61KUHANJE S MUDIMA

Prva kuharica jela s testisimaSrbin Ljubomir EroviÊ, samouki kuhar, isprobao je jela s 16 vrsta testisa i objavio kuharicu > STR. 62

NEDJELJNIJUTARNJI12. listopada 2008.

Hrvatski astrofiziËar naËelu je projekta koji Êerezultirati jednim od na-jveÊih teleskopa u svijetu

ƒTANJA RUDEÆ

AstrofiziËar ÆeljkoIveziÊ jedan je odnajproduktivnijihi najcitiranijih hr-vatskih znanstve-

nika u svijetu: iako ima svega43 godine, objavio je oko 200znanstvenih radova koji su ci-tirani Ëak 14.640 puta. Kada je2006. godine, zajedno s mla-dim Marijem JuriÊem, otkrionovu galaksiju koju “proædire”naπa MlijeËna staza, o ÆeljkuIveziÊu pisali su i ameriËki me-diji, ukljuËujuÊi i ugledni NewYork Times.strofiziËar Æeljko IveziÊ jedan je od najproduktivnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu: iako ima svega 43 godine, objavio je oko 200 znanstvenih radova koji su citirani Ëak 14.640 puta. Kada je 2006. godine, zajedno s mladim Marijem JuriÊem, otkrio novu galaksiju koju “proædire” naπa MlijeËna staza, o Æeljku IveziÊu pisali su i ameriËki mediji, ukljuËujuÊi i ugledni New York Times.

Protekli tjedan Æeljko Ive-ziÊ boravio je u Zagrebu, gdjemu æive majka i brat, te odræaodva predavanja o projektuLarge Synoptic Survey Tele-scope (LSST) Ëiji je znanstvenidirektor. RijeË je o velikomprojektu Ëija je cijena oko 800milijuna dolara, a koji Êe se na-laziti u »ileu.

• Profesore IveziÊ, upravose obiljeæava 400 godinaod otkriÊa teleskopa, kojeje izazvalo revoluciju uastronomiji. Vi ste na Ëeluprojekta koji Êe rezultiratijednim od najveÊih tele-skopa na svijetu?

- Dosad su astronomskiureaji bili takvi da su moglisnimati samo male komadiÊeneba, a zahvaljujuÊi LSST-u,imat Êemo vidno polje koje jesedam puta veliËine Mjeseca.Tako Êemo u jednoj noÊi moÊipregledati cijelo nebo, πto do-sad nije mogao nijedan tele-skop. ZahvaljujuÊi LSST-u, miÊemo 10 godina svake noÊisnimati nebo. Tako Êemo do-biti svojevrsni film neba πto Êenam omoguÊiti da pratimo sve

πto se mijenja na nebu, primje-rice promjenljive zvijezde iasteroide koji su moæda na pu-tu da udare u Zemlju.

Deset godina snimanja• ©to Êe biti rezultat togadesetogodiπnjeg snimanjaneba pomoÊu LSST-a?

- Sve slike, dobivene pomo-Êu LSST-a, mogu se zbrojiti ukompjutoru. Tako Êemo u za-vrπnoj mapi detektirati 20 mi-lijardi svemirskih objekata, 10milijardi zvijezda i 10 milijardigalaksija, πto Êe biti najveÊiastronomski katalog u povije-sti. Prvi put u jednom astro-nomskom katalogu bit Êe viπesvemirskih objekata nego πtoje æivih ljudi na svijetu. Da bi setu mapu moglo prikazati s re-zolucijom koja je prilagoenanaπim oËima, trebalo bi namtri milijuna televizora. Nada-lje, ako biste gledali taj film ne-ba, trebalo bi vam godinu da-na da ga odgledate. A svakenoÊi dobit Êemo podataka ko-liko ih ima u AmeriËkoj kon-gresnoj knjiænici, to je 20 tera-bita podataka. Nakon 10 godi-na Êe biti 100.000 terabita po-dataka, a to je ekvivalent okomilijun danaπnjih laptopa. • U kojoj je fazi projekt?

- Joπ smo u fazi konstrukci-je teleskopa, a sada na proje-ktu radi oko 100 fiziËara i 100inæenjera. Iza ovoga projektastoji oko 20 ameriËkih sveuËi-liπta te nekoliko laboratorijakoje financira Odjel za energi-ju (DOE). PoËeli smo surai-vati i s astrofiziËarima u Fran-cuskoj, NjemaËkoj, Italiji i Sr-biji, a planiramo pregovarati sEuropskim juænim opservato-rijem (ESO) u »ileu. Nedavnosmo dobili 30 milijuna dolaraod Billa Gatesa i Charlesa Si-monyja dok bismo iduÊe godi-ne trebali znati hoÊe li nas fi-nancirati AmeriËka zaklada zaznanost. Ako ne, imamo pla-nove s privatnim donatorima.Faza konstrukcije trebala bipotrajati do 2015. godine kadabi teleskop poËeo s radom.• HoÊete li suraivati s hr-vatskim znanstvenicima?

- Nadam se jer postoji inte-res na SveuËiliπtu u Splitu, Op-sarvatoriju Hvar te na Priro-doslovno-matematiËkom fa-kultetu u Zagrebu. LSST jeidealan projekt za zemlje kojene mogu priuπtiti 100 milijunadolara za kupnju teleskopa.Svi Êe podaci biti javni i dostu-pni na interenetu, a jedino πtoje nuæno imati jesu znanje imaπta.

Brodom protiv asteroida• Spomenuli ste da Êe LSSTotkrivati potencijalno opa-sne asteroide.

- Nedavno je ameriËkiKongres donio zakon premakojem bi NASA do 2020. godi-

ne morala otkriti 90 postoasteoida veÊih od 140 metara.Asteroidi manji od 140 metarane uzrokuju velike tsunamijeako padnu u more. AstreoidveliËine izmeu nekoliko stoti-na metara i jednog kilometranakon pada u ocean izazvao biveliki tsunami koji bi uniπtioæivot uz obale kontinenata.Asteroid veÊi od jednog kilo-metra uniπtio bi cijelu civiliza-ciju. Zato su æeljeli napravitikatalog opasnih asteroida. Asve to je proizaπlo nakon tero-ristiËkog napada 11. rujna ka-da se intenzivno raspravljalo orizicima za æivote ameriËkihgraana. Tada se spoznalo daveÊi rizik po glavi stanovnika ujedinici vremena dolazi od po-tencijalno opasnog asteroidanego od terorista. • Jesu li i dinosauri izumrliod udara asteroida?

- VeÊina znanstvenika seslaæe da je asteroid koji je paoprije otprilike 65 milijuna go-dina blizu Yukatana bio oko20 kilometara velik te da jeuniπtio dinosaure. No, ima iznanstvenika koji se ne slaæu s

tom teorijom.• Ima li koristi od otkriÊaopasnog asteroida kad neraspolaæemo tehnologi-jom da ga uniπtimo?

- Bio sam proπle godine najednoj NASA-inoj konferencijigdje su se razmatrale raznemoguÊnosti. Bilo je nekih ide-ja povezanih s razvojem nu-klearnih bombi. No, problemje πto bi to trebala biti velikanuklearna bomba i ako seneπto pogrijeπi kod lansiranja,bilo bi viπe πtete nego koristi.Ima i drugih ideja. Ako se aste-roid na vrijeme otkrije, onda bise mogao lansirati svemirskibrod normalne veliËine kakobi putovao blizu njega. Iako jegravitacijska sila broda veomamala, bila bi dovoljna da malopo malo promijeni orbitu aste-roida te da on promaπi Zemlju.

Tamna energija• LSST Êe tragati i za ta-mnom tvari i tamnomenergijom. O Ëemu je rijeË?

- Astronomska su mjerenjatijekom posljednjeg desetljeÊapokazala kako je svemir dru-kËiji nego πto smo mislili. Od1920. godine znamo da se sve-mir πiri, a oËekivalo se da se toπirenje zbog djelovanja gravi-tacije usporuje. Tu je zgodnaanalogija s kamenom koji sebaci u zrak. Kamen ide u zrak,a zatim se zbog gravitacijskogprivlaËenja Zemlje usporava,stane i poËne padati nazad.Ako je na velikim udaljenosti-ma jedina bitna sila gravitaci-ja, to bi se trebalo dogaati sasvemirom i njegovo bi se πire-nje trebalo usporavati. No, su-protno oËekivanjima, izmjere-no je da se u zadnjih nekolikomilijardi godina svemir poËeoubrzano πiriti.• Koje je objaπnjenje za to?

- To joπ ne znamo objasniti,jedino πto zasad imamo jest fe-nomenoloπki opis pomoÊu mi-sterioznog fluida nazvanogtamna energija. Naπa da-naπnja promatranja ukazujuna to da vidljiva materija Ëinisvega pet posto mase svemira,dok ostalih 95 posto Ëine ta-mna materija i tamna energi-ja. Pritom tamne materije imaoko 25 posto, a tajanstvene ta-mne energije 70 posto. Jedanod ciljeva naπeg projekta je das toËnoπÊu od jedan posto mje-rimo tamnu energiju, kako bi-smo spoznali njezina svojstva.Budemo li znali svojstva ta-mne energije, mogli bismo po-taknuti teoretiËare da objasneo Ëemu je rijeË. • Tragate li za planetimaizvan SunËeva sustava?

- Indirektno, no nekolikokolega na mome odsjeku radina tome. NASA veÊ dugo ra-zmiπlja o projektu TerrestrialPlanet Finder, u sklopu kojegabi se tragalo za egzoplaneti-

Mars:Slanje astronauta

na Mars je pukobacanje novca kadje mnogo jeftinije

poslati robote

Tamna energija:Vidljiva materija

Ëini svega petposto mase

svemira

Diplomiraostrojarstvo ifiziku

111

PomoÊu teleskopaGalileo je otkrio dana Mjesecu postojeplanine, uoËioSunËeve pjege tepronaπao ËetirinajveÊa Jupiterovamjeseca. To jeuzdrmalo Crkvenusliku svijeta

GalileoGalilei1610.

111

Newtonizumioprviteleskopreflektor

Teleskopreflektor1671.

111

WilliamHerschellpomoÊuteleskopaotkrioplanet Urani njegovaËetirisatelita

OtkrivenUran1781. LSST

111

PoËetakradaLargeSynopticSurveyTelescope

2015.

ma, ali nije sigurno da Êe se tajprojekt ostvariti zbog financij-skih restrikcija. No, buduÊi daje javnost fascinirana otkriÊi-ma planeta izvan SunËeva su-stava, vjerujem da Êe NASApokrenuti taj projekt.

Puko troπenje novca• NASA je ljetos proslavila50-i roendan najavljujuÊipovratak astronauta naMjesec te prvi let na Mars.

- Jedan od razloga zaπto sena tome inzistira je u tome πtobi Kinezi uskoro mogli poslatiastronauta na Mjesec. Kako bipokazali da imaju primat,Amerikanci æele poslati Ëovje-ka na Mars. Po meni, to su fan-tazije i Ëisto bacanje novca, po-gotovo u eri krize. Stotinu pu-ta je jeftinije poslati letjelicu srobotima na Mars nego dapoπaljemo astronauta kako birekao ‘ja sam prvi Amerikanacna Marsu’.• ©to mislite o projektu Me-unarodne svemirske sta-nice (ISS)?

- To je tehnoloπki, a neznanstveni projekt. Bilo je ma-lo znanosti iz biologije i kemi-je, ali za toliko novaca kolikosu potroπili na svemirsku sta-nicu, mogli su napraviti mno-go viπe znanstvenih projekata.Naravno, taj je projekt vaæan is politiËke strane jer mnogozemalja zajedno surauje.• Nedavno su ameriËkipredsjedniËki kandidatiObama i McCain odgovara-li na pitanja povezana saznanstvenom politikom.Tko je ostavio bolji dojam?

- Obama je veoma dobroodgovorio. Ako on bude iza-bran, moglo bi biti odliËno zaznanost. Bude li izabranMcCain, moglo bi biti dobroako odustane od Busheveznanstvene politike. No, akonastavi s Bushevom politikomda treba slati Ëovjeka na Mje-sec i Mars, to Êe biti troπenjenovca uludo. • Znanstvenici, dakle, po-dræavaju Obamu?

- Mislim da je bolje reÊi dabi mladi i pametni ljudi æeljelida pobijedi Obama.• Razmiπljate li o povratkuu Hrvatsku?

- Sada sam potpuno fokusi-ran na LSST i to mi je fascina-cija. Mnogo sam razmiπljao opovratku, mislim da bih mo-gao odræati sliËan tempo radakao u SAD kada bih bio uklju-Ëen u projekt kao LSST ili eu-ropski projekt Gaia. U naËelubih se vratio kada bi bilo do-voljno novaca da oformimgrupu od πest ili sedam ljudi.©to se tiËe znanosti, SAD jeobeÊana zemlja. S druge stra-ne, æivot u Hrvatskoj je ugo-dniji i sporiji, a ovdje su mi ro-dbina i prijatelji koji mi u SADveoma nedostaju.

Æeljko IveziÊ oæenjen je sAmerikankom Pamelom (lijevo)

s kojom ima kÊer Vedranu (na slici gore)

Æeljko IveziÊ u Zagrebuje zavrπio osnovnu isrednju πkolu, a zatim jena zagrebaËkomsveuËiliπtu diplomiraostrojarstvo (1990.) ifiziku (1991. godine).Nakon toga je otiπao uSAD gdje je 1995.godine doktorirao naSveuËiliπtu Kentucky.Slijedi Princeton, a od2003. godine profesorje na SveuËiliπtuWashington u Seattleu.Oæenjen je i otacosmogodiπnjedjevojËice Vedrane, anjegova suprugaPamela operna jepjevaËica.