ne’e husu atuiha tempu loron 7 nia laran kla’ak atu hatudu prova kona-ba involvimentu nudarmembru FPDK, no se karik laiha provas kla’ak tenki husu deskulpa reklamanteiha Jornal kla’ak iha edisaun 7 nia laran.

Kla’ak rekoñese salan nebe jornalista halao hodi hakerekFrancisco Guterres nudar membru FPDK. Tuir lolos FranciscoGuterres laos membru FPDK maibe membru BRTT (BarisanRakyat Timor-Timur) nebe defende otonomia ho Indonesia,involve iha East Timor Study Group nebe defende mos oto-nomia ho Indonesia, no nudar sekretaris pribadi gubernurAbilio Osorio Soares. Ami husu deskulpa ba salan nebe amikomete, hodi nune’e koresaun halao tiha ona.

LUTA KONTRA WTONO NIA KRONI SIRAisolino VASGA,olegário de JESUS

Kontra WTO (World Trade Organization)

Situasaun mundu ohin lo-ron oin seluk hanesanaltersaun klímatika, glo-bal worming, kiak, me-nus ai-han no sst. Ne’e-

bé povu iha mundu hasoru no emane’ebé vítama barak liu maka feto,mane no ema agrikultórsira no kiak sira ihamundu hanesan itasente dau-daukkatak ema kiakiha mundu au-menta tan, emabarak mal nutri-saun, menus ai-han, tambapolítika sirane’ebé Ban-ku Mundial,WTO (WorldTrade Orga-n i z a t i o n ) ,TNCs (TransNational Cor-p o r a t i o n )sira nian liuhosi FTA (Free Trade Agreement),EPAs (Economic partner Agree-ment), AoA (Agreement of Agricul-ture), no kebijakan seluk ne’ebé na-saun sira halo liu hosi grupu-G8,

ne’ebé hakarak utiliza situasaunmundial ne’ebé akontese iha leten

ne’ebé mensiona katak kiak,rai manas, mal nutrisaun mi-na folin sa’e no sst. iha atusai hanehan tan liu ema agri-kultór sira.

Luta kontra neokolonializ-mu no neo-liberalizmu liu-liunia organizasaun sira ne’esempre hala’o hosi nasaunterseiru mundu liu-liu agri-kulór sira hodi ezize ba or-ganizasaun hirak ne’e atuhasai tiha setór agrikulturahosi organizasaun hirakne’e.

10 de Setembru 2003 iha Kankun-Mexiko nasaun dezenvolvidu sirahalibur malu hodi halo konferén-sia boot organizasaun WTO nian.Iha momentu ne’e mós movimentuagrikultór sira ne’ebé halibur án ihaLa Via Campesina hala’o protestahasoru WTO ba sira nia espekula-saun duranti ne’e ba setór agri-kultura. LEE Kyung HAE to’os

na’in ida hosi Korea oho-ániha momentu ne’e hodi pro-testa hasoru WTO. Tanba

ne’ e movimentu agrikultór LaVia Campesina iha mundu to-

mak ba loron 10 de Setembrukonsidera hanesan loron lutakontra WTO no iha loron ida

ne’e movimentu agrikultórmundiál ne’e halo um mi-

nutu de selénsiu hodi fóonra ba matebian LEEKyung HAE ne’ebé dedikania-án ba luta hasoruWTO.

Redi HASATIL ho niamembru tomak ne’ebé

sai mós ona membru La Via Cam-pesina, iha loron ida ne’e halomós um menute de selénsiu bamatebian LEE Kyung HAE. Koor-

Arsenio Pereira,Koordenador SekretariaduRedi HASATIL

ba pajina 10

Rezime Ditadura Part Two? pajina 6 Arte Marciais promete kontribui

ba Paz Lider Politiku keta sobu fali pajina 8