SLOVO - Gospa van Grada › wp-content › uploads › mala_gospa_2014.pdf8 SLOVO - Godište XVIII....

___________________________________________________________ 1 SLOVO - Godište XVIII. 2014., br.2 (50) 1

SLOVO Godište XVIII. 2014., br.2 (50)

2

Slovo, Glasilo župe Gospe van Grada

Šibenik, Varoš

Izdaje: Župa Gospe van Grada

Fra Stjepana Zlatovića 14

22000 Šibenik

Tel./Fax: +385 (0)22 212 577/212 305

Internet:www.zupagospe vangrada-sibenik.hr;

[email protected]

Odgovara:Fra Filip Milanović

Trapo, župnik

Grafičko oblikovanje:Valentino Dražić-Celić

Tisak:Print Centar

Šibenik

Lektor:prof. Tatjana Gulin

List uzlazi tri puta godišnje. Uzdržava se dobro-voljnim prilozima vjernika.

Žiro račun Jadranske banke d.d. Šibenik:

2411006-1100000168

Sadržaj:

Pedesti broj “Slova”.............................................................4

Gospin oltar i slika...................... ...............................6

Sakrament braka..........................................................8

Primanje Svete pričesti..............................................10

Razgovor s Antom Škugorom...................................12

Slavlje Svetih dana u župi.........................................16

Karitativne akcije u župi...........................................21

Bili smo na susretu u Dubrovniku..........................22

Susreti ministranata..................................................26

Slavlje pričesti............................................................28

Dan Svete krizme......................................................30

Marija..........................................................................32

Pjesme Gospi.............................................................34

Kršteni, vjenčani, umrli.............................................36

Zabavni kutak............................................................38


Mala Gospa je najljud-skija Marijina svetkovina: rođendan, to danas slave već i djeca. Premda svatko slavi rođendan, ipak rođendan majke u obitelji ima poseb-no značenje: djeca su zajed-no da joj jednom reknu hvala za sve ono što za njih čini kroz cijelu godinu. Marija je Majka svih otkupljenih i spašenih, sve Kristove braće i sest-ara, svih kršćana. Pravo je i dostojno da slavimo njezin rođendan. Samo, bi li se Isus pridružio ovom našem slavlju? Znamo iz Evanđelja da je Marijina rođakinja i majka Ivana Krstitelja kliktala od zanosa kad je Marija banula u njez-inu kuću: „Odakle meni da mi dođe majka Gos-podina mojega?“ Naše spasenje sazidano je na načelu majčinstva. Kao da je Bog sve ostale ovozemaljske vrednote bacio na stranu i os-tavio samo majčinstvo da na tome gradi i po tome dovrši ljudsko spasenje. Marijina majčinska utroba bila je prva točka čovjekova uzlaska na nebo. Marijino majčinstvo bilo je put Isu-sova života na zemlji. Marija ga je rodila, Marija ga je za

ruku vodila, učila ga hodati, govoriti, raditi… Marijino majčinstvo je neka vrsta stubišta što spa-ja nebo i zemlju; po njoj je Spasitelj sišao k nama, a mi po njoj uzlazimo u nebo.

Što god dalje idemo, to nam je teže shvatiti. Još nedavno mnogi su ljudi u majčinstvu vidjeli najveću vrednotu i najveću sreću. Sve je manje onih koje bi htjele biti ma-jke, a sve više onih koje žale što su majke.

Nije li strašno ako nekoj ma-jci dodije rađanje te uzdah-ne: „Da sam sretna, ne bih bila majka!“ Ali nesreća je u tome što je sve više onih koje sve čine da ne budu majke.

Ako ovako nastavimo, ubrzo ćemo doći dotle da će majčinstvo izgu-biti onu privlačnu snagu koja je Boga dovela na zemlju. Bog misli da se isplati biti majkom. Is-plati se i za Boga i za ljude. On je to odabrao kao najveću vrednotu čovječanstva. Nema sumnje da je da-nas majkama malo teže: sve više ostaju osam-ljene, sve češće mladež dokazuje da su staro-modne i da ne znaju ništa. A pogotovo kad se to gleda Božjim očima. Krist je Mariju primio kao pratiteljicu u djelu spasenja. On želi da i mi imamo majku kao prat-iteljicu u svom spasenju i hodu do neba.

Sretnu svetkovinu naše zaštitnice žele svim župljanima i Gospinim štovateljima:

fra Filip, fra Josip, fra Perica i s. Antonija.

MAJČINSTVO JE STUBIŠTE DO BOGA

4

U župi Gospe van Grada – Šibenik od 1979. počinje izlaziti župni list “Slovo”. Prvi broj izašao je u rujnu 1979., formata 20,5x14 cm na 8 stranica. Na prvoj stranici msgr. Jo-sip Arnerić, šibenski biskup piše da župni list Gospe van Grada ima veliko značenje i važnost jer će sigurno pripomoći okupljanju vjernika u župnoj crkvi, katehetizaciji djece i mladeži i primanju informacija o radu u župnoj zajednici.

Iako se ne navode članovi uredničkog vijeća niti ime urednika, iz uvodne riječi može se iščitati da je to župnik fra Vladimir koji naznačuje narav i ciljeve lista. Zadaća mu je pružati vjernicima potrebne informacije o životu župe te stvoriti “prostor za svest-rani izražaj kulturnog, duhovnog i razno-likost stvaralačkoga života našega čovjeka”, pozivajući sve župljane na čitanje i aktivnu suradnju u listu. Druga važna odrednica lista jest stvaranje što boljeg zajedništva vjernika u župi, ali i promicanje snažnije povezanosti župe sa svojim odseljenim župljanima u Domovini i inozemstvu.

Naše “Slovo” izlazi mjesečno, a naklada mu je bila u početku 800 primjeraka. U prve tri godine list je imao između 16 i 24 stranice. Od 2013. broj stranica povećao se do 40, a format lista na 24x16,5cm . Nakon toga broj stranica stalno raste, ali je različit od broja do broja, a kreće se između 48 i 56 stran-ica. Nema pretplate na župni list. Dijeli se besplatno obiteljima u župi te svima onima koji dolaze u crkvu Gospe van Grada. Fi-nancira se iz župne blagajne i dragovoljnim prilozima župljana i dobročinitelja.

Već u prvim brojevima određen je te-matski okvir lista i naznačene su glavne

rubrike: Riječ urednika, Povijest, Sakra-menti, Razmišljanja, Pjesme, Intervju, Događanja, Informacije u pastoralu župe, Statistike župe, i Zabavne stranice. Od 2013. također se uvodi rubrika za mlade framaše, a prigodno se uvode i druge rubrike.

Župni list “Slovo” predstavlja pravu riznicu podataka iz života župe i njezinih vjernika u prošlosti i sadašnjosti. U Slovu su zabilježena, što riječju što fotografijama, sva važnija pastoralna, duhovna, kulturna i graditeljska zbivanja u životu župe kroz pojedinu godinu pa predstavlja svojevrsnu ilustriranu kroniku župe: velika župna slav-lja, župne, svećeničke, obiteljske i ženidbene obljetnice, prve pričesti i krizme u župi, misije i duhovne obnove, susrete s roditelji-ma u župi, vjeronaučne i ministrantske susrete, humanitarne aktivnosti, kulturne priredbe, nastupe župnih zborova, susrete župljana, graditeljske pothvate, statističke podatke o krštenima, vjenčanima i umr-lima, popise prvopričesnika i krizmanika i drugo.

Teme u župnom listu obrađene su jed-nostavnim stilom s nakanom promicanja vjerske formacije odraslih vjernika, potom problematici braka i obitelji, roditeljskog odgoja djece te duhovnoga i moralnoga odgoja mladeži.

Nadamo se da će “Slovo” i dalje svojim tekstovima i fotografijama nastaviti razves-eljavati i duhovno i kulturno uzdizati naše župljane i sve štovatelje Gospe van Grada. “Na mnogaja ljeta”!

fra Filip

50. BROJ “SLOVA”


Naslovna stranica 1.broja “Slova”

6

Ulazeći u crkvu Gospe van Grada prvo što u oko upada je veliki oltar i na njemu Gospina slika. Oltar Porođenja Blažene Djevice Marije nabavljen je u Venec-iji 1783. godine, kad je Gos-pina bratovština odlučila podići novi oltar od mramora. U tu svrhu Jakov Šupuk, prokura-tor bratovštine sastavio je ugo-vor s Petrom Faticom, profe-sorom umjet-nosti iz Veneci-je. Bratimi su za izgradnju oltara morali donijeti po „barilo“ vina, a profesoru se isplaćivalo novčano na rate. O kojoj se svoti novca radi u ugovoru se ne govori. Na retablu ol-tara postavljena je slika Gospe van Grada koju p r i d r ž a v a j u dva anđela, a druga dva anđela rastežu zavjesu is-pod mramorne krune. Na reljefnom antipendiju razi-grana djeca nose svijeće i voće oko Gospina lika u sredini. Na vrhu retabla

sjede dva anđela, a dva su svjećonoše sa strane re-tabla. U sredini retabla je svetohranište od šarenog mramora. Stara Gospina oltarna slika na drvetu, vjerojatno djelo slikarske dalmatinske škole (XV.

st.), a čuva se u župnom arhivu. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kul-ture iz Splita restaurirao je 1988. godine sliku „Bogo-rodica s djetetom“ majstora Nikole Vladanova. Prema

restauratoru Slavku Alaču slika je izrađena između 1520. i 1560. godine. Slika je poprilično oštećena, te je tadašnji župnik fra Mirko Buljac zatražio da se nap-ravi kopija originala, koju je izvrsno izveo Slavko Alač.

Originalu je dodao donji rub haljine, koji je vjerojatno otpi-lan s originala radi veličine okvira u koji je slika trebala stati. Danas se ta slika nalazi na glavnom ol-taru. Sa slike je skinuta sre-brnina, Gospina „košuljica“ koja je ukrašena sre-brenim i zlatnim nakitom. Do-bar dio nakita pokrali su lopo-vi 1906. godine. Prema župniku fra Mirku Buljcu „sre-brena košulja“ skrivala je Gos-

pinu sliku pogledu vjerni-ka, a i zbog vlage koja se skupljala ispod „košuljice“ propadala je i slika jer nije mogla „disati“. U župnoj kronici piše da je sada kad je kopija originala postav-

GOSPIN OLTAR I SLIKA


ljena na oltar, bez srebrene košulje“ zasjala i slika i oltar i crkva. Kopija akademskog slikara Bruna Bulića „Bogo-rodice s djetetom“ sa „sre-brenom košuljom“ i zlat-nom krunom postavljena je u blagovaonici župne kuće. Ta se slika neko vrijeme u crkvu za vrijeme Devetnice Maloj Gospi i nosila u pro-cesiji na sam blagdan. Slika koja se nalazi na oltaru za-jedno s okvirom, prilikom temeljite obnove crkve iz-vana i iznutra, još je jednom restaurirana 2008. godine. Na sliku je stavljena i zlatna kruna na Marijinu i Isusovu glavu, a originalna Gospina

„košuljica“, srebreni okvir, čuva se u župnom arhivu. Na početku De-vetnice Gospi van Grada 30. kolovoza na večernjoj misi slika se s glavnog oltara prenosi na sredinu crkve, uz pjesmu crkvenog mješovitog zbora.Kroz ovo vrijeme, dok se slika Gospe van Grada nalazi u sredini crkve, Mari-jini štovatelji mogu osobne molitve uputiti klečeći is-pred Svete Prilike. „Silazak“ Gospe van Grada među vjerni-ke pobožni je čin susreta Isusove i naše

Majke Marije s nama, njezinim štovateljima i slikovito nam pokazuje da je Bogorodica među nama. Na svečanom pos-tolju u sredini crkve Gospina slika ostaje do zadnje nedjelje u rujnu, kad je opet prenosimo na glavni oltar, nakon večernje mise, uz pos-vetnu molitvu.

Don Krsto Stošić u svojoj knjizi o župi Gospe van Gra-da tvrdi da se Gospina slika prije 800 godina nalazila u Bilicama (Jerkulaovac) u kapeli, odakle je prenesena prvo u crkvu na Pomišlju, a poslije u varošku crkvu sv. Kuzme i Damjana. To se na-jvjerojatnije dogodilo 1452., kad je ustanovljena Gospina bratovština. Također postoji predaja da su Gospinu sliku sa sobom donijeli franjevci s Visovca, kako se pjeva u pučkoj pjesmi: “Od milosti Gospe slavna, s Visovca si došla k nama u vremena jošte davna Kandijskog za bojnog plama.”

fra Perica Maslać

8

BrakBrak je ženidbeni savez kojim muž i žena zasnivaju doživotnu bračnu zajednicu obostranom privolom u potpuno slobod-nom darivanju. Brak je, dakle, utemeljen na neopozivoj slobodnoj privoli žene i muža i počiva na uzajamnom prihvaćanju i darivanju. Ova posebnost i jedinstvo muža i žene, kao i dobro djece, voljom Božjom, zahtijeva neograničenu vjernost oboje part-nera, a time i nerazrješivost braka.

Sakramentalnost brakaDa bi se ovo još jače istaklo, a muž i žena mogli svoju bračnu zadaću ostvariti, Isus Krist je nerazrješivi ženidbeni savez kao znak njegove povezanosti s Crkvom uzdigao na dostojanstvo sakramenta.

Sakrament braka, vidljivi znak Božje blizine koji muž i žena jedno drugom dijele, veže ih u nerazrješivu bračnu zajednicu i u neraz-dvojeni savez s Bogom i Crkvom. Kršćanski brak je trajni sakrament zasnovan na obećanju supružnika u ljubavi i vjernosti. Muž i žena trebaju vezati i učvršćivati svoj brak u nepodijeljenoj ljubavi koja svoj početak ima u ljubavi Božjoj. Ojačani u ljubavi koja povezuje ljudsko i božansko, brak podrazumijeva vjernost jedno dru-gomu u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti.

DjecaPo svojoj naravnoj posebnosti brak kao in-stitucija i bračna ljubav vode k roditeljstvu, rađanju i odgoju potomstva. Djeca su najiz-vrsniji dar Božji i kruna braka.

SAKRAMENT BRAKA


ObiteljCrkva upravo na obitelj stavlja nagla-sak jer je obitelj životna škola u vjeri. Što se u obitelji dobije, ostaje kao temelj za ci-jeli život. Društvo i Crkva trebaju obitelji. Obitelji su životne stanice društva i Crkve. Crkva stoljećima prenosi radosnu i spason-osnu Kristovu vijest spasenja i da bi u tome bila uspješna trebaju joj vjerničke obitelji. Svi smo stoga pozvani sudjelovati na tom spasenjskom djelu Crkve.Za kršćanske vjernike brak, jednom val-jano sklopljen, uvijek je sakrament, a to znači, da ono „uzimam te kao svoga muža..., kao svoju ženu“, to uzajamno uzimanje i predanje, imaju svoj temelj u Bogu, jer sam Bog po Kristu želi biti onaj „Treći“ u braku muža i žene. Stupiti u brak za vjerni-ka znači stupiti u životnu zajednicu muža i žene te preuzimanje odgovornosti za obitelj i život u Crkvi. Stupiti u brak, za kršćanina znači živjeti po Božjim zapovijedima. Ul-askom u brak supružnici preuzimaju osobitu odgovornost za obitelj, a njihova se životna zajednica proširuje rađanjem djece.

Problem braka danasMnogi ljudi naših dana vide brak samo kao svjetovnu stvar, koja se može , ali i ne mora zasnovati u ovom ili onom obliku. Ide se tako daleko da se izjednačuju prava i ob-veze istospolnih zajednica s naravnim bra-kom muža i žene.I među onima koji se smatraju vjernici-ma, crkveno sklapanje braka često se puta svodi samo na blještavilo i vanjštinu, romantičnu i svečanu ceremoniju.Nikada nije bilo lako osnovati obitelj, uvi-jek je to bio izazov, ali danas je na pose-ban način teško. Društvo kao prioritete stavlja viši životni standard, konzumizam bez odgovornosti i spremnosti na žrtvu. U takvoj društvenoj klimi teško se odlučiti na rađanje djece, jer prevladava strah od nesig-urne budućnosti.

SlavljeSlavljenje vjenčanja, kako građanskoga tako i crkvenoga, prate različiti običaji i obredi. Običaji igraju veliku ulogu u slavlju vjenčanja, stoga mnogi idu sklopiti brak u njima romantične crkve ili kapelice izvan mjesta prebivališta. Nije bez razloga Drugi vatikanski sabor kod liturgijske obnove dao pravo biskupskim konferencijama da za svoja područja mogu odrediti obred kao i zadržati različite mjesne i narodne običaje.

Zaručnički tečajZaručnički tečaj je crkvena priprava za kršćanski brak i namijenjen je zaručnicima koji, kao članovi Crkve, žele sklopiti sakra-ment kršćanske ženidbe. Tim pripravnim tečajem Crkva želi pomoći kršćanskim zaručnicima na početku bračnoga i obiteljskoga života. Dakle, zaručnički tečaj služi da mladenci upoznaju sebe i svoju ul-ogu u budućem braku, kao i svoje mjesto u mjesnoj Crkvi kojoj pripadaju, da pre-poznaju kršćanski brak kao sakrament u kojem će se ostvariti kao roditelji, da plod-nim življenjem sudjeluju u rađanju novih članova; da budu sposobni rješavati sve poteškoće i krize bračnog života, da budu svjesni da su članovi Crkve i da sakrament ženidbe prihvate bez prisile i plodonosno.

fra Josip Klarić

Zaručnički tečaj u 2014. za šibenski DekanatPriprava za brak odvija se u župi Presvetog Srca Isusova na Baldekinu (Gundulićeva 7). 1. - 5. rujna u 19.30 sati13. - 17. listopada u 19 satiVAŽNO: Nije se potrebno prije prijavljivati, nego samo doći u naznačenom terminu

10

PRIMANJE SVETE PRIČESTI

Dužnost je svakoga vjernika, nakon što se prvi put pričestio, primiti Svetu pričest barem jedanput

godišnje, a poželjno je da to učini o Uskrsu.

Ponekad svećenici ili obični vjernici postavljaju pitanje: „Tko se može pričestiti?“ Često se donose mišljenja koja nisu utemeljena na crkvenom pravu. U takvim slučajevima pretjeruje se ili u strogosti ili u blagosti. Tako imamo vjernike koji se pričešćuju na svakoj svetoj misi na kojoj sud-jeluju, poneki i kasneći na misu, a ima i onih koji se pričeste samo onda kada se ispovjede. Stoga ovdje donosimo pravila koja će pomoći da bolje prosudimo. Zakonik kanonskog pra-va u kan. 912 određuje da svatko tko je kršten, a to mu crkveno pravo ne zabranjuje, može i mora se pričešćivati. U kan. 915. kaže se da se ne smije pričešćivati onaj vjernik kojem je izrečena kazna zabrane.

1. Tko se ne/može pričestiti? Da bi se vjernik mogao pričestiti Crkva od njega traži dovoljno znanje i brižljivu pripravu. Znanje i priprava potrebni su kako bi se shvatilo Kristovo otajst-vo, kao i vjera da su čestice

kruha i vina uistinu pravo Kristovo Tijelo i Krv, i da ih pobožno prima (kan. 913 § 1). Svećenik treba pripaziti da se ne pričešćuju djeca koja nisu stekla sposob-nost služenja razumom i koja, prema njegovu sudu, nisu dostatno pripremljena za pri-manje Svete pričesti. U slučaju da se djeca nal-aze u smrtnoj pogibelji, može im se podijeliti euharistija uz uvjet da mogu razlikovati Kris-tovo Tijelo od obične hrane i da mogu primiti pričest s poštovanjem (kan. 913, § 2). Dužnost je svakoga vjerni-ka, nakon što se prvi put pričestio, primiti Svetu pričest barem jedanput godišnje, a poželjno je da to učini o Uskrsu. Tko je primio Svetu pričest, može je istoga dana primiti još jedanput samo u euharisti-jskom slavlju. Preporučuje se onim vjernicima koji se nađu u životnoj pogibelji, da se ponovno pričeste iako su se već istog dana pričestili.

2. Kome se mora dati Sveta pričest? Ne može se uskratiti Sveta pričest onim vjernicima kojima crkveno pravo ne zabranjuje primanje Svete pričesti. Nije dopušteno da sam svećenik po svo-jim pravilima odlučuje koga može, a koga ne može pričestiti. U takvim slučajevima svećenik treba biti vrlo oprezan i razborit. Za pristupiti pričesti potreb-


no je biti u stanju milosti, tj. ne biti svjestan ikakva smrtnoga grijeha. Onaj tko je svjestan da je počinio težak grijeh, mora primiti sakrament pomirenja prije pristupanja pričesti. Važni su i duh sabranosti i molitve, tjelesno držanje (kretanje, odjeća) kao znak poštovanja Krista.

3. Tko se ne može pričešćivati? Prema Zakoniku kanon-skog prava iz 1983. god.,

kan. 915, ne dopušta se pričest izopćenima (ekskomuniciranima). Izopćenje je crkvena kazna cenzure, kojom se vjernik isključuje iz zajednice. Izopćenje lišava vjernika svih pra-va u Crkvi. To je najteža kazna koja se može primijeniti na vjerni-ka. Također postoji i crkvena kazna zabrane bogoslužja (interdikt) koja je ograničena samo na duhovne vid-ove. Njome se zabran-juje sudjelovanje u eu-haristiji. Osobe koje žive u neregularnim žendibenim situaci-

jama i pripadaju skupini, te u tome tvrdokorno ustraju ne mogu primiti pričest. To su razvedeni i ponovno civilno vjenčani. Budući da je valjano sklopljena, crkvena ženidba između dvoje katolika sakrament je ne može se razriješiti a nova je civilna ženidba za Crkvu nepostojeća. Oni koji žive u takvim situacijama čine javni i teški grijeh, jer svo-jim načinom života daju loš primjer drugima. Da bi

mogli primiti sakramente od takvih se osoba traži da se civilna ženidba razvrgne i da se vrati u valjanu crkv-enu ženidbu. Drugi način je da se pokuša istražiti je li možda crkvena ženidba nevaljano sklopljena te ako je to moguće doka-zati, proglasiti je ništavom. Ako ni jedno od ova dva rješenja nije moguće os-taje da supružnici ozbiljno obećaju da će živjeti kao „brat i sestra“. Od takvih se supružnika traži da euharis-tiju primaju u crkvi u kojoj ih nitko ne poznaje da bi se izbjegla sablazan. Civilno vjenčani jesu oni katolici koji nisu sklopili crkvenu ženidbu i ne žele je sklopiti, nego žive u ci-vilnom braku. Ovakva sit-uacija življenja za Crkvu je neprihvatljiva te ne mogu pristupiti sakramentima. Za one koji žive u izvanbračnoj zajednici, koji nisu ni civ-ilno, ni crkveno vjenčani, a žive kao muž i žena, vrijede ista pravila kao i za one koji su samo civilno vjenčani.

FPM

“Evo Jaganjca Božjeg, evo onoga koji oduzima gri-jehe svijeta. Blago onima koji su pozvani na gozbu jaganjčevu” “Rimski misal”

12

Ante, nema te već četiri godine u župi iz koje si potekao i u kojoj je iznikao tvoj svećenički i redovnički poziv. Reci nam nešto o sebi i svojim korijenima, obitelji, školovanju.

Dobro kažeš, fra Perice, već je skoro četri godine prošlo od mog odlaska iz župe. Kako vrijeme leti! Rođen sam u Šibeniku 1989.godine gdje sam i odrastao. Otac je iz Dubrave kod Šibenika, a majka s otoka Prvića (Šepurine). Kako su se mama i tata ubrzo razveli, ja sam ostao živjeti s mamom. Za vrijeme rata živjeli smo na Prviću, a kako se mama opet udala, ubrzo smo došli u Šibenik. Imam još dvije sestre i brata. Kroz osnovnu školu bio sam redovni min-istrant i kroz to vrijeme pri-mio sam sakramente prve pričesti i krizme. Nakon tog razdoblja, udaljio sam se iz Crkve i krenuo nekim svojim putovima, za koje sam mislio da su najbolji za mene u tim trenutcima. Upisao sam se u srednju Tehničku školu, smjer bro-dostrojarstvo. To razdoblje srednje škole obilježeno je redovitim odlascima na

utakmice, koncerte i slična zbivanja koja mladi ljudi da-nas obilaze. Nakon srednje škole, zaposlio sam se kao konobar kod našeg Tonija koji je imao dva kafića. Jedan od ta dva je i sadašnji „Mod-erato Cantabile“(Atrium), nama blizak jer nam je pre-ko puta Crkve, u kojem sam odradio skoro dvije godine. Još dvije odradio sam malo niže, u „Šupuka“. To razdo-blje u kojem sam radio, bilo je nekako i najintezivnije razdoblje mojega života. Mogu reći da se tada moj život okretao 100 km/h.

Bogoslov si u karmelićanskoj obitelji Hrvatske karmelske provincija sv. Oca Josipa. Kako je izgledao tvoj put do ovog odvažnog koraka i tvo-ga DA Kristu i Crkvi?

Moj put je započeo kad sam se vratio u Crkvu, a bilo je to 2008. g. Inače, cijelu srednju školu nisam bio ni na pragu crkvenih vrata. Te jeseni umro je mamin ujak i bili smo na sprovodu na Prviću. Tada mi je prišao rođak s kojim sam do tada redovito imao svakakve razgovore, samo ne vjerske tematike. Inače znali smo pričati o

izlascima, glazbi, curama, itd, kako je bilo i ovaj put samo što me on u svemu op-ominjao i govorio kako valja prestati s tim načinom života. Ni sam ne znam zašto sam još nakon svega prihva-tio moliti krunicu s njim. Nakon nje kao da je krenula jedna lavina traženja, ali i milosti. Želio sam svom sn-agom promijeniti dotadašnji način života i smiriti se.

RAZGOVOR S ANTOM ŠKUGOROM“Isplati se živjeti s Bogom, jer iz svega ovog što sam prošao mogu vidjeti da je sve u njego-voj ruci satkano”


Bio sam mišljenja kako bi me nekakva veza, tj. osoba mogla više zaintrigirati od društva, utakmica i kon-cerata. Zbog toga sam i bio u dvije veze. U drugoj vezi koja je trajala gotovo godinu dana, često sam odlazio u Vodice te se tako sprijateljio s Vodičanima, s kojima sam otišao na Tabor u Samobor kod sada već pokojnog, fra Zvjezdana Linića. Tu su mi

se, mogu reći, do kraja ot-vorile oči te sam upoznao jednu radikalniju dimen-ziju slavljenja Gospodi-na našega Isusa Krista.

Nakon toga uspijevam se othrvati vezi i svemu dru-gome, te počinjem raditi na pozivu da vidim jeli to ono što Bog želi od mene. Nakon četveromjesečnog intezivnog traženja i osluškivanja Božjeg glasa u molitvi, odlučio sam se za Karmel.

Sjećam te se kao brata u Franjevačkoj mladeži, s mnogih zajedničkih sus-reta, a mnogi se sjećaju da je s tobom uvijek bilo veselo. Što ti pamtiš? Koliko je Fra-ma utjecala na tvoj odabir redovništva?

Ja prvenstveno pamtim mlade i ambiciozne ljude koji su se u nekim sdjelovi-ma svoga života željeli bitno razlikovati od drugih. Pam-tim ljude koji su željeli biti slobodni od današnjih „vri-jednosti“, ali opet biti nekako u trendu na neki svoj način. To je ono što me privuklo da budem framaš. No za moj izbor redovništva, vo-lio bih naglasiti zajedništvo. Zajedništvo je ono što ja danas živim a ide u dva smjera. Prvi je zajedništvo sa živim Bogom Isusom Kristom, a drugi s braćom u samostanu. To sam našao

u Frami. Animiranje Svete Mise i klanjanja bila su naša veza s Gospodinom, a u zajedništvu smo živjeli na susretima, kada bi se radile nekakve akcije (ad-ventski vijenci i sl.), ali i u neobaveznim druženjima. Eto, mogu reći da se upravo u tom zajedništvu razvio moj redovnički poziv. Tu mi je Frama bila poveznica s redovništvom. S ovim u korak mogu ići i framaška obećanja, koja mi, redovnici ,također obećavamo Bogu u obliku naših zavjeta. A sad nasmijavam karmelićane po samostanu.

Što ćeš posebno pamtiti iz ovog vremena formacije i sa studija teologije? Prošao si postulaturu, novicijat, sad si bogoslov... Ispričaj nam kako je to izgledalo.

Prvo bih rekao da je to jedan put učenja. Naravno, cijeli život se uči i spoznaju nove stvari, ali kad se odlučiš za poziv onda se moraš pot-puno zapostaviti i staviti na raspolaganje Bogu i braći da upravljaju sa tvojom voljom. To se treba učiti i to je ono što sam ja morao napraviti kroz ovo razdoblje. Slomiti svoju volju. Kad sam otišao u postolaturu u Zagreb, ona je službeno trajala šest mjese-ci. U tom razdoblju privi-kavao sam se na redovnički

RAZGOVOR S ANTOM ŠKUGOROM

14

život. Nakon toga slijedio je novicijat. To vrijeme kušnje koje traje godinu dana pro-veo sam na otoku Krku. Za mene je to bilo predivno razdoblje jer sam zapravo tada postao karmelićanin i živio u Božjoj prisutnosti bez stresa, bez prevelikih odlazaka iz samostana... Mogu slobodno reći da je to vrijeme ispunjeno milošću, jer zapravo u tom razdoblju možeš u miru razlučiti i vid-jeti neke stvari, bilo one koje su iza tebe, bilo one koje su ispred tebe. Jer, čovjek se uvijek treba pogledati u ogledalo i znati sebi reći da nije sposoban za nešto ili da s nečim treba prestati, a to se

upravo u novicijatu može i treba raditi. Nakon isteka novicijata položio sam prve zavjete (siromaštvo, čistoća, poslušnost), te započeo sa studijem teologije. Teologija traje pet godina a ja bih od desetog mjeseca trebao biti na trećoj godini ako Bog da. Kroz bogosloviju, za razliku od novicijata, život je puno dinamičniji. Uz obaveze predavanja i učenja, imam još samostanske poslove, a redoviti su odlasci na neku župu za svjedočenje pa dužnosti oko velikih svet-kovina, duhovnih obnova,... No nakon svega mogu reći da se isplati živjeti s Bogom, jer iz svega ovog što sam

prošao mogu vidjeti da je sve u njegovoj ruci satkano te da nije Njegove volje koja me vodi i trpi, ovo ništa ne bi imalo smisla.

Vjerujem da u našoj župi ima još onih koji razmišljaju o svećeničkom ili redovničkom pozivu. Vidimo i čujemo da se mnogi mladi vjernici Crkve u Hrvata duhovno bude, prepoznaju Isusa Kris-ta kao Gospodina… Kako bi ih ohrabrio?

Da, svjedok sam mnogih mladih kako se vraćaju u Crkvu i ulaze u duhovne grupe, grupe za mlade i sl. Ja bih rekao da je bitno biti u


Istini. Što je istina? Za mene je istina kad vidim čovjeka koji stoji iza svojih riječi, kad vidim čovjeka koji je autentičan, originalan. Takav je bio Isus, on nikada nije nešto rekao pa da nije učinio. Evo to mi je misao kojom bih nekog ohrabrio, jer čovjek treba biti svoj. Dr-agi prijatelji, upoznajte se uz pomoć Isusa, da bi mogli biti primjeri, jer današnji svijet želi samo ono prolazno, dok nam Bog nudi sadašnjost i lijepu budućnost. Budite hrabri i odvažni!

Sada si u Zagrebu u Remeta-ma. Kako je biti u samostanu? Ima li nešto što te u samost-anu i župi, tj. radu i služenju braći karmelićanima i vjer-nicima posebno oduševljava?

U samostanu mi je dobro. Imam različite aktivnosti i život nije dosadan, monoton. Meni su Remete drage, jer su malo izvan grada, u zele-nilu, imaju polje, vinograde i svoje malo gospodarstvo. Mi se nekad našalimo i kažemo da živimo na selu. Služenje braći uvijek te uči da budeš ponizan i ljubazan, da se trudiš prihvatiti sva-kog brata i njegovu savjet koji ti ponekad baš dobro i ne sjedne. Ako se trudiš raditi nad sobom i svojim duhovnim životom, onda su ti braća velika pomoć pri tome jer se čovjek uvi-

jek korigira u odnosu s drugim. Sad sam se prisje-tio kako smo njegovali jed-nog starog svećenika koji je prošle godine umro. To mi je bila velika škola, jer smo zapravo pomagali onoga kome je pomoć najpotreb-nija. Tu mi je uvelike odz-vanjao onaj evanđeoski ci-tat: „bolesna pohodi“. Mogu reći da je Gospodin tada pohodio i mene te sam se duhom baš dobro osjećao. Možda mi je ta crta služenja i pomaganja nemoćnima nekako najbliža. Još bih za župu izdvojio naše mlade. Oni su pravi primjer kako jedan mladi vjernik treba živjeti. Tu se može potkri-jepiti prošlo pitanje. Naime, vrlo intezivno sudjeluju u životu župe. Animiraju Misu nedjeljom, sviraju na vjenčanjima, vode zbor mladih, a i svoje anima-torske nauke i sposobnosti žele prenijeti na druge. Ove godine su započeli s malim tečajem kršćanstva za krizmanike te jednom u mjesecu okupljaju mlade na druženje, upoznaju ih sa razlozima ostajanja u Crkvi i nakon Sv. Krizme. Razgovori s njima ponekad su jako duboki, a ne srame se priznati svoje slabosti. To je ono što sam u prošlom pitanju rekao, da čovjek koji je u istini, gura samo prema naprijed, prema boljem.

Sve je jasnije da katolici ne mogu služiti dvojici gosp-odara – niti u privatnom niti u javnom životu. Pozvani smo biti svjedoci u bračnom životu, na poslu, u susjed-stvu... No, još uvijek nas je mnogo mlakih ili uplašenih pa i u našoj župi. Što nam je činiti?

Biti zagledan u našeg ras-petog Gospodina Isusa Krista, iz njega crpiti snagu za odmak od svega onoga što nije života dostojno. Jednom je jedan moj sub-rat rekao: „pa što mi trebaju puste knjige i mnoga druga pomagala da vjerujem, kad mi je dovoljno da se sjetim da se taj čovjek predao za mene i dao se razapeti i visiti na križu“. Mislim da je do-bro ovo posvjestiti u srcu, te preko naše karte-evanđelja ići putovima Gospodnjim.

Hvala ti, fra Ante, za iskrenost i ustrajnost u od-luci da pođeš za Isusom, za iskustvo koje si podijelio s nama! Neka te Gospodin blagoslovi i čuva u sve dane!

Hvala vama što se me ste sjetili i što me pratite molit-vom. Molite i dalje, a ja ću za Vas kod Majke Božje Remetske – odvjetnice Hr-vatske. Gospodin vam bio nagrada za Vaš trud. Bog Vas blagoslovio!

16

CVJETNICA

U Šibeniku, 13. travnja 2014. Cvjetnica je osvanula je vedra i sunčana. Okupio se si-lan svijet sa svih strana na svete mise koje su bile u 8 i 9.30 sati. Vjernici s maslinovim grančicama u ruci ispunili su crkvu Gospe van Grada i crkveno dvorište. Sv. Misu u 9.30 sati predvodio je i na početku mlaslinove grančice blagoslovio fra Josip Klarić. Vjerni je puk i u crkvi i pred crkvom skrušeno pratio i sudjelovao u svečanim obredima. Poslije blagoslova maslinovih grančica fra Josip je najavio procesiju koja je krenula is-pred crkve uobičajenim redom: križ zastrt ljubičastim platnom i okićen maslinovim grančicama praćen s dvije upaljene svijeće, ministranti, pjevači pa puk Božji. Pjevale su se prikladne pjesme: Židovska su djeca, Slava, čast i hvala Ti, Do nebesa i Spasitelju

dobri Isukrste.Muka Isusova otpjevana je lijepo i pobožno što su vjernici s velikom pobožnošću pratili i proživljavali. Poslije svete mise započele su Kvarantore, četrdesetsatno klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom. Večernje mise kroz Kvarantore predvodio je fra Bruno Pezo iz Sinja. Bogu hvala na ovako lijepom i pobožnom danu Cvjetnice na početku Velikog tjedna.

VELIKI ČETVRTAK

I ove godine Veliki Četvrtak u našoj župi proslavljen je vrlo dostojanstveno i svečano. Na početku sv. Mise u punu crkvu vjernika ušla je svečena procesija na čelu s križem, svijećama, ministrantima, apostolima te svećenicima fra Filipom, fra Brunom, fra Pericom i fra Josipom koji je predvodio misno slavlje.

SLAVLJE SVETIH DANA U ŽUPI


Ulaz procesije pratili su prikladnom pjes-mom crkveni pjevači s kora predvođeni s. Mirjanom. Na početku je župnik fra Fi-lip sve pozdravio i naglasio da se večeras spominjemo uspostave dvaju sakramenata sv. Euharistije i sv. Reda. Poslije prigodne homilije, koju je okupljenom puku uputio fra Josip, po već ustaljenom običaju oprao je apostolima noge, nakon čega je slijedila Molitva vjernika. Poslije pričesti fra Josip je Presveti Sakra-menat prenio na pokrajnji oltar uz pjesmu „Divnoj dakle“. U tišini i šutnji vjernici su se razišli svojim kućama, a crkva je za molitelje i dalje bila otvorena. Zbor je poslije mise ot-pjevao Gospin plač.

VELIKI PETAK Veliki Petak i ove godine bio je zaista veličanstven. Na plato pred crkvom su u svečanoj procesiji, u tišini kako i dolikuje Velikom Petku, iz sakristije izišla su minis-tranti i svećenici odjeveni u prikladno litur-gijsko ruho. Župnik je na početku pozdravio čitav skup i rastumačio obrede dana. Svećenici i ministranti pred oltarom su kleknuli, kao i sav puk koji je za to imao pri-liku i tako nekoliko trenutaka u šutnji razmišljali o svetim tajnama Velikog Petka. Zatim je počela služba riječi. Obredi Velikog Petka dijele se u tri di-jela: Služba riječi - pjevana Muka Isusova, Klanjanje križu – lju-bljenje križa i Sv. Pričest. Sva tri dijela popraćena su od Božjega puka vrlo pobožno, dostojno i proživljeno. Bilo je zaista lijepo promatrati pobožni puk kako s velikom pažnjom i dubokom pobožnošću sluša Muku Isuso-

vu, koja je bila pjevana sa svim potrebitim ulo-gama, kako s poljupcem pristupa Križu Isusovu i kako raskajan prilazi k stolu Kris-tovu primajući sv. Pričest. Psalam „Puče moj“ pjevao je fra Filip koji je predvodio obrede Velikog petka. Poslije svečanih obreda, vjerni se puk razišao u šutnji, kako je i predviđeno i vratio se svo-jim kućama obogaćen najvećim tajnama Velikog Petka. Križ ukrašen svijećama stavio se na počasno mjesto u crkvi. Mnogi vjernici ostali su u privatnoj molitvi dugo u noć pred svojim Spasiteljem.

VELIKA SUBOTA Čitavu Veliku Subotu vjernici su kao i protekli tjedan pristupali sakramentu po-mirenja. Vjernici su dolazili u crkvu i molili se, razmatrali i razmišljali o Isusu. U 20,00 sati pred crkvom započeli su obredi, koje je predvodio fra Perica. Oni se dijele na četiri dijela: Služba svjetla, Služba riječi, Krsna služba i Euharistijska služba.

18

I te večeri svijet se odazvao u velikom bro-ju. Veliki zbor pjevao je na koru, 10 odje-venih ministranata i svećenici bilu su oko oltara, sestra Antonija je vrlo lijepo okitila crkvu i oltare, a domaćice su donijele jelo na blagoslov. Župnik fra Filip o je u svoje ime, u ime svih svećenika i časnih sestara i župljana svima nazočnima čestitao Uskrs i sve uskrsne blagdane. Cijela je crkva složno pjevala uskrsne pjesme a pogotovo na kraju Kraljice neba. Nakon slavlja u crkvi sva tri župna zvona

svečano su svojim milozvučnim tonovi-ma objavila uskrsnu radost svemu puku šibenskom. Bogu hvala!

USKRSNajveća svetkovina u godini, Uskrs proslav-

ljena je vrlo lijepo i svečano. Šibenski vjerni puk ispunio je župnu crkvu do posljednjeg mjesta, a tako je bilo pred crkvom. Jutarnja Sveta misa s blagoslovom jela bila je najbolje ispunjena vjernicima. Svečanu Sv. Misu u 9.30 sati predvodio je župnik. Crkveno pje-vanje s kora predvodio je župni zbor, a sva crkvena zajednica je glasno i skladno molila i pjevala. Uskrsnu radost uveličala su i slavlja svetih misa u 11 i 19 sati. Poslje svetih misa narod se zadržao pred crkvom u

razgovoru i čestitkama, a zatim pošao na zajednički obiteljski ručak.Poslje je svi-jet pošao na zajednički obiteljski ručak, a župna su zvona još jednom oglasila ra-dost Uskrsa u Šibeniku.

20

I ove godine za Uskrs framaši naše župe zajedno s Framom Šubićevac organizirali su karitativnu uskrsnu akciju i u njoj prikupili 7 tisuća kuna. Tijekom mjeseca ožujka u župnim zajednicama prodavali su srećke za lutriju, a sav prihod od prodaje srećki išao je za potrebe župljana slabijeg materijalnog stanja.

Izradi ukrasnih pisanica i uskrsnih aranžmana za prodajnu izložbu pridružili su se prvopričesnici, krizmanici, framaši i njihovi roditelji. Svi su s velikom pažnjom izrađivali ukrase i pritom koristili različite tehnike, a neke su za njih bile nove. Pisa-nice su nastajale velikom brzinom i to na različite načine: bojanjem temperama i akrilnim bojama i salvetnom tehnikom. Sal-

vetna tehnika bila je nova za djecu, mlade i roditelje i jako im ase svidjela. Izrađuje se na taj način da se određeni predmet, npr. pisanica, premaže posebnim premazom, zatim stavi izrezan motiv sa salvete, opet premaže premazom i osušeno ušećeri. To je vrlo zanimljiva tehnika koja se može upotre-bljavati na različitim predmetima, a radili su

još i košarice od papira. Zahvaljujemo časnim sestrama Barbri, Renati i Mirjani na upoznavanju s ovom tehnikom izrade i ukrašavanja predmeta i pomoći koju su pružile svima. Zahvaljujemo svim mamama i framašima koji su na bilo koji način pomogli pri izradi i prodaji naših prigodnih proizvoda. Prodajne izložbe u ko-rizmenim nedjeljama bile su vrlo posjećene

KARITATIVNE AKCIJE U ŽUPI

DOGAĐANJA


i zadovoljni smo što su vjernici kao i svaki puta do sada podržali akciju i prepoznali potrebe siromašnih. Dio prihoda od prodaje srećki i uskrsnih aranžmana doniran je obitelji Mate Zoke (34) koji je donedavno sa suprugom Željkom i osmero djece živio u samo 45 četvornih metara. Veći dio kuće koji je Mate podigao u Dugobabama, prije nego što je 2009. oslijepio u prometnoj nesreći, nepre-stano je prokišnjavao. Zahvaljujući župniku

fra Filipu Milanoviću i župljanima naše župe, kuća obitelji Zoko sad je konačno dovršena. U akciju prikupljanja novca i građevinskog materi-jala uključili su se mno-gi, a Matina i Željkina djeca dobila su i nove krevete. „Zahvaljujemo svima koji su nam po-mogli. Naša djeca se sad konačno mogu useliti u svoje sobe“ rekao je Mate. U korizmi je naša župa pomogla i obitelj Dimlić

iz Provića koja ima petero djece darujući frižider. Poslije korizme nastavili smo pomagati. Ovoga puta župljani su prikupili vrijednu karitativnu pomoć za stradale u posljednjim poplavama po Hrvatskoj i Bos-ni i Hercegovini. Župnik svim darovateljima srdačno zah-valjuje i sve uključuje u svoje molitve, a potiče i dalje svoje župljane da se karita-tivnim akcijama priključe. Dirljivo je bilo gledati kako vjernici svih uzrasta od naj-

manjih do najstarijih ak-tivno sudjeluju u karita-tivnoj akciji prikupljanja pomoći za bližnjega svo-ga. Bogu hvala! Ove akcija ojačale su kod svih župljana, a posebno kod mladih odgovor-nost prema drugima, osobito siromašnima. Bez vas cijeli projekt ne bi bio moguć – zato vam: OD SRCA HVALA! Paško Zoričić

22

“Na slobodu pozvani, vjerom i nadom vođeni, razvijmo jedra i kroz oluje, Kris-tove čekaju nas ruke, na slobodu pozvani, svjetlo smo svijeta i novi dani, na to smo svi od Neba pozvani, od Boga pozvani”

Ovo su stihovi koji su nas pratili cije-lim putem toga toliko iščekivanog jutra. Premda je bilo kišovito bili smo pres-retni. Iako je i Dubrovnik osvanuo oku-pan kišom, to nije spriječilo brojne mlade da veselo kroče ulicama najljepšeg grada, domaćina ovogodišnjeg Susreta hrvatske katoličke mladeži. Stigli su mladi iz svih

dijelova Hrvatske, BiH i ostatka svijeta. Ujutro 26. travnja u pet sati ujutro zapu-tili smo se i mi kako bismo bili dio ovog velikog događaja, kako bismo bili dio 36 tisuća mladih koji su došli u jedan glas slaviti Boga i biti dio nezaboravnog druženja i upoznavanja novih prijatelja. Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) je susret mladih katolika koji se održava svake druge godine u jednoj od biskupija drage nam domovine. Susret se prvi puta održao u Splitu 1996. godine, a zatim se nije orga-nizirao do 2000. godine kada je održan u Rijeci. Nakon toga, svake druge

BILI SMO NA SUSRETU U DUBORVNIKU 26./27. travnja 2014.

DOGAĐANJA


godine održavao se u drugom gradu: Osi-jeku (2002.), našem Šibeniku (2004.), Puli (2006.), Varaždinu (2008.), Zadru (2010.) i Sisku (2012.). Ove 2014. godine SHKM održavao se u Dubrovniku 26. i 27. travn-ja. U organizaciji Susreta sudjelovalo je 1600 volontera Susreta katoličke mladeži. Oko 22 tisuće mladih hodočasnika ugostile su obitelji diljem dubrovačke biskupije, 6 tisuća odsjelo je u školskim i sportskim dvorana-ma, a ostatak su zbrinuli samostani i župni uredi. Tijekom prvog dana susreta održavao se duhovno-meditativni program kojega su animirali pjevački sastavi i molitvene zajed-nice, a u 17 sati održano je središnje euharis-tijsko slavlje koje je predvodio msgr. Mate Uzinić, dubrovački biskup. Koncelebrirali su: apostolski nuncij u RH nadbiskup Ales-sandro D'Erico, tri nadbiskupa, dvanaest biskupa, jedan zamjenik generalnog tajnika HBK te oko pet stotina svećenika.

Tjednima prije polaska na ovaj predi-vni Susret svi smo se u svojim župama pripremali kroz razne susrete, predavanja i molitve kako bismo i duhom i tijelom bili spremni za taj poseban dan. Dobili smo pri-godne majice raznih boja, koje simbolizira-ju raznolikost i povezanost. Dubrovački biskup Mate Uzinić na generalnoj audijen-ciji 26. ožujka na Trgu sv. Petra u Vatikanu susreo se s papom Franjom i tom prigo-dom predao mu majicu Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku te pismo koje su mu uputili volonteri i zamolio ga za blagoslov Susreta. Također dobili smo i pri-godne narukvice kao i akreditacije pomoću kojih smo mogli brzo naći svoje mjesto kako se ne bi stvarala gužva. S akreditacijama smo također imali besplatan javni prijevoz, kao i jeftinije proizvode u označenim trgo-vinama u gradu. Po zagovoru svetog Vlahe sve je prošlo bez incidenata.

24

Logo Susreta Susret hrvatske katoličke mladeži 2014. u Dubrovniku održao se pod geslom: "Na slobodu pozvani!" (Gal 5,13). Sloboda kao pojam u vizualnom rješenju loga ne vezuje se na simbole koji se već nalaze u barjaku "Libertas" ili u letu golubice, nego se slobo-da apostrofira kao "dar", koji nam je daro-van, koji nam se nudi da po njemu živimo i na taj način svjedočimo bližnjima ljepotu života u slobodi. Sloboda je za kršćanina "dar" Duha, onog istog Duha koga uskrsnuli Gospodin daruje okupljenoj zajednici. Duh Sveti je princip života i živosti, u ovom kontekstu i mladenačke otvorenosti pre-ma životu, mladenačke razigranosti, san-jarenja, otvorenosti budućnosti. Logo ima oblik stiliziranog slova S preko kojega je horizontalno ispisano geslo Susreta "Na slo-bodu pozvani". Ovakav izgled simbolizira i procjep. Asocijacija je to na činjenicu da slo-

bodu već posjedujemo, ali je u punini još ne živimo. Slobodu ćemo zaživjeti u punini tek u onostranosti, s druge strane ovozemaljske stvarnosti, u vječnosti kamo idemo u vjeri i pouzdanju. Poruka koja se ovim logom šalje jest u prvom redu poruka gesla Susreta, a cijela priča će se prepoznavati postupno u aplikacijama loga. Misno slavlje u Gružu

Nakon svečanog otvorenja na Stradunu, povorka katoličke mladeži krenula je prema gruškoj luci gdje je bilo održano misno slav-lje, a nakon toga je uslijedio i glazbeni pro-gram. Povorka s križem SHKM-a krenula je iz Katedrale nešto iza 14 sati, dok je misno slavlje zakazano za 17 sati. Iako je veliki dio jutra kiša neumorno pljuštala, smirila se tijekom povorke što je dočekano na radost svih sudionika. Svaka grupa imala je svog

DOGAĐANJA


vodiča koji je vodio grupe do odredišta kako bi za sve sudionike bilo mjesta.Mladima iz Hrvatske i svijeta radosno se obratio dubrovački biskup Mate Uzinić: "Prije dvije godine preuzeli smo križ u Sisku. Ali pokazalo se da taj križ nije križ nego blagoslov. A taj naš blagoslov ste zapravo vi, naši mladi – dobrodošli! Pozdravljamo vas u zidinama starog Du-brovnika, a kad se vratite kući, pričajte svima o slobodi u Isusu Kristu" Biskup Mijo Gorski naglasio je da je zajedništvo mladih izvor snage i ra-dosti. Dubrovački gradonačelnik An-dro Vlahušić i župan Dubrovačko-neretvanske županije poželjeli su srdačnu dobrodošlicu tisućama mladih okupljenih u dubrovačkoj staroj gradskoj jezgri. Mladi, sjedinjeni u molitvi, pjesmi i vjeri u radosnom ozračju s poseb-nom pozornošću poslušali su vrlo emotivnu propovijed dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića. Na kraju svečanog misnog slavlja 35 000 mladih hodočasnika okupljenih u gruškoj luci oduševljenim poklicima pozdravili su na-javu sljedeće biskupije domaćina SHKM 2017., nakon čega je predan križ SHKM-a budućim organizatorima, mladimVuko-varcima. Sveta Misa u Blatu na Korčuli

Na kraju misnog slavlja, poslije blagoslo-va, sa svojim volonterima vodičima upu-tili smo se prema svojim autobusima, što nije bio nimalo lak posao jer se u gradu tada nalazilo preko 600 autobusa. Nakon što smo se svi skupili u autobus krenuli smo na naše odredište gdje su nas primile obitelji iz Blata na Korčuli. S nama su još bili mladi iz Mostara. Dočekali su nas ves-eli domaćini na čelu sa svojim župnikom, kako i priliči ovom sretnom događaju. Tu

smo bili raspoređeni u obiteljima i samo-stanima i nastavili druženje uz domjenak koji su nam pripremili. Sutradan smo slavili Svetu Misu u divnoj mjesnoj crkvi u Blatu koja je počela u 10 sati, a predvodio ju je don Mile Vidić, župni vikar iz Mostara. Slavlje je uveličao zbor mladih domaće župe. Nakon Mise slavlje se nastavilo uz mali domjenak, a kasnije i ručak. Tu smo bili do 15.00 sati, a onda smo se sa svojim udomiteljima pozdravili i pošli natrag prema Šibeniku. Na putu kućizaustavili smo se u Neumu gdje smo se okrijepili uz kavu i mali odmor od vožnje. U naš grad Šibenik smo stigli oko 20 sati gdje nas je dočekalo predivno vrijeme. Osjećao se umor, ali vrijedilo je svake provedene sekunde boravka s tom cije-lom rijekom mladih vjernika koja je došla iz svih krajeva kako bismo svi zajedno u svjetlosti hodili prema Kristu. Zahvaljujemo se svim organizatorima ovog predivnog susreta, našim vozačima i vodiču koji su strpljivo podnosili sva pitanja i molbe. A posebna zahvala ide našim svećenicima na organizaciji svega počevši od naših župnih susreta i kate-heza na Šubićevcu koje smo imali pa sve do sretnog povratka kući. Sveti Vlaho nas je čuvao i svi smo sretni i obogaćeni za još jedno iskustvo došli svojim domovima. I što je najvažnije, naučili smo da smo svi zajedno jači, da nam u ovako velikom zajedništvu nitko ne može ništa i da pjes-mom, plesom i druženjem širimo našu radost na sve strane svijeta. Svi smo mi na slobodu pozvani i trebamo se odazvati tom pozivu i živjeti život dostojno i ra-dosno naviještajući Božju riječ.

Paško Zoričić

26

KNIN Drugi po redu susret kninskih i šibenskih ministranata održan je u Kninu 17. svibnja 2014. (subota). Domaćin susreta bili su kn-inski ministranti i njihov voditelj fra Šimun Markulin. Šibenčani - u pratnji sa svojim voditeljem fra Pericom Maslaćem najprije su obišli franjevački samostan i crkvu Sv. Ante Padovanskog, gdje ih je pozdravio fra Marko Duran, gvardijan. Potom su krenuli prema kninskoj Tvrđavi, a nezabilazan je bio posjet mjestu gdje je predsjednik Tuđman razvio i poljubio hrvatsku trobo-jnicu 6. kolovoza 1995. god. Nakon Tvrđave i kratke šetnje Gradom, ministranti su došli u privremenu Gospinu crkvu, gdje su ih dočekali domaćini - kn-inski ministranti. Vrijeme je brzo prolazilo, pa su uskoro krenuli prema Krčiću, gdje je bio organiziran ručak i druženje. Sportsko-rekreacijski dio susreta održan je u poslijepodnevnim satima na stadionu NK Dinare: nogomet, rukomet, šprint, ska-kanje u vrećama, potezanje konopa... Na-kon igara, ministranti su posjetili crkvu Sv. Marije u Biskupiji te se s osmjehom na licu uputili svojim domovima. Roditeljima min-istranata hvala na potpori.

ŠIBENIK – METERIZE U Župi sv. Jeronima na Meterizama, u sub-otu, 31. svibnja 2014., održan je provincijski susret ministranata. Na susretu je iz 11 župa sudjelovalo 138 ministranata pod vodst-vom župnika i župnih vikara: Banjevci (8), Dubrava (5), Drniš (25), Gospa van Grada (20), Meterize (10), Sinj - Karakašica (19), Sinj- Lučane (7), Lišane Ostrovičke (10), Šubićevac (20), Konjevrate (5), Siverić (5) i Kruševo (5).Susret je započeo okupljanjem ministra-

nata kod župne crkve Sv. Jeronima u 9.30 sati. Prije Svete mise, ministranti su imali priliku za svetu ispovijed. U 10 sati misno slavlje predvodio je fra Antonio Mravak, provincijski promicatelj duhovnih zvanja, uz koncelebraciju fra Žarka Maretića, fra Marija Radmana, fra Perice Maslaća, fra Damira Ćire Čikare, fra Bože Čurčije, fra Stjepana Matića, fra Ivana Nimca i fra Jure Šimunovića, a kao đakon služio je fra Ivan Šimunac. Na svetoj misi ministrirali su min-istranti domaćini s Meteriza. Pjevanje su predvodili franjevački bogoslovovi iz Splita i novaci s Visovca.Na početku mise, ministrante i njihove voditelje pozdravio je župnik Župe Meter-ize fra Mirko Klarić, zaželjevši svim sudio-nicima dobrodošlicu. Poslije mise uslijedio

SUSRETI MINISTRANATA

DOGAĐANJA


je ministrantski kviz, pismeni i usmeni dio. U pismenom di-jelu najbolje znanje pokazali su minis-tranti iz Župe Gospe van Grada, Lišana Ostrovičkih i Me-teriza. Ove tri ekipe s najvećim brojem bodova sudjelovale su u usmenom dijelu kviza. Na usmenom dijelu najbolje znanje su pokazali te osvo-jili prvo mjesto min-istranti iz naše Župe Gospe van Grada, drugo mjesto osvojili su ministranti s Me-teriza a treće mjesto ministranti iz Lišana Ostrovičkih. Nakon kviza uslijedilo je zajedničko fotografiranje a potom ručak. Nakon ručka uslijedila su sportska natje-canja u nogometu, košarci i stolnom tenisu. Sportska natjecanja odvijala su se na vanjskim terenima i u dvorani osnovne škole Meterize. Na drugi dio susreta sti-gao je i provincijal fra Joško Kodžoman. U obraćanju župnicima i župnim vikarima, izrazio je zahvalu što su doveli ministrante na ovaj susret. Mini strantima je poželio puno uspjeha u sport-skim natjecanjima. U košarci najbolji su bili ministranti iz naše Župe Gospe van Gra-da, a u stolnom tenisu najuspješniji su bili ministranti iz Drniša. U nogometu, gdje je bilo prijavljeno najviše sudionika, nakon

izvođenja penala, prvo mjesto i pobjednički pokal osvojili su ministranti iz Karakašice.Zahvalni Bogu za ovaj dan iskrenu zahvalu upućujemo i domaćinu, župniku Metreriza fra Mirku Klariću, koji je na zavidnoj razini sa svojim vjernicima organizirao i primio ovoliki broj ministranata. Uvjeti i organi-zacija pridonijeli su radosnom ozračju koje je bilo prisutno tijekom cijelog susreta.

Marko Grubišić

28

Nedjelja, 11. svibnja 2014. godine za naše trećaše bila je poseban dan. Oni su, naime toga dana bili prvopričesnici. Primili su po prvi puta u svom životu malu svetu hostiju! I naravno, ne samo za njih! Bio je to pose-ban dan za njihove roditelje, braću, sestre i cijelu rodbi-nu. I za cijelu našu župu! Ti-jekom vjeronaučne godine pripremali su se kroz razne vjeronaučne teme: o Svetoj misi, pričesti, sakramen-tima, grijehu, oproštenju, pokajanju, pokori, itd. Nešto više od mjesec dana pred prvu svetu pričest dobili su i svoje recitatorske uloge. Svatko je trebao nešto izre-citirati ili pročitati: pjesmu, molitvu vjernika, misno čitanje, psalam itd. S poseb-nom radošću pristupili su ovoj dužnosti. Sa s. Mir-

janom uvježbavali su cijeli mjesec dana kako bi se što bolje pripremili. A dan svoje Prve svete pričesti čekali su s posebnim nestrpljenjem. Najprije su u subotu, 10. svibnja u 11 sati, pristupili svojoj prvoj ispovi-jedi zajedno sa roditeljima. U nedjelju ujutro krenuli su svečano pred župnu crkvu u bijelim haljinama, prvopričesničkim frizu-ricama i osmijehom na licu. Vrijeme do Svete mise iskoristili su kako bi nap-ravili koju fotografiju ispred župne crkve s roditeljima i rodbinom. Onda je usli-jedila svečana procesija kroz crkveno dvorište, između klupa i ravno do oltara gdje je svakoga od njih čekalo rezervirano mjesto u klupi. Svetu misu ime Presvetoga Trojstva fra Perica, u kon-

celebraciji župnika fra Fil-ipa, je započeo u. Zatim je pozdravio prvopričesnike, njihove roditelje, braću i sestre i svu rodbinu. Kod obnove krsnih zavjeta svi su podigli upaljene svijeće i svečano obećali da se odriču sotone i da vjeruju u Isusa Krista koji je njihov Put, Istina i Život. Pri završetku Mise odrecitirali su završne recitacije, a nakon završnog blagoslova napravili su još pokoju fotografiju u crkvi, pred oltarom. Zbor prvopričesnika i Dječji zbor uveličali su ovo prvopričesničko slav-lje lijepim i gromkim pje-vanjem. Uz pjevače, za or-guljama je pjevanje pratio David Batinić, brat dvojice prvopričesnika, a voditelji-ca je bila s. Mirjana Pavić.

Ovdje navodi-mo i imena naših o v o g o d i š n j i h prvopričesnika:

1. Daniel Batinić2. Filip Batinić3. Josip Belamarić4. Ivan Lukas Bobek5. Franko Cinotti6. Antea Čobanov7. Franko Čvrljak8. Karmen Ćaleta Car9. Marko Ekmečić10. Joško Erak

SLAVLJE PRVE PRIČESTIDOGAĐANJA


11. Jakov Friganović12. Nora Grubišić13. Franko Ilić14. Lana Iljadica Rapo15. Lucia Ivanišević16. Roko Kalauz17. Mia Karađole18. Franko Ljubić19. Šimun Maglov20.Magdalena Martinović21. Daniel Mrša22. Luka Ninić23. Iva Periša24. Niko Perković25. Renata Radovčić26. Lucija Relja27. Stipan Režić28. Krešimir Šanić29. Edi Šilobodec30. Tara Antonia Šolić31. Edi Wolf Hasanović32. Josip Zmijanović

Na kraju iskreno i do srca čestitamo našim prvopričesnicima, njihovim roditeljima, bakama, dje-dovima, braći, sestrama i cijeloj rodbini. I neka nji-hovo kršćansko ponašanje u budućnosti bude na visini pravih Kristovih sljedbeni-ka! Prvopričesnici, sretno!

Sjećanje na Prvu pričestHvala ti Bože, bilo je krasno. To mi je bio najdraži dan. U mom srcu probudio se lijepi san. Čim sam primio tvoje tijelo bio sam novi ja. Zato

te molim, ostani sa mnom do kraja života moga. Amen.

FrankoPrva pričestNa prvoj pričesti sretna sam bila, jer u srce sam Isusa primila. Srce je moje uzbuđeno kucalo, cijelo moje malo biće, tebi se, Isuse, veselilo. Daj da moje srce, Isuse, bude tvoj stan i neka iz njega nikad ne iziđeš van. Tara Moja Prva sveta pričest

Danas je svanuo poseban dan. I nebo plače od sreće. Zlatno se sunce skrilo i nije ga nigdje bilo. U bijeloj haljini stojim sa prijatelji-ma mojim. Dragome Bogu, obećati mogu: vjeru ću u srcu čuvati, svima ću dobar biti.Sa mnom su tu i roditelji moji. Ponosni su oni što sin njihov, pred malom hosti-

jom stoji. Hvala vam, hvala! Svećenici, vjeroučitelji, za svaku riječ, za svako dijelo! Hvala ti, Bože, za sveto ti-jelo! DanielSveta pričestProšlu nedjelju primila sam sakrament Prve svete Pričesti. Bilo je vrlo lijepo. U crkvu sam došla u bijloj haljini. Kad je počela misa svi smo pjevali. Neki su čitelji ili recitirali. Ja sam pjevala i recitirala. Bilo me strah da nešto ne pogriješim. Kad je došao trenutak da svi primimo Kristovo tijelo i krv, bila sam jako uzbuđena. Puno je ljudi gledalo u nas, pa sam se brinula da nešto ne pogriješim. Sve je ipak dobro prošlo. Na kraju mise svi smo se fotografirali. Ovo je dan koji ću uvijek pamtiti.

Lucija

30

DOGAĐANJA

Dan uoči Duhova, po ustaljenom običaju u našoj župi je dan kad mladići i dje-vojke iz naše župe pristupaju sakramentu svete potvrde i primaju sedam darova Duha Svetoga. Ove godine to je bilo 7. lipnja, dan sunčan i divan, ali pomalo vjetrovit. Crkva je ispunjena vjernici-ma, a mnogo svijeta ostaje pred crkvom prateći obred sv. Mise i sv. krizme preko razglasa. Pozdrav generalnom vika-ru mons. Marinku Mlakiću, krizmatelju, rekao je Ante Čače Gašperov u ime svih krizmanika. Krizmanica Franka Popović u ime svojih

vršnjaka i vršnjakinja dodaje buket cvijeća! U koncelebraciji sudjeluju, osim župnika fra Filipa, fra Josip i fra Perica. Ge-nralni vikar zahvaljuje na pozdravima i dobrodošlici te sve pozvao na čin kajanja da nas Bog sve učini dosto-jnima sv. Mise, a krizmanike dostojnima svete krizme. Krizmanici su uključeni u sudjelovanje sv. Mise na na-jbolji mogući način: ne samo pozdravima, nego i čitanjem prigodnih biblijskih odlo-maka, i molitvom vjernika, i zahvalom. Mons. Marinko Mlakić u prigodnoj propovijedi, os-

lonjenoj na blagdansko Evanđelje govori je o darovi-ma Duha Svetoga. Zbor mladih je predvodio misne i pučke pjesme.

POZDRAVNI GOVOR KRIZMANIKA GENER-ALNOM VIKARU I OKU-PLJENIMA NA KRIZMI Poštovani generalni vi-karu monsinjore Marinko Mlakiću! Radosna srca pozdravljam Vas u ime 38 mladih župe Gospe van Grada koji stoje ovdje pred Vama i mole da ih primite, blagoslo-vite i opečatite Duhom

DAN SVETE KRIZME


Svetim. Pozdravljam Vas i u ime cijele župne zajednice Gospe van Grada koja nas je odgojila i kojoj smo se pripravljali za sakramente kršćanske inicijacije.Danas s Vama želimo moliti darove Duha Svetoga koji su nam potrebni i milost da snagom Duha uvježbavamo postojanost u ljubavi, ra-dosti, miru, velikodušnosti, uslužnosti, dobroti, vjernos-ti, blagosti i uzdržljivosti. Iskusili smo kako nas Duh Sveti poziva da radimo na sebi. Zdrava uzdržljivost nas vodi u slobodu Duha i oslobađa od robovanja. U slobodi duha, molimo Vas da nam udijelite pečat Duha Svetoga i uvedete nas u puno zajedništvo Crkve. Neka nas Duh Sveti uvede u novi zanos vjere i služenja zajednici, kao ono kad su učenici Kris-tovi doživjeli snagu Duha kad se pro-treslo mjesto na kojemu su bili (Dj 4, 31).Za taj dar mo-lite s nama, da mi Kristu vjerni os-tanemo i po krizmi bolji postanemo!

KRIZMANICI: 2013./14.

1. Lovre Alviž2. Matej Anić

3. Gabrijela Bačelić4. Valentina Bačelić

5. Cvita Banić6. Kristina Bilić

7. Barbara Bošnjak8. Luka Budimir

9. Ante Čače Gašperov10. Rianna Patricia Čupić

11. Lucia Erak12. Bruno Grubišić13. Ana Ivanišević14. Ivona Jurišić

15. Albert Kajtazi16. David Kajtazi17. Pave Kalebić

18. Josipa Klisović19. Ana Kursan20. Lana Laća

21. Roko Lozić22. Katarina Marjančić

23. Sara Mullis

24. Paško Pancirov25. Mladen Pašara26. Mate Pavlović

27. Luka Periša28. Lora Pilić

29. Franka Popović30. Luka Radeka31. Lucija Relja

32. Paula Roman33. Luka Skorić

34. Bruna Sladoljev – Jolić35. Šime Slavica

36. Matea Škugor37. Vedran Radić38. Tina Zoričić

32

RAZMIŠLJANJA

Prije dvadesetak dana, u Kalelargi, susretnem majku s djetetom u naručju. Obrati mi se neočekivanim zahtjevom: Hajde, recite mi nešto o Mariji! Što Ona vama znači, recite, tako mi je to potrebno! A što reći o Mari-ji – odgovorih. Pa, Ona je meni sve, iznad svega ljubav – Majka – Ona je za mene početak i kraj, ideal, uzor nasljedovanja osobito nama ženama i majkama! I tko je uzme k sebi, tko je primi u srce i živi Njene kreposti – ne treba se bojati za vječnost – jer Ona nas vodi u sigurnu luku, u Srce Svoga Sina. Nedugo iza toga, župni vikar, zaduži me za domaći uradak – napisati nešto za Gospino Slovo. O Mariji, upitah ga? Može, pokušat ću. Recite, je li to slučajnost? Iskreno, borila sam se sama sa sobom; tko sam ja da pišem o Mariji? Mogu li uopće dokučiti veličinu Ponizne Službenice Gos-podnje, mogu li uopće iz svoje krhkosti i neznatnosti spoznati Marijine titraje

duše, Njenu čistoću i svetost? Ali, baš nam Marija svjedoči da je čovjek izvan krhko-sti nezamisliv i da prihvaćajući je postaje nesavladiva stijena, a dijeleći se od nje – postaje prašina kojom se vjetar poigrava. U mojoj nutrini čujem: Zašto ne? Piši, neka ljubav progovara, neka ljubav piše! I tko Mariju uzljubi, tko je primi za Majku, tko dopusti da ga Ona vodi, tko pohađa Njenu školu ljubavi, vjere i nade, taj je može osjetiti kao di-van izdanak, najljepši cvijet Božjeg cvjet-njaka, najdivniji plod među ljudskim izdan-cima, taj može osjetiti Mariju punu milosti, povlašteno mjesto Božje ob-jave preko koje Bog izvodi svoje veliko djelo u povijesti spasenja ljudskog roda. Marija je vidljiv znak Božje ljubavi i milosrđa prema nama. Ona nam svjedoči da je Bog uz malene, slabe, pogažene. Svjedoči nam

kako Bog upravo takve traži i bira za ostvarenje svojih velikih nauma spasenja. Marijin: Neka mi bude – otvara zapečaćeni zdenac, zatvoreni vrt, zemaljski Raj novog Adama. Bog preko Nje obnavlja savez sa svojim narodom – Ona je nova Eva, Majka živih.

Marija“Ona je za mene početak i kraj, ideal, uzor nasljedo-

vanja osobito nama ženama i majkama!”


Bogu je sve moguće! Mari-ja je osjetila korijen života i dotakla njegove srž. I Božji plan spasenja ne zaustavlja se na Mariji – on se proteže sve do naših dana. Svi smo po krštenju pozvani ući u ovaj plan, u Marijinu bezgrešnost i kao Ona pov-jerovati i na taj način izvršiti

poslanje i zadaću koja nam je od Boga pov-jerena – veliko otajstvo ljubavi po kojem nam Bog daje mogućnost da živimo u punini dosto-janstva djece Božje. Negdje pročitah da se samo u poniznos-ti može ustrajati u čekanju dok Sunce pravde ne obasja sva-ko zrnce pijeska ili česticu cvjetnog pe-luda… Odlučno biti to malo zrnce, odlučno biti Božji, svjedočimo poput Marije Božju ljubav! Odlučimo pov-jerovati, uđimo u Božju avanturu, podložimo se Očevoj volji i budimo čista Božja ljubav bez interesa i računice. Tko nas može poučiti i ohrabriti, privući i

Isusu, tko, osim One koja je zaboravila sebe i sve bila u Bogu i za Boga? Tko, ako ne Marija, Majka Boga Ema-nuela? Vremena su teška, ponude šarolike i oskvrnjujuće. Bog nas poziva na naš Fiat, da poput Marije budemo živo

prikazanje! Bog nas poziva da preuzmemo odgovor-nost za ono za što nas on predodredi – sveto Nje-govo prebivalište, hram Duha Svetoga – svjedočenje punine ministerijalnog i kraljevskog svećeništva – sol i svjetlo naših dana! Bog nas poziva da živimo Sveto Evanđelje, da budemo živa Euharistija, uvjerljivi svjedoci Radosne vijesti, ot-voreni poticajima Duha Sve-toga, poziva nas da uđemo u trojstveni život koji nas vodi u predivno prostranstvo susreta Boga i čovjeka, život koji hrli k Elizabetama naših dana – naš život pohođenje i proslava ljubavi Božje. Marija je najveće sredstvo i najčudesnija tajna za postići i sačuvati Isusa Krista! Samo je Ona postala Majkom, utjelovila Ga i rodila kao plod svoga krila. I mi smo pozvani na Bogomajčinstvo! Stoga, tko želi imati Isusa mora imati Mariju! O, sretne li duše koja je našla milost u Marije! Gordana Ležaja

34

MOLITVA GOSPI

Vodi me GospeU svoje modrine. Vodi kao i dosad

Pogledom s visine.

Ne ostavi me samuNa putu saznanja

Dok nosim zavežljaj svojBudi svjetlo moga posto-

janja.

Zaklopi mi očiKad suze poteku,

Oboji misli u plavoUzvodno nek teku.

Ljubav, mir i naduNježno mi daj

Kad na putu posustanemOjačaj za okršaj.

Učvrsti me u vjeri Da u njoj budemo jedno,

Ti u meni, ja u tebi,U Trojstvu Duha zajedno.

Olga Jurleka

SRCE TE MOJE VOLI

Postala sam dio tebeMajko sveta, Majko dragaSvjetlom srebriš srce mojeModrine kad daruješ svoje.

Snagu svoju mi nudišKad oluja patnju voliUrezuješ ruke u srce

Dok se molim u boli.

Postajem svjetlo ljubavi tvo-je

Koja dugom blista, sjajeI dok tvoja dragost trajeZa nevolje vrijeme staje.

Pohađaš me s nebaZavjete ispunjavaš mojeZatamnjuješ rane, boli

Srce te moje Gospe voli.

Olga Jurleka

MARIJO, GOSPE MALA!

Marijo,o Gospe Mala,

o Gospe, o Majko Isusova!


o Gospe,o Majko moja!

Marijo, o Ti, koja si ljubav,o Ti koja si mir,

o Ti koja, koja si radost,o Ti, koja si nada,

o Gospe Mala,Gospe!

Marijo, o Ti, Bezgrešno začeta,

o Ti, neznatna Službenice Gospodnja,

o Ti, sva milosti puna,evo, dolazim pred Tebe,

evo, dolazim Ti ljubav svoju

pokloniti,o Majko, dolazim se tebi

utjecati!Evo, dolazim da duši mojoj

utisneš sjaj čistoće svoje,dolazim u crkvu Tvoju i

moju,u crkvu Gospe vanka Grada,evo dolazim u dom Sina

Tvoga!


o Majko dobrote puna,o Marijo, Majko Isusova i

Majko moja,udostoj se voditi me k Sinu

svome!

Marijo, o Gospe Mala,

o Marijo, Gospe moja,sjedini me s Tvojim Veliča,

nauči me Boga ljubiti i Boga slaviti,

nauči me Bogu zahvaljivati,o Gospe,

podupri moju vjeru, ufanje i ljubav!


o Majko,o Marijo,

o Škrinjo zavjetna,o naslado Presvetog Tro-

jstva,o radosti anđela,

o okrjepo grešnika,o veselje pravednika,o velika utjeho svetih,

PJESME GOSPI


o dragocjeni i sjajni biseru,o zoro koja rudiš,

o Marijo, Gospe Mala,o Gospe, Majko moja,

o Majko Gospodina moga,blagoslovljeno bilo Tvoje

rođenje,o Marijo, Gospe vanka Gra-

da!

Gordana Ležaja

EVO TI, MAJKE!

Hvala Ti, Isuse,uzimam Mariju za Majku

svoju! Otvaram joj vrata duše i

želim jepotpuno primiti u sebe…

Želim, da Marija živi u meni,

želim, da je živim u Mariji!želim, Isuse, živjeti po Mar-

iji!Jer, znam, to je jedini put

koji me vodi k Tebi,to je jedina istina kojoj

težim,to je jedini život,

po kojem mogu živjeti,po kojem mogu živjeti,

jer znam, da Ti se samo po Mariji

mogu do kraja predatii po Njoj svoj život Tebi

darovati!

Evo ti, Majke!

Evo me, Marijo Majko,

evo me, sva sam Tvoja!Vodi me stazom ljubavi

svoje,vodi me sve do punine, do

onog„ne živim više ja nego Krist

živi u meni“ (Gal 2, 20)!

Uzmi, Majko, dijete svoje,uzmi dijete koje žeđa Boga

živoga,uzmi dijete koje po Tebi želi

bitidar Božje ljubavi braći i ses-

trama!Znaš, moji koraci još uvijek

su slabi,ali hodajući s Tobom,

ja naslućujem puninu života,

naslućujem svjetlo uskrsnuća.

Ali hodajući s Tobom,ja idem prema Isusu,

idem do potpune nade,iščekujući da jednoga dana

cijelo moje biće procvjeta spasenjem,

da jednoga dana budem savršena u ljubavi,

savršena u velikodušnosti,savršena u trpljenju,

da jednog dana moj život bude, poput Tvoga,Majko Pokaznica,

da moj život postane živa Euharistija!

Gordana Ležaja

GOSPI, VAROŠKOJ MA-JCI

Uvik kad mi teško budei kad san u muci,

dolazin Ti, Majko,s krunicom u ruci.

Klečim Ti i plačen i svon dušon molin,

Ti Varoška matina me pogled svrati.

Umorna san, Majko,svo me tilo boli,

Ti za mene Gospesvoga sina moli.

Raširi šotanu,u krilo me primii rukama svojin ka dite zakrili.

Plašton me svojin cilu zaogrni,

na prsima milinnježnošću dodirni.

Ja ću uvik Majko,uz skute Ti stati,

Gospe vanka Grada,na me pogled svrati.

Sava Maričić

PJESME GOSPI

36

Datum krštenja Ime i prezime Roditelji1. 13. travnja 2014. Ivano Škobić Duško i Ana r. Lucić

2. 21. travnja 2014. Maria Loreta Morić Mario i Josipa r. Bilušić

3. 26. travnja 2014. Eva Reljanović Nikica i Ivana Vranjić

4. 27. travnja 2014. Vedran Berbić Ante Senad i Ines r. Ivelić

5. 27. travnja 2014. Mihovil Junaković Željko i Ivana r. Tucak

6. 27. travnja 2014. Lota Lakoš Tonio i Lucija Laća

7. 4. svibnja 2014. Dora Terzić Igor i Ivana r. Krečak

8. 17. svibnja 2014. Paško Čičmir – Vastić Nikola i Anamarija r. Vrcić

9. 18. svibnja 2014. Marija Grubišić Mario i Jasna r. Juras

10. 1. lipnja 2014. Tonko Bilić Vihor i Antonija r. Piližota

11. 1. lipnjaa 2014. Roko Goleš Ivica i Matilda r. Klisović

12. 8. lipnja 2014. Karolina Frleta Paulo i Sanja Martinović

13. 8. lipnja 2014 Luka Slipčević Marko i Anna Ewa r. Mroczek

14. 15. lipnja 2014. Ante Staničić Josip i Ljubica r. Perinić

15. 15. lipnja 2014. Jere Jerkov Ivan i Sanela r. Berbić

16. 15. lipnja 2014. Jakov Pletikosa Marko i Branka Jakovljević

17. 22. lipnja 2014. Bartul Peran Željko i Ivana Vranjić

18. 22. lipnja 2014. Eva Jakšić Mijo i Ivana r. Nakić

19. 22. lipnja 2014. Kristijan Filipović Silvije i Anita r. Ćuklin

20. 22. lipnja 2014. Bepo Bilušić Rudolf i Kristina r. Živković

21. 29. lipnja 2014. Lana Protega Ivan i Daniela r. Stošić

22. 29. lipnja 2014. Ena Bilić Goran i Elena r. Novoselić

23. 13. srpnja 2014. Mihael Lise Ivo i Zrinka r. Lemac

24. 20. srpnja 2014. Ante Alduk Mladen i Marija r. Kardum

25. 20. srpnja 2014. Borna Mikulandra Mario i Silvija r. Rudan

26. 3. kolovoza 2014. Ante Šupe Mirko i Jasna r. Peran

27. 3. kolovoza 2014. Toni Čala Luka i Maja r. Bagić

28. 10 kolovoza 2014. Val Mihovil Omelić Ante i Antonija r. Kalauz

29. 24. kolovoza 2014. Anton Hrga Ante i Kristina Buva

30. 31.kolovoza 2014. Ivan Maričić 31 Antun i Helena r. Lapić

Kršteni: Cvjetnica – Mala Gospa 2014.


Dan vjenčanja Zaručnik i zaručnica

1. 20. travnja 2014. Ivica Barić i Nikolina Duilo2. 26. travnja 2014. Mihovil Ledenko i Romana Skočić3. 3. svibnja 2014. Filip Šošić i Martina Matić4. 21. lipnja 2014. Željko Celić i Tea Toth

5. 21. lipnja 2014. Ivan Aužina i Josipa Plenča

6. 21. lipnja 2014. Roko Šarić i Josipa Papak

7. 28. lipnja 2014. Branko Šćapec i Sandra Goreta

8. 5. srpnja 2014. Antonio Vunić i Ružica Lovrić

9. 12. srpnja 2014. Zdravko Petković i Lucija Bralić

10. 26. srpnja 2014. Ivan Rude i Daniela Čobanov

11. 9. kolovoza 2014. Ive Spahija i Zrinka Džepina

12. 23. kolovoza 2014. Ivan Škarić i Kristina Divljaković

13. 5. rujna 2014. Josip Širinić i Antoneta Pešić

Ime i prezime Datum rođenja Datum smrti1. Marija Krnić 13. kolovoza 1929. 23. ožujka 2014.

2. Petar Režić 2. travnja 1920. 1. travnja 2014.

3. Petar Baranović 26. srpnja 1929. 10. travnja 2014.

4. Vlasta Vlahović 13. lipnja 1936. 10. travnja 2014.

5. Zdenka Iljadica 15. siječnja 1925. 1. svibnja 2014.

6. Stane Goleš 31. srpnja 1931. 15. svibnja 2014.

7. Slobodan Stipandžija 18. prosinca 1939. 31. svibnja 2014.

8. Marko Baranović 18. veljače 1926. 3. lipnja 2014.

9. Mirjana Petreš 3. ožujka 1924. 13. lipnja 2014.

10. Zdravka Labura 2. srpnja 1927. 16. lipnja 2014.

11. Ivan Kitarović 14. rujna 1931. 17. lipnja 2014.

12. Nada Šarić 17. lipnja 1932. 16. lipnja 2014.

13. Željko Lambaša 23. listopada 1950. 18. lipnja 2014.

14. Radoslav Gojanović 11. ožujka 1930. 27. lipnja 2014.

15. Zvjezdana Beros 13. listopada 1929. 10. srpnja 2014.

16. Rajna Glinšek 21. siječnja 1928. 8. srpnja 2014.

17. Josip Roša 8. veljače 1944. 12. srpnja 2014.18. Slavojka Gušavac 16. siječnja 1935. 29. srpnja 2014.19. Branko Karađole 1. lipnja 1939. 31. srpnja 2014.

20. Stanislava Iljadica 21. rujna 1934. 12. kolovoz. 2014

Vjenčani: Uskrs – Mala Gospa 2014.

Umrli: 23. ožujka – Mala Gospa 2014.

38

POGODI TKO SAM

Puno puta sam pričao s Bogom. Objavio mi je svoje ime. Dao mi je poseban zadatak koji sam prihvatio i uz njegovu pomoć uspio. Bilo je tu: žaba, komaraca, tame, ot-varanja mora . Četrdeset godina smo lutali, došli do Sinaja, dobili zapovijedi i stigli pred Obećanu zemlju. U nju ja nisam ušao, ali bio sam sretan jer sam doveo svoj narod. Ja sam...

Živio sam u Isusovoj domovini i volio sam smokve. Čak sam se jednom popeo na njezino stablo . Nisam se penjao zbog plodova smokve nego zbog onoga tko je dolazio u Jerihon. Nizak rastom žarko sam u srcu želio vidjeti Ga. Ne samo da sam vidio Isusa, On je bio i gost u mojoj kući. Ja sam...

Molitva meni je prvo što malo dijete nauči. Govore milim glasom: čuvaj me, zakrili me, noću danju…baš ih je milo gledati. Ima me svatko, i onaj tko to zna i onaj tko ne zna. U bijeloj haljini sa velikim krilima ures sam u mnogim dječjim sobama i srcima. Ja sam...

Teško je biti marangun u moje godine, a sedmo stoljeće mi ide. Vi Dalmatinci znate što je marangun - ono što je kasnije i Isus radio. Morao sam: graditi, pilati, tesati, blanjati… nije mi bilo lako ali nikad se nisam ljutio na Boga. Bio sam mu poslušan. Oluje i kiše od 40 dana su došle i prošle, a ja sam sam ostao sa svojom obitelji. Duga, golubica i maslina bili su znakovi da me Bog voli i čuva. Ja sam...

DJEČJA LOGIKA

Više volim maminu sestru nego svoju. Mamina sestra mi je teta, a

moja mi nije ništa!

Moja mama ima bebu u trbuhu , ali ne znam kako ju je progutala.

Na mame se ne galami, one su ko-

risne.

Kada se dvoje zaljubljenih prvi put poljubi, odmah se sruše i ne ustaju

najmanje sat vremena, a i više.

Poluotok je otok koji još nije dokraja napravljen.

Što je čovjek stariji, njegovi zubi su

sve skuplji.

Izraelci su napravili zlatno tele jer nisu imali dovoljno zlata za zlatnu

kravu.

Švicarske krave koriste se pretežno za pravljenje čokolade.

Stanovnici Sardinije zovu se Sardine.

Da bi se bila dobra, medicinska ses-

tra mora biti potpuno sterilna.

(MOJSIJE)

(ZAKEJ)

(ANĐEO ČUVAR)

(NOA)

ZABAVNI KUTAK


Misna slavlja i crkvene pobožnosti održavamo u crkvi Gospe van Grada prema sljedećem rasporedu:

RADNI DAN8:00 – jutarnja misa

19:00 – večernja misa

NEDJELJA I SVETKOVINA

8: 00 – jutarnja misa9:30 – župna misa

11:00 – misa za obitelj19:00 – misa za mlade

Raspored ispovijedanja u župi:

DAN PRIJE PODNE POSLIJE PODNE

RADNI DAN 7:30 – 8:00 18:30 – 19:00

NEDJELJA I SVETKOVINA7:30 – 8:30

9:00 – 10:0010:30 – 11:30

18:30 – 19:30

Radno vrijeme ureda:

RADNI DANPRIJE PODNE POSLIJE PODNE

9:00 – 12:00 17:30 – 18:30

SRPANJ I KOLOVOZ 9:00 – 12:00

SUBOTOM, NEDJELJOM I SVETKOVINOM ŽUPNI URED NE RADI!

D OBRO Č I N I T E L J I

Na ši d obro č i n ite l j i o d u sk r sn o g broj a n a š e g a l i s t a ( 2 0 1 4 . ) k oj e sm o upi s a l i u „ Knj i g u d arov ate l j a“ :

Z A C R K V U : D u š an k a Br a l i ć 4 0 0 k n ; Z or a E rc e g 1 0 0 k n , An đ el k a Č ip č i ć 2 0 0 k n i obite l j M r š a i Ju r k ov i ć 1 0 0 0 k n , S of i j a Pe t k ov i ć 5 0 0 k n .

Z A OBNOV U ORG U L JA : obite l j N . N . 2 0 0 k n ; St an k a Č a l a 2 0 0 k n ; Mate Pe tr i n a 4 0 0 k n , An a Sk or i ć 5 0 k n , I . B. 2 0 0 k n .Sv i m n a ši m d obro č i n ite l j i m a o d src a hv a l a , a o d B o g a pl a ć a !

SLOVO - Gospa van Grada › wp-content › uploads › mala_gospa_2014.pdf8 SLOVO - Godište XVIII....

Documents

Transcript of SLOVO - Gospa van Grada › wp-content › uploads › mala_gospa_2014.pdf8 SLOVO - Godište XVIII....