> STR. 62 1610. Galilei Galileo 1671. reflektor 1781. Uran ...faculty.washington.edu › ivezic ›...
1
61 KUHANJE S MUDIMA Prva kuharica jela s testisima Srbin Ljubomir EroviÊ, samouki kuhar, isprobao je jela s 16 vrsta testisa i objavio kuharicu > STR. 62 NEDJELJNI JUTARNJI 12. listopada 2008. Hrvatski astrofiziËar na Ëelu je projekta koji Êe rezultirati jednim od na- jveÊih teleskopa u svijetu ƒTANJA RUDEÆ A strofiziËar Æeljko IveziÊ jedan je od najproduktivnijih i najcitiranijih hr- vatskih znanstve- nika u svijetu: iako ima svega 43 godine, objavio je oko 200 znanstvenih radova koji su ci- tirani Ëak 14.640 puta. Kada je 2006. godine, zajedno s mla- dim Marijem JuriÊem, otkrio novu galaksiju koju “proædire” naπa MlijeËna staza, o Æeljku IveziÊu pisali su i ameriËki me- diji, ukljuËujuÊi i ugledni New York Times.s t r o f i z i Ë a r Æ e l j k o I v e z i Ê j e d a n j e o d n a j p r o d u k t i v n i j i h i n a j c i t i r a n i j i h h r v a t s k i h z n a n s t v e n i k a u s v i j e t u : i a k o i m a s v e g a 4 3 g o d i n e , o b j a v i o j e o k o 2 0 z n a n s t v e n i h r a d o v a k o j i s u c i t i r a n i Ë a k 1 4 . 6 4 0 p u t a . K a d a j e 2 06 . g o d i n e , z a j e d n o s m l a d i m M a r i j e m J u r i Ê e m , o t k r i o n o v u g a l a k s i j u k o j u “ p r o æ d i r e ” n a π a M l i j e Ë n a s t a z a , o Æ e l j k u I v e z i Ê u p i s a l i s u i a m e r i Ë k i m e d i j i , u k l j u Ë u j u Ê i i u g l e d n i N e w Y o r k T i m e s . Protekli tjedan Æeljko Ive- ziÊ boravio je u Zagrebu, gdje mu æive majka i brat, te odræao dva predavanja o projektu Large Synoptic Survey Tele- scope (LSST) Ëiji je znanstveni direktor. RijeË je o velikom projektu Ëija je cijena oko 800 milijuna dolara, a koji Êe se na- laziti u »ileu. • Profesore IveziÊ, upravo se obiljeæava 400 godina od otkriÊa teleskopa, koje je izazvalo revoluciju u astronomiji. Vi ste na Ëelu projekta koji Êe rezultirati jednim od najveÊih tele- skopa na svijetu? - Dosad su astronomski ureaji bili takvi da su mogli snimati samo male komadiÊe neba, a zahvaljujuÊi LSST-u, imat Êemo vidno polje koje je sedam puta veliËine Mjeseca. Tako Êemo u jednoj noÊi moÊi pregledati cijelo nebo, πto do- sad nije mogao nijedan tele- skop. ZahvaljujuÊi LSST-u, mi Êemo 10 godina svake noÊi snimati nebo. Tako Êemo do- biti svojevrsni film neba πto Êe nam omoguÊiti da pratimo sve πto se mijenja na nebu, primje- rice promjenljive zvijezde i asteroide koji su moæda na pu- tu da udare u Zemlju. Deset godina snimanja • ©to Êe biti rezultat toga desetogodiπnjeg snimanja neba pomoÊu LSST-a? - Sve slike, dobivene pomo- Êu LSST-a, mogu se zbrojiti u kompjutoru. Tako Êemo u za- vrπnoj mapi detektirati 20 mi- lijardi svemirskih objekata, 10 milijardi zvijezda i 10 milijardi galaksija, πto Êe biti najveÊi astronomski katalog u povije- sti. Prvi put u jednom astro- nomskom katalogu bit Êe viπe svemirskih objekata nego πto je æivih ljudi na svijetu. Da bi se tu mapu moglo prikazati s re- zolucijom koja je prilagoena naπim oËima, trebalo bi nam tri milijuna televizora. Nada- lje, ako biste gledali taj film ne- ba, trebalo bi vam godinu da- na da ga odgledate. A svake noÊi dobit Êemo podataka ko- liko ih ima u AmeriËkoj kon- gresnoj knjiænici, to je 20 tera- bita podataka. Nakon 10 godi- na Êe biti 100.000 terabita po- dataka, a to je ekvivalent oko milijun danaπnjih laptopa. • U kojoj je fazi projekt? - Joπ smo u fazi konstrukci- je teleskopa, a sada na proje- ktu radi oko 100 fiziËara i 100 inæenjera. Iza ovoga projekta stoji oko 20 ameriËkih sveuËi- liπta te nekoliko laboratorija koje financira Odjel za energi- ju (DOE). PoËeli smo surai- vati i s astrofiziËarima u Fran- cuskoj, NjemaËkoj, Italiji i Sr- biji, a planiramo pregovarati s Europskim juænim opservato- rijem (ESO) u »ileu. Nedavno smo dobili 30 milijuna dolara od Billa Gatesa i Charlesa Si- monyja dok bismo iduÊe godi- ne trebali znati hoÊe li nas fi- nancirati AmeriËka zaklada za znanost. Ako ne, imamo pla- nove s privatnim donatorima. Faza konstrukcije trebala bi potrajati do 2015. godine kada bi teleskop poËeo s radom. • HoÊete li suraivati s hr- vatskim znanstvenicima? - Nadam se jer postoji inte- res na SveuËiliπtu u Splitu, Op- sarvatoriju Hvar te na Priro- doslovno-matematiËkom fa- kultetu u Zagrebu. LSST je idealan projekt za zemlje koje ne mogu priuπtiti 100 milijuna dolara za kupnju teleskopa. Svi Êe podaci biti javni i dostu- pni na interenetu, a jedino πto je nuæno imati jesu znanje i maπta. Brodom protiv asteroida • Spomenuli ste da Êe LSST otkrivati potencijalno opa- sne asteroide. - Nedavno je ameriËki Kongres donio zakon prema kojem bi NASA do 2020. godi- ne morala otkriti 90 posto asteoida veÊih od 140 metara. Asteroidi manji od 140 metara ne uzrokuju velike tsunamije ako padnu u more. Astreoid veliËine izmeu nekoliko stoti- na metara i jednog kilometra nakon pada u ocean izazvao bi veliki tsunami koji bi uniπtio æivot uz obale kontinenata. Asteroid veÊi od jednog kilo- metra uniπtio bi cijelu civiliza- ciju. Zato su æeljeli napraviti katalog opasnih asteroida. A sve to je proizaπlo nakon tero- ristiËkog napada 11. rujna ka- da se intenzivno raspravljalo o rizicima za æivote ameriËkih graana. Tada se spoznalo da veÊi rizik po glavi stanovnika u jedinici vremena dolazi od po- tencijalno opasnog asteroida nego od terorista. • Jesu li i dinosauri izumrli od udara asteroida? - VeÊina znanstvenika se slaæe da je asteroid koji je pao prije otprilike 65 milijuna go- dina blizu Yukatana bio oko 20 kilometara velik te da je uniπtio dinosaure. No, ima i znanstvenika koji se ne slaæu s tom teorijom. • Ima li koristi od otkriÊa opasnog asteroida kad ne raspolaæemo tehnologi- jom da ga uniπtimo? - Bio sam proπle godine na jednoj NASA-inoj konferenciji gdje su se razmatrale razne moguÊnosti. Bilo je nekih ide- ja povezanih s razvojem nu- klearnih bombi. No, problem je πto bi to trebala biti velika nuklearna bomba i ako se neπto pogrijeπi kod lansiranja, bilo bi viπe πtete nego koristi. Ima i drugih ideja. Ako se aste- roid na vrijeme otkrije, onda bi se mogao lansirati svemirski brod normalne veliËine kako bi putovao blizu njega. Iako je gravitacijska sila broda veoma mala, bila bi dovoljna da malo po malo promijeni orbitu aste- roida te da on promaπi Zemlju. Tamna energija • LSST Êe tragati i za ta- mnom tvari i tamnom energijom. O Ëemu je rijeË? - Astronomska su mjerenja tijekom posljednjeg desetljeÊa pokazala kako je svemir dru- kËiji nego πto smo mislili. Od 1920. godine znamo da se sve- mir πiri, a oËekivalo se da se to πirenje zbog djelovanja gravi- tacije usporuje. Tu je zgodna analogija s kamenom koji se baci u zrak. Kamen ide u zrak, a zatim se zbog gravitacijskog privlaËenja Zemlje usporava, stane i poËne padati nazad. Ako je na velikim udaljenosti- ma jedina bitna sila gravitaci- ja, to bi se trebalo dogaati sa svemirom i njegovo bi se πire- nje trebalo usporavati. No, su- protno oËekivanjima, izmjere- no je da se u zadnjih nekoliko milijardi godina svemir poËeo ubrzano πiriti. • Koje je objaπnjenje za to? - To joπ ne znamo objasniti, jedino πto zasad imamo jest fe- nomenoloπki opis pomoÊu mi- sterioznog fluida nazvanog tamna energija. Naπa da- naπnja promatranja ukazuju na to da vidljiva materija Ëini svega pet posto mase svemira, dok ostalih 95 posto Ëine ta- mna materija i tamna energi- ja. Pritom tamne materije ima oko 25 posto, a tajanstvene ta- mne energije 70 posto. Jedan od ciljeva naπeg projekta je da s toËnoπÊu od jedan posto mje- rimo tamnu energiju, kako bi- smo spoznali njezina svojstva. Budemo li znali svojstva ta- mne energije, mogli bismo po- taknuti teoretiËare da objasne o Ëemu je rijeË. • Tragate li za planetima izvan SunËeva sustava? - Indirektno, no nekoliko kolega na mome odsjeku radi na tome. NASA veÊ dugo ra- zmiπlja o projektu Terrestrial Planet Finder, u sklopu kojega bi se tragalo za egzoplaneti- Mars: Slanje astronauta na Mars je puko bacanje novca kad je mnogo jeftinije poslati robote T amna energija: Vidljiva materija Ëini svega pet posto mase svemira Diplomirao strojarstvo i fiziku 111 PomoÊu teleskopa Galileo je otkrio da na Mjesecu postoje planine, uoËio SunËeve pjege te pronaπao Ëetiri najveÊa Jupiterova mjeseca. To je uzdrmalo Crkvenu sliku svijeta Galileo Galilei 1610. 111 Newton izumio prvi teleskop reflektor Teleskop reflektor 1671. 111 William Herschell pomoÊu teleskopa otkrio planet Uran i njegova Ëetiri satelita Otkriven Uran 1781. LSST 111 PoËetak rada Large Synoptic Survey Telescope 2015. ma, ali nije sigurno da Êe se taj projekt ostvariti zbog financij- skih restrikcija. No, buduÊi da je javnost fascinirana otkriÊi- ma planeta izvan SunËeva su- stava, vjerujem da Êe NASA pokrenuti taj projekt. Puko troπenje novca • NASA je ljetos proslavila 50-i roendan najavljujuÊi povratak astronauta na Mjesec te prvi let na Mars. - Jedan od razloga zaπto se na tome inzistira je u tome πto bi Kinezi uskoro mogli poslati astronauta na Mjesec. Kako bi pokazali da imaju primat, Amerikanci æele poslati Ëovje- ka na Mars. Po meni, to su fan- tazije i Ëisto bacanje novca, po- gotovo u eri krize. Stotinu pu- ta je jeftinije poslati letjelicu s robotima na Mars nego da poπaljemo astronauta kako bi rekao ‘ja sam prvi Amerikanac na Marsu’. • ©to mislite o projektu Me- unarodne svemirske sta- nice (ISS)? - To je tehnoloπki, a ne znanstveni projekt. Bilo je ma- lo znanosti iz biologije i kemi- je, ali za toliko novaca koliko su potroπili na svemirsku sta- nicu, mogli su napraviti mno- go viπe znanstvenih projekata. Naravno, taj je projekt vaæan i s politiËke strane jer mnogo zemalja zajedno surauje. • Nedavno su ameriËki predsjedniËki kandidati Obama i McCain odgovara- li na pitanja povezana sa znanstvenom politikom. Tko je ostavio bolji dojam? - Obama je veoma dobro odgovorio. Ako on bude iza- bran, moglo bi biti odliËno za znanost. Bude li izabran McCain, moglo bi biti dobro ako odustane od Busheve znanstvene politike. No, ako nastavi s Bushevom politikom da treba slati Ëovjeka na Mje- sec i Mars, to Êe biti troπenje novca uludo. • Znanstvenici, dakle, po- dræavaju Obamu? - Mislim da je bolje reÊi da bi mladi i pametni ljudi æeljeli da pobijedi Obama. • Razmiπljate li o povratku u Hrvatsku? - Sada sam potpuno fokusi- ran na LSST i to mi je fascina- cija. Mnogo sam razmiπljao o povratku, mislim da bih mo- gao odræati sliËan tempo rada kao u SAD kada bih bio uklju- Ëen u projekt kao LSST ili eu- ropski projekt Gaia. U naËelu bih se vratio kada bi bilo do- voljno novaca da oformim grupu od πest ili sedam ljudi. ©to se tiËe znanosti, SAD je obeÊana zemlja. S druge stra- ne, æivot u Hrvatskoj je ugo- dniji i sporiji, a ovdje su mi ro- dbina i prijatelji koji mi u SAD veoma nedostaju. Æeljko IveziÊ oæenjen je s Amerikankom Pamelom (lijevo) s kojom ima kÊer Vedranu (na slici gore) Æeljko IveziÊ u Zagrebu je zavrπio osnovnu i srednju πkolu, a zatim je na zagrebaËkom sveuËiliπtu diplomirao strojarstvo (1990.) i fiziku (1991. godine). Nakon toga je otiπao u SAD gdje je 1995. godine doktorirao na SveuËiliπtu Kentucky. Slijedi Princeton, a od 2003. godine profesor je na SveuËiliπtu Washington u Seattleu. Oæenjen je i otac osmogodiπnje djevojËice Vedrane, a njegova supruga Pamela operna je pjevaËica.
Transcript of > STR. 62 1610. Galilei Galileo 1671. reflektor 1781. Uran ...faculty.washington.edu › ivezic ›...
61KUHANJE S MUDIMA
Prva kuharica jela s testisimaSrbin Ljubomir EroviÊ, samouki kuhar, isprobao je jela s 16 vrsta testisa i objavio kuharicu > STR. 62
NEDJELJNIJUTARNJI12. listopada 2008.
Hrvatski astrofiziËar naËelu je projekta koji Êerezultirati jednim od na-jveÊih teleskopa u svijetu
ƒTANJA RUDEÆ
AstrofiziËar ÆeljkoIveziÊ jedan je odnajproduktivnijihi najcitiranijih hr-vatskih znanstve-
nika u svijetu: iako ima svega43 godine, objavio je oko 200znanstvenih radova koji su ci-tirani Ëak 14.640 puta. Kada je2006. godine, zajedno s mla-dim Marijem JuriÊem, otkrionovu galaksiju koju “proædire”naπa MlijeËna staza, o ÆeljkuIveziÊu pisali su i ameriËki me-diji, ukljuËujuÊi i ugledni NewYork Times.strofiziËar Æeljko IveziÊ jedan je od najproduktivnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu: iako ima svega 43 godine, objavio je oko 200 znanstvenih radova koji su citirani Ëak 14.640 puta. Kada je 2006. godine, zajedno s mladim Marijem JuriÊem, otkrio novu galaksiju koju “proædire” naπa MlijeËna staza, o Æeljku IveziÊu pisali su i ameriËki mediji, ukljuËujuÊi i ugledni New York Times.
Protekli tjedan Æeljko Ive-ziÊ boravio je u Zagrebu, gdjemu æive majka i brat, te odræaodva predavanja o projektuLarge Synoptic Survey Tele-scope (LSST) Ëiji je znanstvenidirektor. RijeË je o velikomprojektu Ëija je cijena oko 800milijuna dolara, a koji Êe se na-laziti u »ileu.
• Profesore IveziÊ, upravose obiljeæava 400 godinaod otkriÊa teleskopa, kojeje izazvalo revoluciju uastronomiji. Vi ste na Ëeluprojekta koji Êe rezultiratijednim od najveÊih tele-skopa na svijetu?
- Dosad su astronomskiureaji bili takvi da su moglisnimati samo male komadiÊeneba, a zahvaljujuÊi LSST-u,imat Êemo vidno polje koje jesedam puta veliËine Mjeseca.Tako Êemo u jednoj noÊi moÊipregledati cijelo nebo, πto do-sad nije mogao nijedan tele-skop. ZahvaljujuÊi LSST-u, miÊemo 10 godina svake noÊisnimati nebo. Tako Êemo do-biti svojevrsni film neba πto Êenam omoguÊiti da pratimo sve
πto se mijenja na nebu, primje-rice promjenljive zvijezde iasteroide koji su moæda na pu-tu da udare u Zemlju.
Deset godina snimanja• ©to Êe biti rezultat togadesetogodiπnjeg snimanjaneba pomoÊu LSST-a?
- Sve slike, dobivene pomo-Êu LSST-a, mogu se zbrojiti ukompjutoru. Tako Êemo u za-vrπnoj mapi detektirati 20 mi-lijardi svemirskih objekata, 10milijardi zvijezda i 10 milijardigalaksija, πto Êe biti najveÊiastronomski katalog u povije-sti. Prvi put u jednom astro-nomskom katalogu bit Êe viπesvemirskih objekata nego πtoje æivih ljudi na svijetu. Da bi setu mapu moglo prikazati s re-zolucijom koja je prilagoenanaπim oËima, trebalo bi namtri milijuna televizora. Nada-lje, ako biste gledali taj film ne-ba, trebalo bi vam godinu da-na da ga odgledate. A svakenoÊi dobit Êemo podataka ko-liko ih ima u AmeriËkoj kon-gresnoj knjiænici, to je 20 tera-bita podataka. Nakon 10 godi-na Êe biti 100.000 terabita po-dataka, a to je ekvivalent okomilijun danaπnjih laptopa. • U kojoj je fazi projekt?
- Joπ smo u fazi konstrukci-je teleskopa, a sada na proje-ktu radi oko 100 fiziËara i 100inæenjera. Iza ovoga projektastoji oko 20 ameriËkih sveuËi-liπta te nekoliko laboratorijakoje financira Odjel za energi-ju (DOE). PoËeli smo surai-vati i s astrofiziËarima u Fran-cuskoj, NjemaËkoj, Italiji i Sr-biji, a planiramo pregovarati sEuropskim juænim opservato-rijem (ESO) u »ileu. Nedavnosmo dobili 30 milijuna dolaraod Billa Gatesa i Charlesa Si-monyja dok bismo iduÊe godi-ne trebali znati hoÊe li nas fi-nancirati AmeriËka zaklada zaznanost. Ako ne, imamo pla-nove s privatnim donatorima.Faza konstrukcije trebala bipotrajati do 2015. godine kadabi teleskop poËeo s radom.• HoÊete li suraivati s hr-vatskim znanstvenicima?
- Nadam se jer postoji inte-res na SveuËiliπtu u Splitu, Op-sarvatoriju Hvar te na Priro-doslovno-matematiËkom fa-kultetu u Zagrebu. LSST jeidealan projekt za zemlje kojene mogu priuπtiti 100 milijunadolara za kupnju teleskopa.Svi Êe podaci biti javni i dostu-pni na interenetu, a jedino πtoje nuæno imati jesu znanje imaπta.
Brodom protiv asteroida• Spomenuli ste da Êe LSSTotkrivati potencijalno opa-sne asteroide.
- Nedavno je ameriËkiKongres donio zakon premakojem bi NASA do 2020. godi-
ne morala otkriti 90 postoasteoida veÊih od 140 metara.Asteroidi manji od 140 metarane uzrokuju velike tsunamijeako padnu u more. AstreoidveliËine izmeu nekoliko stoti-na metara i jednog kilometranakon pada u ocean izazvao biveliki tsunami koji bi uniπtioæivot uz obale kontinenata.Asteroid veÊi od jednog kilo-metra uniπtio bi cijelu civiliza-ciju. Zato su æeljeli napravitikatalog opasnih asteroida. Asve to je proizaπlo nakon tero-ristiËkog napada 11. rujna ka-da se intenzivno raspravljalo orizicima za æivote ameriËkihgraana. Tada se spoznalo daveÊi rizik po glavi stanovnika ujedinici vremena dolazi od po-tencijalno opasnog asteroidanego od terorista. • Jesu li i dinosauri izumrliod udara asteroida?
- VeÊina znanstvenika seslaæe da je asteroid koji je paoprije otprilike 65 milijuna go-dina blizu Yukatana bio oko20 kilometara velik te da jeuniπtio dinosaure. No, ima iznanstvenika koji se ne slaæu s
tom teorijom.• Ima li koristi od otkriÊaopasnog asteroida kad neraspolaæemo tehnologi-jom da ga uniπtimo?
- Bio sam proπle godine najednoj NASA-inoj konferencijigdje su se razmatrale raznemoguÊnosti. Bilo je nekih ide-ja povezanih s razvojem nu-klearnih bombi. No, problemje πto bi to trebala biti velikanuklearna bomba i ako seneπto pogrijeπi kod lansiranja,bilo bi viπe πtete nego koristi.Ima i drugih ideja. Ako se aste-roid na vrijeme otkrije, onda bise mogao lansirati svemirskibrod normalne veliËine kakobi putovao blizu njega. Iako jegravitacijska sila broda veomamala, bila bi dovoljna da malopo malo promijeni orbitu aste-roida te da on promaπi Zemlju.
Tamna energija• LSST Êe tragati i za ta-mnom tvari i tamnomenergijom. O Ëemu je rijeË?
- Astronomska su mjerenjatijekom posljednjeg desetljeÊapokazala kako je svemir dru-kËiji nego πto smo mislili. Od1920. godine znamo da se sve-mir πiri, a oËekivalo se da se toπirenje zbog djelovanja gravi-tacije usporuje. Tu je zgodnaanalogija s kamenom koji sebaci u zrak. Kamen ide u zrak,a zatim se zbog gravitacijskogprivlaËenja Zemlje usporava,stane i poËne padati nazad.Ako je na velikim udaljenosti-ma jedina bitna sila gravitaci-ja, to bi se trebalo dogaati sasvemirom i njegovo bi se πire-nje trebalo usporavati. No, su-protno oËekivanjima, izmjere-no je da se u zadnjih nekolikomilijardi godina svemir poËeoubrzano πiriti.• Koje je objaπnjenje za to?
- To joπ ne znamo objasniti,jedino πto zasad imamo jest fe-nomenoloπki opis pomoÊu mi-sterioznog fluida nazvanogtamna energija. Naπa da-naπnja promatranja ukazujuna to da vidljiva materija Ëinisvega pet posto mase svemira,dok ostalih 95 posto Ëine ta-mna materija i tamna energi-ja. Pritom tamne materije imaoko 25 posto, a tajanstvene ta-mne energije 70 posto. Jedanod ciljeva naπeg projekta je das toËnoπÊu od jedan posto mje-rimo tamnu energiju, kako bi-smo spoznali njezina svojstva.Budemo li znali svojstva ta-mne energije, mogli bismo po-taknuti teoretiËare da objasneo Ëemu je rijeË. • Tragate li za planetimaizvan SunËeva sustava?
- Indirektno, no nekolikokolega na mome odsjeku radina tome. NASA veÊ dugo ra-zmiπlja o projektu TerrestrialPlanet Finder, u sklopu kojegabi se tragalo za egzoplaneti-
Mars:Slanje astronauta
na Mars je pukobacanje novca kadje mnogo jeftinije
poslati robote
Tamna energija:Vidljiva materija
Ëini svega petposto mase
svemira
Diplomiraostrojarstvo ifiziku
111
PomoÊu teleskopaGalileo je otkrio dana Mjesecu postojeplanine, uoËioSunËeve pjege tepronaπao ËetirinajveÊa Jupiterovamjeseca. To jeuzdrmalo Crkvenusliku svijeta
GalileoGalilei1610.
111
Newtonizumioprviteleskopreflektor
Teleskopreflektor1671.
111
WilliamHerschellpomoÊuteleskopaotkrioplanet Urani njegovaËetirisatelita
OtkrivenUran1781. LSST
111
PoËetakradaLargeSynopticSurveyTelescope
2015.
ma, ali nije sigurno da Êe se tajprojekt ostvariti zbog financij-skih restrikcija. No, buduÊi daje javnost fascinirana otkriÊi-ma planeta izvan SunËeva su-stava, vjerujem da Êe NASApokrenuti taj projekt.
Puko troπenje novca• NASA je ljetos proslavila50-i roendan najavljujuÊipovratak astronauta naMjesec te prvi let na Mars.
- Jedan od razloga zaπto sena tome inzistira je u tome πtobi Kinezi uskoro mogli poslatiastronauta na Mjesec. Kako bipokazali da imaju primat,Amerikanci æele poslati Ëovje-ka na Mars. Po meni, to su fan-tazije i Ëisto bacanje novca, po-gotovo u eri krize. Stotinu pu-ta je jeftinije poslati letjelicu srobotima na Mars nego dapoπaljemo astronauta kako birekao ‘ja sam prvi Amerikanacna Marsu’.• ©to mislite o projektu Me-unarodne svemirske sta-nice (ISS)?
- To je tehnoloπki, a neznanstveni projekt. Bilo je ma-lo znanosti iz biologije i kemi-je, ali za toliko novaca kolikosu potroπili na svemirsku sta-nicu, mogli su napraviti mno-go viπe znanstvenih projekata.Naravno, taj je projekt vaæan is politiËke strane jer mnogozemalja zajedno surauje.• Nedavno su ameriËkipredsjedniËki kandidatiObama i McCain odgovara-li na pitanja povezana saznanstvenom politikom.Tko je ostavio bolji dojam?
- Obama je veoma dobroodgovorio. Ako on bude iza-bran, moglo bi biti odliËno zaznanost. Bude li izabranMcCain, moglo bi biti dobroako odustane od Busheveznanstvene politike. No, akonastavi s Bushevom politikomda treba slati Ëovjeka na Mje-sec i Mars, to Êe biti troπenjenovca uludo. • Znanstvenici, dakle, po-dræavaju Obamu?
- Mislim da je bolje reÊi dabi mladi i pametni ljudi æeljelida pobijedi Obama.• Razmiπljate li o povratkuu Hrvatsku?
- Sada sam potpuno fokusi-ran na LSST i to mi je fascina-cija. Mnogo sam razmiπljao opovratku, mislim da bih mo-gao odræati sliËan tempo radakao u SAD kada bih bio uklju-Ëen u projekt kao LSST ili eu-ropski projekt Gaia. U naËelubih se vratio kada bi bilo do-voljno novaca da oformimgrupu od πest ili sedam ljudi.©to se tiËe znanosti, SAD jeobeÊana zemlja. S druge stra-ne, æivot u Hrvatskoj je ugo-dniji i sporiji, a ovdje su mi ro-dbina i prijatelji koji mi u SADveoma nedostaju.
Æeljko IveziÊ oæenjen je sAmerikankom Pamelom (lijevo)
s kojom ima kÊer Vedranu (na slici gore)
Æeljko IveziÊ u Zagrebuje zavrπio osnovnu isrednju πkolu, a zatim jena zagrebaËkomsveuËiliπtu diplomiraostrojarstvo (1990.) ifiziku (1991. godine).Nakon toga je otiπao uSAD gdje je 1995.godine doktorirao naSveuËiliπtu Kentucky.Slijedi Princeton, a od2003. godine profesorje na SveuËiliπtuWashington u Seattleu.Oæenjen je i otacosmogodiπnjedjevojËice Vedrane, anjegova suprugaPamela operna jepjevaËica.
