8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

1/24

ffi

Hl"ff:ti?Hr"n'

ldentifikacijska

naljepnica

pnZr-llvo

NALIJEptl

Blo

BIOLOGIJA

Ispitna

knjiZica

2

A,

(,

(r1,1,

Rdsrrno

fue

'{')

c

Bro.25.HR.R.K2.24

ilililililililt

12

ll

1iltil1tffiilililil

1

8C)O2

Bto tK-2

D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

2/24

Biologija

Bto tK-2 D-S025

ill]ilililil

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

3/24

OPCE

UPUTE

Pozorno

proditajte

sve

upute

islijedite

ih.

Ne

okrecite stranicu i ne

rje5avajte

zadatke

dok to

ne

odobri deZurni

nastavnik.

Nalijepite

identifikacijske

naljepnice

na

sve

ispitne

materijale

koje

ste dobili

u sigurnosnoj vrecici.

lspit

traje

135 minuta

bez

stanke.

Zadalci se

nalaze

u

dvjema ispitnim

knjiZicama. Redoslijed rje5avanja birajte sami.

Dobro

rasporedite

vrijeme

kako

biste mogli rije5iti sve zadatke.

lspred

svake

skupine zadatakaje

uputa

za

rjesavanje. Pozorno

je

proditajte.

Pi5ite

citko.

Neditki

odgovori

bodovat

6e

se

s

nula

(0)

bodova.

Ako

pogrije5ite

u

pisanju,

pogreSke

stavite

uzagrade,

precrtajte

ih

istavite

skra6eni potpis.

Upotrebljavajte

iskljudivo

kemijsku

olovku kojom

se

pi5e plavom

ili

crnom bojom.

Kada rijeSite

zadatke,

provjerite

odgovore.

Zelimo Vam mnogo

uspjeha

Ova ispitna knjiZica

ima24

stranica,

od toga

4

prazne.

Ako

ste

pogrije5ili

u

pisanju

odgovora,

ispravite

ovako:

a)

zadatak

zatvorenoga

tipa

lspravno

Ax

B

c

/

Prepisan

todan

odgovor

b)

zadatak

otvorenoga

tipa

lspravak pogre5noga unosa

AI

B

cX

C

XcO

J

\

Skra6eni

Neispravno

AB

potpis

tuor€no9o

trPa

44s+€g4#@

eetarererador.,i(

J

T

Precrtan

netodan

odgovor u zagradama Todan

odgovor

Skra6eni

potpis

Bto tK-2 D-S025

ililillil|lilil

99

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

4/24

Biologija

ll. Zadatci kratkoga

odgovora

i

dopunjavanja

U sljede6im zadatcima

odgovorite

kratkim

odgovorom

(rijedju,

brojem,

s

nekoliko rije6i

ilijednostavnom

redenicom) ili

dopunite

redenicu/crteZ upisivanjem

sadrZaja

koji

nedostaje.

Odgovore upi5ite

samo

na

predvideno

mjesto

u

ovoj

ispitnoj

knjiZici.

Ne

popunjavajte prostor

za

bodovanje.

51.

Tablica

prikazuje

prosjednu

tjelesnu

masu i

prosjedan

unos

kisika triju vrsta sisavaca

mjerenih

u stanju mirovanja.

51.1. Usporedite

podatke

iz

tablice

i

u

jednoj

redenici zakljudite

kakav

je

odnos

izmedu

tjelesne

mase,

unosa kisika

i

gubitka

topline

navedenih

sisavaca.

54fl

ic

Z;

,t

rn

r,t

izr

4.CSt fv1

a.,4

k,'t,fa

5'1.2. Kqa

6e

Zivotinja,

miS

ili madka, uz

dovoljno

hrane

lak5e

podnijeti

Zivot

u vru6im

predjelima?

Jednom

redenicom

objasnite

odgovor.

h'"-

./

(h,rA

Vee

q

,n

s)'r,.*

t'

'fi

*.-

os(

J,.J,*'

Vrsta

sisavca

Prosje6na

tjelesna

masa (kg)

Prosje6an unos kisika

(mL

kg*t6-t;

mrs

0,025

1

500

vJeveflca

0,5

880

madka

3

435

;1. uuit'

do

rzsl"*n

ililililililil

02

Bto

tK-2 D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

5/24

Biologija

52. Slika

prikazuje

uzgoj

biljke

u laboratorijskim

uvjetim

a

in

vitro.

F

$=*

ML

$

n,G

A

U

(".

.-=>n

ffi+B*Y-

.

tt"

52.1.

Jednom redenicom

objasnite

mijenja

li se broj kromosoma

u

stanicama

pri

promjeni

iz stadija

oznadenoga

na

slici slovom C. u

stadij oznaden na slici

slovom

D.

52.2.

Jednom

redenicom

objasnite

za5to

stanice oznadene na slici slovom

A.

imaju

mogucnost

diferencijacije

u

stadij oznaden na

slici

slovom

F.

J.z

*r.

J,.r

z&4

rAJ.-

SiU*.

?^",7a

ilrl.0ri:iill::l

li:lt:

tilt*l:iiiili:ii

ri:tii

il}iBO$::i.li::i:l

ililililililfl

02

Blo rK-2 D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

6/24

Biologija

53.

Slika

prikazuje

lubanje

gorile,

Australopiteka

i

dovjeka

gledane

odozdo

i iz

profila.

gorila

53.1.

crvenom bojom

na lubanji

oznaden

je

otvor

(foramen

magnum)

kroz

koji

izlaziledna

moZdina.

Jednom

reienicom objasnite

kako

poloZaj

otvora

u

Australopiteka

utjede

na

poloZaj

tijela

i na kretanje

po

flu.

53.2.

osobine

lubanja

gorile,

Australopiteka

i

dovjeka

prikazane

na slikama

navedenesuiutablici.

nisko

delo

spljo5ten

nos

izbodena deljust

smanjeni

odnjaci

mala

povr5ina

deone

kosti

nagla5en

greben

iznad

odiju

ln

A,r.t

i*,

Eovjek

no

i^o

L,tfu,.^,'e

lz

tablice

izdvojite

jednu

osobinu

po

kojojAustralopitek

nalikuje

dovjeku.

OC

ur4-r'

11ililililil1il

02

Bto

tK-2 D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

7/24

Biologija

54.

Slika

prikazuje

rezultate

pokusa

kojim

su odredene koncentracije

molekula DNA

i

broj kromosoma

prije

i nakon

diobe

u odredenome

tipu

stanica

gatalinka.

k*rir**tr*ci.j*

rn*lek,"*l*

*ltiA i hrrj kr*n:csol*a

prije

i

t"t*kc,r': di*hs

#-

{I

fi-

{\l

g-

1i

vrijem*/h

-6

1]tui:

-ilrcj

i:r;n-os+*r;

n

=

haplaldan

hroj

krorngsoms

2n

c

diploidan

hroi

kromossma

c

=

koncentracija

malekula

D$rlA

54.1.

Jednom

redenicom

objasnite

o

kojoj

se diobi radi

koristeci se

podatcima

sa

slike.

54.2.

Student

veterinarskoga

fakulteta

Zeli istraZiti ima

Ii

kemikalija

A.

mutageni

udinak

na

stanice Zivotinjske

koZe.

Sakupio

je

iz

prirode

odrasle

jedinke

gatalinka

i

pratio

promjene

njihove

koZe

u akvarijima

s

razliditim

koncentracijama

kemikalije

A.

Navedite

jedan

opravdan

razlog

zbog

kojega

bi

Ministarstvo

za5tite

okoli5a

i

prirode

odbilo istraZivadki

projekt

toga

studenta.

*aLt

v7k

-

?a,

.r

\.

zz^Fd'

eL

W

d-

lP'u^-a.

(

2n

*l

llllllllillilll

02

Bro

tK-2 D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

8/24

Biologija

55.

Ana i

Mislav

proudavali

su kvasac

pri

razliditim

Zivotnim

uvjetima.

U boce oznadene

slovima

A.

i

B. stavili su kvasac

i

toplu

vodu.

U bocu oznadenu

slovom

B. dodali

su

jo5

i saharozu. Na

otvor

boca

stavili su balone.

U

20.

minuti uocili

su

promjenu

prikazanu

na

slici.

Nakon

45

minuta

primijetili

su da

se

balon na boci

oznadenoj

slovom B.

prestao puniti plinom.

Kada su skinuli balone

s

boca,

intenzivan

se

miris

Sirio

samo

iz boce

oznadene

slovom B.

nakon 20 minuta

kvasac

itopla

voda

55.1.

Koji

se

proces

dogaCla u

boci oznadenoj slovom

B.?

55.2. Navedite

jednu

kv

asq.

od mogu6ih hipoteza

Anina

i

Mislavova

istraZivanja?

,^lv

CC

Jc-

bf

Z<

TC+ZV+rV|,"

L0\r4'

t)

55.3. Sto

je

ogranidavajuci

dimbenik

procesa prikazanoga

na slici?

S4h a(vZa

ililililililt

o2

Bto tK-2 D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

9/24

Biologija

56.

Slika

prikazuje

razlidite

vrste

zeba

s otodja

Galapagos.

56.1. lmaju

li

zebe

s

otodja

Galapagos

istu

ekolo5ku nisu?

Jednom

re6enicom

objasn ite

odgovor.

NB

ha'l,

,-

S,.p

.^t

t

ut'cL ?a \.,ta^,

.

56.2.

Sto

je

uzrok

nastanku

razliditih

vrsta

zeba

na

otocju Galapagos?

6eoqso

,^ ia"l

c-c-

i

56.3.

O kojemu

dimbeniku

ovisi izgled

kljuna zeba

s otodja

Galapagos?

O

ws

f'

tr,ra.^

.

()*

p,t^

k

ililililililt

02

Bto

tK-2 D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

10/24

Biologija

57.

Nakon intenzivnoga

treninga

mladic

je

osjetio

vi5ednevnu bol

u rukama

i nogama.

57.1.

Nedostatak

kojega

je

reaktanta uzrokovao

pojavu

boli?

he&

"lrot",r.

L

si

ta.

57.2.

Trener mu

je

savjetovao da

popije

andol

ili

aspirin.

Kako

ce

djelatna

tvar iz tih

tableta

utjecati

na smanjenje

boli?

(pveJ*L

,L

&

'e

t

57.3.

Kakav bi intenzitet daljnjih treninga trebao

predloZiti

trener

s

obzirom

na

mladi6eve

pote5koce?

as** kh,^i

ililIililil|

02

Bro rK-2 D-S025

10

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

11/24

Biologija

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

12/24

Biologija

59.

Slike

prikazuju

odnos

kapaciteta

okoli5a

i

ekolo5koga

otiska

Kine i

Rusije

od

1961.

do

2009.

godine.

odnos

kapaciteta

okoliSa

i

ekoloikoga

otiska

za

Kinu

J

.Y

o

c

GI

o

(E

3

?"5

a

:q

3

39$1. 1969. 1959. 1971. 1917"

i si.

1*i5. 1?€?. 1t93.

i3??. ;{S1 :*35.

lS}S.

g+d na

-kapaf

itet

*ksliia

-Ei.,oisi:{i

ctisak

odnos

kapaciteta

okoliSa

i ekoloSkoga

otiska

za

Rusiju

7

6

:

o

(E

or

ft,

1A

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

13/24

Biologija

59.2. Navedite

jedan

dimbenik

koji

je

u Kini

od

1969.

do

1973.

godine

uzrokovao

promjenu

odnosa

ekolo5koga

otiska

i kapaciteta okoli5a.

Qo

Fa

s

"L

in&l-shr"i

r'It

c

r?pd

2r/2L*e-

59.3.

Usporedite kapacitete

okoli5a

u Kini i Rusiji u razdoblju

od

1997.

do

2005.

godine

i odredite rastu

li, smanjuju li

se

ili

su stalni.

oLlia

ry,

L',^.,

Jl*A

i*,"

Posebnosti

anatomije, fiziologije

i metabolizma

ptica

uglavnom

su

posljedica

zahtjeva

letenja.

Jedna

je

od

prilagodba

u anatomiji

ptica

trtidna ili lojna Zlijezda

6ijom izludevinom

ptice podmazuju

perje.

Najbolje

je

razvijena

u vodenih

ptica.

60.1.

Jednom

redenicom

objasnite

vaZnost trtidne Zlijezde za letenje

vodenih

ptica.

60.2. lstralivanja

su

dokazala

da

pelikani

koji lete

sami

imaju ve6i broj otkucaja

srca od

pelikana

koji

lete

u

jatu.

Jednom

redenicom

objasnite

zaSto

se

pelikanima

koji lete

u

jatu

smanjuje broj otkucaja srca.

60.3.

Perje

ptica

savr5eno

je

sloZeno

te

mu

je

povr5ina

u

potpunosti glatka.

U

nekih

je

ptica

viSe

razmaknuto, a u nekih iznimno gusto sloZeno.

Takva

graCla

perja

prilagodba

je

za

kretanle,

a

dodatnu

prednost

osigurava

zakrivljenost krila

na

gornjoj

povrSini

zbog

6ega

je

tlak

zraka na

gornjoj

povr5ini

manji

nego na

donjoj,

dime se stvara uzgon

za

polijetanje.

Je li

u

ptica

letadica

perje

viSe razmaknuto

ili

gusto

sloZeno?

Jednom

redenicom

objasnite

odgovor.

5,

dc-

J

+a.^

{

o-

ld.o=*u^

60.

ter

ec

er*1,'

lc*z*'

? o-

Bto tK-2 D-S025

ililililll

l]r

02

1a

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

14/24

Biologija

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

15/24

Biologija

Slika

prikazuje

Sest

razliditih clankonoZaca.

Dvije

Zivotinje

prikazane

na slici

pripadaju

istoj skupini

dlankonoZaca.

w

D.

E.

F.

62.1.

Kojim su slovima

oznadene Zivotinje

iste

skupine

6lankonoZaca

dije

su

odrasle

jedinke

kopneni organizmi?

.E.i

62.2.

Jednom

redenicom objasnite

za5to

je

u leptira

slabije

razvijen

optjecajni

sustav.

\"^a:

ra-

VZdvt

s

y1

iC<

^

6Azvrd-

t,s

;:.

A,

S{-a-r.*t'

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

16/24

Biologija

63. Franka

i

Zeljko

dobili

su

sina

krvne

grupe

O i Rh-.

63.1.

PrikaZite genotipove roditelja

ako

Franka ima krvnu

grupu

B i

Rh., aZeljko

krvnugrupuAiRh-.

Frankin

genotip:

Zeljkov

genotip:

Bo

Q.\+Rr-

A,

Rur-

R.h

-

63.2.

PrikaZite

sve Zeljkove

gamete.

A

Qt^- OEt-t

-

63.3.

PrikaZite

sve

genotipove

njihove

djece

za

navedena svojstva.

Ap

Q.,.-

Rq

-

C

Rq-

0o

(t'-(,q-

63.4. Koja

je

vjerojatnost

da ce

sljedece dijete Franke

i Zeljka

imati krvnu

grupu

B Rh*? lzrazite

vjerojatnost razlomkom.

4

E

3

o

R\- flq.

ilil1ilililil

02

Bto tK-2 D-S025

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

17/24

Biologija

64. Slika

prikazuje

stanice

u

razliditim

fazama

Zivotnoga ciklusa.

64.1. Jednom

redenicom opi5ite

Sto

se dogada

s

kromosomima

u

fazi

koja

je

na slici oznadena slovom A.

7L*

\,/r*o9?.A^-t

({-

rL/€4z*'

.<

(/r

e*ve*o

,

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

18/24

Biologija

65.

Nakon obilnih ki5a

u bunarsku

je

vodu

dospjela

bakterija Salmonella

typhi.

Vecije

broj osoba

zaprimljen

u bolnicu sa simptomima

trbu5noga

tifusa.

65.1. Koja karika

epidemiolo5koga lanca u opisanome

dogadaju

predstavlja

ulazna

vrata

infekcije?

65.2.

Nakon mikrobiolo5ke analize dokazana

je

prisutnost koliformnih bakterija

u one6i56enoj bunarskoj

vodi.

Navedite

jedan

nadin

kojim

je

bunarska

voda

mogla biti

oneci5cena koliformnim bakterijama.

\

.*J*

al',

Za.

C-i

&e

q

uad

c--

r-.

b.-A-t

65.3.

Primjenom koje 6e se

vrste

lijekova

uspje5no

izlijeciti opisana

infekcija?

a^^A'u-

,

h't-

^

.rl

a

sL,.

izq'r'ur

a-,

ia

ilililillllilt

02

Bto

tK-2 D-S025

18

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

19/24

Biologija

65.4. Slika

prikazuje povezanost

broja koliformnih

bakterija

u

bunarskojvodi

s

udaljenosti

od

izvora

onediScenja.

U

literaturi se navodi

da u

100

ml

uzorka

vode

ne smije biti bakterija

i

da

je

takva

voda

prihvatl)iva

za

ljudsku

potro5nju.

broj

koliformnih

bakterija

u

vodiza ljudsku

potroSnju

E

O

1111

o

G

o

.|<

c,

.ct

s

?iar

c

tr

L

o

:=

6

:m:

. (

'g'

"

o

udaljenost od izora onediS6enja

(m)

Kolika

je

najmanja

udaljenost izvora onedi5cenja dopuStena

da

bi se

bunarska

voda

mogla

upotrebljavati?

ililililililt

02

Bto

tK-2 D-S025

19

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

20/24

Biologija

66. Slike

A.

i

B.

prikazuju

Zivotne

uvjete

jednoga

podrudja.

Podatci

na slikama

A. i

B.

odnose se na

prosjedne

dnevne vrijednosti

temperature

i

vlaZnosti zraka

tijekom

navedenih mjeseci.

A.

5X

45

g*t

0J:

T

r

15

lll

:r

o-

o

.,..

5

pro*j*iri*

rinEun*t*mper*tr-rrs

zrake

u

sij*t*ju,

travt:ju,

srpniu

i

list*p*dr,t

#'

-r'5

C

*'

t

]l 3:tr-' 6 l: 1.]:

1:

:': L5 i+

15

3: li

:{

vrijeme

tij*ke nn

dana/sati

-temper*tui-a

lraka

/'f

{srpanj}

-te;1tperatura

lra|"a

l'C

{listop*di

tefirperstilre rraka

f*C

{tr"av*nji

-

.

tEmper=tirre

zraka

f'C

{silef,anj}

'r.*.

.ti-r

pr*$j*f,na

dr.levrravlainrstzruk*

Li

sijeinju.

travrtju.

srpnju

i

listrpadu

-.-.\-

+3

o8:

.u

(E75

x$:

9l

cr

o

ie

'F

4:

gil

>*_

::

f1^ (m :'n

vrijeme

tijekom

dana/sati

-'ri;i3..:st

tre$ra

/o7i

{rrpanji

-vla:l1osi

ar*ka

r'-o.{,

{{istopaci}

-

. .vlaincst

zrak*,/, 'i

{tr*va*i}

-

. .vi;inost

erak*

l-qt

{sijeian}}

1,S-ff

?1:*f

B.

lilltilililllll

02

Bto tK-2 D-S025

20

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

21/24

Biologija

66.1.

Koja

je

skupina

biljaka najbolje

prilagodena

Zivotnim uvjetima

prikazanim

na slikama

A.

i B.?

66.2.

Biljke

se svim svojim

organima

prilagoClavaju

Zivotnim uvjetima

stani5ta.

Navedite

jednu

prilagodbu

stabljike

koju

je

razvila ve6ina biljnih

vrsta

koje

Zive

na

podru6ju prikazanome

na slikama A.

i B.

naaes

u,rata

Sl^Sq,

Q

<

\

66.3. Na

temelju

podataka

na

prikazanim

slikama A.

i B. zakljudite

kakav

ce biti

i ntenzitet transpi racije

tijekom sijedanjskoga

j

utra.

Jednom

redenicom

objasnite odgovor.

I^

L.

Lr{-(

}.a

rae {

'-

2SC-Z

-

n

"^

SJ

&4

21e/z

-

U-J

.rL-

66.4. Na

prikazanome podrudju

Zive i neke vrste

jednogodi5njih

biljaka koje

preZivljavaju

u obliku

sjemenke. U

kojemu ce mjesecu

proklijativecina

sjemenka

tih

biljaka kako

bi

mogle zavr5iti svoj Zivotni ciklus

tijekom

jedne

vegetacijske

sezone?

Jednom

redenicom objasnite

odgovor.

G,

Z.a.

.-,

rt ra^., ec

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

22/24

Biologija

Bto

rK-2 D-S025

ilillilillillll

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

23/24

Biologija

Bto

tK-2 D-S025

ilililIilillt

Z3

8/15/2019 BIO IK-2 D-S025

24/24

Biologija

Bto IK-2 D-S025

ililililil111