ISAAC NEWTONIzradila:

Petra Špiranec7.r.

DjetinjstvoIsaac Newton rođen je

4. siječnja 1643.Isaac Newton se

zapravo rodio na Božić, 25. prosinca 1642.-po julijanskom kalendaru

Rođen je kao nedonošće, ali je ipak uspio preživjeti.

Djetinjstvo i školovanje

oNjegova se majka uskoro preudala, pa je o malom Isaacu skrbila baka.oJoš dok je pohađao osnovnu školu, Isaacov je ujak William uočio kako njegov nećak nije običan dječak već da posjeduje nesumnjive crte izuzetne nadarenosti.oNewton je veoma rano pokazao i vještinu u izradi raznovrsnih naprava kojima je zarađivao i svoje prve honorare.oUmjesto da s vršnjacima uživa u dječjim nepodopštinama, mali je Isaac konstruirao mehaničke lutke, fenjere kojima je plašio praznovjerne seljake, drveni sat koji se sam navijao, mlin kojega je pokretao miš te još mnogo toga.

Daljnje školovanje

Srednju školu Newton je završio u gradiću Grenthemu. Zatim se, po preporuci svoga ujaka, upisuje na sveučilište Cambridge kao najsiromašniji student.

Zbog toga je morao raditi teške poslove kako bi zaradio za život i školovanje.

U periodu od 1664. do 1666. godine Londonom je harala kuga, pa se Newton mogao na miru udubiti u svoje zamisli vezane za mehaniku i dinamiku te tako postaviti temelje svome životnom djelu.

Primanje na akademiju i prvi sukobi

U Kraljevsku akademiju Newton je primljen na osnovu reflektorskog teleskopa kojim je promatrao Jupiterove satelite.

Teleskop je izradio sam, pokazavši tako savršeno poznavanje složenih tehnoloških postupaka .

Izbor u Akademiju donio je Newtonu i prvi sukob, s fizičarem Robertom Hookeom.

Hooke je bio čovjek koji nije imao strpljenja raditi dugo na jednom projektu i čuvati za sebe otkriće do samoga kraja.

Zbog toga je dolazio u mnoge sporove s drugim znanstvenicima koji su njegove ideje dovodili do konačnog ostvarenja.

S Newtonom se sporio zbog teorije svjetlosti. Za razliku od Hookea, Newton je kao rijetko koji znanstvenik bio nesklon iznošenju svojih ideja u javnost prije njihove konačne obrade.

Za njega je bilo sasvim prirodno da utroši 20 godina na neki posao.

Ipak,Newton nije bio tajanstven ili praznovjeran.

ŽIVOT

Newton je tih godina radio tako intenzivno da se skoro razbolio.

Nakon što je kuga minula, Newton se vratio u Cambridge gdje je 1669. na mjestu profesora matematike naslijedio svog učitelja Isaaca Barrowa.

Prvo je predavao optiku, a potom i druge predmete među kojima se našao zemljopis, iz kojega je objavio jedan udžbenik.

ZAKON i IZUMI

Isaac Newton prvi je shvatio gravitacijsku silu.

Pošto je 1666. vidio kako jabuka pada na tlo, pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji

Zakon Otkriće i Izum

Trebalo mu je mnogo godina da dokaže tu zamisao.

Ustvrdio je da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelome svemiru.

Jedinica za silu, njutn, nazvana je njemu u čast.

Newton je također unaprijedio poznate zakone gibanja i otkrio da je bijelo svjetlo sastavljeno od boja spektra duginih boja.

Postavio je temelj modernoj astronomiji, posebice 1668., izumom reflektorskog teleskopa.

ZAKON,OTKRIĆE I IZUM

O Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Godine 1687. Newton je napisao Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

To je djelo izmijenilo pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju.

U njemu je Newton ujedinio istraživanja Galilea Galileja i Johannesa Keplera u jednu teoriju gravitacije te je uspostavio osnovu klasične mehanike, u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.

Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Philosophiae Naturalis Principia Mathematica latinski je naziv za djelo koje je u tri knjige napisao Isaac Newton

A prvi puta objavio 5. lipnja 1687. godine.

Slijedeća, novija dva izdanja objavljena su 1713. i 1726. godine.

U Principiji Newton izlaže svoje zakone gibanja, davši začetak tako klasičnoj mehanici.

Slike-Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Starost i smrt

Newton je u svojoj 54. godini postao upravitelj kovnice novca, a taj je položaj u ono vrijeme bio znak izuzetnoga društvenog statusa.

Doživio je 84 godina, uglavnom u dobrom zdravlju. Izgubio je samo jedan zub, od napornog gledanja u sunce oslabio mu je vid, a kosa mu je rano osijedila, iako je ostala bujna do posljednjih dana.

Preminuo je u Londonu. Iza Newtona su ostale brojne, još poptuno neistražene bilježnice s tisućama kemijskih recepata.

KRAJ Izradila:

Petra Špiranec7.razred