Green Garden [broj 86, maj-juni 2013.]
-
Upload
tiskarnica -
Category
Documents
-
view
279 -
download
0
Transcript of Green Garden [broj 86, maj-juni 2013.]
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 152
- Sva raskoš petunija
- Bolesti ukrasnih živica
- Suzbijanje muha- Zaštita od zmija
- Navodnjavanje maslinawwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
G r e e n G a r d e n bull b r o j 8 6 bull s v i b a n j l i p a n j 2 0 1 3 bull g o d i n a X I I I
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 252
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 352
Dolaskom ljepših i toplijih dana opet iznova krećemo u borbu sa vrlo iritantnim ne-prijateljima ndash komarcima muhama mravima žoharima i drugim letećim i gmižućiminsektimaZa ovu sezonu smo Vam uz već postojeći asortiman osigurali i mnoge druge NOVEartikle za zaštitu od muha komaraca žohara mravahellipkoje svakako potražite u svimnašim agrocentrima u Širokom Brijegu Mostaru Grudama i ČitlukuO kojim se to novim artiklima radi pročitajte u nastavku Uživajte u bogatom sadržajunašeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green GardenKako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član
jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljitedostavite prema uputamakoje ćete pronaći u pristupniciGodišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam donosi brojnepogodnosti pri kupovini u našim agrocentrimaSva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mailgreengardenglasilosjemenarnacom
Glasilo GREEN GARDEN
NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom
Glavni urednikdr Ivan Ostojić
Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić
MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec
Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof
Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet
Početkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima voćnja-cima i vinogradima odnosno u ovom periodu godine mnogepovrtne ali i neke voćne kulture primjerice jagode i trešnjesu u fazi plodonošenja i berbe Kod drugih voćnih vrsta i vi-nove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnikabiljnih bolesti i štetnika kao i druge agrotehničke mjere koje
imaju za cilj što veći i kvalitetniji urodI ovaj broj Green Garden glasila na svojim stranicama
donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijećupovrćuvoćkama i vinovoj lozi zaštiti poljoprivrednih kulturaod bolesti i štetnika ali i dosta korisnih savjeta namijenjenihpčelarima Osim toga tu je i veliki broj korisnih informacijao novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti odzmija muha i komaraca
Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima
koje su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji početkom lje-ta preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge izovog broja te obogatite Vaše znanje novim spoznajama ali iaktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti
Uredništvo
Riječ urednikaThe beginning of summer is time when all activities in gar-
dens orchards and vineyards are intensified meaning thatbeginning of summer is time when many vegetable and alsosome fruit crops such as strawberries and cherries are in thestage of fruiting and harvesting
In some other fruit crops and grape wine we carry out in-
tensive measures of plant protection from different pests anddiseases but also conduct agricultural measures aimed to givelarger and better quality crops
This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers vegetables fruit trees and grapewine protection from pests and plant diseases and also muchuseful tips for bee keepers In addition there are also a largenumber of useful information about new products in our mar-ket that are excellent in protection against snakes flies andmosquitoes
In order to have complete information about all agriculturalactivities in the beginning of summer we recommend that youread carefully all articles in this issue of Green Garden and en-rich your knowledge with lots of new comprehensions
Editorrsquos office
Editorrsquos word
Sadržaj
Novosti obavijesti najave
Petunije ndash dekorativnebalkonske cvjetnice 4
Cvatuće grmlje u vrtovima 6
Parada cvijeća u Noordwijkerhout-uu Nizozemskoj 8
Ružmarin - za zdravlje i ljepotu11
Pomoć biljkama pri stresnimsituacijama 15
Bolesti ukrasnih živica 16
Povrtnjak početkom ljeta 19
Mladi krumpir iz plastenika 20
Zaštita od muha22
Zaštita od zmija 24Suzbijanje koprivine grinje (pauka) napovrću 26
Određivanje vremena vađenja krumpira 28
Suzbijanje maslinine muhe 31
Navodnjavanje maslina 32
Lubenica ndash gnojidba i zaštitatijekom vegetacije 35
Pitanja i odgovori 36
Pripreme tla za sadnju jagoda 38Aronija osvaja Hercegovinu 40
Crna mušica (Bibio marci L)ndashstrah bez razloga 42
Zaštita od krpelja 44
Problemi s maticom u proljeće 46
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
ndash dekorativnebalkonske cvjetnice
4
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Postale su nužne za ljepotu balko-na Imaju dugo i obilno vrijemecvatnje bez obzira na to jesu li
uobičajene ili viseće (surfinije)Opleme-
njivačkim radom dobiveno je bezbrojsorti grmolikog ili padajućeg rasta usvim mogućim bojama jednostavnih iispunjenih cvjetova
Petunije su biljke za sadnju na južnim istočnim ili zapadnimpoložajima Kvalitetan rasad isupstrat te optimalno staništesu osnovni preduvjeti manjepojave patoloških i fiziološkihldquoneprijateljardquo petunija
Početak uzgojaPrigodom kupova-
nja presada odaberitesamo zdrave biljke sa2 do 3 izboja zelenihneoštećenih listova ane izdužene tanke lomljive bljedozelenihlistova s jednim cvije-
tom na vrhu Najbolje je za početak kvalitet-nog uzgoja petunijaa pogotovo surfinija
kupiti originalnu zemlju za surfinije iliu univerzalnu humusnu zemlju za cvi- jeće umiješati sporodjelujuće gnojivo(Osmokote Pluskote u obliku granulabriketa ili tableta) Zemlja (supstrat)mora biti izrazito hranjiva velikog ka-
paciteta za vodu i ocjedita te blagokisele reakcije
Još dok su laquopresadraquo dobro ih je pin-cirati tj rukom otkidati vrhove izboja
kako bi se dobila busenastija biljka ispriječila kasnija ogoljelost
Razmak sadnje kod surfini- ja bi bio 25 cm Ako je razmak
manji može kod nekih sortidoći do propadanja i tru-
ljenja dijelova biljakašto je veoma pogod-no za razvoj bolestiMogu se kombiniratis margaretama biden-som diasciom verbe-
nama i drugim cvijećemali pri tome morate vodi-
ti o rasporedu i razmakusadnje
Surfinije su zahtjevnije
za uzgoj od obične petuni- je ali zato i pravi izazovImaju dnevni porast od 2do 3 cm pa je potrebno
puno hranjiva i vode Za njih često kažuda su gladne i žedne
Prihrana U fazi prve cvatnje prihranjuju se
jednom tjedno Najbolje je koristiti
posebno gnojivo za surfinije i petunijeTo su kompleksna mineralna gnojiva svećim sadržajem fosfora i kalija i do-datkom željeza i magnezija Za izrazitobogatu cvatnju možete prihranjivatidva puta tjedno gnojivom za cvatnjua jedanput tjedno u vodu za zalijevanjedodajte željezo kojim se sprečava klo-roza ndash požutjeli listovi slabija cvatnja ivrlo brzo propadanje Tijekom vegetaci- je osluškujte biljke one će same svojimrastom i cvatnjom pokazati da li ih tre-ba dodatno prihranjivati
ZalijevanjeSupstrat mora biti stalno vlažan ne
mokar Za vrlo vrućih dana biljke na južnim položajima treba zalijevati i 2do 3 puta na dan Općenito učestalostzalijevanja ovisi o veličini cvjetnog loncai količini supstrata te broju biljaka
NjegaCvatnju produljujete ako redovito
uklanjate uvele cvjetove Ako se vašesurfinije i petunije suviše otegnu takoda rastu u dužinu a u gornjem dijeluostanu ogoljele potrebno je oštrimpodrezivanjem biljke prikratiti Odrežitečetvrtinu najdužih izboja čime poti-čete stvaranje novih izboja i cvatnju ugornjem dijelu Orezivanjem biljke po-
staju grmolikije Redovito pregledavatizdravstvenu ispravnost a kemijska tre-tiranja obavljati smo po potrebi
Na tržištu postoje gotovi preventivnifungicidni pripravci za zaštitu petunijai surfinija od uzročnika biljnih bolesti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 652
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Danas se cvatuće grmlje koristi zastvaranje trajnoga drvenastogokvira kao pozadina za mnoge
cvjetne vrste koje daju boju vrtu tije-kom cijele godine Zadnjih godina stal-
na je potražnja za cvatućim grmovimaViše je razloga povećanog zanimanja zacvatuće grmove
Veće zanimanje za cvatuće grmo-ve dovodi se u vezu s novim načinomuzgoja odnosno prodaja kontejniranihsadnica koje se mogu saditi u svakodoba godine Osim toga otvaranje vrt-nih centara te veći izbor vrsta takođersu pridonijeli većoj zainteresiranosti zacvatuće grmlje
Pravilno posađeno cvatuće grmljestvara nam osjećaj privatnosti i in-timnosti a ujedno može služiti kaovjetrozaštitni pojas Među cvatućimgrmljem postoje vrste niskog rasta kojesluže kao pokrivači tla te vrste usprav-
nog rasta kojima se može ublažiti kru-tost linija modernih zgrada
RododendronRododendron je jedan od naših naj-
omiljenijih cvatućih grmova Traži dje-lomično sjenovito kiselo tlo Danas ga
možemo sresti gotovo svugdje Njegovivazdazeleni listovi te cvjetovi različitihboja mamac su za mnoge oči Cvjetovisu zvonasta ili trubasta oblika
Najtraženiji vrtni rododendroni visokisu 15-18 metara i cvatu u svibnju Pri-godom sadnje rododendrona imajte naumu da imaju plitko korijenje te ih sene smije saditi preduboko Svake jese-ni malčirajte ih tresetom Tijekom ljetatraže dosta vode
KalistemonKalistemon se smatra cvatućom
biljkom koja je više prilagođena uz-goju u zaštićenim prostorima ali se u južnim krajevima može uzgajati i na
otvorenom na zaštićenim položajimanajčešće uz osunčani zid Zbog toga jepotrebno obratiti pozornost kod kupnjena sorte otpornije na hladnoću Glavnoobilježja kalistemona je usko lišće icvatovi koji su nalik na četku za pranjeboca
Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gu-sto su poredani duž cilindričnog klasana čijem je vrhu skupina kratkih lisna-tih izboja Kalistemon će rasti brže nasunčanom položaju
ErikaErika je tipičan predstavnik vrijesko-
va s čvrstim izbojima igličastim listovi-ma i zvonolikim cvjetovima Među vr-stama postoji velika razlika u oblicima
veličini boji cvijeta te zahtjevu pramastaništu Tipična erika je biljka zbijenarasta koja naraste do 20 cm i najčešćese sadi u vrtu kao pokrivač tla ali ima ionih koje rastu do 2 metra visine Cvatuu različito vrijeme
6
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Cvatuće grmlje
u vrtovima
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 752
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 252
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 352
Dolaskom ljepših i toplijih dana opet iznova krećemo u borbu sa vrlo iritantnim ne-prijateljima ndash komarcima muhama mravima žoharima i drugim letećim i gmižućiminsektimaZa ovu sezonu smo Vam uz već postojeći asortiman osigurali i mnoge druge NOVEartikle za zaštitu od muha komaraca žohara mravahellipkoje svakako potražite u svimnašim agrocentrima u Širokom Brijegu Mostaru Grudama i ČitlukuO kojim se to novim artiklima radi pročitajte u nastavku Uživajte u bogatom sadržajunašeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green GardenKako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član
jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljitedostavite prema uputamakoje ćete pronaći u pristupniciGodišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam donosi brojnepogodnosti pri kupovini u našim agrocentrimaSva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mailgreengardenglasilosjemenarnacom
Glasilo GREEN GARDEN
NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom
Glavni urednikdr Ivan Ostojić
Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić
MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec
Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof
Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet
Početkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima voćnja-cima i vinogradima odnosno u ovom periodu godine mnogepovrtne ali i neke voćne kulture primjerice jagode i trešnjesu u fazi plodonošenja i berbe Kod drugih voćnih vrsta i vi-nove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnikabiljnih bolesti i štetnika kao i druge agrotehničke mjere koje
imaju za cilj što veći i kvalitetniji urodI ovaj broj Green Garden glasila na svojim stranicama
donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijećupovrćuvoćkama i vinovoj lozi zaštiti poljoprivrednih kulturaod bolesti i štetnika ali i dosta korisnih savjeta namijenjenihpčelarima Osim toga tu je i veliki broj korisnih informacijao novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti odzmija muha i komaraca
Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima
koje su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji početkom lje-ta preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge izovog broja te obogatite Vaše znanje novim spoznajama ali iaktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti
Uredništvo
Riječ urednikaThe beginning of summer is time when all activities in gar-
dens orchards and vineyards are intensified meaning thatbeginning of summer is time when many vegetable and alsosome fruit crops such as strawberries and cherries are in thestage of fruiting and harvesting
In some other fruit crops and grape wine we carry out in-
tensive measures of plant protection from different pests anddiseases but also conduct agricultural measures aimed to givelarger and better quality crops
This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers vegetables fruit trees and grapewine protection from pests and plant diseases and also muchuseful tips for bee keepers In addition there are also a largenumber of useful information about new products in our mar-ket that are excellent in protection against snakes flies andmosquitoes
In order to have complete information about all agriculturalactivities in the beginning of summer we recommend that youread carefully all articles in this issue of Green Garden and en-rich your knowledge with lots of new comprehensions
Editorrsquos office
Editorrsquos word
Sadržaj
Novosti obavijesti najave
Petunije ndash dekorativnebalkonske cvjetnice 4
Cvatuće grmlje u vrtovima 6
Parada cvijeća u Noordwijkerhout-uu Nizozemskoj 8
Ružmarin - za zdravlje i ljepotu11
Pomoć biljkama pri stresnimsituacijama 15
Bolesti ukrasnih živica 16
Povrtnjak početkom ljeta 19
Mladi krumpir iz plastenika 20
Zaštita od muha22
Zaštita od zmija 24Suzbijanje koprivine grinje (pauka) napovrću 26
Određivanje vremena vađenja krumpira 28
Suzbijanje maslinine muhe 31
Navodnjavanje maslina 32
Lubenica ndash gnojidba i zaštitatijekom vegetacije 35
Pitanja i odgovori 36
Pripreme tla za sadnju jagoda 38Aronija osvaja Hercegovinu 40
Crna mušica (Bibio marci L)ndashstrah bez razloga 42
Zaštita od krpelja 44
Problemi s maticom u proljeće 46
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
ndash dekorativnebalkonske cvjetnice
4
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Postale su nužne za ljepotu balko-na Imaju dugo i obilno vrijemecvatnje bez obzira na to jesu li
uobičajene ili viseće (surfinije)Opleme-
njivačkim radom dobiveno je bezbrojsorti grmolikog ili padajućeg rasta usvim mogućim bojama jednostavnih iispunjenih cvjetova
Petunije su biljke za sadnju na južnim istočnim ili zapadnimpoložajima Kvalitetan rasad isupstrat te optimalno staništesu osnovni preduvjeti manjepojave patoloških i fiziološkihldquoneprijateljardquo petunija
Početak uzgojaPrigodom kupova-
nja presada odaberitesamo zdrave biljke sa2 do 3 izboja zelenihneoštećenih listova ane izdužene tanke lomljive bljedozelenihlistova s jednim cvije-
tom na vrhu Najbolje je za početak kvalitet-nog uzgoja petunijaa pogotovo surfinija
kupiti originalnu zemlju za surfinije iliu univerzalnu humusnu zemlju za cvi- jeće umiješati sporodjelujuće gnojivo(Osmokote Pluskote u obliku granulabriketa ili tableta) Zemlja (supstrat)mora biti izrazito hranjiva velikog ka-
paciteta za vodu i ocjedita te blagokisele reakcije
Još dok su laquopresadraquo dobro ih je pin-cirati tj rukom otkidati vrhove izboja
kako bi se dobila busenastija biljka ispriječila kasnija ogoljelost
Razmak sadnje kod surfini- ja bi bio 25 cm Ako je razmak
manji može kod nekih sortidoći do propadanja i tru-
ljenja dijelova biljakašto je veoma pogod-no za razvoj bolestiMogu se kombiniratis margaretama biden-som diasciom verbe-
nama i drugim cvijećemali pri tome morate vodi-
ti o rasporedu i razmakusadnje
Surfinije su zahtjevnije
za uzgoj od obične petuni- je ali zato i pravi izazovImaju dnevni porast od 2do 3 cm pa je potrebno
puno hranjiva i vode Za njih često kažuda su gladne i žedne
Prihrana U fazi prve cvatnje prihranjuju se
jednom tjedno Najbolje je koristiti
posebno gnojivo za surfinije i petunijeTo su kompleksna mineralna gnojiva svećim sadržajem fosfora i kalija i do-datkom željeza i magnezija Za izrazitobogatu cvatnju možete prihranjivatidva puta tjedno gnojivom za cvatnjua jedanput tjedno u vodu za zalijevanjedodajte željezo kojim se sprečava klo-roza ndash požutjeli listovi slabija cvatnja ivrlo brzo propadanje Tijekom vegetaci- je osluškujte biljke one će same svojimrastom i cvatnjom pokazati da li ih tre-ba dodatno prihranjivati
ZalijevanjeSupstrat mora biti stalno vlažan ne
mokar Za vrlo vrućih dana biljke na južnim položajima treba zalijevati i 2do 3 puta na dan Općenito učestalostzalijevanja ovisi o veličini cvjetnog loncai količini supstrata te broju biljaka
NjegaCvatnju produljujete ako redovito
uklanjate uvele cvjetove Ako se vašesurfinije i petunije suviše otegnu takoda rastu u dužinu a u gornjem dijeluostanu ogoljele potrebno je oštrimpodrezivanjem biljke prikratiti Odrežitečetvrtinu najdužih izboja čime poti-čete stvaranje novih izboja i cvatnju ugornjem dijelu Orezivanjem biljke po-
staju grmolikije Redovito pregledavatizdravstvenu ispravnost a kemijska tre-tiranja obavljati smo po potrebi
Na tržištu postoje gotovi preventivnifungicidni pripravci za zaštitu petunijai surfinija od uzročnika biljnih bolesti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 652
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Danas se cvatuće grmlje koristi zastvaranje trajnoga drvenastogokvira kao pozadina za mnoge
cvjetne vrste koje daju boju vrtu tije-kom cijele godine Zadnjih godina stal-
na je potražnja za cvatućim grmovimaViše je razloga povećanog zanimanja zacvatuće grmove
Veće zanimanje za cvatuće grmo-ve dovodi se u vezu s novim načinomuzgoja odnosno prodaja kontejniranihsadnica koje se mogu saditi u svakodoba godine Osim toga otvaranje vrt-nih centara te veći izbor vrsta takođersu pridonijeli većoj zainteresiranosti zacvatuće grmlje
Pravilno posađeno cvatuće grmljestvara nam osjećaj privatnosti i in-timnosti a ujedno može služiti kaovjetrozaštitni pojas Među cvatućimgrmljem postoje vrste niskog rasta kojesluže kao pokrivači tla te vrste usprav-
nog rasta kojima se može ublažiti kru-tost linija modernih zgrada
RododendronRododendron je jedan od naših naj-
omiljenijih cvatućih grmova Traži dje-lomično sjenovito kiselo tlo Danas ga
možemo sresti gotovo svugdje Njegovivazdazeleni listovi te cvjetovi različitihboja mamac su za mnoge oči Cvjetovisu zvonasta ili trubasta oblika
Najtraženiji vrtni rododendroni visokisu 15-18 metara i cvatu u svibnju Pri-godom sadnje rododendrona imajte naumu da imaju plitko korijenje te ih sene smije saditi preduboko Svake jese-ni malčirajte ih tresetom Tijekom ljetatraže dosta vode
KalistemonKalistemon se smatra cvatućom
biljkom koja je više prilagođena uz-goju u zaštićenim prostorima ali se u južnim krajevima može uzgajati i na
otvorenom na zaštićenim položajimanajčešće uz osunčani zid Zbog toga jepotrebno obratiti pozornost kod kupnjena sorte otpornije na hladnoću Glavnoobilježja kalistemona je usko lišće icvatovi koji su nalik na četku za pranjeboca
Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gu-sto su poredani duž cilindričnog klasana čijem je vrhu skupina kratkih lisna-tih izboja Kalistemon će rasti brže nasunčanom položaju
ErikaErika je tipičan predstavnik vrijesko-
va s čvrstim izbojima igličastim listovi-ma i zvonolikim cvjetovima Među vr-stama postoji velika razlika u oblicima
veličini boji cvijeta te zahtjevu pramastaništu Tipična erika je biljka zbijenarasta koja naraste do 20 cm i najčešćese sadi u vrtu kao pokrivač tla ali ima ionih koje rastu do 2 metra visine Cvatuu različito vrijeme
6
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Cvatuće grmlje
u vrtovima
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 752
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 352
Dolaskom ljepših i toplijih dana opet iznova krećemo u borbu sa vrlo iritantnim ne-prijateljima ndash komarcima muhama mravima žoharima i drugim letećim i gmižućiminsektimaZa ovu sezonu smo Vam uz već postojeći asortiman osigurali i mnoge druge NOVEartikle za zaštitu od muha komaraca žohara mravahellipkoje svakako potražite u svimnašim agrocentrima u Širokom Brijegu Mostaru Grudama i ČitlukuO kojim se to novim artiklima radi pročitajte u nastavku Uživajte u bogatom sadržajunašeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green GardenKako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član
jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljitedostavite prema uputamakoje ćete pronaći u pristupniciGodišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam donosi brojnepogodnosti pri kupovini u našim agrocentrimaSva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mailgreengardenglasilosjemenarnacom
Glasilo GREEN GARDEN
NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom
Glavni urednikdr Ivan Ostojić
Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić
MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec
Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof
Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet
Početkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima voćnja-cima i vinogradima odnosno u ovom periodu godine mnogepovrtne ali i neke voćne kulture primjerice jagode i trešnjesu u fazi plodonošenja i berbe Kod drugih voćnih vrsta i vi-nove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnikabiljnih bolesti i štetnika kao i druge agrotehničke mjere koje
imaju za cilj što veći i kvalitetniji urodI ovaj broj Green Garden glasila na svojim stranicama
donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijećupovrćuvoćkama i vinovoj lozi zaštiti poljoprivrednih kulturaod bolesti i štetnika ali i dosta korisnih savjeta namijenjenihpčelarima Osim toga tu je i veliki broj korisnih informacijao novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti odzmija muha i komaraca
Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima
koje su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji početkom lje-ta preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge izovog broja te obogatite Vaše znanje novim spoznajama ali iaktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti
Uredništvo
Riječ urednikaThe beginning of summer is time when all activities in gar-
dens orchards and vineyards are intensified meaning thatbeginning of summer is time when many vegetable and alsosome fruit crops such as strawberries and cherries are in thestage of fruiting and harvesting
In some other fruit crops and grape wine we carry out in-
tensive measures of plant protection from different pests anddiseases but also conduct agricultural measures aimed to givelarger and better quality crops
This issue of Green Garden brings you many interesting ar-ticles dedicated to flowers vegetables fruit trees and grapewine protection from pests and plant diseases and also muchuseful tips for bee keepers In addition there are also a largenumber of useful information about new products in our mar-ket that are excellent in protection against snakes flies andmosquitoes
In order to have complete information about all agriculturalactivities in the beginning of summer we recommend that youread carefully all articles in this issue of Green Garden and en-rich your knowledge with lots of new comprehensions
Editorrsquos office
Editorrsquos word
Sadržaj
Novosti obavijesti najave
Petunije ndash dekorativnebalkonske cvjetnice 4
Cvatuće grmlje u vrtovima 6
Parada cvijeća u Noordwijkerhout-uu Nizozemskoj 8
Ružmarin - za zdravlje i ljepotu11
Pomoć biljkama pri stresnimsituacijama 15
Bolesti ukrasnih živica 16
Povrtnjak početkom ljeta 19
Mladi krumpir iz plastenika 20
Zaštita od muha22
Zaštita od zmija 24Suzbijanje koprivine grinje (pauka) napovrću 26
Određivanje vremena vađenja krumpira 28
Suzbijanje maslinine muhe 31
Navodnjavanje maslina 32
Lubenica ndash gnojidba i zaštitatijekom vegetacije 35
Pitanja i odgovori 36
Pripreme tla za sadnju jagoda 38Aronija osvaja Hercegovinu 40
Crna mušica (Bibio marci L)ndashstrah bez razloga 42
Zaštita od krpelja 44
Problemi s maticom u proljeće 46
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
ndash dekorativnebalkonske cvjetnice
4
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Postale su nužne za ljepotu balko-na Imaju dugo i obilno vrijemecvatnje bez obzira na to jesu li
uobičajene ili viseće (surfinije)Opleme-
njivačkim radom dobiveno je bezbrojsorti grmolikog ili padajućeg rasta usvim mogućim bojama jednostavnih iispunjenih cvjetova
Petunije su biljke za sadnju na južnim istočnim ili zapadnimpoložajima Kvalitetan rasad isupstrat te optimalno staništesu osnovni preduvjeti manjepojave patoloških i fiziološkihldquoneprijateljardquo petunija
Početak uzgojaPrigodom kupova-
nja presada odaberitesamo zdrave biljke sa2 do 3 izboja zelenihneoštećenih listova ane izdužene tanke lomljive bljedozelenihlistova s jednim cvije-
tom na vrhu Najbolje je za početak kvalitet-nog uzgoja petunijaa pogotovo surfinija
kupiti originalnu zemlju za surfinije iliu univerzalnu humusnu zemlju za cvi- jeće umiješati sporodjelujuće gnojivo(Osmokote Pluskote u obliku granulabriketa ili tableta) Zemlja (supstrat)mora biti izrazito hranjiva velikog ka-
paciteta za vodu i ocjedita te blagokisele reakcije
Još dok su laquopresadraquo dobro ih je pin-cirati tj rukom otkidati vrhove izboja
kako bi se dobila busenastija biljka ispriječila kasnija ogoljelost
Razmak sadnje kod surfini- ja bi bio 25 cm Ako je razmak
manji može kod nekih sortidoći do propadanja i tru-
ljenja dijelova biljakašto je veoma pogod-no za razvoj bolestiMogu se kombiniratis margaretama biden-som diasciom verbe-
nama i drugim cvijećemali pri tome morate vodi-
ti o rasporedu i razmakusadnje
Surfinije su zahtjevnije
za uzgoj od obične petuni- je ali zato i pravi izazovImaju dnevni porast od 2do 3 cm pa je potrebno
puno hranjiva i vode Za njih često kažuda su gladne i žedne
Prihrana U fazi prve cvatnje prihranjuju se
jednom tjedno Najbolje je koristiti
posebno gnojivo za surfinije i petunijeTo su kompleksna mineralna gnojiva svećim sadržajem fosfora i kalija i do-datkom željeza i magnezija Za izrazitobogatu cvatnju možete prihranjivatidva puta tjedno gnojivom za cvatnjua jedanput tjedno u vodu za zalijevanjedodajte željezo kojim se sprečava klo-roza ndash požutjeli listovi slabija cvatnja ivrlo brzo propadanje Tijekom vegetaci- je osluškujte biljke one će same svojimrastom i cvatnjom pokazati da li ih tre-ba dodatno prihranjivati
ZalijevanjeSupstrat mora biti stalno vlažan ne
mokar Za vrlo vrućih dana biljke na južnim položajima treba zalijevati i 2do 3 puta na dan Općenito učestalostzalijevanja ovisi o veličini cvjetnog loncai količini supstrata te broju biljaka
NjegaCvatnju produljujete ako redovito
uklanjate uvele cvjetove Ako se vašesurfinije i petunije suviše otegnu takoda rastu u dužinu a u gornjem dijeluostanu ogoljele potrebno je oštrimpodrezivanjem biljke prikratiti Odrežitečetvrtinu najdužih izboja čime poti-čete stvaranje novih izboja i cvatnju ugornjem dijelu Orezivanjem biljke po-
staju grmolikije Redovito pregledavatizdravstvenu ispravnost a kemijska tre-tiranja obavljati smo po potrebi
Na tržištu postoje gotovi preventivnifungicidni pripravci za zaštitu petunijai surfinija od uzročnika biljnih bolesti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 652
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Danas se cvatuće grmlje koristi zastvaranje trajnoga drvenastogokvira kao pozadina za mnoge
cvjetne vrste koje daju boju vrtu tije-kom cijele godine Zadnjih godina stal-
na je potražnja za cvatućim grmovimaViše je razloga povećanog zanimanja zacvatuće grmove
Veće zanimanje za cvatuće grmo-ve dovodi se u vezu s novim načinomuzgoja odnosno prodaja kontejniranihsadnica koje se mogu saditi u svakodoba godine Osim toga otvaranje vrt-nih centara te veći izbor vrsta takođersu pridonijeli većoj zainteresiranosti zacvatuće grmlje
Pravilno posađeno cvatuće grmljestvara nam osjećaj privatnosti i in-timnosti a ujedno može služiti kaovjetrozaštitni pojas Među cvatućimgrmljem postoje vrste niskog rasta kojesluže kao pokrivači tla te vrste usprav-
nog rasta kojima se može ublažiti kru-tost linija modernih zgrada
RododendronRododendron je jedan od naših naj-
omiljenijih cvatućih grmova Traži dje-lomično sjenovito kiselo tlo Danas ga
možemo sresti gotovo svugdje Njegovivazdazeleni listovi te cvjetovi različitihboja mamac su za mnoge oči Cvjetovisu zvonasta ili trubasta oblika
Najtraženiji vrtni rododendroni visokisu 15-18 metara i cvatu u svibnju Pri-godom sadnje rododendrona imajte naumu da imaju plitko korijenje te ih sene smije saditi preduboko Svake jese-ni malčirajte ih tresetom Tijekom ljetatraže dosta vode
KalistemonKalistemon se smatra cvatućom
biljkom koja je više prilagođena uz-goju u zaštićenim prostorima ali se u južnim krajevima može uzgajati i na
otvorenom na zaštićenim položajimanajčešće uz osunčani zid Zbog toga jepotrebno obratiti pozornost kod kupnjena sorte otpornije na hladnoću Glavnoobilježja kalistemona je usko lišće icvatovi koji su nalik na četku za pranjeboca
Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gu-sto su poredani duž cilindričnog klasana čijem je vrhu skupina kratkih lisna-tih izboja Kalistemon će rasti brže nasunčanom položaju
ErikaErika je tipičan predstavnik vrijesko-
va s čvrstim izbojima igličastim listovi-ma i zvonolikim cvjetovima Među vr-stama postoji velika razlika u oblicima
veličini boji cvijeta te zahtjevu pramastaništu Tipična erika je biljka zbijenarasta koja naraste do 20 cm i najčešćese sadi u vrtu kao pokrivač tla ali ima ionih koje rastu do 2 metra visine Cvatuu različito vrijeme
6
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Cvatuće grmlje
u vrtovima
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 752
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
ndash dekorativnebalkonske cvjetnice
4
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Postale su nužne za ljepotu balko-na Imaju dugo i obilno vrijemecvatnje bez obzira na to jesu li
uobičajene ili viseće (surfinije)Opleme-
njivačkim radom dobiveno je bezbrojsorti grmolikog ili padajućeg rasta usvim mogućim bojama jednostavnih iispunjenih cvjetova
Petunije su biljke za sadnju na južnim istočnim ili zapadnimpoložajima Kvalitetan rasad isupstrat te optimalno staništesu osnovni preduvjeti manjepojave patoloških i fiziološkihldquoneprijateljardquo petunija
Početak uzgojaPrigodom kupova-
nja presada odaberitesamo zdrave biljke sa2 do 3 izboja zelenihneoštećenih listova ane izdužene tanke lomljive bljedozelenihlistova s jednim cvije-
tom na vrhu Najbolje je za početak kvalitet-nog uzgoja petunijaa pogotovo surfinija
kupiti originalnu zemlju za surfinije iliu univerzalnu humusnu zemlju za cvi- jeće umiješati sporodjelujuće gnojivo(Osmokote Pluskote u obliku granulabriketa ili tableta) Zemlja (supstrat)mora biti izrazito hranjiva velikog ka-
paciteta za vodu i ocjedita te blagokisele reakcije
Još dok su laquopresadraquo dobro ih je pin-cirati tj rukom otkidati vrhove izboja
kako bi se dobila busenastija biljka ispriječila kasnija ogoljelost
Razmak sadnje kod surfini- ja bi bio 25 cm Ako je razmak
manji može kod nekih sortidoći do propadanja i tru-
ljenja dijelova biljakašto je veoma pogod-no za razvoj bolestiMogu se kombiniratis margaretama biden-som diasciom verbe-
nama i drugim cvijećemali pri tome morate vodi-
ti o rasporedu i razmakusadnje
Surfinije su zahtjevnije
za uzgoj od obične petuni- je ali zato i pravi izazovImaju dnevni porast od 2do 3 cm pa je potrebno
puno hranjiva i vode Za njih često kažuda su gladne i žedne
Prihrana U fazi prve cvatnje prihranjuju se
jednom tjedno Najbolje je koristiti
posebno gnojivo za surfinije i petunijeTo su kompleksna mineralna gnojiva svećim sadržajem fosfora i kalija i do-datkom željeza i magnezija Za izrazitobogatu cvatnju možete prihranjivatidva puta tjedno gnojivom za cvatnjua jedanput tjedno u vodu za zalijevanjedodajte željezo kojim se sprečava klo-roza ndash požutjeli listovi slabija cvatnja ivrlo brzo propadanje Tijekom vegetaci- je osluškujte biljke one će same svojimrastom i cvatnjom pokazati da li ih tre-ba dodatno prihranjivati
ZalijevanjeSupstrat mora biti stalno vlažan ne
mokar Za vrlo vrućih dana biljke na južnim položajima treba zalijevati i 2do 3 puta na dan Općenito učestalostzalijevanja ovisi o veličini cvjetnog loncai količini supstrata te broju biljaka
NjegaCvatnju produljujete ako redovito
uklanjate uvele cvjetove Ako se vašesurfinije i petunije suviše otegnu takoda rastu u dužinu a u gornjem dijeluostanu ogoljele potrebno je oštrimpodrezivanjem biljke prikratiti Odrežitečetvrtinu najdužih izboja čime poti-čete stvaranje novih izboja i cvatnju ugornjem dijelu Orezivanjem biljke po-
staju grmolikije Redovito pregledavatizdravstvenu ispravnost a kemijska tre-tiranja obavljati smo po potrebi
Na tržištu postoje gotovi preventivnifungicidni pripravci za zaštitu petunijai surfinija od uzročnika biljnih bolesti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 652
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Danas se cvatuće grmlje koristi zastvaranje trajnoga drvenastogokvira kao pozadina za mnoge
cvjetne vrste koje daju boju vrtu tije-kom cijele godine Zadnjih godina stal-
na je potražnja za cvatućim grmovimaViše je razloga povećanog zanimanja zacvatuće grmove
Veće zanimanje za cvatuće grmo-ve dovodi se u vezu s novim načinomuzgoja odnosno prodaja kontejniranihsadnica koje se mogu saditi u svakodoba godine Osim toga otvaranje vrt-nih centara te veći izbor vrsta takođersu pridonijeli većoj zainteresiranosti zacvatuće grmlje
Pravilno posađeno cvatuće grmljestvara nam osjećaj privatnosti i in-timnosti a ujedno može služiti kaovjetrozaštitni pojas Među cvatućimgrmljem postoje vrste niskog rasta kojesluže kao pokrivači tla te vrste usprav-
nog rasta kojima se može ublažiti kru-tost linija modernih zgrada
RododendronRododendron je jedan od naših naj-
omiljenijih cvatućih grmova Traži dje-lomično sjenovito kiselo tlo Danas ga
možemo sresti gotovo svugdje Njegovivazdazeleni listovi te cvjetovi različitihboja mamac su za mnoge oči Cvjetovisu zvonasta ili trubasta oblika
Najtraženiji vrtni rododendroni visokisu 15-18 metara i cvatu u svibnju Pri-godom sadnje rododendrona imajte naumu da imaju plitko korijenje te ih sene smije saditi preduboko Svake jese-ni malčirajte ih tresetom Tijekom ljetatraže dosta vode
KalistemonKalistemon se smatra cvatućom
biljkom koja je više prilagođena uz-goju u zaštićenim prostorima ali se u južnim krajevima može uzgajati i na
otvorenom na zaštićenim položajimanajčešće uz osunčani zid Zbog toga jepotrebno obratiti pozornost kod kupnjena sorte otpornije na hladnoću Glavnoobilježja kalistemona je usko lišće icvatovi koji su nalik na četku za pranjeboca
Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gu-sto su poredani duž cilindričnog klasana čijem je vrhu skupina kratkih lisna-tih izboja Kalistemon će rasti brže nasunčanom položaju
ErikaErika je tipičan predstavnik vrijesko-
va s čvrstim izbojima igličastim listovi-ma i zvonolikim cvjetovima Među vr-stama postoji velika razlika u oblicima
veličini boji cvijeta te zahtjevu pramastaništu Tipična erika je biljka zbijenarasta koja naraste do 20 cm i najčešćese sadi u vrtu kao pokrivač tla ali ima ionih koje rastu do 2 metra visine Cvatuu različito vrijeme
6
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Cvatuće grmlje
u vrtovima
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 752
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 652
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Danas se cvatuće grmlje koristi zastvaranje trajnoga drvenastogokvira kao pozadina za mnoge
cvjetne vrste koje daju boju vrtu tije-kom cijele godine Zadnjih godina stal-
na je potražnja za cvatućim grmovimaViše je razloga povećanog zanimanja zacvatuće grmove
Veće zanimanje za cvatuće grmo-ve dovodi se u vezu s novim načinomuzgoja odnosno prodaja kontejniranihsadnica koje se mogu saditi u svakodoba godine Osim toga otvaranje vrt-nih centara te veći izbor vrsta takođersu pridonijeli većoj zainteresiranosti zacvatuće grmlje
Pravilno posađeno cvatuće grmljestvara nam osjećaj privatnosti i in-timnosti a ujedno može služiti kaovjetrozaštitni pojas Među cvatućimgrmljem postoje vrste niskog rasta kojesluže kao pokrivači tla te vrste usprav-
nog rasta kojima se može ublažiti kru-tost linija modernih zgrada
RododendronRododendron je jedan od naših naj-
omiljenijih cvatućih grmova Traži dje-lomično sjenovito kiselo tlo Danas ga
možemo sresti gotovo svugdje Njegovivazdazeleni listovi te cvjetovi različitihboja mamac su za mnoge oči Cvjetovisu zvonasta ili trubasta oblika
Najtraženiji vrtni rododendroni visokisu 15-18 metara i cvatu u svibnju Pri-godom sadnje rododendrona imajte naumu da imaju plitko korijenje te ih sene smije saditi preduboko Svake jese-ni malčirajte ih tresetom Tijekom ljetatraže dosta vode
KalistemonKalistemon se smatra cvatućom
biljkom koja je više prilagođena uz-goju u zaštićenim prostorima ali se u južnim krajevima može uzgajati i na
otvorenom na zaštićenim položajimanajčešće uz osunčani zid Zbog toga jepotrebno obratiti pozornost kod kupnjena sorte otpornije na hladnoću Glavnoobilježja kalistemona je usko lišće icvatovi koji su nalik na četku za pranjeboca
Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gu-sto su poredani duž cilindričnog klasana čijem je vrhu skupina kratkih lisna-tih izboja Kalistemon će rasti brže nasunčanom položaju
ErikaErika je tipičan predstavnik vrijesko-
va s čvrstim izbojima igličastim listovi-ma i zvonolikim cvjetovima Među vr-stama postoji velika razlika u oblicima
veličini boji cvijeta te zahtjevu pramastaništu Tipična erika je biljka zbijenarasta koja naraste do 20 cm i najčešćese sadi u vrtu kao pokrivač tla ali ima ionih koje rastu do 2 metra visine Cvatuu različito vrijeme
6
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Cvatuće grmlje
u vrtovima
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 752
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 652
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Danas se cvatuće grmlje koristi zastvaranje trajnoga drvenastogokvira kao pozadina za mnoge
cvjetne vrste koje daju boju vrtu tije-kom cijele godine Zadnjih godina stal-
na je potražnja za cvatućim grmovimaViše je razloga povećanog zanimanja zacvatuće grmove
Veće zanimanje za cvatuće grmo-ve dovodi se u vezu s novim načinomuzgoja odnosno prodaja kontejniranihsadnica koje se mogu saditi u svakodoba godine Osim toga otvaranje vrt-nih centara te veći izbor vrsta takođersu pridonijeli većoj zainteresiranosti zacvatuće grmlje
Pravilno posađeno cvatuće grmljestvara nam osjećaj privatnosti i in-timnosti a ujedno može služiti kaovjetrozaštitni pojas Među cvatućimgrmljem postoje vrste niskog rasta kojesluže kao pokrivači tla te vrste usprav-
nog rasta kojima se može ublažiti kru-tost linija modernih zgrada
RododendronRododendron je jedan od naših naj-
omiljenijih cvatućih grmova Traži dje-lomično sjenovito kiselo tlo Danas ga
možemo sresti gotovo svugdje Njegovivazdazeleni listovi te cvjetovi različitihboja mamac su za mnoge oči Cvjetovisu zvonasta ili trubasta oblika
Najtraženiji vrtni rododendroni visokisu 15-18 metara i cvatu u svibnju Pri-godom sadnje rododendrona imajte naumu da imaju plitko korijenje te ih sene smije saditi preduboko Svake jese-ni malčirajte ih tresetom Tijekom ljetatraže dosta vode
KalistemonKalistemon se smatra cvatućom
biljkom koja je više prilagođena uz-goju u zaštićenim prostorima ali se u južnim krajevima može uzgajati i na
otvorenom na zaštićenim položajimanajčešće uz osunčani zid Zbog toga jepotrebno obratiti pozornost kod kupnjena sorte otpornije na hladnoću Glavnoobilježja kalistemona je usko lišće icvatovi koji su nalik na četku za pranjeboca
Cvjetovi imaju uočljive prašnike i gu-sto su poredani duž cilindričnog klasana čijem je vrhu skupina kratkih lisna-tih izboja Kalistemon će rasti brže nasunčanom položaju
ErikaErika je tipičan predstavnik vrijesko-
va s čvrstim izbojima igličastim listovi-ma i zvonolikim cvjetovima Među vr-stama postoji velika razlika u oblicima
veličini boji cvijeta te zahtjevu pramastaništu Tipična erika je biljka zbijenarasta koja naraste do 20 cm i najčešćese sadi u vrtu kao pokrivač tla ali ima ionih koje rastu do 2 metra visine Cvatuu različito vrijeme
6
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Cvatuće grmlje
u vrtovima
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 752
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 752
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 852
8
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Parada cvijeća uNoordwijkerhout-u
u NizozemskojCvijeću se često pridaju različita
značenja i simboli koji su najčešćevezani za ljubav sreću ili ljepotu
U pojedinim dijelovima svijeta ljudiodržavaju i svečanosti u čast cvijećaTako se u Italiji Španjolskoj Engleskoj
Kolumbiji Filipinima i mnogim drugimzemljama svijeta održavaju cvjetne po-vorke ili parade cvijeća Sigurno da sunajljepše svjetske parade cvijeća oneu Nizozemskoj maloj zemlji s najvišecvijeća na svijetu Poznato nam je da je Nizozemska najveći izvoznik cvijećau svijetu pa mnogi tu državu nazivaju
i svjetskim vrtom cvijeća Od travnja pasve do rujna u Nizozemskoj se održava- ju parade cvijeća Svaka parada ima svojkarakter i temu
Tako se koncem travnja svake godi-ne u Noordwijkerhout-u održava Blo-emencorso ili parada cvijeća gdje senajveći proizvođači cvijeća i sve bitnefirme i javne ustanove iz ove pokrajine
natječu koja će se najljepše predstavitimještanima i turistima tako što napra-ve paradna kola s ogromnim skulptura-ma od cvijeća Za ukrašavanje se koristesve vrste cvijeća a najčešće dalije tuli-pani te druge vrste lukovičastog cvijećaDonosimo vam nekoliko fotografija sovogodišnje parade cvijeća održaneu travnju 2013 u Noordwijkerhout-ugdje sudjeluju i Green Garden lukovicecvijeća
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 952
FIN ZAVJESAPROTIV KOMARACA
I MUHA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1052
Magleni ventilator imitira prirodni proces
rashlađivanja vodenom maglom Stvara potpunoprirodan osjećaj svježine u prostoru bilo da se radio zatvorenom ili otvorenom Bez kvašenja ili mokrihpovršina omogućite svojim gostima i sebi uživanje uosjećaju svježine kao da vas hladi svježi povjetarac ilikao da se nalazite pored rijeke ili vodopada u najtoplijimljetnim danima Ventilatori sa raspršivačem proizvode finumikronsku vodenu maglu koja isparavanjem hladi prostoruz pomoć ventilatora i omogućuje vam cjelodnevni boravakna terasi vrtu dvorištu i u najtoplijim ljetnim danima
Pored osnovne uloge rashlađivanja ventilatori sa vodenommaglom prečišćavaju zrak uklanjaju insekte iz zrakauklanjaju alergene kao što su pelud prašina a moguće
je sa ventilatorom u prostor unijeti aromatiziran zrakEkološki su prihvatljivi i lako se održavaju zbog činjeniceda troše jako malo električne energije i običnu voduPogodni za terase vrtove kafiće restoraneskladište proizvodne prostorije staklenikeplastenike prostorije za životinje zaovlaživanje zraka (u stočarstvu)hellip
VENTILATORI SA VODENOM MAGLOMza rashlađivanje otvorenih i zatvorenih prostora
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1152
11
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013 bull IPA
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
RUŽMARIN - zazdravlje i ljepotu
Tijekom povijesti u mnogim drža-vama svijeta ružmarin su ljudismatrali tajanstvenom i svetom
biljkom Tako su svoje kućne bogovenastrani Rimljani ukrašavali ružmari-nom koji je u većini slučajeva bio po-svećen božici Afroditi I dok je u staromvijeku bio posvećen Afroditi božiciljepote i ljubavi danas je ružmarin svi-ma poznat kao biljka koja krasi odjećusvadbene povorke
Više od tisuću godina cijenjeni jezačin i prirodni lijek Latinsko mu imedolazi od riječi ldquoros marinusrdquo što uprijevodu znači ldquomorska rosardquo Kroz
Biljka u našim južnim područjimacvjeta stalno doslovce od siječnja do
prosinca a na kontinentu od ožujka dolistopada Za ljekovitu uporabu od lip-nja do kolovoza sabiru se listovi ružma-rina koje treba sušiti na sjenovitommjestu s dosta propuha Osušeni listovimoraju se čuvati u kartonskim kutijama jer ukoliko na lišće dospije vlaga izgu-bit će svoja ljekovita svojstva Inačeružmarin se koristi kao ljekovita biljkasredstvo za uljepšavanje te zbog jakogmirisa i okusa kao začin hrani Čajeviod ružmarina potiču probavu i rad že-luca koriste se kod kašlja i reumatskihoboljenja premda utječu i na rast koseOsim toga izvanredno jača srce pobolj-šava tek i cirkulaciju
Ružmarin se nalazi pri vrhu liste na-mirnica koja može pomoći u prevenciji iliječenju raka Studije pokazuju da uljeružmarina može spriječiti razvoj rakakože jer sprječava rast kožnih tumora i
osigurava prirodnu zaštitu od oštećenjakoja izaziva štetno sunčevo zračenjeNa eksperimentalnim životinjama do-kazano je da ulje ružmarina može spri- ječiti razvoj raka debelog crijeva i pluća
Ako niste znali ružmarin je izvrstani za dobivanje meda vrhunske kakvoćeUrod meda iznosi do 80 kgha a medmu je iznimno cijenjen kvalitetan iskup Međutim ružmarin je istodobnovrlo ukrasna biljka skladno se sjedinjuje
i ističe na okućnicama dvorištima par-kovima šetalištima i drugim prostorimaza odmor Stoga bi bilo korisno i lijepošto više i češće saditi ružmarin svugdjetamo gdje ima sunca i pčela A baremnam toga u Hercegovini ne manjka
povijest je ružmarin bio vrlo omiljenabiljka Voljeli su ga grčki i rimski bogoviGrčki studenti stavljali su ga na glavukada su pripremali ispite Razlog tome je što je narodna medicina vjerovala ai danas vjeruje da ružmarin potiče i jačapamćenje U staroj Engleskoj ružmarin je bio simbol vjernosti pa je iz toganastao običaj da se na svadbi odjećakiti ružmarinom Neka od tih svojstavaznanost je dokazala i objasnila
Ružmarin je zimzelena biljka kojanaraste do 2 m u visinu premda u po-voljnim uvjetima može narasti i višeIma zelenkaste ravne oko 2 cm dugežljebaste listove nalik na iglice te svje-tloplave cvjetove
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1252
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1352
wwwsjemenarnacom
UNIVERZALNI PAK
UNIVERZALNI PAK sastoji se od dva fungicida i jednog insekticidaa namjenjen je suzbijanju najvažnijih bolesti u povrću cvijećuvinovoj lozi i voćkama Univerzani pak je namijenjen hobistima imalim proizvođačima u zaštiti povrća cvijeća voćaka i vinove lozeod plamenjače i pepelnice vinove loze crne pjegavosti vinove lozekrastavosti i pepelnice jabuke kozičavosti lišća višnje i trešnjeplamenjače šljive pepelnice breskve plamenjače i pepelnice napovrtnim kulturama pepelnice na ružama i cvijeću plamenjače i crnepjegavosti lista krumpira i rajčice te suzbijanju najvažnijih štetnikalisnih uši odraslih stadija štitastog moljca krumpirove zlatice i drugihštetnika koji se pojavljuju na voćkama vinovoj lozi cvijeću i povrću
Sadržaj pakaStar 80 WP 40grChromosul 80 40gr
Boxer 200 SL 5ml
Za 10-15
litara vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1452
VODOTOPIVOGNOJIVO
ZA CVIJEĆENPK 8-5-44-SO3
NOVOU PONUDI
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Visokokvalitetno vodotopivo gnojivo namijenjeno gnojidbicvijeća i ukrasnog bilja Može se koristiti za gnojidbu
sobnog ili vanjskog cvijeća te za gnojidbu cvjetajućih vrstaili pak onih koje ne cvjetaju ali imaju dekorativne listove
Sadržaj vrećice dostatan za 10 lit vode
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1552
U Sjemenarninim Agrocentrimau Mostaru Širokom BrijeguGrudama i Čitluku možete
nabaviti Sinergon 2000gnojivo koje su proizvođači već
uveliko prepoznali i koje seobavezno koristi u proizvodnji
Većina biljaka tijekom vegetacijeprolazi kroz različite stresne situ-acije koje mogu biti prouzročene
primjerice klimatskim prilikama (sušatuča nagle promjene temperature) tečovjekovim radom (prskanje pesticidi-
ma pljevidba zalamanje vrhova i sl)Kako bi biljke lakše prebrodila takveza nju nepovoljne situacije danas natržištu postoje posebna gnojiva uz čijuprimjena biljke lakše podnose i brže seoporave od tih stresnih pojava Gnojivase uglavnom dodaju preventivno Jednood takvih gnojiva je i SINERGON 2000ndash gnojivo koje pospješuje brži opo-ravak ali i razvoj biljaka u stresnimuvjetima
Sinergon 2000 je organsko tekuće gnojivonamijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka kojesu podložne ambijentalnom i fiziološkom stresuOrganska komponenta unosi dušik u visoko pri-mjenjivom obliku koji omogućava poboljšanjefizioloških i proizvodnih mehanizama uzgajanebiljke
Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem-naj-
bitnijim elementom za formiranje klorofila teželjezom- pokretačem procesa fotosintezeNa ovaj način biljke gnojene Sinergonom
2000 su otpornije aktivnije vitalnije i produk-tivnije
Korištenjem SINERGON-a 2000 dobiva se- veća otpornost na klimatske nepogode- bolji vegetativni razvoj- bolja opća uravnoteženost biljke- veća produktivnost kvantitativna i kvalitativ-
na ndash smanjuje stres biljke prigodom tretmanas pesticidima
Doze i način primjene (u odnosu na uvjetetla i same biljke)
Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)- Voćke i vinova loza (kruška jabuka breskva
šljiva marelica trešnja kivi maslina vinskoi stolno grožđe agrumi jagoda i dr)100-150 gr primjenjivati u fazi prije iposlije cvatnje i u fazi rasta plodova
- Povrće (rajčica salata paprika itd)100-120g Primjenjivati u fazi nakonpresađivanja ili ponovne vegetacijete u fazi formiranja ploda Kod pri-mjene u zaštićenim prostorima dozane smije prijeći 100 gr100 lit vode
- Cvijeće 60-80 gr primjenjivati ufazi nakon presađivanja ili ponovnevegetacije te u fazi formiranja cvjet-nih pupoljaka
SINERGON 2000 se može miješati saostalim CIFO pripravcima ali i sa sred-stvima za zaštitu bilja
Osim prskanjem Sinergon se možekoristiti i zalijevanjem
15
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1652
P983154983151983142 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 M983145983148983145983309983141983158983145ć
Od velikog broja biljnih vrsta kojese koriste za živice ili žive ogra-de kod nas se najčešće uzgajaju
neke vrste čempresa (Cupressus spp) tuja (Thuja spp) i lovorvišnja (Pru-
nus laurocerasus) Najčešći simptomibolesti na čempresima i tujama suosipanje iglica žućenje iglica su-šenje iglica kao i venuća i sušenjegrana i cijelih biljaka a na lovorvišnjišupljikavost lišća Treba napomenutida su simptomi ovih bolesti na četinja-
čama dosta nalik simptomima prouzro-čenim nekim abiotskim čimbenicimakao što su nedostaci hranjiva visoketemperature zadržavanje vode u tlubiljni stres i dr Također simptomi svihnavedenih bolesti su često dosta sličnipa ih je u praksi dosta teško razlikovati
1 Sušenje grana i rakkore čempresa i tuje(Seiridium cardinale)
Ova bolest najčešće napada običničempres (Cupressus sempervirenes) alii druge vrste čempresa (Chamaecyparis
spp) kao i tuje (Thuja spp) Simptomise prvo uočavaju u vidu sušenja vrš-nih dijelova izbojaka Zatim se na koristvaraju nekrotične pjege iz kojih ka-
snije dolazi do izlučivanja smole što jetipični znak ove bolesti Uslijed razvojabolesti javljaju se rak rane po kori štose očituje pucanjem kore i pojačanim lu-čenjem smole Uslijed jače zaraženostimože doći do potpunog sušenja cijelog
16
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1752
stabla Sušenje počinje od gornjeg dijelakrošnje prema dolje Prema podacima izliterature najosjetljiviji čempresi na ovubolest su C macrocarpa i C semper-virnes a rezistentni su C arizonica Odmjera zaštite se (npr u Italiji gdje je ovabolest vrlo raširena) preporučuju fungi-
cidi na bazi benzimidazola (karbenda- zim) i na bazi bakra Slične simptomena čempresima i tujama ali bez lučenjasmole može izazvati i gljivica Kabatinathujae Međutim kod ove bolesti rijetkodolazi do sušenja cijelih biljaka
2 Sušenje ili palež izbojaka četinjača(Sphaeropsis sapinea)
Ova bolest se ubraja u najznačaj-
nije bolesti na četinjačama općenitoSimptomi se na početku razvoja bole-sti uočavaju kao pojedinačno sušenjeizbojaka a kada bolest uznapredujedolazi do sušenja cijelih grana i dijelovakrošnje Na jednogodišnjim sadnica-ma uglavnom dolazi do sušenja vršnihizdanaka što je karakteristični znakbolesti Simptome nekada prati i smo-lenje ili smolotečina iz zaraženih izboja
i grana Uslijed jače zaraze može doćido sušenja cijele biljke Kod nas nemaregistriranih fungicida za zaštitu od ovebolesti a u drugim zemljama se kaomjere zaštite preporučuju fungicidi nabazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet)dva puta u tijeku vegetacije
3 Palež izboja borovicečempresa i tuje(Phomopsis spp)
Ova bolest najčešća je na borovicama(Juniperus spp) ali napada i druge vrstečetinjača osobito čemprese i tuju Pro-uzročuje sušenje ili palež izboja uslijedčega se biljke mogu u potpunosti osu-šiti osobito u razdoblju proizvodnjesadnica u rasadnicima Prema iskustvi-ma iz nekih europskih zemalja najboljazaštita se postiže tretiranjem biljakafungicidima na bazi benzimidazola pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica
4 Šupljikavost lišća lovorvišnje(Stigmina carpophila)
S obzirom da se lovorvišnja kao imnogo koštičave voćke (višnja trešnjabajam breskva marelica i dr) ubraja u
rod Prunus i na njoj se javlja tipična bo-lest za cijeli taj rod a to je šupljikavostlišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva
Stigmina carpophila poznatija pod na-zivom Clasterosporium carpophilum Simptomi se na početku razvoja bole-sti najbolje uočavaju na lišću biljke kaosmeđe-crvene pjege od nekoliko mili-metara (3-6 mm) koje kasnije postajušuplje zbog ispadanja zaraženog dijelastaničja (obrambena reakcija biljke)pa je bolest po tom karakterističnomsimptomu i dobila ime
Također se simptomi u vidu pjegaili lezija mogu javiti i na grančicama iliizbojima biljke Zaraza najviše zahvaćamlado lišće Uslijed jače zaraze možeponekad doći i do opadanja lišća ili de-folijacije Gljiva prezimljuje u lezijamana grančicama ili u pupovima biljke Natim mjestima u proljeće nastaje obiljespora ili konidija koje vrše zarazu Tre-ba napomenuti da slične simptome
šupljikavosti lišća može prouzročiti ibakterija Pseudomonas syringae pv syringae ali kod ove bakterioze se uz
pjege i šupljikavost lišća pojavljuju ivlažni eksudati odnosno vodenastekapljice po zaraženim dijelovima biljkeOd mjera zaštite dobro je uklanjati za-ražene biljne organe osobito prigodomredovite rezidbe Od kemijskih mjerasuzbijanja prema iskustvima iz svijetapreporučuju se fungicidi na bazi bakraditiokarmabata (mankozeb propinebmetiram) te na bazi ftalimida (kaptan
i folopet) i klortalonila Na lovorvišnji
se može javiti i pepelnica (Podos- phaera tridactyla i P pannosa) koja seprepoznaje po bijelo-sivim prevlakamana lišću Prema našim zapažanjima pe-pelnica ne predstavlja veći problem nalovorvišnji kod nas pa se uglavnom i netreba suzbijati
Agronomski fakultet u ZagrebuČlanak preuzet iz Gospodarskog lista
17
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1852
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 1952
Povrtnjak početkom ljeta19
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Nakon dugoga kišnog razdoblja koji je obilježio drugu polovinuveljače i cijeli mjesec ožujak te visokih temperatura koje su pra-tile drugu polovinu travnja početkom svibnja vrijeme se konač-no stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura
Kao i proteklih godina tako i ove go-dine u Sjemenarninim Agrocentrima
možete pronaći veliki izbor presad-nica povrća i to rajčica krastavacdinja lubenica (obična i cijepljenana podlogu tikve) paprika tikvicekupus patlidžan salata i dr
Kako tijekom svibnja i lipnja uHercegovini obično vladaju velikevrućine praćene duljim sušnim
razdobljem nužno je vršiti i redovitozalijevanje To se posebice odnosi natek posijano sjeme povrća koje trebasvakodnevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka U kasnijim fazama razvojazalijevanje se provodi po potrebi ovisnoo vladajućim klimatskim prilikama
Iako sadnja prijesadnica povrća uHercegovini obično završava do sredinesvibnja ne postoje klimatske zaprekeu pogledu sadnje a što se prije svegaodnosi na presadnice proizvedene kon-tejniranim putem Posebice je aktualnasadnja lubenice i to prije svega one cije-pljene na tikvu Naime cijepljena lube-nica osim što je otpornija na bolesti i štoostvaruje veće prinose ranije plodonosiza 20-tak dana što na tržištu ranog po-
vrća nije zanemarivo Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnihvrsta povrća poput bijelog patlidžanažutih rotkvica blitve s crvenom stablji-kom i sl Premda se radi o sporadičnomuzgoju navedeni laquoraritetiraquo predstav-
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA(gm2)
OPTIMALNO VRIJEMESJETVE
MRKVA 3 0105-3006CIKLA 4 0105-2106RADIČ 3 0105-3006GRAH MAHUNAR 15 0105-3006CVJETAČA 3 0106-2206PERŠIN 2 0106-1506PORILUK 15 0106-1506KELJ PUPČAR 3 0106-2006ZIMSKI KELJ 3 2006-3006ZIMSKI KUPUS 3 2006-3006
JESENSKA SALATA 3 1006-2006BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 0106-1006KRASTAVCI (kis) 3 sjemenke u kućicu 2006-3006ARTIČOKA 4 0106-1506BROKULA 2 1506-3006RAŠTIKA 2 0106-1506
Sjetva povrća u toplijim područjima
ljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim
gredicama Jer dobro je da u našimsjemenskim kućama možete pronaćii vrste povrća koje osim u kuhinji istotako možete upotrijebiti i na ukrasnimgredicama Zato u agrocentrima dobro ipomno promotrite police i kataloge jervrijeme se ipak promijenilohellip
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2052
Mladi krumpir iz plastenikaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Kod nas se tradicionalno mladikrumpir proizvodi na području južne Hercegovine i to uglavnom
na području općine Ljubuški Mladikrumpir se vadi još u tehnološkoj zriobidok je cima još zelena odnosno čim go-molji dosegnu tržišnu veličinu Pokoži-ca gomolja je tanka i nježna pa se zatolako skida a veličina gomolja kreće seod 5 do 10 pa i više centimetara Samdatum vađenja mladog krumpira proi-zvođači određuju prema vlastitoj potre-
bi ili pak cijeni ako je prihvatljivaZa proizvodnju mladog krumpira napodručju Hercegovine postaje idealniuvjeti kako u pogledu klime tako i tlaSadnja krumpira obavlja se najčešćedo sredine veljače a prvi gomolji sevade početkom svibnja Međutim ovegodine velika količina padalina nije do-puštala ranu sadnju tako da je sadnjadosta kasnila
Sadnja u plastenicimaPosljednjih nekoliko godina mnogi
proizvođači krumpira okreću se proi-zvodnji mladog krumpira u plastenici-ma upravo kako bi izbjegli nepovoljnevremenske prilike u vrijeme sadnje
Sadnja u plastenicima se obavlja obič-no početkom veljače Od sorti krumpirakoje se koriste za proizvodnju mladogkrumpira najviše su zastupljene ArnovaCarera Arizona Monaco i Faluka
bdquoNekoliko godina sadim krumpir uplasteniku i mogu reći da sam zadovo-ljan i prinosom i cijenom Ove godineposadio sam Careru i Arnovu u plaste-nik površine 500 m2 Careru sam sadio
10 yeljače a Arnovu nešto kasnije Iako je sađena nekoliko dana kasnije sortaArnova se pokazala dosta dobrom sor-tom za plastenike i proizvodnju mladogkrumpira Bolje podnosi mraz i nižetemperature te se puno brže bdquoopo-
ravljaldquo od utjecaja niskih temperaturaBez obzira što je sađena tjedan danakasnije od sorte Carera gomolji sorteArnova pri vađenju su bili dosta kru-pniji Krumpir je vađen 10 svibnja a sapovršine od 500 m2 prinos je bio oko 2tone ndash kazuje gosp Vedran Markotić izGraba (općina Ljubuški)ldquo
Nadamo se da će ovakvih primjerabiti još više i da proizvodnja mladog
krumpira u Hercegovini ima svjetlu bu-dućnost Svakako proizvodnja mladogkrumpira u zaštićenim objektima je jošu začetku ali uspješni primjeri pojedi-naca ukazuju na mogućnost bdquosigurnijeldquoproizvodnje mladog krumpira
20
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2152
wwwsjemenarnacom
kombinirani
fungicid
Pergado MZ je kombinirani fungicidnipripravak za suzbijanje plamenjače vinove
loze krumpira rajčice krastavca i duhanaPripravak Pergado MZ se koristi u- vinovoj lozi- krumpiru- rajčici- krastavcima- dinjama- salati- duhanu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2252
22
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od muha
bull Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha na tržištu se nala-
ze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe Od mehaničkihlovki najviše se koriste tzv prozorske lovke koje se postavljaju u dnoprozorskog stakla U prodaji se nalaze u različitim bojama Osim njih zasuzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlačemuhe Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim posebno u ambijentugdje je populacija muha velika (štale gnojišta štenare i sl mjesta)
Muhe su najčešći kukci u ljudskom okruženju Ima ih više vr-sta a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna
muha (Musca domestica) muha zujara (Calliphora erytro-cephala) muha mesara (Sarcophaga carnaria) muha pecavka(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas)
Na kućnu muhu otpada 80 odukupno prisutnih vrsta muhau čovjekovu okruženju Ubraja
se u muhe koje ne bodu i ne sišu krvHranu otopi pomoću sline a zatim usi-še Ženka tijekom života nekoliko putapoloži u grupicama od 120 do 150 jaja-šaca Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve Presvlače se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice Nakonnekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle
muhe Ubrzo nakon izlaska iz kukuljicepare se i odlažu jajašca i razvojni ciklusteče dalje U našim krajevima tijekomgodine može biti i 10 naraštaja što ovi-si o temperaturi i relativnoj vlazi zrakaCijeli razvojni ciklus muhe na tempera-turi od 16 stupnjeva C traje 32 dana ana 40 stupnjeva C svega 9 dana Živerazmjerno kratko svega dva do četiritjedna Dolaskom jeseni njihov brojse smanjuje i mali broj odraslih muha
prezimi Uglavnom prezimljavaju u sta-diju ličinke ili kukuljice na gnojištimaMuhe svoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima gdjesu sigurne da će se larve dobro razvijatii presvlačiti Preferiraju sve vrste gnoja
a najviše svježi kokošji zatim svinjskii konjski Goveđi gnoj manje im je za-nimljiv Primjerice od 1 kg svježega ko-košjeg gnoja može se razviti do 10000a iz goveđeg svega 2000 muha Osimu gnoj svoja jajašca odlažu u ostatke
hrane (pomije) trulo voće i ljudski iz-met
Pripravci za suzbijanje muhaZa kućnu uporabu se svakako pre-
poručuje koristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi Jedno odnajučinkovitijih i ekološki najboljih pro-izvoda jest muholovac traka napravlje-na od prirodnih materijala bez mirisa iotrova Može se vrlo jednostavno po-staviti u bilo kojoj prostoriji u kući ali semože koristiti i na otvorenom Njezina
učinkovitost traje čak do 8 tjedana Još jedno odlično ekološko sredstvoza suzbijanje muha ali za primjenuisključivo na otvorenom jest posebnalovka za muhe koja sadrži hranidbenimamac koji privlači muhe Primjena jevrlo jednostavna nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamac kojidobijete u pakiranju stavite u lovku za-tim je napola dopunite vodom i objesitena mjesto gdje ima najviše muha Miris
hranidbenog mamca će privući muhekoje će se zatim utopiti u smjesi mamcai vode Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu voćnjakublizu staje ili skladišta
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2352
Koncentrirani insekticid umikrokapsulama širokog spektradjelovanja sa dugotrajnim rezidualnimdjelovanjem za upotrebu u kućanstvu
te u javnoj i komunalnoj higijeni(protiv komaraca muhaosa mravi stjenicabuha krpeljai grinja)
Gotovi insekticid u obliku mikroemulzijeza suzbijanje žohara mrava osa stjenicamuha i komaraca sa dugotrajnim učinkomZa upotrebu u kućanstvu te u javnoj ikomunalnoj higijeni
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2452
24
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Zaštita od zmijaDolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenomuz okućnice ili u prirodi Ali bez obzira na kultiviranost tih po-
vršina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku uvijekneugodnih zmija Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo su-sret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi
Već u rano proljeće čim se tempe-ratura zraka podigne iznad 12degC uprirodi se počinju pojavljivati zmi-
je Zmije su vjerojatno najomraženijeod svih životinja Neobično veliki strahčesto vodi njihovu bezrazložnom pro-ganjanju i ubijanju Pri tome se ne gleda a najčešće ne zna radi li se o otrovnim
ili neotrovnim zmijamaNaime u hercegovačkomkršu obitava nekoliko vrstazmija otrovnica od kojih jedaleko najopasniji poskokBilo kako bilo zmije se običnonalaze posljednje na popisu ži-votinja koje biste voljeli vidjetiili susresti Možda nekog utje-ši i podatak da je od otprilike3000 vrsta zmija koliko danasobitava na Zemlji za čovjekaopasno svega 10-12 posto teda je od tog broja nekoliko sto-tina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za čovjeka S druge stra-ne hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijimdanima predstavljaju realnu opasnostza sve izletnike i ljubitelje prirode
Poskok i riđovka-najopasnijezmije
Poskok (Vipera ammodytes) je naj-opasnija i najveća europska otrovnicaŽenka naraste oko 60 cmdok mužjaci mogu nara-
sti i do jednog metra U
nekih je populacija zamjetna razlika uboji između mužjaka i ženki pa otudai različiti sinonimi koji se vežu za ovuzmiju Tako je neki opravdano ili nesvrstavaju čak i pod crnostrika
Riđovka (Vipera berus) slovi za naj-rasprostranjeniju europsku zmiju i naj-
rasprostranjeniju zmiju uopće Riječ jeo zmiji koja je iznimno dobro proučenai zmiji koja voli nešto vlažnija staništau odnosu na poskoka Tako se za razlikuod njega često može pronaći u nizina-ma u blizini bara i močvara
Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svojoj
okućnici gdje se zmije često mogu uo-čiti u blizini izvora vode te oko stogova
sijena To su njihova omiljena mjesta nakojima se zadržavaju te jednom uoče-na zmija predstavlja realnu opasnostza sve ukućane Stoga je ohrabrujućavijest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije znamenitognaziva VIPER ALT Dostatno je navede-ni repelent dobro protresti i nakon togananijeti na površine koje su za zmijei najprivlačnije (izvori vode stogovi
sijena i sl) Jednom nanesen repelentodbija zmije u trajanju od 15 dana bezobzira na klimatske čimbenike (kiša gane ispire) Preparat je novost na našemtržištu i bit će veliko olakšanje za sveosobe koje imaju poteškoće s nave-denim gmazovima Valja napomenutikako navedeni pripravak nema neugo-dan miris za čovjeka
Solarni rastjerivač
zmijaOd ove godine natržištu BiH bit će jedanpotpuno nov uređaj zazaštitu od zmija Uređajradi na solarnu energi-
ju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibra-cije koje se prenose kroztlo a koje zmije itekakoosjete Naime zmije supotpuno gluhe ali osje-te i najmanje pokretena tlu tako da bježe odizvora vibracija
Uređaj pokriva površi-nu od 30-50 m2
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2552
SOLARNIRASTJERIVAČ
ZMIJA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2652
26
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje koprivine grinje
(pauka) na povrću
bull Među povrtnim kulturamaosjetljivim na napad običnoga crvenogpauka osobito se ističu krastavaci rajčica Tijekom ljetnih mjesecina području Hercegovine velikibroj nasada rajčice na obiteljskimgospodarstvima strada od napadaobičnoga crvenog pauka zato štoproizvođači ne obavljaju zaštitu
bull Sjemenarnini agrocentri u MostaruŠirokom Brijegu Grudama i Čitlukuu ponudi imaju i gotov akaricidnipripravak za suzbijanje običnoga crve-nog pauka s vrlo malom karencom
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143 Obični crveni pauk koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus ur-ticae) jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovi-tom povrću i cvijeću Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje ali i štete na povrću i cvijeću Najveće štete pričinjava u vrije-me plodonošenja kad je i izbor pripravaka za suzbijanje ograničen
Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe s četiri
para nogu Boja tijela je uglavnom na-rančasta ili tamnožuta s dvije naglaše-ne tamne pjege na hrptu Odrasla ženka je dugačka 06-1 mm Jaja su bjeličasta iprozirna i jedva se mogu primijetiti pro-stim okom Ličinke do doraslog stadijaprođu kroz tri razvojna stadija Izmeđupojedinih razvojnih stadija ličinke miru- ju te su tada vrlo otporne na primjenuakaricida Najmlađe ličinke imaju samotri para nogu Ženka odloži 100-200 jaja Tijekom godine ostvari 6-10 nara-štaja ovisno o klimatskim uvjetima Pritemperaturi od 30-32 oC razvoj nara-štaja traje 8-12 dana
Izgled štetaZaraženo lišće puno je bjeličastihtočkica te postaje prošarano Lišće sesuši nekrotizira i otpada Na naličju li-šća nalaze se pauci u finoj gustoj pređikojom povezuju više listova Kod jačegnapada plodovi su sitniji slabije kakvo-će Urod je znatno manji
SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi pri-
mjenom akaricida koji su registrirani u
pojedinim kulturama Na tržištu se naj-češće koriste pripravci Vertimec 018 EC iSpider 018 EC
Mali proizvođači povrća-hobisti če-sto puta imaju velikih problema s ovomgrinjom jer su im pakiranja kemijskihpripravaka za suzbijanje grinja velika
Danas na tržištu postoje
gotovi akaricidni pripravci za suzbijanjegrinja koji su osobito pogodni za pri-mjenu kod hobista
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2752
INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJEŠTETNIH GRINJA U POVRĆU VOĆU I VINOVOJ LOZI
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2852
Određivanje vremenavađenja krumpira
28
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
U pravilu krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj a što se ogledakroz odumiranje nadzemnog dijela biljke odnosno cime To znači da se krumpir počinje vaditikada je lišće odumrlo što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima)
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Osim toga uslijed propadanja sta-bljika slabi i veza između stolonai gomolja koji se zbog toga lako i
odvajaju U toj fazi su i gomolji dostiglimaksimalnu veličinu te se može pristupi-ti njihovu vađenju iz zemlje Pokožica je utom slučaju posve očvrsla te se ne možeskidati pri jačem pritisku prstom a što jojomogućava bolje čuvanje tijekom zime
Načini vađenjaNa manjim površinama u Hercegovini
krumpir se još uvijek vadi ručno tj mo-tikom što predstavlja najstariji i najtežinačin Na nešto većim površinama to se
radi plugom a za što se može upotrije-biti obični plug ogrtač koji je posebno
učinkovit na našem suhom i rastresitomzemljištu Iza pluga gomolji ostaju napovršini zemlje nakon čega se sakupljajuručno Međutim danas postoje i specijal-ni plugovi za vađenje krumpira koji su sepokazali posebno učinkovitim i rentabil-nim na većim proizvodnim površinamaAli kod iskopa trebamo voditi računa dašto manje oštećujemo gomolje kako bi ihkasnije mogli što dugotrajnije uskladišti-ti Poseban se problem pojavljuje kod va-
đenja sorti krumpira kod kojih se gomoljinalazi nešto udaljenije od cime Praksa jepokazala da kod takvih sorti pri iskopuimamo oko 30 posto oštećenih gomolja
Što učiniti s oštećenimgomoljima
Kod ručnog vađenja krumpira mala jevjerojatnost da će doći do oštećenja po-kožice gomolja Ako do toga i dođe nji-hovim naknadnim probiranjem i odvaja-njem se i taj mali broj oštećenih gomoljaizdvoji Međutim veliki proizvođači kojikrumpir iskapaju vadilicama obično nevode računa o tome pa sve izvađene go-molje pakiraju u vreće i nose na tržnicuUkoliko budete neoprezni i kupite takavkrumpir za zimnicu on će vam brzo poče-ti propadati To je i razumljivo jer oštećenigomolj brzo gubi hranjive vrijednostia na njegovim oštećenim mjestima serazvijaju mikroorganizmi koji kasnijedovode do pojave plijesni i truleži Inačerazvoju plijesni i ubrzanom truljenju go-molja pomaže i nezreo krumpir vlažnostgomolja te ostaci zemlje u kojoj mogubiti razni uzročnici bolesti
Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestimanakon čega ga trebate uskladištiti u uvje-tima temperature od 4 do 5 stupnjeva CUz povremeno prozračivanje i relativnuvlagu zraka od 95 posto krumpir se utakvim prostorijama može čuvati i u raz-doblju od 10 mjeseci
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 2952
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (crne pjegavosti i plamenjače)
RIVAL fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3052
u ad ji sa
zaštita protivinsekata
Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojomprivlače insekte koji se zalijepe za njih Ploče možete
postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka Za boljuefikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2
Ploče su dimenzija 10x25cm
Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasnouništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu
na balkonima terasama i podrumima
Zaštitna mreža protiv insekata je idealna za hvatanjeletećih insekata (muhe komarci ose moljci itd)
Postavlja se na vrata ili prozoreSadržaj pakiranja zaštitna mreža 130x150cm
+ čičak traka dužine 56m + skalpel
Muhomlat
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3152
31
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Suzbijanje maslinine muheV983148983137983140983151 M983137983150983140983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
bull Za zaštitu maslina od ma-
slinine muhe danas se najvišekoristi pripravak pod nazivomSucces Bait Naime radi se o in-sekticidnom mamcu s atraktan-tom kojim se tretira samo južnidio krošnje masline ili stablo uobliku trake uz utrošak 50-90ml škropiva po stablu Ono što je bitno naglasiti jest to da seprigodom aplikacije moraju ko-
ristiti dizne koje daju krupnekapi (04-2 mm) PripravakSucces Bait je razvrstan izvanskupine otrova
Maslinina muha je monofagni
a ujedno i najvažniji štetnikmasline o čijoj pojavi ovisi urod
maslina ali i kakvoća ulja Štetnik se javlja svake godine ali su štete najvećeu godinama kada je rod slabiji pa zbognapada muhe i moljca može potpuno
plodovima nastaju oksidacijski procesikoji negativno utječu na organoleptička
svojstva uljaMaslinina muha je žutosmeđe bojeduljine tijela oko 5 mm Ličinka je bje-ličaste boje duljine oko 8 mm Masli-nina muha ima 3-4 godišnja naraštaja
Suzbijanje maslinine muhe temelji sena praćenju leta muhe Za tu namjenukoriste se lovne posude (McPhail ili Ste-inerove lovke) Te posude sadrže oto-pinu olfaktornog atraktanta (primje-
rice Buminala) Osim
olfaktornih koristese i vizualni atrak-tanti ndash žute ljeplji-ve ploče Čim seuhvate prve muheobavlja se pregled
plodova Ako seutvrdi više od5 zaraženihplodova obavljase lokaliziranaprimjena insek-ticida (na osnovidimetoata fen-
tiona diazinonadeltametrina) uz
dodatak atraktanta (1-2
-tan Buminal Staley 7 Atropaz Zitan idr) Atraktant privlači muhe s netretira-nih na tretirane dijelove i tu one uginuOvakvim načinom postiže se odličanuspjeh u suzbijanju maslinine muhe
ako se provodi u velikom maslinikuOvakva metoda suzbijanja sukladna jenačelima integrirane zaštite bilja te sesmatra ekološki i ekonomski mnogopovoljnijom od tretiranja cijelog ma-slinika
izostati urod Osim šteta koje se očitu- ju kroz smanjeni urod zaraza muhom
umanjuje kvalitetu ulja Naime ličinkeizgrizanjem mesa ploda pospješujurazgradnju ulja i nastajanje slobodnihmasnih kiselina Osim toga u oštećenim
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3252
32
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Iako slovi za biljku koja može preživjeti i u vrlo surovim uvjetima (plitkakamenita tla i područjas vrlo malo padalina) za uspješnu proizvodnju maslini je potrebno je osigurati adekvatne uvje-
te Jedan od tih uvjeta je i dovoljna količina vode tijekom ljetnih mjeseciI983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Maslina raste na različitim tipo-vima tla od glinovitih dubokihdo prozračnih pjeskovitih tala
Svakako najveći broj nasada maslinanalazi se na plitkim skeletnim tlima nakojima je maslina razvila poseban su-stav preživljavanja Bez obzira na spo-
sobnost preživljavanja u tako oskudnimuvjetima velika je razlika koliko određe-no stablo masline može dati kvalitetnogploda u boljim optimalnijim uvjetimaPored uobičajene brige o maslinamakao što su rezidba zaštita od bolesti ištetnika od izrazite su važnosti navod-njavanje i kao osnovni parametri kvali-tetnog uroda
Općenito se smatra kako stablo ma-sline troši od 600-800 mmha vode uklimatskim uvjetima dnevne evapotran-sporacije od 2-3 mmdanu te kako jeneophodno započeti s navodnjavanjem3-4 tjedna nakon posljednjega obilnogkišnog razdoblja
Svjetsko iskustvo u proizvodnji ma-slina je da je navodnjavanje potrebno usvim komercijalnim maslinicima u koji-ma se žele postići ekonomsko uspješnirezultati Navodnjavanje se postavlja neiz razloga bdquonužnog zlaldquo već kao neop-hodni upravljački alat kojim će se ostva-riti konstantni kvalitet i kvantitet ulja
Većina sorti masline osjetljiva je naneujednačen prinos iz godine u godinušto je prouzročeno prevelikim urodom u
jednoj godini koji iscrpljuje rezerve bilj-
ke te onemogućuje rast dovoljnog brojanovih izboja u slijedećoj godini Rezultattoga je reduciran broj cvjetova i plodovate smanjen urod Istraživanja dokazujuda se navodnjavanjem može smanjitinejednoličan godišnji prinos Upotreba
navodnjavanja u rano doba godine po-spješuje rast izboja te veći broj cvjetovau slijedećoj godini Također dovoljnakoličina vode potrebna je u razdobljukasnog proljeća i ranog ljeta u fazi odre-đivanja broja plodova što rezultira većimprinosom Kasniji obroci navodnjavanjakoriste se zbog regulacije veličine plodakoličine suhe tvari te roka zrenja
Navodnjavanje utječe na cvatnju unarednim sezonama a može značajno
utjecati i na postotak oplođenih cvjeto-va Utjecajem na rast i dijeljenje stanicau plodu navodnjavanje izravno utječei na veličinu ploda a samim time i naprinos Ukoliko znamo kako i kada na-vodnjavati možemo zadržati kvalitetu isortne značajke maslinova ulja
Navodnjavanje posebno pomaže kodsorti maslina s alternativnom rodnošćukao što je Oblica jer kod takvih soratapomaže razvoju novih izboja i pojača-nom rastu krošnje ali i formiranju većegbroja rodnih pupova za sljedeću sezonu
Jednako tako navodnjavanje pomaže dastablo laquoizneseraquo rod u potpunosti bezvećeg smanjenja rodnog potencijala iiscrpljivanja
Kvalitet i način navodnjavanja smatrase jednim od osnovnih alata u uspješnojproizvodnji maslina posebno u klimatus malom količinom padalina u ljetnimmjesecima Pored razdoblja i obrokanavodnjavanja od osobite je važnosti
odabrati i pravi sustav navodnjavanjakoji će najbolje odgovarati proizvodnimuvjetima te biti isplativ i funkcionalan
Zalijevanje mladih maslinaU godinama kada je količina pa-
dalina mala mladim stablima masli-na potrebno je osigurati dovoljne ko-ličine vode kako bi normalno rasleKako je većina maslinika daleko od
izvora vode nameće se pitanje naj-djelotvornijeg načina zalijevanja Utakvim uvjetima najbolje je oko sva-kog stabla maslina napraviti bdquozdjeluldquou koje se dodaje 30-40 litara vodeSačeka se da tlo upije vodu a potomse bdquozdjeleldquo zagrnu zemljom Postu-pak se ponavlja svakih 15-20 danado prvih obilnijih padalina
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3352
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha zasuzbijanje mrava
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3452
Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi
hmelju jabukama breskvama krastavcima grahu i na ukrasnom bilju
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3552
35
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
LUBENICA ndash gnojidba i
zaštita tijekom vegetacije
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Okruglasta ili duguljasta jednobojna ili prugasta svijetlog ili tamnijeg ldquomesardquo lubenica je sim-bol ljetnog osvježenja slatkoće i nježnog mirisnog okusa Zbog visokog sadržaja šećera niskekaloričnosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicu
Prema hranjivim vrijednostima i
ukusu lubenica je potpuno ravno-pravna s najboljim voćnim vrsta-ma Stoga nimalo nećete pogriješiti akoustvrdite da se ispod njezine kore nalaziobilje svega osim kalorija U 100 grama
sadržava svega 21 kaloriju zbog čega unjezinim plodovima cijelo ljeto moguuživati i osobe prekomjerne težine
Osim toga većim dijelom sastoji se odvode u kojoj su otopljeni brojni vitaminiminerali i pigmenti Lubenica zauzima isvojevrsno mjesto u medicinskim terapi-
jama jer slovi za najučinkovitijeg čistača
organizma Međutim osim što potičerad bubrega zbog sadržaja fosfora ikalcija značajna je i za izgradnju lijepihzuba čvrstih kostiju ali i dobrih živaca
Primjena vodotopivih gnojivaSvatko tko se imalo ozbiljnije baviouzgojem lubenice zna da za njezin uz-goj osim vode treba osigurati i kvalitet-nu pravilnu gnojidbu Tako osim ranijenavedenog ldquoklasičnogrdquo prihranjivanja ignojidbe lubenice sve više zapažamokako veliki proizvođači ovoga sladunja-vog povrća cjelokupnu gnojidbu temeljena primjeni vodotopivih gnojiva To jei razumljivo jer primjenom navedenoggnojiva biljci osiguravamo stalnu op-skrbu pristupačnim biljnim hranjivimašto se u velikoj mjeri odražava na pove-ćanje prinosa Stoga se nakon formira-nja cvjetova pa sve do kraja vegetacijepreporuča primjena Cifo gnojiva 8544ili Cifo 202020 i to svakih 7-10 dana
Najčešći uzročnici bolestii štetnici lubenice
Lubenica je podložna napadu različi-tih uzročnika biljnih bolesti ali najčešćeobolijeva od uzročnika plamenjače icrna pjegavost lista i trulež stabljikeZa zaštitu lubenice od ovih bolesti naj-češće se koristi pripravak Quadris SC ukoncentraciji 01 Karenca za ovaj pri-pravak u lubenici iznosi 3 dana
Osim toga lubenice napada nekolikovrsta lisnih uši koje se naseljavaju namlađe vršno lišće Sisanjem sokova
lišće gubi svoj prvobitni oblik tj dola-zi do njegovog deformiranja Zaštitaprotiv lisnih uši obavlja se tek nakonpojave prvih jedinki na listovima i toprimjenom insekticida Actara 25 WGBoxer SL 200 i dr
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3652
PITANJA I ODGOVORITrulež na vrhu ploda paprike
Posjedujem plastenik površine 1500 četvornih metara U njemu prete- žito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu za-mjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež
Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom višenema tržne vrijednosti Kako riješiti navedeni problem S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom si-
gurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi uzrokovani nedostat-kom kalcija tijekom razvoja ploda Dakle ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbibiljke kalcijem Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilopotrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcijakoje korišteno po preporuci u nekoliko navrata vrlo učinkovito otklanjanavedene simptome Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanjapaprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe Za sve dodatne informa-
cije slobodno me možete potražiti u prostorijama Agrocentra Sjemenarneu Mostaru
Dado Marićdipling
Uništavanje divlje kupine u voćnjakuPosjedujem voćnjak koji je određeno vrijeme bio zapušten pa je došlo
do masovne pojave divlje kupine Probao sam je uništavati ali bezuspješ-no Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je uništiti a da pritomne ugrozim voćke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod
Divlja kupina se može uništiti na dva načina Na način da ukoliko setlo ne obrađuje te želite da trava ostane prisutna a kupina pak nestaneupotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250 Navedeni herbicid se pri-
mjenjuje u količini od 15-2 lha i to kada je dobro razvijena lisna masakorova pa sve do početka cvatnje kupine Drugi način na koji možeteuništiti kupinu kao i sve ostale prisutne korove a pri čemu ćete dobitibdquogolo tloldquo odnosi se na uporabu herbicida pod nazivom Herkules ili Ou-ragan System 4 Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedenipreparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu uništavanja kupine te das pravom slovi kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosataPrimjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase iu uvjetima kada oborina neće biti barem kroz 24 sata nakon njegovogapliciranja Imajte na umu i činjenicu da prilikom primjene oba spome-nuta herbicida morate strogo voditi računa da oni nipošto ne dospiju na
zelene dijelove ili koru voćaka Daleko bolji rezultati postižu se prska-njem krajem ljeta ili početkom jeseni nego u proljeće ili početkom ljeta
Velimir Lasićdipling
Kukuruz zakorovljen ambrozijomSvake godine u kukuruzu koji koristim za silažu imam problema s am-
brozijom Naime ambrozija je toliko raširena da postaje izuzetno veliki problem Koji herbicid koristiti za njeno suzbijanje obzirom da se kukuruzkoristi za silažu
Danas na tržištu u BiH ima veći broj herbicida koji se mogu koristitiza suzbijanje ambrozije u kukuruzu ali manji broj njih može se koristiti u
kukuruzu koji se koristi za silažu Jedan od hebicida koji ima dobro dje-lovanje na ambroziju je Peak 75 WG Peak 75 WG se primjenjuje nakonnicanja kukuruza u stadiju 3-5 listova Osim ambrozije suzbija i šćirbijelulobodu čičak mračnjak dvornik poljsku gorušicu kiselice osjak i dr Ko-risti se uz dodatak okvašivača Peak 75 WG koristi se u dozi od 20-30grha
Mario Ćubeladipling
36
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Uz e-ba i m-ba uvijek ste u igriElektronske usluge e-ba i m-baUgovorite i koristite elektronske usluge
UniCredit Bank u periodu od 16 do 3172013
i osvojite super nagradeZa više detalja posjetite našu web stranicu
wwwunicreditbankba
Igra vam nijeuvijek dostupna
U n i C r e d i t B a n k p o n o s n i s p o n z o r U E F A C h a m p i o n s Le a g u e V a s n a g r a đ u j e
Život je poput utakmice pun usponai padova Prođimo ih zajedno
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3752
sistemični fungicid za suzbijanje pepelnicena voćkama vinovoj lozi i povrću
NOVOU PONUDI
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3852
Pripreme tla za sadnju jagodaM983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Jagoda je kultura koja na jednommjestu ostaje dvije do tri a nekadai četiri godine pa je vrlo bitno pra-
vilno odabrati mjesto za novi nasadOd izbora lokacije ovisi prinos kvalitetaplodova i sama rentabilnost proizvod-nje Odabrano mjesto treba omogućitibiljci da iskaže svoj biološki potencijal
Izbor položaja - ekspozicija ima veli-ki značaj kod uzgoja jagoda Na južnim
ekspozicijama jagode dozrijevaju neko-liko dana ranije nego na sjevernim Ukontinentalnim područjima jagoda semože uzgajati do 500 m nadmorskevisine a u južnim područjima to možebiti i do 1000 metara nadmorske visi-
ne Kad je u pitanju nagnutost terena
za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu na str-me terene Tereni s nagibom preko 8 nisu pogodni za uzgoj jagode
Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podizanje
novog nasada jagoda posebnu pa-žnju treba obratiti predkulturi Dobrepredkulture za jagodu su žitarice grahgrašak grahorica a nepovoljne predkul-
ture su jagode malina krumpir rajčicakukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojniuzročnici bolesti štetnici i korovi Na istuparcelu jagoda bi ponovno trebala doćinakon 3-4 godine U tom razdoblju natoj parceli bi se trebale uzgajati kulturekoje su dobre kao predkulture za jagodu
Priprema tlaS pripremom zemljišta za podizanje
nasada jagoda treba početi na vrijemešto prvenstveno ovisi o predkulturi Ako je parcela zakorovljena onda prije bilokakve obrade treba uništiti korovnufloru Jagoda ima plitak korjenov sustavkoji je u istoj zoni kao i korijen korovskihbiljaka Korijen korovskih biljaka je agre-sivniji i oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari Korovi a posebno ako se radio višegodišnjim vrstama uništavaju seprimjenom herbicida u fazi intenzivnog
porasta U tu svrhu se najčešće koristepripravci na osnovi glifosata (Herku-les Cosmic Ouragan system) Nakonuništenja korova pristupa se dubokomoranju koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla na dubinu 35-40 cm Ja-
goda ima plitak korjenov sustav čija se
glavna masa prostire na dubinu 15-25cm Oranje se obavlja najmanje dva mje-seca prije sadnje da bi se to usitnilo i navrijeme pripremilo za sadnju
Meliorativna gnojidba ili popravkaosobina tla izvodi se u slučajevima kadase na osnovu analize utvrdi da odabranaparcela nije zadovoljavajuće plodnosti
Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH55ndash65Ako je parcela kiselija sma-njenje kiselosti obavlja se dodavanjem
potrebnih količina krečnjaka (CaCO3)istodobno sa stajnjakom nekoliko mje-seci prije sadnje Meliorativna gnojidbakalcifikacija i rasturanje stajnjaka obav-lja se nakon dubokog oranja Konačnaobrada zemljišta za sadnju obavlja senekoliko dana prije same sadnje koriste-ći tanjurače rotofreze i druge uređaje
Sadnja jagoda
Premda se jagoda može saditi ti- jekom cijele godine najbolja je ljetnasadnja koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza Prednostisadnje u ovom roku su velike u odno-su na ostale rokove (proljeće jesen)Za sadnju se koriste tzv frigo sadnicea sadnja se obavlja na gredice uz kori-štene crne malč folije i navodnjavanjaDan uoči sadnje dobro je obaviti na-vodnjavanje ako je tlo suho Sadnju je
najbolje obaviti u popodnevnim satimakada su temperature niže Bitno je dasadnice što manje budu izložene sun-cu Posebnu pažnju treba obratiti nasabijanje(slijeganje) tla dobrom zali- jevanju i što manjem oštećivanju folije
38
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 3952
NOVOU PONUDI
FIN SPREJ
PROTIVMUHA IKOMARACA
FIN SPREJPROTIV
OSA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4052
Aronija osvaja HercegovinuM983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
40
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativnonovu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-
gajati tek prije pedesetak godina U početku se iz neznanja uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinihljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgojN
ije poznato kada se uistinu počelos uzgojem ove nadasve zanimljivei ljekovite voćne vrste Međutim
pouzdano se zna da je u Europu aronijapristigla iz istočnog dijela sjeverne Ame-rike Navodno su je poznavali tamošnjiIndijanci koji su sušili njezine plodove iupotrebljavali ih za zimske pogače Ipakzamjetno je da se ova biljka u početkuuzgajala isključivo zbog svoje dekorativ-nosti zbog čega je uostalom 1972 go-dine crnoplodna aronija primila nagraduKraljevskoga vrtlarskog udruženja u En-gleskoj I dok je danas aronija dobro po-znata i priznata voćna vrsta u određenimpodručjima Kanade i u istočnom dijeluSAD-a do Floride u novije vrijeme se tekpodižu probne plantaže na području Ukra- jine Češke Bugarske Njemačke i Skandi-navije Drugim riječima zbog svoje velikeotpornosti na mraz aronija se raširila čaki po Rusiji Finskoj i Švedskoj A da ne bibilo zabune aronija je novo voće koje sesvrstava među prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadržaje današnjice
Kako uopće izgleda aronijaAronija predstavlja listopadni grm
visok 15-30 m koji odlikuje bujan rastMeđutim pravilnom i pravodobnom re-zidbom aroniju možemo oblikovati i kaomanje drvo Odlikuje se jajolikim tamno-zelenim kožastim listovima čija dužinaiznosi 8 cm a širina 5 cm Listovi su po-sebno čudesni tijekom jeseni kada po-primaju nešto drukčiju boju te naprostolaquožareraquo svojom izrazitom crvenom bo- jom Ipak na ovoj biljci najupečatljiviji sunjezini prelijepi bijeli cvjetići čija raskošdolazi do izražaja tijekom mjeseca svib-nja kada aronija i cvate Ali iako njezinicvjetovi traju samo 5-6 dana zbog svojeraskošnosti ubrajamo ih u najljepše cvje-tove naših grmolikih biljaka Uostalomzbog svega toga aronija je prvenstvenobila i poznata kao biljka s estetsko-de-korativnim svojstvima A njezini plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80-takdana) kada od crvene koncem kolovo-za poprime ljubičasto crnu boju Plodovidospijevaju u grozdovima ne osipaju se
i veoma su ugodnog okusa Plod je bo-bica promjera 15 cm i težine 1-15 gramaDrugim riječima aronija se svrstava uskupinu jagodičastog voća koje odlikujuredoviti i stabilni prinosi Biljka je sa-mooplodna prorodi treće godine nakon
sadnje ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu s tim da njezina puna pro-duktivnost traje nešto više od 20 godina
Aronijom protiv zloćudnih bolestiUporaba plodova ove biljke je više-
struka Naime poznati su brojni ljekovitiučinci njezinih zrelih plodova koji poredprirodne boje-antocijana sadržavaju ivitamine A B C te minerale koji su ko-risni za krvotok koji uravnotežuju krvni
tlak liječe jetrene i želučane tegobe čirmigrenu šećernu bolest aterosklerozui brojne druge bolesti A da je aronijavrijedan prirodni lijek najbolje potvrđujepodatak kako korištenje njezinih ljekovi-tih plodova pomaže u liječenju tumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeguha Zanimljivo je da su njezini plodovimasovno korišteni nakon katastrofe uČernobilu Osim toga ruskim liječnicimaaronija je sredinom tih 80-tih godina
već bila dobro poznata Tim više što je ugradu Bijsku još od 1966 godine ospo-
sobljena tvornica u kojoj su se iz plodovaaronije proizvodile vitaminske tablete
Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo- ja Tako se jednako uspješno uzgaja ukontinentalnom kao i u mediteranskom
podneblju Jednako joj odgovara kiseloili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima talaVidljivo je da ova biljka ne traži osobitunjegu a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu Naime aroniju ne napadajuštetnici a nema ni značajnijih bolesti tese nesmetano može uzgojiti bez uporabepesticida Plantažno se sadi na razmak3 x 2 metra čime se ostvaruju iznimno
visoki prinosi A njezine plodove možetepreraditi u sokove kompote marmela-de džemove To ne znači da ih ne smijetekonzumirati svježe s tim da višak uvijekmožete sušiti ili čak zamrzavati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4152
wwwsjemenarnacom
Kombinirani ndash sistemično kontaktnifungicid namijenjen za suzbijanjebolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni)
FORUM STAR fungicid
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4252
P983154983151983142 983140983154 983155983139 I983158983137983150 O983155983156983151983146983145ć
Crna mušica (Bibio marci L)
ndashstrah bez razloga
bull U mnogim dijelovima svijetaovu mušicu nazivaju i Markovskamušica jer se odrasli oblici uvelikim rojevima javljaju na dansvetog Marka 25 travnja
P
osebno velika brojnost crne mu-šice (Bibio marci L) u ovoj go-dini zabilježena je na lokalitetu
Knešpolje (Široki Brijeg) Naime u prvihdesetak dana mjeseca svibnja u ranimpopodnevnim satima rojevi navedenihmušica stvarali su velike probleme uprometu (zabilježeno nekoliko promet-
nih nezgoda) ali i mještanima koji živeu blizini Broj uginulih muha koje su senalazile na prometnici bio je toliko velikda su svako jutro komunalni djelatnici
jakim mlazevima vode morali uklanjati
uginule jedinke s kolovoza kako bi sepromet da dionici puta od nekih kilome-tar mogao odvijati neometano
Crne mušice su dugačke 10-15 mmTijelo im je prekriveno sitnim crnim dla-čicama Kod crnih mušica izražene surazlike između spolova Ženke su kru-pnije (12-15 mm) dok su mužjaci manji10-12 mm) Mužjaci imaju veću glavuda velikim očima dok je glava kod žen-
ki dosta manja Mušice su slabi letačiprepoznatljivi po dugačkim zadnjimnogama Krila se potpuno preklapaju
Crne mušice žive u močvarnim sta-ništim gdje ima dosta raslinja Odrasle
mušice se javljaju koncem travnja te
lete u velikim rojevima tzv svadbenilet Nakon što mužjaci pronađu žen-ke započinje parenje Oplođena žen-ka odlaže oko stotinjak jaja u tlo tenakon toga ugiba Za odlaganje jajaženke biraju tla bogata humusom au najvećem broju slučajeva ženka od-lažu jaja u tzv šumsko tlo prekrivenolistincem U takvim tlima ličinke sehrane organskom tvari u raspadanjute ne pričinjavaju štete U pojedinim
slučajevima ličinke se mogu hranitisitnim korijenčićima različitih biljakate pričiniti manje štete Zabilježenesu manje štete u rasadnicima gdje suličinke donesene zajedno sa bdquošumskimhumusomldquo
Crna mušica dlakarica ima dosta pri-rodnih neprijatelja Među poznatijim jei parazitska osica Borophaga incrassa-ta koja svoja jaja odlaže u tijelo ličinki
ili kukuljicaIzbjegnu li prirodne neprijatelje na či- jem su jelovniku i bude li sljedeća zimamanje oštra možda će i naredne godinecrne mušice biti predmet mnogih priča
42
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Skoro svake godine počet-kom svibnja na nekoliko lo-
kaliteta na području Hercego-vine neobična pojava većegbroja mušica izaziva velikeprobleme kako u prometu
tako i među stanovništvomkoje živi u blizini lokaliteta nakojima se javljaju ove mušice
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4352
Flasteri protiv komaraca(potpuna zaštita od komaraca tijekom
72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja)
ŠIROKA PONUDAPROIZVODA PROTIV KOMARACA
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam
zaštitu po Vašem izboru zaštitu Vas (na prirodnoj bazicitronella ulja) te zaštitu prostora gdje boravite
Narukvice protiv komaraca(od silikona sa prirodnim
ekstraktom citronella ulja)
Električna lampaprotiv komaraca
Solar killer lampaprotiv komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Ultrazvučnirastjerivač komaraca
Vrtna svijeća(mirisna svijeća sa prirodnimcitronella esencijalnim uljem)
Vrtne svijećice (Lučice)(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
CitronellaMirisni štapići za vrt
Spirala protiv komaraca(sa prirodnim ekstraktom
citronella ulja)
FIN zavjesaprotiv komaraca i muha
Fin sprejprotiv muha i komaraca
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4452
Zaštita od krpelja44
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca krvopijapoznatijih pod nazivom krpelji Ipak treba biti svjestan činjenice
kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinjanapadaju i čovjeka
D983137983140983151 M983137983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Krpelji su doista veoma opasneparazitske grinje koje se dola-skom toplog i vlažnijeg vremena
aktiviraju kada najvećim dijelom i ugro-žavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže
vremena provode u prirodi To je i razu-mljivo ukoliko nam je poznato kako ovemale grinje žive u brdskim šumama tevrtovima i parkovima umjerenog pod-ručja Stručna literatura ove kukce dijelina krpelje šikare i krpelje nastambeKrpelji nastambe nisu toliko opasni jeruglavnom parazitiraju na peradi S dru-ge strane puno su važniji krpelji šikareili tvrdi krpelji koji su dobili naziv potvrdom hitinskom oklopu koji prekriva
veći dio njihova tijela
Krpelje ne čupajte na siluDošli ste doma i niste osjetili ni
kada ni kako vam se krpelj prihvatioza kožu Što vam je činiti Najvažnije jeda ne paničarite i da ga ne čupate nasilu zato što bi mu glava mogla ostatiu koži što bi pak izazvalo velike kom-plikacije Stoga krpelja treba nekoliko
minuta poklopiti vatom natopljenom
alkoholom nakon čega ga pokušava-mo ukloniti dezinficiranom pincetomVažno ga je i opreznim potezanjempincetom izvući iz rane i to okretanjemslično kao kad vadimo vijak Ukoliko senakon nekoliko dana na mjestu ubodazamijete promjene ili se počnu osjećatitegobe potrebno se odmah javiti liječ-niku Spomenimo kako se prve tegobemogu osjetiti sedam do deset dananakon uboda kada dolazi do povišenetemperature glavobolje bolova po
tijelu te povraćanja i opće klonulostiorganizma Nakon nekoliko dana virusulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje vrtoglavice te duševnepromjene koje mogu ostaviti trajne po-sljedice na ljudski organizam
Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parko-
vima i različitom raslinju kućni ljubimcimisleći prije svega na pse i mačke punočešće i postaju meta napada krpeljaTo najbolje potvrđuje i podatak da jeu samom središtu Mostara veterinar
liječio psića starog svega tri tjedna a nakojem je već parazitiralo 27 krpelja Sto-ga nakon svake šetnje neovisno gdjeste ga izvodili psa treba pregledati i pomogućnosti detaljno iščetkati gustomčetkom Ukoliko ste na njemu pak za-mijetili krpelja koji se ne da tako lakoodstraniti najbolje je da laquoskokneteraquo donajbliže veterinarske stanice Tamo ćevam nakon detaljnog pregleda i čišćenjapsa od nametnika preporučiti korištenje
namjenskih antiparazitnih sprejeva ilosiona koje uz različite antiparazitskešampone i zaštitne (repelentne) ogrlicemožete nabaviti u svim bolje opskrblje-nim centrima koji distribuiraju opremuza kućne ljubimce
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4552
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4652
K983154983157983150983151 L983137ž983141983139 983140983154 983158983141983156 983149983141983140
PROBLEMI
S MATICOMU PROLJEĆE
Veliki broj jajašaca a poslije i pče-la može osigurati jedino zdrava iplodna matica koja je iz zimskog
razdoblja izašla neoštećena Za razvojpčela radilica koje će izvan košniceskupljati nektar od položenog jajašcado prvog izleta u prirodu treba proći uprosjeku šest tjedana To znači da ćedio pčela izleženih iz jajašaca koja supoložena u ovom razdoblju skupljatinektar s bagrema koji počinje cvjetatiu prvoj polovici svibnja a jedna je odnaših najznačajnijih kontinentalnihpaša Na poremećaje u kakvoći i plod-nosti matice možemo posumnjati pre-ma promijenjenom ponašanju pčela naletu a osobito kad otvorimo košnicuprije pregleda i rukovanja s okvirima
Ponekad se može dogoditi da je maticazapočela proljetno polaganje jajašaca iproljetni razvoj poslije uginula a pčele je nisu uspjele zamijeniti mladom kojabi se u ovo doba godine vrlo teško spa-rila jer još nema trutova Tada u košnicinalazimo nešto poklopljenog legla kojenajčešće nije pravilno raspoređeno ukoncentrične krugove Može se pronaći iotvoreno leglo ako smo košnicu otvoriliubrzo po nestanku matice
Zajednica bez maticePčele iz zajednice koje su bez mati-
ce ili su se već pojavile lažne maticesmeteno izlaze i ulaze u košnicu ner-vozno trče po po letaljci i prednjoj stra-
ni košnice kao da nešto traže izlijeću umanjem broju i unose manje količinepeluda koji najčešće nije u obliku velikihpravilnih kuglica Kada otvorimo takvukošnicu i pustimo nekoliko mlazovadima čuje se naglo i pojačano zujanjekoje traje mnogo dulje nego što je uo-bičajeno kod normalnih zajednica s ko- jima je sve u redu Pri daljem pregledupčele su nervozne i agresivne najčešćese naglo uznemire i počinju ubadati uvelikom broju slično kao i u bespaš-nom razdoblju Ako uz takvo ponašanjei pregledom okvira uočimo da nemalegla niti u jednom stadiju razvoja sasigurnošću možemo utvrditi da se radio pčelinjoj zajednici koja nema maticu
Takve zajednice u kasnijim povoljnimpašnim uvjetima ne grade saće niti za-perke saća
Lažne maticeKada je takva zajednica dulje bez
matice a dovoljno je jaka možemopronaći leglo u nakupinama i u različi-tim dijelovima košnice U stanicama seponekad može pronaći i više jajašacaAko je stanje bez matice dulje potra- jalo može se dogoditi i da su pčelepoklopile leglo koje je ispupčeno iznadrazine saća što nam govori da se radio trutovskom leglu U jakim zajedni-cama s dovoljno pčela i hrane mlađimradilicama koje se ne troše na prehranu
46
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
Za brz i obiman razvoj pčelinje zajednice u proljeće je uz hranu vodu i toplinu potrebna i zdravaplodna matica Ipak se često baš u proljeće može utvrditi da je matica tijekom zime nestala ilisu nastupili poremećaji u njezinoj plodnosti
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4752
legla a uzimaju veće količine meda ipeluda počinju bujati jajnici Neke odnjih počinju polagati neoplođena ja- jašca iz kojih se razvijaju trutovi Kako je u košnici više takvih lsquorsquolažnihrsquorsquo maticatrutovsko leglo nalazimo o nakupinamaraspoređenima po cijeloj košnici Takva
zajednica je bez pomoći pčelara sigurnoosuđena na propast
Matice trutušeAko u ovom razdoblju leglo nala-
zimo u sredini košnice odnosno namjestu gdje je bilo zimsko klupko aprema ispupčenosti vidimo da se radio trutovskom leglu koje je uz to i ne-pravilno razbacano po površini okvirate temeljitim pregledom pronađemo
maticu možemo posumnjati da se radio tzv matici lsquorsquo trutuši lsquorsquo Razlozi zbogkojih dolazi do ove pojave su višestru-ki Ako je matica stara više godina štone mora uvijek biti presudno možese dogoditi da je potrošila trutovskosjeme iz sjemenih vrećica i polažesamo neoplođena jajašca Sljedeći ra-zlog neoplođenosti jajašaca može bitioštećenje sjemene vrećice Naime pri
pregledu košnice i vraćanja okvira znase dogoditi da maticu lagano pritisne-mo Pritisak na zadak ošteti sjemenuvrećicu odnosno mehanizam kojim seregulira propuštanje spermija u jajovodi oplodnja jajašca Oštećenje tijekomzime može nastati i na žlijezdama kojeprehranjuju muške spolne stanice ili na
dušnicima koji ih opskrbljuju kisikompa one ugibaju
Neplodna maticaPonekad se dogodi da u košnici
nađemo maticu koja naoko normalnoizgleda i dobre je kondicije ali u sta-nicama ne nalazimo leglo ili ga je vrlomalo Takva pojava u proljeće može biti
prouzročena neplodnom maticom kojupčele nisu stigle zamijeniti tzv tihomsmjenom iako su osjetile da je staramatica popustila u polaganju jajašcaTiha smjena u rano proljeće teško možeuspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje Neplod-nost matice u ovo doba godine najčešće
je prouzročena nozemozom Naime odnozemoze obolijeva i matica kojoj su uzoštećenje crijeva oštećeni i jajnici i ta-kvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnihstanica Bolesna matica može postatismanjeno plodna ili neplodna Takvumaticu moramo što prije zamijeniti ako jačina same zajednice daje gospodarskuopravdanost takva čina Bez zamjene
bolesna matica obično ubrzo ugiba aako ne ugine postaje trajnim izvoromzaraze u pčelinjoj zajednici koju smospasili liječenjem
Kako pomoćiOpravdano je spašavati samo zajed-
nice koje su u proljeće brojčano jake štoznači da nisu dugo bile bez matice Pče-linje zajednice u kojima smo uočili pro-bleme s maticama nastojimo spasiti ili
dodavanjem matica iz nukleusa ili spa- janjem sa zajednicama s maticom Jedinoako posumnjamo da je zajednica ostalabez matice ili je nesivost oslabila zbognozemoze prvo moramo dijagnostički (uovlaštenu laboratoriju) utvrditi radi li seo toj bolesti pa tek onda odlučiti o nači-nu spašavanja Dodavanje samih maticau kavezu je u ovo doba godine manjeuspješno jer su zajednice dulje bile bezmatica pa prevladavaju samo starije pče-le Kako starije pčele teže primaju dodanumaticu zajednici pripojimo cijeli nukleuss maticom koju dodajemo U pravilu uvi-
jek slabiju zajednicu spajamo s jačom
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
47
BROJ 86 bull SVIBANJ LIPANJ 2013
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4852
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokrić e rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za sluč aj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za sluč aj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za sluč aj 100 trajnog invaliditeta 1500000 KM
mdash dnevna naknada za bolnič ko liječ enje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće
Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Vaganska 5 88220 Široki Brijeg BiHTel 00 387 39 703-841Fax 00 387 39 700-130
e-mail infotiskara-logotipcomwwwtiskara-logotipcom
LOGOTIP dooza izdavaštvo i grafičku djelatnost
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 4952
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ISmokva
Porijeklom je iz
Male Azije Stari Grcisu 60 godina prijeKrista poznavali čak20 sorata Danaspostoji više od 100vrsta smokava (600sorti) Smokve sespominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjanovoće Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće Iako se smatravoćem smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni praviplodovi Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu
Malina - vrlo traženo jagodičasto voćePoslije jagode i cr-
nog ribizla malina jenajznačajnije jagodi-často voće Po ukupnojproizvodnji voća zauzi-ma 24 mjesto Europa je kao kontinent naj-veći proizvođač mali-ne a za njom dolazi
Sjeverna Amerika Štose tiče država Rusija je najveći proizvođač
maline a iza nje slijede Srbija Poljska SAD Čile Njemačka i tdSrbija je jedna od vodećih zemalja izvoznica smrznute maline usvijetu Vodeća sorta maline je Villamette koju u zadnje vrijemesve više potiskuje sorta Meeker
Mitovi o ružiI u drevnoj grčkoj ruže
su bile poznate i omiljene
Prvi javni vrt u Ateni osno-vao je 306 godine pneEpiku jer je želio da svakogdana ubere cvijet ružeStari Grci su prinosili Afro-diti boginji ženske ljepoteljubavi i plodnosti ružuna oltar dok se Afroditi-ne sluge prilikom vjerskihobreda nosile vjenčiće odbijelih ruž a putovi kojima
su prolazile bili su posuti ružama Postanak crvene ruže pomitologiji vezan je za smrt Adonisa lijepog pastira u koga sezaljubila Afrodita On je po vjerovanju bio smrtno ranjen od ve-pra Afrodita mu je pritekla u pomoć ali je morala da se provučekroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izranjenog tijelapotekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže
Sapota ndash sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sa-
pote je slatkogaromatičnog okusai kašasto sa laquozrnci-maraquo poput mekanekruške Obično se jede žlicom direktnoiz nejestive kore Ne-kada se sapota višeuzgajala jer se njene zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje Danasse one većim dijelom proizvode sintetski Bliski srodnik balata
(Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji sevrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice
Kava ndash najvažnija kultivirana biljkaKava je porije-
klom iz etiopskogvisokog područjaDanas je zastu-pljena u mnogimtropskim područ- jima a uzgaja
se obično ispoddrveta koje pružasijenu na 600do 1200 metara
nadmorske visine Jedna je od najvažnijih gospodarskih bilja-ka Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgojem a oko 13čovječanstva pije kavu Zrna kave su sjemenke kavina plodaMeso ploda se uklanja odmah nakon berbe Najvažnija vrsta jeC arabica koja daje skoro 34 svjetske proizvodnje
Breskvina palma - oprez
Ova biljka tropskih područja Amerike ima stablo visine 20-30 metara obraslo dugim trnolikim bodljama Za mnoge ljudeamazonskog područja ovapalma se ubraja u najvaž-nije korisne biljke Blije-dožuto meso ploda tekdugotrajnim kuhanjempostaje jestivo Sadržimnogo škroba i prikladno je za proizvodnju brašnaa vrenjem se dobiva alko-
holno piće koje se koristipri ritualima Od izuzetno jakog trnja izrađuju se vr-hovi za strijele a od vlaka-na lisnih peteljki mogu senapraviti užad
50
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5152
WEB SHOPSJEMENARNA
Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih part
nera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti vlastiti web shop i
tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati
8132019 Green Garden [broj 86 maj-juni 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-86-maj-juni-2013 5252
NOVO NOVO NOVO
SOLARKILLERLampa protiv komaraca
koristi se za
suzbi jan je komaraca
bežičan i lak
za korišten je
radi na principu
solarne energi je i
sadrži bateri ju ko ja
se može puniti
jako bi jelo i
l jubičasto LED sv jetlo
nakon c jelodnevnog
pun jen ja uređa j radi
i do 8 sati