2
Nakladnik
ZNACI VREMENA
www.znaci-vremena.com
Izvornik
Hope for Today’s Families
ISBN 978-0-8280-2830-1
Urednik
Mario ©ijan
Prijevod i recenzija
Ivan –idara
Lektura
–urica GarvanoviÊ-Porobija
Korektura
Ljiljana –idara
Tisak
ZNACI VREMENA
Zagreb, 2021.
4
Ako nije drukËije naznaËeno,
svi biblijski redci navedeni su
iz ZagrebaËke i iz Jeruzalamske Biblije.
Tiskanje ove knjige svojim su donacijama
poduprli S., M. i G. Ferrara i S. Dokmann.
CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu
Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu
pod brojem 001089468
www.nsk.hr
ISBN 978-953-183-348-6
5
Uvod
Razvijanje zdrave obitelji jedna je od
najizazovnijih radnji koje Ëovjek moæe po-
duzeti. »ak i kad ljudi imaju dobru na-
mjeru za odræavanje zdravih odnosa u
svojim obiteljima, to je i dalje izazov —
unatoË naπim najboljim namjerama svi
smo ljudi, a svakom je ljudskom biÊu svoj-
stvena nesavrπenost. Naπi promaπaji Ëine
odræavanje zdravih odnosa veoma teπkim.
Meutim, nada za danaπnje obitelji
postoji. Stanje moæe biti bolje. Naπa djeca
mogu odrasti u pozitivna i æivahna ljud-
ska biÊa. Moæemo nauËiti pobijediti nega-
tivne stavove. Ako prihvaÊate Boæje razlo-
ge za stvaranje obitelji, moguÊe je imati
jaËe i zdravije obiteljske veze.
Jedna od vaænih dinamika u zdravim
obiteljima jest kvaliteta meusobnog op-
hoenja. To umijeÊe u obitelji s dvoje
6
roditelja ne razlikuje se mnogo od onog
u domu s jednim roditeljem. Svaki smi-
slen i prikladan razgovor u obiteljima mo-
æe rijeπiti uobiËajene borbe koje se Ëesto
zbivaju u obiteljima diljem svijeta.
Odnosi u obiteljima razlikuju se, ovi-
sno o ljudima koji Ëine odreenu obitelj.
Ne postoji sveopÊi recept za upravljanje
obitelji. Suradnja meu ljudima koji æive
tri ili Ëetiri naraπtaja zajedno pod istim
krovom bit Êe neπto drukËija nego u obi-
teljima u kojima je broj sudionika u do-
mu ograniËen na roditelje i malodobnu
djecu. Meutim, kao πto smo veÊ naveli,
uobiËajena su naËela dobrih odnosa u
obitelji na mnogo naËina sveopÊa.
Od Adis Abebe do Adelaide, od Balija
do Buenos Airesa, od Cape Towna do
Chicagoa, od Zanzibar Cityja do Zarago-
ze; od Zagreba do Osijeka, od Pule do
Dubrovnika; od Slatine do Varaædina, od
Maruπevca do GospiÊa; od Vukovara do
Slavonskog Broda; nekoliko osnovnih spo-
7
sobnosti potrebno je za unapreivanje i
poboljπanje obiteljskih odnosa, i u selima
i u gradovima πirom svijeta.
U ovoj nevelikoj knjizi namjeravamo
predstaviti nekoliko podruËja za uspje-
πne obiteljske odnose. Bez obzira jeste
li osoba koja æivi sama ili ste u braku, s
djecom ili bez njih, mlai ili vremeπniji,
nadamo se da Êete na ovim stranicama
naÊi pomagalo koje moæe preobraziti sve
vaπe odnose od onih tolerantnih do veli-
Ëanstvenih.
U Prvom poglavlju govorimo o obi-
telji kao Boæjem izumu od samog poËe-
tka postojanja naπeg planeta; zaπto je
obitelj tako vaæna i koje uloge ima u na-
πem æivotu, te kako nam daje svijest o
sebi samima i stabilnosti koja nam je po-
trebna u æivotu.
U Drugom poglavlju govorimo o
braku prema Boæjoj nakani i o potrebi
da mislimo πto mi u braku trebamo dati,
namjesto πto moæemo primiti. Takoer
8
iznosimo vaænu usporedbu koja Êe vam
pomoÊi da lakπe predoËite kako moæete
najviπe dobiti od braka dok svakodnevno
u njega ulaæete.
U TreÊem poglavlju otkrivamo taj-
nu uspjeπnog roditeljstva. Podizati djecu
danas zahtjevnije je nego ikada. A obliko-
vanje djetetova karaktera postaje joπ va-
ænije zbog svega s Ëime se ono svako-
dnevno susreÊe, s vrijednostima koje im
se nude a suprotne su onima πto ih zastu-
paju njihovi roditelji, s vrijednostima ko-
jima ih bombardiraju poruke s druπtve-
nih medija i mnogih drugih izvora. Ako
æelite biti bolje pripremljeni za rjeπava-
nje ovog ogromnog izazova, neizostavno
proËitajte ovo poglavlje.
U »etvrtom poglavlju govorimo o
potrebi razumijevanja posluπnosti, koli-
ko je ona vaæna za svakoga tko æeli biti
uspjeπan u odnosima. Ako se ne suoËimo
s Bogom, ako ne razvijamo vaæne vrijed-
nosti koje olakπavaju mir i sreÊu u svim
9
naπim odnosima, æivot Êe biti manje od
onoga πto nam je Bog, kao ljudskoj vrsti,
namijenio.
U Petom poglavlju piπemo o tome
kako muæevi i æene mogu postati intim-
ni saveznici. Upozoravamo da Êe svaki
brak prirodno otklizati u stanje izolacije
ako partneri svakodnevno ne pokazuju
jedno prema drugom sve dublju bliskost,
i to snagom Boæjom. BraËni partneri koji
su intimno, emocionalno, financijski, du-
hovno i intelektualno povezani, skloni su
poduprijeti jedno drugo kad se suoËe s
izazovom izvana ili s osobom izvan svo-
jega braËnog kruga.
U ©estom poglavlju bavimo se vaæ-
noπÊu ljubazne komunikacije u svim va-
πim odnosima. Kao ljudska biÊa svi gri-
jeπimo. PrimjenjujuÊi ljubaznost u komu-
nikaciji, ostvarit Êete bliskost koja raste.
U Sedmom poglavlju navodimo ne-
procjenjivu informaciju o ruπilaËkoj na-
ravi nasilja i zlostavljanja u obitelji i pre-
10
gled Boæje izvorne namjene i savrπenog
plana za naπe odnose i obitelji.
U Osmom poglavlju otkrivamo
znanstveni dokaz kako sprijeËiti braËne
nevolje i razvod, kako bi vaπ brak bio
mjesto rasta, zadovoljstva i mira. Ako ste
u braku ili razmiπljate uËiniti taj korak
u bliskoj buduÊnosti, ne smijete propu-
stiti tu raspravu.
U Devetom poglavlju upuÊujemo
na druπtvene procese πto pogaaju osobe
koje æive same, i na potrebu nalaæenja
mira sa samim/samom sobom i s okolno-
stima u kojima se nalazite ako æivite sami.
Takoer se bavimo stvarnoπÊu u kojoj
mnogi odrasli, koji æive sami, æele ostva-
riti brak, i vjeruju da bi njihov æivot bio
jednostavniji te da bi æivjeli odgovorno
ako bi brak postao i njihovo iskustvo. Je
li to stvarno istina? Imaju li osobe u bra-
ku prednost u ovome svijetu koji nasta-
vamo? U ovom poglavlju istraæujemo kako
pronaÊi dublji mir u æivotu samaca.
11
U Pogovoru povezujemo poruke iz
svakog poglavlja, kao dijelove slagalice,
koji — kad se spoje — zajedno prikazuju
sliku nade koju Bog ima za odnose u sva-
koj obitelji.
Imati razmjerno zdravu obitelj dar je
od Boga. Dakako, to zahtijeva i naπ napor,
htijenje i oslanjanje na SvemoÊnoga. Ipak,
uvijek se sjeÊajte Boæjeg obeÊanja da Êe
biti s vama do svrπetka svijeta (Evanelje
po Mateju 28,20), da Êe vam dati svoj
mir (Evanelje po Ivanu 14,27) i da Êe
zadovoljiti sve vaπe potrebe (Poslanica Fi-
lipljanima 4,19). Vjerujmo Mu, u svim
izazovima s kojima se suoËavamo svakoga
dana u svom æivotu i prigrlimo Ëinjeni-
cu da postoji nada za danaπnje obitelji.
12
1Obitelj: Boæji izum
Obitelj je divna rijeË koja pobuuje
tople osjeÊaje u mnogih ljudi diljem svi-
jeta. Obitelj je prvo na πto ljudi pomisle
kad su u opasnosti ili kad je πto dobro
ili treba proslaviti. Obitelj je prvo na πto
pomislimo kad odlazimo od kuÊe neka-
mo na πkolovanje ili na kakav posao na
odreeno vrijeme. Mnogi ljudi misle o
æelji da zagrle voljene i uæivaju u obitelj-
skom okruæju nakon πto su neko vrije-
me izbivali. Istina je da je, poslije Boga,
obitelj zasigurno najznaËajnija zajednica
koja nas Ëini sigurnima, zaπtiÊenima i u
kojoj nam je ugodno.
Iskustvo povezano s obitelji nije plod
sluËaja. Obitelj je bila dio Boæjeg plana
za ljudski rod od samoga poËetka vre-
mena na naπem planetu. To je zajednica
13
iz koje vuËemo svoj identitet, svoje ime
i tradiciju. Obitelj su ljudi s kojima ima-
mo dugoroËne odnose i, najËeπÊe, s njima
se osjeÊamo najugodnije. Obitelj je go-
tovo uvijek tamo gdje primamo unutar-
nju pokretaËku snagu koja utjeËe na naπe
ciljeve i teænje, pa i na naπ osjeÊaj blago-
stanja, i definira tko smo zapravo ili tko
æelimo postati.
Kad razmiπljamo o obitelji, mislimo
na svoje roditelje, braÊu i sestre, djedove
i bake, tetke, ujake, roake, supruga/su-
prugu i djecu. Ponekad Ëak uzimamo u
obzir i dobre prijatelje kao pripadnike
obitelji:
l jer smo zajedno odrasli u istoj mje-
snoj crkvi ili susjedstvu,
l jer smo iz istog grada ili iste ze-
mlje,
l jer smo dio istog plemena ili po-
druËja,
l jer smo prihvatili jedni druge ili
smo povezani na neki poseban naËin,
14
l ili zastupamo sliËne vrijednosti, ci-
ljeve i ukuse.
»ega se moæemo sjetiti kad mislimo
o obitelji? To su naπe uspomene, izgledi,
mirisi ili razgovori; privatni ili javni pro-
stori; kuÊe ili stanovi; gradovi ili pred-
graa, farme ili sela; crkva ili πkola; kuhi-
nja i hrana.
U Bibliji, u Knjizi Postanka 1,27.28,
opisan je poËetak obitelji, kako slijedi:
Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka,
na sliku Boæju on ga stvori.
Muπko i æensko stvori ih.
I blagoslovi ih Bog i reËe im:
‘Plodite se i mnoæite
i napunite zemlju,
i sebi je podloæite.’
Biblija, nadahnuta knjiga koja opisuje
razgovor Boga s ljudskim biÊima, opisuje
u svojoj prvoj knjizi, i u svom prvom po-
15
glavlju, da je Bog stvorio obitelj i istak-
nuo visoku vaænost te osnovne jedinice u
druπtvu za Njega, a samim time i za nas.
UnatoË Boæjoj namjeri za sreÊu u obi-
telji, svi takoer znamo da sve nije uvijek
bilo dobro kako smo smatrali da bi tre-
balo biti. Muæevi i æene Ëesto se ne slaæu.
Brak, koji je zamiπljen da traje do smrti,
Ëesto zavrπi rastavom ili odvajanjem; po-
nekad odnos u braku nije skladan veÊ
prije roenja djeteta, uzrokujuÊi puno
boli. Roditelji i djeca Ëesto su gnjevni je-
dni na druge. Roditelji se osjeÊaju nepo-
πtovanima, dok se djeca osjeÊaju nadzi-
ranima ili napuπtenima od onih koje su
smatrali da trebaju o njima brinuti.
Takva iskustva Ëesto zbunjuju, jer
ono πto oËekujemo u obitelji jest osjeÊaj
sreÊe, tople ispunjenosti, a takva je obi-
teljska stvarnost danas za mnoge ljude
u naπem svijetu samo pusta æelja, moæda
Ëak i za osobu koja Ëita ovu knjigu upra-
vo sada.
16
SuoËeni s razoËaranjem i nevoljom,
sa zadovoljstvom javljamo da postoji na-
da za danaπnje obitelji. Prepuπteni popu-
larnim stavovima u naπem druπtvu, u ko-
jem se najprije misli na sebe kao prvog
i drugog i uvijek te o tome πto mogu
dobiti, umjesto πto mogu dati, obitelji Êe
trajno doæivljavati tjeskobu, utuËenost, ta-
mu, beznadnost i bijedu. Ta nada podra-
zumijeva imati drukËiji pogled — prema
naËelima koja je ljudima dao Bog; i ako
ih slijede, njihove bi obitelji mogle biti
ono za πto ih je On stvorio. Nakon πto
smo bacili pogled na stvarnost, primije-
nimo ova naËela u æivot, jer Êe nas os-
posobiti da doæivimo radost, toplinu i
mir, za πto je obitelj i bila stvorena.
Dakle, kako biste opisali obiteljske
odnose u svom domu? Vlada li u njemu
svakoga dana mir i osjeÊaj sigurnosti? Ili
vaπ obiteljski æivot nalikuje uliËnoj bor-
bi iz koje nastojite pobjeÊi ili jednostavno
pokuπavate preæivjeti iz dana u dan? Dr-
17
æite li da napredujete u traganju za ra-
zvijanjem jaËe i zdravije obitelji, ili se
osjeÊate sa svakim proteklim danom joπ
viπe ljutito, nezadovoljno, razdraæeno i
bespomoÊno? ©to se moæe uËiniti da se
poprave vaπi odnosi, iz vidljivog neuspje-
ha u funkcionalne odnose, u kojima Ëla-
novi obitelji stvarno komuniciraju?
Drago nam je πto se to pitate. Istina
je da nema savrπene obitelji jer nema sa-
vrπenih ljudi. Dakle, kad govorimo o obi-
telji koja se osjeÊa povezano, ne govori-
mo o obitelji bez ikakvih problema. Ne,
govorimo o obitelji koja meu svojim Ëla-
novima uæiva razmjerno visoku razinu za-
dovoljstva i stabilnosti. Obitelj koja je po-
vezana na zdrav naËin — u odnosima bra-
Ëni par, roditelji i djeca — i koja voljno
i pravodobno upravlja sukobom te se
opredijelila da uvijek pokazuje strpljenje,
ljubaznost, razumijevanje i oprost. Iako
ta vrsta opredijeljenosti nije laka, ispla-
tiva je i doprinijet Êe sreÊi, zdravlju i ka-
18
kvoÊi æivljenja svakoj obitelji koja je pri-
mjenjuje.
Da bi se u obitelji, tijekom godina,
s velikom vjerojatnoπÊu ostvario uspjeh,
vaæno je da se Ëlanovi obitelji obveæu na
to da Êe provoditi spomenute opredi-
jeljenosti, i to svakoga dana — jednu po
jednu. Svaki Ëlan te obitelji treba pro-
voditi namjerno meusobno druæenje sa
svakim u obitelji na smislene naËine, i
to svakoga dana, sluπajuÊi druge, poka-
zujuÊi strpljenje prema drugima, i u slu-
Ëaju kad je puno lakπe raditi suprotno
jer to (raditi suprotno) dolazi “prirod-
no”.
Te navike, ako se svakodnevno prak-
ticiraju, grade jaËu i zdraviju obitelj tije-
kom godina i Ëine da se Ëlan obitelji osje-
Êa sigurno i stabilno, da ima osjeÊaj ka-
ko je obitelji stalo do njega/nje, πto olak-
πava suoËavanje s poteπkoÊama koje Êe
neizbjeæno iskusiti svaka obitelj. Ova vrsta
obiteljskih odnosa bolja je od bilo koje
19
police osiguranja koja πtiti obitelj od ne-
oËekivanih dogaaja.
Specijalisti koji se bave obiteljskim
pitanjima Ëesto kaæu da kvaliteta obite-
lji ovisi o kvaliteti njihove komunikacije.
Nastojanje da obiteljski odnosi jaËaju bez
zdrave komunikacije sliËno je pravljenju
soka od grejpa bez grejpa. To je jedno-
stavno nemoguÊe. Zdravo komuniciranje
prva je vjeπtina potrebna za odræavanje
snaænog obiteljskog osjeÊaja. ©to obiteljski
odnosi postaju bliskiji, to se briænost i
poπtovanje moraju poveÊavati u komuni-
ciranju.
Stephen R. Covey, vodeÊi obiteljski
struËnjak, u svojoj knjizi The 7 Habits
of Highly Effective Families1 (Sedam na-
vika najdjelotvornijih obitelji), iznosi
pristup “budi proaktivan” kao vjeπtinu ko-
1 Covey, R. Stephen. 1997., The 7 Habits of
Highly Effective Families. Golden Books. New
York.
20
ju valja upotrijebiti u uspjeπnom komu-
niciranju. U osnovi, ta ideja pokazuje da
izmeu stimulusa (on) i odgovora (ja) —
πto vam netko kaæe (on), i kako vi odgo-
vorite (ja) — postoji prostor/razmak. I u
tom prostoru/razmaku svaki Ëlan obitelji
ima slobodu i moÊ da ocijeni govor koji
mu je upuÊen — πto mu se kaæe i kako
mu se πto kaæe. I tada moæe odabrati od-
govor koji Êe utjecati na rast obiteljske
sreÊe.
Da bi taj pristup tako djelovao, obi-
telj treba biti u moguÊnosti uËinkovito
komunicirati. Meutim, ta se vjeπtina mo-
ra primjenjivati da bi mogla biti i usvoje-
na. Utvrdimo πto se mora dogoditi u tom
prostoru/razmaku izmeu Ëlana obitelji
kad i πto govori vama i kako vi odgova-
rate:
1. Morate naËiniti stanku — umjesto
brzopletog odgovora ocu ili majci, kÊe-
ri, sinu, muæu, æeni — pomozite sami sebi
da se ponaπate smireno.
21
2. Morate tada misliti o onome πto
Êete ili neÊete reÊi.
3. Morate odabrati ispravan odgovor:
ono πto Êe, u konaËnici, donijeti mir, um-
jesto rata.
Za kakvoÊu obiteljskog æivota trebat
Êe ustrajno raditi na komuniciranju. Obi-
telji u kojima Ëlanovi razgovaraju meu-
sobno mirno i s ljubavlju imaju iskustvo
na razini bliskosti koje one obitelji koje
rijetko ili neljubazno komuniciraju me-
usobno nikada neÊe doæivjeti.
Potrebna je odluËnost da se izgradi
sjajna obitelj. Ali sve πto vrijedi uËiniti,
vrijedno je uËiniti dobro. Stoga se opre-
dijelite za dobro komuniciranje, i pro-
matrajte kako Êe obitelj procvasti (ako
veÊ nije) i rasti u danima, mjesecima i
godinama koje slijede.
22
2Brak je ustanova
koju je osmislio Bog
Za proslavu tridesete obljetnice na-
πega braka, i s namjerom da stvorimo no-
ve uspomene kako bi naπ brak bio zdrav
i jak, proveli smo pet dana na morskoj
plaæi, uæivajuÊi u prekrasnom pijesku i
bistroj plavoj vodi.
Naπ je boravak na obali bio jedno-
stavno divan. Opustili smo se, Ëitali knji-
ge, uæivali u dobroj hrani, plivali, ronili,
trËali i veslali; ali najnezaboravnija od svih
naπih aktivnosti bila je uËenje jedrenja.
Kad je poduka iz jedrenja zapoËela,
ubrzo smo shvatili da u toj vrsti sporta
ima daleko viπe teπkoÊa nego πto to ne-
tko moæe vidjeti povrπnim promatranjem.
To je sport s malo stresa, ali djeluje i
23
antistresno, izazovno, obogaÊuje. U na-
πoj poduci iz jedrenja ubrzo se pokazalo
da Êemo morati raditi zajedno u timu,
biti na istoj strani jedrilice i iskusiti ka-
ko ona glatko klizi vodama divnih Kariba.
Bog je stvorio brak i obitelj kako
bi ljudskim biÊima dao potrebnu zajed-
nicu u kojoj Êe se osjeÊati povezanima.
Dokle god taj odnos ima u sebi izazov-
nih trenutaka, osigurana je i potpora iz-
van ovoga svijeta.
Biblija je puna dobrih savjeta koji
nam mogu pomoÊi da u svojim odnosima
dosegnemo najviπe radosti. ©to viπe Ëita-
mo Boæju rijeË sami i s braËnim drugom,
viπe Êemo biti usklaeni s Boæjom æeljom
za nas i za naπe obitelji. Istina je da ljud-
ska biÊa ne mogu uvijek zaπtititi ljubav
od povreda i boli. Meutim, ako primi-
jenimo Boæju rijeË u naπim obiteljskim
odnosima, moæemo pronaÊi takve vjeπtine
komunikacije kojima Êemo proslaviti Bo-
ga. To se pak moæe dogoditi samo ako
24
odvojimo vrijeme da budemo jedni s dru-
gima i rastemo zajedno u Boæjoj snazi.
Volimo provoditi vrijeme zajedno —
samo nas dvoje. Sada, nakon πto smo u
braku viπe od trideset godina, usto uæi-
vajuÊi i u prednosti da radimo zajedno,
imamo razne vrste omiljenih aktivnosti
i mjesta za posjet. Mi smo jednostavno
zahvalni Bogu πto nas je spojio i nasto-
jimo svakoga dana u naπim odnosima u
braku primijeniti savjet koji nam daje
Biblija. Jedan od naπih omiljenih redaka
iz Biblije koji volimo primijeniti u me-
usobnim odnosima nalazi se u Poslanici
Jakovljevoj 1,19:
Neka svaki Ëovjek bude
brz na sluπanje,
a spor na govor, spor na srdæbu.
Raditi zajedno, kao πto je u naπem
sluËaju, djeluje zahvalno ali i izazovno.
OdluËili smo zajedno urediti svoje slo-
25
bodno vrijeme i Ëesto pronaÊi razloge za
susrete i proslave naπega braka i obitelji,
kako bi naπ dom bio poæeljno mjesto. Na-
kon nekoliko dana rada na dovrπavanju
radnih projekata, jedna od naπih omi-
ljenih navika bila je pronaÊi dobar indijski
restoran i zajedno objedovati. I dok smo
pazili da se ne prejedamo, uæivali smo
u hrani i nalazili razlog da slavimo Boga
i æivot tijekom objeda (njihovi specijali-
teti: chana masala, baigan bharta, dal
makhani, riæa i tandoori roti). I, ako
smo bili vjerni svom tjednom programu
vjeæbanja, mogli smo dodati Ëaπu napitka
mango lassi, da saæmemo iskustvo.
Naπa djeca su odrasla i ne æive viπe
u zajedniËkom kuÊanstvu s nama. Meu-
tim, stalno pronalazimo prilike da bude-
mo zajedno. Nalazimo zadovoljstvo u me-
usobnom posjeÊivanju naπih obitelji.
Igrali se neku igru, podijelili omiljeni ob-
jed, posjetili muzej, ili iπli zajedno u cr-
kvu, podsjeÊamo se da pripadamo jedni
26
drugima i zahvalni smo Bogu za Njego-
vu dobrotu prema nama. Kad smo odvo-
jeni, ostajemo u vezi i redovito se javlja-
mo jedni drugima. Naravno, sve je to mo-
guÊe samo ako mislimo na to i ako pla-
niramo. A to je uvijek bio isplativ ulog
za zdravlje i snagu naπega braka i obite-
lji.
Boæju namjeru za brak znatno je je-
dnostavnije ispuniti kad braËni par po-
stupa prema razumijevanju zvanom emo-
cionalni bankovni raËun. Emocionalni
bankovni raËun je kao i svaki drugi ban-
kovni raËun. Isplatu s raËuna moæete iz-
vrπiti samo ako na njemu ima novca. Svi
znamo πto se dogaa kad skinemo s ra-
Ëuna viπe nego πto na njemu ima. Na kra-
ju nema dovoljno novËanih sredstava kad
æelimo platiti s tog raËuna, jer smo oti-
πli u minus (dug i kamate, je li vam to
moæda poznato?).
Isto se dogaa u braËnim odnosima.
Ako je sve πto Ëinite u svom braku: uzi-
27
manje, uzimanje i uzimanje, bez davanja,
za dobro prije svega vaπeg braËnog dru-
ga, ne moæete niπta (dobro) oËekivati u
vaπem braËnom odnosu. Kad ste ljuba-
zni prema svom braËnom drugu, vi ula-
æete na njegov/njezin emocionalni ban-
kovni raËun. ©to viπe ulaæete na taj emo-
cionalni bankovni raËun svog supruga/
supruge, vaπi Êe odnosi biti bogatiji. Ob-
ratno — nastojanje da uzmete viπe nego
πto dajete vodi u bankrot odnosa.
Dakle, πto ulaæete na emocionalni
bankovni raËun svog braËnog druga? Je-
ste li ljubazni, strpljivi, pruæate li potpo-
ru, ohrabrenje i oprost? I to redovito.
Ili ste nepristojni, nestrpljivi, kritiËki ra-
spoloæeni, zahtjevni, uvredljivi i teπka ka-
raktera?
Bez obzira na to kako je teæak bio
(ako je bio) vaπ braËni odnos, moæete
promijeniti tijek dogaaja ako promije-
nite svoj stav i poËnete djelovati na druk-
Ëiji naËin. Umjesto da svom braku pri-
28
stupate s glediπta onoga πto moæete do-
biti, poËnite gledati na svoj brak s gle-
diπta onoga πto moæete dati. Onda pratite
emocionalni raËun svog supruænika ka-
ko raste i raste sve dok vaπ odnos ne bu-
kne trenutkom dobrih meusobnih od-
nosa.
Slijediti ovih πest ponaπanja moæe
svakom braËnom paru pomoÊi da vrati
svoj emocionalni bankovni raËun u sta-
nje stabilnosti i da bude “u plusu”. Parovi
koji su spremni iskuπati barem jedan od
ovih prijedloga, najvjerojatnije Êe odmah
vidjeti poboljπanje svog odnosa.
1. Prestanite nazivati svoj brakdisfunkcionalnim
Ljudski mozak reagira tako πto vjeru-
je ono πto mu kaæemo. Ako govorite da
je vaπ brak disfunkcionalan, vi Êete po-
Ëeti vjerovati u to. Volimo ljudima reÊi
da se pitaju: “Imam li dobar brak s po-
29
nekim nefunkcionalnim razdobljima ili
imam loπ brak s ponekim dobrim raz-
dobljima?” To je sliËno kao kad kaæemo:
“Je li Ëaπa pola puna ili pola prazna?”
BraËnom paru koji je voljan naÊi dobro
u svom braku i u svom braËnom drugu
bit Êe daleko lakπe rijeπiti sukob i imati
zadovoljniji brak. Stoga, kaæite sebi da
imate sjajan brak, i vi i vaπ braËni drug
poËet Êete u to i vjerovati. Istina je da
svaki brak moæe doæivjeti promjenu ako
braËni par vjeruje u to i ako je voljan, i
ako se zauzme da svoj brak potakne na
rast i jaËanje. Boæja rijeË je istinita kad
kaæe:
Vjerujeπ li ovo?
Sve je moguÊe onomu
koji vjeruje.
(Evanelje po Marku 9,23)
30
2. Molite se svim srcem za svojbrak i supružnika
Bog, Stvoritelj, osmislio je brak. Da-
kle, nije samo mudro nego je najvaænije
imati Njega u srediπtu braka. Ne misli-
mo samo na to da trebamo uzvratiti za
Boæje usluge svojom usmenom zahvalno-
πÊu, veÊ na uspostavljanje i odræavanje
odnosa s Bogom i stalno priznavanje Nje-
gove prisutnosti meu nama, i to i kao
pojedinci i kao braËni par. Traæite od Bo-
ga da izlijeËi vaπ brak (ako je to potre-
bno), i onda oËekujte Ëudo.
Bog prema snazi πto silu svoju
oËituje u nama,
moæe uËiniti neograniËeno viπe od
onoga πto moæemo moliti i misliti.
(Poslanica Efeæanima 3,20)
BraËnim parovima takoer savjetuje-
mo da se pitaju: ako vjeruju da je Bog
31
prisutan dok oni meusobno razgovara-
ju, bi li oni doista rekli jedno drugom
neπto od onoga πto inaËe kaæu? Ili bi bili
viπe skloni ostaviti dojam na Boga time
πto su ljubazni, strpljivi, time πto vole i
opraπtaju? Posebice ako se svakoga da-
na molite da vama Bog oprosti vaπe gri-
jehe i da vam bude sklon i milostiv, kako
moæete uËiniti manje za svog supruæni-
ka? Bog je obeÊao ako Ga ponizno tra-
æimo u molitvi, da Êe nas Ëuti, oprostiti
nam i izlijeËiti naπu slomljenost. (2. Lje-
topisa 7,14)
3. Naučiti a onda i primijenitidjelotvorne komunikacijskevještine
Moæe se uistinu Ëiniti da je to lako
i da to Ëinimo instinktivno (i dobro). Ali,
istina je da nam vjeπtina komunikacije
nije nikako uroena i laka. Dok svi tre-
bamo uËiti komunicirati od samog roe-
32
nja, veÊina je tu sposobnost razvila manj-
kavo ili to Ëinimo na pogreπan naËin. Ka-
ko komunicirati, nauËili smo u svojoj obi-
telji iz koje potjeËemo. I to πto smo nau-
Ëili nosimo sa sobom, i dobro i loπe, u
svoj brak.
Usto, ono πto je bilo dobro u naπem
domu ili s naπim prijateljima moæda ne-
Êe biti djelotvorno u naπem braku, s na-
πim supruænikom. Svaki partner treba biti
voljan uËiniti ustupke u svom osobnom
odnosu prema komuniciranju u braku,
na naËin koji moæe poveÊati kvalitetu od-
nosa kad je u pitanju njegov/njezin stil
ponaπanja. VeÊina neslaganja dogaa se
u braku jer supruænici govore (istodobno)
i ne sluπaju jedno drugo i nijedan part-
ner nije Ëuo potrebe, æelje i povrede svog
supruænika.
Velik broj problema u braku uopÊe
nije problem. Mnogi sluËajevi bili bi rije-
πeni da se odvoji vrijeme i sasluπa jedno
drugo i da se teæi razumijevanju kao u
33
poËetku. VraÊamo se mudrim rijeËima za-
biljeæenima u Bibliji, u Poslanici Jakov-
ljevoj 1,19, da budemo brzi Ëuti, spori
govoriti i spori na gnjev.
4. Otkrijte što vaš supružnik volii to ostvarite, i ostvarujtenadalje — i otkrijte što vašsupružnik ne voli i to neostvarite, i ne ostvarujtenadalje
Prvo na πto je braËni par pazio, u
poËetku svog najboljeg izdanja, bilo je
— biti najbolji mladiÊ ili najbolja djevoj-
ka. Oni idu tako daleko da otkrivaju πto
njihova ljubav najviπe voli, kako bi oba-
suli tu osobu onim za Ëim njezino/nje-
govo srce Ëezne. Nakon vjenËanja i raz-
doblja medenog mjeseca neki poËnu mi-
sliti da viπe nije potrebno Ëiniti poseb-
nosti jedno drugome. Naravno, ta pro-
mjena dovodi do toga da vaπ braËni part-
34
ner poËne misliti da se uzima “zdravo
za gotovo”. O tom se radi kad Ëujete da
netko od partnera kaæe da je vjenËan/a
s pogreπnom osobom. Tu nije rijeË o to-
me da je netko vjenËan s pogreπnom oso-
bom, veÊ najËeπÊe o tome da je netko
prestao biti prava osoba. ©to joπ u tom
sluËaju pogorπava stanje jest to da, pri-
mjerice, obostrano Ëine ono πto drugu
stranu uznemiruje i πto druga strana ne
voli.
Ako bi braËni par usvojio zlatno pra-
vilo zapisano u Bibliji, u Evanelju po
Mateju 7,12
©to god æelite da vama
Ëine drugi Ëinite i vi drugima,
oni bi doslovno obraivali svoj brak da
cvjeta i viπestruko raste.
35
5. Često praštajte
U braku — koji je najintimniji odnos
— braËni par Êe, s vremena na vrijeme,
iskusiti povredu.2 Zato, postoji potreba
da braËni par nauËi oprostiti jedno dru-
gom. Ponekad se dogodi da jedan od su-
pruænika nenamjerno povrijedi drugu
stranu. Postoji takoer vrijeme kad ljudi
povrijede jedni druge izgovarajuÊi uvre-
dljive i ruæne rijeËi koje mogu prouzro-
Ëiti bol. Neke povrede mogu biti lako za-
nemarene, neke je malo teæe oprostiti,
a ostale ostavljaju duboke i trajne oæilj-
ke.
2 Mi ne govorimo o boli kao posljedici zlo-
stavljanja. Ako doæivljavate bilo koji oblik tjelesnog
ili emocionalnog zlostavljanja u svojem odnosu,
molimo da se obratite profesionalnom savjetniku/
nici ili pastoru. Bez pomoÊi, zlostavljanje Êe
najvjerojatnije biti joπ gore. Za viπe informacija
(za Sjedinjene AmeriËke Dræave), vidi Adventist
Family Ministries na www.family.adventist.org.
36
Oprostiti nekome tko vam je naudio
najteæi je dio ljubavi, a ipak ne moæete
nastaviti istinski voljeti ako to ne uËinite.
Oprostiti ne znaËi postati vratar kojega
Êe se gaziti, ne znaËi ni oslobaanje dru-
gih od odgovornosti, ili jednostavno za-
boravljanje. Ipak, praπtanje pomaæe da
zapoËnete postupak ozdravljenja od svoje
boli i od potrebe kaænjavanja druge oso-
be. Takoer vas pokreÊe prema obnovi
loma u vezi. I, Boæjom silom, bit Êete u
moguÊnosti svom supruæniku dati dar
oprosta. U Poslanici Rimljanima 5,8 stoji:
Ali Bog pokaza svoju
ljubav prema nama time
πto je Krist,
dok smo joπ bili greπnici,
umro za nas.
37
6. Puno se smijte
Stara izreka “Smijeh je dobar lijek”
odzvanja i danas. Zapravo, medicinsko
istraæivanje je pokazalo da smijeh donosi
korisne fizioloπke i neuroloπke uËinke.
Smijeh pomaæe smanjenju stresa, potiËe
imunosni sustav, smanjuje krvni tlak, veæe
supruænike i odræava odnose svjeæima.
Govorimo parovima da nau razloge za
smijeh i da prestanu proizvoditi stresnu
situaciju zbog sitnica (da ne prave od bu-
he slona). Opet, mnoga pitanja koja pa-
rovi imaju u braku jednostavno su po-
sebnosti. UnatoË tome, i oni se mogu na-
uËiti smijati nenamjernim nesporazumi-
ma. U Mudrim izrekama 17,22 piπe:
Veselo je srce izvrstan lijek,
a neveseo duh suπi kosti.
38
Zaključak
Brak je sjajan i divan, a istodobno i
teæak. Sjajan i divan, jer ga je za nas uo-
bliËio Stvoritelj da odzrcaljujemo Njegov
lik. Teæak, jer nosi dva manjkava, nesavr-
πena, sebiËna ljudska biÊa, koja nakon
vjenËanja postaju Ëak manjkavija i se-
biËnija. VjenËani se par treba suoËiti s
tom stvarnoπÊu i raditi na tome kao dvoje
suigraËa i prijatelja. Zajedno se moramo
boriti protiv neprijatelja koji nastoji ra-
zoriti naπe jedinstvo jedno s drugim i na-
πe jedinstvo s Bogom.
39
3Uspjeπno roditeljstvo— roditeljstvo radi
uspjeha
Podizati djecu — danas je veÊi iza-
zov nego ikada. Oblikovanje djeËjeg ka-
raktera joπ je izazovnije jer se djeca sva-
kodnevno suoËavaju s vrijednostima ko-
je su, Ëini se, suprotne vrijednostima nji-
hovih roditelja. Djecu danas mediji, in-
ternet, razne odrasle osobe te njihovi vr-
πnjaci bombardiraju svakovrsnim poru-
kama. Te i takve poruke vode djecu niz-
brdo na loπ put: postaju bezosjeÊajna i
podloæna mnogim druπtvenim bolestima
poput nasilja, nemorala, zlostavljanja i dis-
kriminacije.
IzvjeπÊa o ubojstvima tinejdæera, na-
silju i pucnjavi u πkolama, samoubojstvi-
40
ma i zloporabama droga i alkohola osta-
vljaju znaËajne promjene u naravi djete-
ta. Zato je daleko teæe djeci nauËiti os-
novne pouke: upravljanje samim sobom,
samopoπtovanje i suosjeÊanje prema dru-
gima. Djeca su danas znaËajno sklonija
depresiji, tjeskobi i hirovitom ponaπanju.
Istodobno, veÊi je ekonomski pritisak na
roditelje, koji rade napornije i duæe te
im to skraÊuje vrijeme koje bi mogli pro-
vesti sa svojom djecom.
UnatoË tim izazovima, roditelji su i
dalje najbolja zaπtita svojoj djeci protiv
kuπnji da ne sudjeluju u riziËnim pona-
πanjima kao πto su: pijenje crne kave, pu-
πenje, uzimanje alkohola, droge, upuπta-
nje u predbraËne spolne odnose, kao i
neuredna i nezdrava prehrana. Roditelji,
koji svakodnevno aktivno vrπe svoju ulogu
u podizanju svoje djece, poæet Êe nagra-
du: vidjet Êe svoju djecu kako izrastaju
u zdrave i odgovorne odrasle osobe. Iako
roditeljstvo nije egzaktna znanost i ne po-
41
stoje jamstva, roditelji koji provode naj-
viπe vremena sa svojom djecom imat Êe
veÊi utjecaj na njih i pripremit Êe ih za
zrelo æivotno doba.
Postoje sluËajevi kad se roditeljstvo
Ëini beznaËajnim zadatkom, pogotovo ako
tko samo mijenja pelene, briπe neπto πto
se prolilo ili se svaa oko sitnica i neu-
rednih prostorija. Meutim, roditeljstvo
je jedna od najvaænijih i najizazovnijih
zadaÊa povjerenih ljudskim biÊima. Raz-
mislite o znaËaju odgoja djeteta koje neÊe
biti samo posluπno, veÊ Êe odrasti i imati
zreli karakter i zdravo samopoπtovanje,
upravljati svojim osjeÊajima i imati zdrave
odnose s drugima. Roditeljstvo je od naj-
veÊe vaænosti.
Naravno, ne postoji netko takav tko
bi se mogao nazvati savrπenim roditeljem.
Ipak, Boæjom miloπÊu naπa djeca mogu
odrasti u dobre ljude, iako su imali ro-
ditelje koji su bili nesavrπeni. U istom smi-
slu, roditelji ne mogu oËekivati od svoje
42
djece da budu savrπena. U ostatku ovoga
poglavlja iznosimo roditeljima, kako bi
izvrπili zadaÊu uspjeπnog podizanja svoje
djece, neke naËine kako u njima postaviti
solidne temelje.
Iako nema jamstva za roditeljstvo, ro-
ditelji mogu Ëiniti one korake koji Êe po-
veÊati vjerojatnost uspjeha u tom vaænom
poslu. Najvaæniji je zadatak roditela kod
podizanja djece da imaju zreo karakter
i budu odgovorni odrasli ljudi u druπtvu.
Da bi to ostvarili, roditelji moraju shvatiti
koje su njihove vrijednosti i kako ih pre-
nijeti u karakter svoje djece.
PoËnimo zato s odreivanjem vrijed-
nosti. Vrijednosti su vaæna uvjerenja koja
dijele Ëlanovi kulture ili obitelji o tome
πto je dobro, a πto nije. Vrijednosti imaju
glavni utjecaj na ponaπanje osobe i slu-
æe kao pravila ili vodiËi u svim okolno-
stima. Neke temeljne moralne vrijedno-
sti su: poπtenje, integritet, poπtovanje i
odgovornost prema drugima.
43
Karakter je proizvod aktiviranih vri-
jednosti. Karakter nije ono πto kaæemo,
nego tko smo, kako æivimo svoje vrijed-
nosti. Dakle, ako kaæete djetetu da je po-
πtenje vaæna vrijednost u vaπem domu,
a iza toga zahtijevate od djeteta da kaæe
nekome tko nazove telefonom da niste kod
kuÊe, kad ste stvarno kod kuÊe, vaπe Êe
dijete zakljuËiti da poπtenje nije vaæna
vrijednost. Karakter se vidi u ponaπanju
osobe. Upamtimo, vrijednosti su naπe vje-
rovanje dokle god je karakter aktivan.
Karakter se sastoji od veÊ spomenu-
tih temeljnih vrijednosti: poπtenja, poπto-
vanja, ljubaznosti, suÊuti i odgovornosti.
Kad su te vrijednosti dio karaktera jedne
osobe, onda se moæe oËekivati da Êe ih
ona moÊi redovito i dosljedno potvrditi
u svom ponaπanju. Kad te vrijednosti po-
stanu dio djetetovog karaktera, ne oËeku-
je se da Êe se one promijeniti kad se ono
bude odnosilo prema razliËitim ljudima
i u razliËitim okolnostima.
44
Ipak, buduÊi da nitko nije savrπen,
bit Êe dana kad vaπe dijete neÊe pokazati
ove osobine karaktera. Meutim, πto se
viπe ojaËaju æeljene vrijednosti, viπe Êe
postati dijelom ponaπanja vaπeg djeteta.
Stoga roditelji takoer moraju nastojati
æivjeti prema tim vrijednostima. U tom
smislu, netko je rekao da vaπe dijete mo-
æda neÊe uËiniti ono πto kaæete; djeca
su viπe sklona uËiniti ono πto vide da
vi Ëinite.
Pojam emocionalna inteligencija po-
stao je jedan od najpopularnijih izraza
u novom mileniju. Zapravo, psiholozi su
zakljuËili da je emocionalna inteligenci-
ja, ili EQ (Emotional Quotient = emocio-
nalni kvocijent), bolji predznak za uspjeh
osobe u æivotu nego IQ (Intelligence
Quotient = kvocijent inteligencije). Ot-
krili su da EQ vodi sreÊi u svim podru-
Ëjima æivota — u poslu, karijeri i odno-
sima. Stoga, πto je emocionalna inteligen-
cija, ili EQ? Emocionalna inteligencija je
45
umijeÊe nadziranja vlastitih emocija. To
znaËi biti svjestan svojih emocija i imati
sposobnost njihovog nadziranja i u naj-
stresnijim okolnostima.
Dr. John Gottman, uvaæeni psiholog
koji je vodio opseæna istraæivanja o bra-
ku i roditeljstvu, predlaæe da roditelji tre-
baju biti ukljuËeni u osjeÊaje svoje djece.
Roditelji moraju postati, nazovimo to ta-
ko, emocionalni “treneri”. Roditelji mora-
ju upotrijebiti negativne i pozitivne emo-
cije kao prilike da uËe svoju djecu va-
ænim æivotnim poukama, izgraujuÊi
pritom bliskiju zajednicu s njima. Dr. Got-
tman jasno istiËe da emocionalno “tre-
niranje” ne iskljuËuje roditeljsko discipli-
niranje, nego pomaæe roditeljima da s dje-
com ostvare joπ uspjeπniju interakciju.3
3 M. Gottman, John; DeClaire, Joan. 1998.,
Raising an Emotionally Intelligent Child: The
Heart of Parenting. Fireside. New York.
46
Roditelji mogu postati emocionalni
treneri svoje djece ako slijede ove korake:
1. Trebaju biti svjesni emocija svo-
jeg djeteta. Sve su emocije prilika da os-
tvarite bliskiji odnos sa svojim djetetom
i da ga pouËite.
2. Iskreno sluπajte svoje dijete. Rodi-
telji moraju nauËiti sluπati svoju djecu i
vrednovati njihove osjeÊaje. Vaπ stav pre-
ma vaπoj djeci osnova je u pomaganju
da postanu emocionalno inteligentni i
odgovorni, zreli ljudi. Pazite da vaπ je-
zik ne bude kritiËki, koji osuuje i ko-
ri.
3. Pomozite svojoj djeci pronaÊi na-
Ëine za prepoznavanje emocija koje osje-
Êaju. Ponekad vaπe dijete moæda viËe, rita
se, udara, i to se uobiËajeno tumaËi kao
ljutnja. Meutim, veÊinom je ta vrsta lju-
tnje jednostavno izriËaj onoga stanja kako
se vaπe dijete stvarno osjeÊa. Umjesto da
se ljutite na svoje dijete i umjesto da bje-
snite i viËete, pitajte ga kako se osjeÊa,
47
kakvi su njegovi ili njezini osjeÊaji i pred-
loæite kao pomoÊ za opis je li dijete: tu-
æno, obeshrabreno, zbunjeno, stidljivo,
uzrujano.
4. Postavite granice dok istraæujete
rjeπenja postojeÊeg problema.
Djeca trebaju roditelje i za postav-
ljanje jasnih granica koje odgovaraju dobi.
Djeca se oslanjaju na te smjernice i u
djetinjstvu i u odrasloj dobi. Djeca vrlo
rano poËinju traæiti neovisnost; meutim,
roditelji koji daju neovisnost bez grani-
ca ne rade djetetu uslugu. ToËnije, to
stvara pustoπ i nesigurnost u karakteru
djeteta.
S druge strane, roditelji koji previπe
nadziru i ne dopuπtaju djetetu da pokaæe
odreenu neovisnost koriπtenja svoje slo-
bode, ometaju njegov razvoj. Dijete mora
biti poπtovano, mora mu se priznati pravo
na osobno vienje i dati moguÊnost izbo-
ra.
48
Znanje o vrijednostima, karakteru i
emocionalnoj inteligenciji je jedno, ali ka-
ko roditelji pomaæu djeci od razmiπlja-
nja do djelovanja? Kako pomaæemo svo-
joj djeci primijeniti ove imenice: veliko-
duπnost, ljubaznost, promiπljenost, os-
jetljivost, oprost i suÊut — u akcijske gla-
gole? Djeca neÊe steÊi emocionalnu inte-
ligenciju ili dobar karakter ako upamte
pravila i propise. Popis vrijednosti i vrlina
bit Êe tako brzo zaboravljen kako je brzo
i nauËen; ali kad ih djeca, nakon πto su
ih nauËila, i usvoje, onda one postaje di-
jelom njih. Kad su vrijednosti usvojene,
one postaju dobro, postaju prepoznatljiv
dio identiteta vaπega djeteta.
Da bi postigli uspjeh, roditelji moraju
razumjeti nekoliko iskaza i primijeniti ih
na odnos prema svome djetetu. Kao rodi-
telji, morate prvo i najvaænije razumjeti
da je poπtovanje sræ moralnosti — poπto-
vanje prema sebi, prema drugima i pre-
ma Stvoritelju svemira. Kao roditelji, mo-
49
rate poπtivati svoju djecu i zauzvrat oËe-
kivati da ona poπtuju vas. Ako æelite po-
dizati odgovornost djece koja imaju vaπe
vrijednosti, morate se odnositi prema nji-
ma kao prema ljudskim biÊima.
Roditelji, upamtite da djela govore
glasnije od rijeËi. Djeca promatraju sve
πto njihovi roditelji rade. Ona to pamte
i kasnije oponaπaju kako njima znaËajni
odrasli to Ëine u æivotu, πto rade i kako
se ophode prema onima oko sebe. Uzo-
rak/model vrlo je uËinkovit uËitelj. Ali
upamtimo, (naπe) modeliranje nije savr-
πeno. To je pokazivanje vaπeg posveÊe-
nja moralnim idealima ili krπÊanskim
idealima. Takoer je modeliranje ono πto
kao moralni ljudi radite kad pogrijeπite,
i u tom sluËaju kaæete da vam je æao.
Modeliranje je i kad govorite svojoj dje-
ci o svojim borbama da æivite na naËin
koji vjerujete.
Ako ste krπÊani, onda vjerujete u Kri-
sta, i onda je vama najvaænije pokazati
50
svojoj djeci svojim æivotom kako je Krist
æivio kad je hodio Zemljom.
Roditelji se moraju potruditi da nji-
hove vrijednosti budu vidljive i da se
Ëuju. Kao πto stariji znaju reÊi: “Moramo
ne samo raditi ono πto propovijedamo,
nego i propovijedati ono πto radimo.” Dje-
ca trebaju naπe rijeËi kao i naπa djela.
Za najbolji uËinak ne samo da moraju biti
poduËavana vrijednostima, veÊ moraju
znati razloge i vjerovanja koja stoje iza
njih. Roditelji trebaju voditi, poduËava-
ti, sluπati i savjetovati.
UËinite ljubav temeljem na kojemu
gradite svako podruËje vaπeg odnosa sa
svojim djetetom ili djecom. U Bibliji No-
voga zavjeta stoji:
Bog je ljubav.
(1. Poslanica Ivanova 4,16)
Boæja ljubav je ona koju odraæavamo
prema svojoj djeci. Djeca trebaju biti uko-
51
rijenjena i utemeljena u ljubavi, vrsti lju-
bavi kojom nas Bog daruje, koja je be-
zuvjetna. Vrsti ljubavi koja niπta ne tra-
æi zauzvrat. Ta vrsta ljubavi pomaæe na-
πoj djeci razviti pozitivan stav o sebi, osje-
Êaj vrijednosti, unutarnju snagu. Ta je lju-
bav o kojoj govorimo aktivna, a ne pasiv-
na.
U roditeljstvu, ljubav se otkriva kao
usmjerena pozornost, vrijeme, potpora,
povezanost, koja pokazuje granice (raz-
graniËenja, dokle “da” i kada “ne”) i pre-
danost. To je, u osnovi, aktivna ljubav
koja vas povezuje s vaπom djecom. Ta
vrsta ljubavi pouËava djecu da vole sebe
i da vole druge. Djeca — ili odrasli — koja
se ne osjeÊaju voljena, imaju puno pro-
blema voljeti sebe i, kao posljedicu, imaju
problema voljeti druge. Djeca trebaju zna-
ti da ih Ëujemo i da su nam dovoljno va-
æna da posvetimo punu pozornost ono-
me πto æele reÊi. To Ëini da se osjeÊaju
voljenima.
52
Ne postoji neki put-preËac u rodite-
ljstvu, ne Ëak ni za prezauzete roditelje.
Kvaliteta vremena ne nadoknauje mini-
malnu koliËinu vremena. Zdrave obitelji
imaju svoj raspored, koliko god bio pre-
trpan i uæurban, da zajedno provode vri-
jeme jeduÊi, radeÊi i igrajuÊi se. Osnova
je sljedeÊa: za roditeljstvo treba vreme-
na.
Roditelji moraju poticati stav “Ja to
mogu” ohrabrivanjem svoje djece na stva-
ranje inovacija. Morate nauËiti proslaviti
uspjeh, a isto tako osvrnuti se na neus-
pjeh, koji nas jednostavno treba pouËiti
da uvidimo πto ne valja. Dijete, koje
prima daleko viπe pohvala i razumijevanja
nego kritika i ukora, sazrijevat Êe i ima-
ti pozitivno miπljenje o sebi. Roditelji koji
pruæaju potporu svojoj djeci pomaæu im
da razviju ispravan stav prema sebi, da
budu sposobna, kao osobe koje se mogu
zaloæiti za ono πto je ispravno i kojima
nije potrebno odobrenje vrπnjaËke sku-
53
pine po svaku cijenu. Djeca koja osjeÊaju
potporu (u zauzimanju stavova) manje
su podloæna negativnom vrπnjaËkom pri-
tisku.
Budimo sigurni, ljubav i ograniËenja
idu zajedno. Ta su dva Ëimbenika naj-
znaËajniji pokazatelji vrste roditeljstva
koja u djeci izgrauje stav da trebaju
usvojiti vrijednosti svojih roditelja te Êe
ona najvjerojatnije steÊi sposobnost us-
postave toplih, pozitivnih odnosa i s dru-
gima. U konaËnici, djeca trebaju povrh
svega znati da viπe niπta ne smiju reÊi
ili uËiniti πto ih moæe izbaciti iz kruga
roditeljske ljubavi. Kad roditelji poloæe
temelj za pozitivan i zdrav razvoj u æivotu
svoje djece, tada Êe ona imati najbolju
priliku postati osobe kakve Bog æeli da
budu.
Vaπe dijete, ili djeca, bit Êe u moguÊ-
nosti izabrati ono πto je ispravno kad bu-
de vrijeme za teπke odluke; ona neÊe biti
lako poljuljana miπljenjem drugih. Ne
54
samo da Êe otkriti da im snaæan lik za-
jedno s emocionalnom inteligencijom
osobno koristi, veÊ Êe im takoer biti od
koristi u obitelji, crkvi i druπtvu u cjelini
jer im je bila dana osnovna graevina za
æivot, koji Êe biti sadræajan i zdrav.
55
4Stijena ili pijesak?
Za nedavna posjeta Obali SlonovaËe,
u Africi, radi seminara za rukovoenje,
naπ let iz Parisa (Sjedinjene AmeriËke Dr-
æave) za Abidjan kasnio je nekoliko sati.
Kako je planirano, trebali smo stiÊi sat
prije ponoÊi, a kaπnjenje je znaËilo da
Êe naπ vozaË koji dolazi u zraËnu luku
imati vrlo dugu noÊ i rano jutro.
Da sve bude joπ gore, umjesto da
nadoknadimo vrijeme — πto se Ëesto do-
gaa s mnogim zakaπnjelim letovima —
naπ odlazak u Ouagadougou, glavni grad
Burkine Faso, postao je moÊna mora. Pu-
tnika koji se ukrcao u Parisu (SAD), i kre-
nuo prema Abidjanu, nije bilo moguÊe
pronaÊi, πto je izazvalo zabrinutost kod
posade i dodatno odgodilo naπ dolazak
u Abidjan. Ta nas je nova Ëinjenica za-
56
brinula, jer smo se pitali hoÊe li naπ vo-
zaË, kojeg ne poznajemo i nikad ga nismo
sreli, i dalje Ëekati u zraËnoj luci kad sti-
gnemo u sitne sate.
Na naπe zadovoljstvo, ovaj dogaaj
ima sretan zavrπetak. Uvjereni smo da je
to bilo zato πto je netko ulio velike vrijed-
nosti u Charlesa, naπeg vozaËa. On je tog
dana na djelu pokazao poπtenje, Ëast i
zadivljujuÊu radnu odgovornost.
Charles je bio na aerodromu spreman
za upoznavanje s nama kao da je sredi-
na popodneva. Vrlo ljubazna i ugodna dr-
æanja, odvezao nas je sigurno u smjeπtaj
u tri sata ujutro. Nema nikakve sumnje
da je Charlesov lik bio nazidan na temelju
koji su osigurali njegovi roditelji ili skr-
bnici, i da se njegov vlastiti odnos odræao
prema vrijednostima πto ih je nauËio kao
dijete.
Isus je, prema Evanelju po Mateju
7,24-27 u Propovijedi na Gori, izjavio slje-
deÊe:
57
Svatko tko sluπa ove moje rijeËi
i izvrπava ih moæe se usporediti
s mudrim Ëovjekom koji
svoju kuÊu sagradi na litici.
Udari pljusak, navaliπe potoci,
puhnuπe vjetrovi i jurnuπe na
kuÊu, ali se ona ne sruπi,
jer je sagraena na litici.
Naprotiv, svatko tko sluπa
ove moje rijeËi, a ne izvrπava ih,
moæe se usporediti
s ludim Ëovjekom
koji svoju kuÊu sagradi na pijesku.
Udari pljusak, navaliπe potoci,
puhnuπe vjetrovi i nasrnuπe
na tu kuÊu i ona se sruπi.
I velika bijaπe njezina ruπevina.
Ovim rijeËima zakljuËeno je Isusovo
izlaganje o etici Boæjeg kraljevstva i Nje-
govim oËekivanjima od onih koji Êe biti
Njegovi sljedbenici i svih koji Êe odlu-
58
Ëiti æivjeti ustrajan æivot temeljen na vje-
Ënim vrijednostima.
Istina, istovjetna opasnost postoji i
danas. Toliko ih uzima zdravo za gotovo
da su dobri ljudi, Ëak krπÊani, jer podr-
æavaju odreena duhovna uvjerenja. Ali
oni nisu usvojili u svoj svakodnevni æi-
vot vrijednosti koje su pronaπli u Isuso-
vom nauku. I, zato πto nisu istinski vje-
rovali u ta temeljna naËela za æivot, ute-
meljena na dobrom moralu, oni nisu
primili ni silu ni milost koja dolazi kroz
njihovu privræenost da Ëine ono πto Bog
traæi, kako bi osigurali veÊu sreÊu u svom
æivotu.
Vrlo zanimljivo: obiteljski æivot i krπ-
Êanski æivot ne razlikuju se odviπe kad
se promatraju sa sliËnog glediπta. Znati
πto Bog oËekuje i Ëiniti πto Bog traæi dvije
su posve razliËite stvarnosti.
U srcu Propovijedi na Gori istaknuta
je velika svetost braka. U Evanelju po
Mateju 5,27.28 stoji:
59
»uli ste da je reËeno starima:
‘Ne Ëini preljuba!’
A ja vam kaæem da je svaki
koji s poæudom pogleda
(tuu) æenu veÊ — u svom srcu —
s njom uËinio preljub.
Pisac Biblije dalje objaπnjava namjeru
teksta u 32. retku potvrujuÊi:
A ja vam kaæem:
Svaki onaj koji otpusti svoju æenu
— osim zbog bludniπtva —
navodi je na preljub,
i koji se oæeni
takvom otpuπtenicom,
Ëini preljub.
PozivajuÊi se na vrijednost svakog
zdravog braka, apostol Pavao izjavljuje
pod boæanskim nadahnuÊem u Prvoj po-
slanici KorinÊanima 13,1-8 sljedeÊe:
60
Kad bih ljudske i aneoske
jezike govorio, a ljubavi ne bih
imao, bio bih mjed πto jeËi,
ili cimbal πto zveËi.
Kad bih imao dar proricanja
i znao sve tajne i sve znanje;
kad bih imao puninu vjere,
tako da bih brda premjeπtao,
a ljubavi ne bih imao, bio bih niπta.
Kad bih na hranu siromasima
razdao sve svoje imanje,
kad bih tijelo svoje predao da se
saæeæe, a ljubavi ne bih imao,
niπta mi koristilo ne bi.
Ljubav je strpljiva, ljubav je
dobrostiva, ljubav ne zavidi,
ne hvasta se, ne oholi se.
Nije nepristojna, ne traæi svoje,
ne razdraæuje se,
zaboravlja i praπta zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini.
61
Sve ispriËava, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi.
Ljubav nikad ne prestaje.
Mnogi su danas zaboravili da je brak
uspostavio Bog, i to u samom poËetku
ljudske povijesti, kao boæansku ustano-
vu najveÊe vaænosti, kad je prema Knji-
zi Postanka 2,18 objavio:
Nije dobro da Ëovjek bude sam:
naËinit Êu mu pomoÊ da
bude kao πto je on.
Nekoliko redaka dalje Bog kaæe:
Stoga Êe Ëovjek ostaviti oca
i majku da prione uza svoju æenu,
i bit Êe njih dvoje jedno tijelo.
(redak 24.)
Da ne bi tko pomislio da je to sta-
rozavjetni pojam koji se danas viπe ne
62
odnosi na nas, Biblija u Novom zavjetu
ovu misao ponavlja tri puta: u Evanelju
po Mateju 19,5, u Evanelju po Marku
10,7.8 i u Poslanici Efeæanima 5,31, kako
bi Boæja namjera o braku kao najblis-
kijem, najintimnijem odnosu koji bi lju-
di trebali imati bila posve jasna. Ovi dije-
lovi Biblije ispunjeni su nepobitnim do-
kazima, ukljuËujuÊi stvarnost da su muæ
i æena spomenuti samo u jednini, a ne
u mnoæini. Normativna je biblijska zapo-
vijed da brak treba ostvarivati izmeu
jednog muπkarca i jedne æene, jer u Prvoj
poslanici KorinÊanima 7,2 kaæe:
Ali zbog pogibli od bludnosti
neka svaki ima vlastitu æenu
i svaka vlastitog muæa.
Sve πto je viπe ili manje od ovoga
ljudska je tvorevina i protivi se uzorku
koji je Bog uspostavio u Edenu. Teπko
je svakako i previdjeti tu pojedinost da
63
je Boæja namjera bila da brak traje zau-
vijek.
Neosporno je da je Bog stvorio brak
i obitelj na blagoslov i radost ljudskih
biÊa. Jedinstvo spomenuto u Knjizi Po-
stanak 2,24 trebalo je ukloniti usamlje-
nost koju je Ëovjek osjetio, πto je zabilje-
æeno u Knjizi Postanka 2,18.19. Ovo je-
dinstvo bilo je zamiπljeno kao neπto uis-
tinu dobro.
Pa ipak, sve πto je Bog stvorio za na-
πe dobro, zlo nastoji uniπtiti. To zlo —
potaknuto Sotonom — Ëini se da se us-
pjelo progurati i nametnuti uz pomoÊ
mnogih muæeva i æena koji su u cijelo-
sti zaboravili Boæji cilj za brak.
Dok razmatrate Ëvrsta naËela mora-
la i pristojnosti o kojima svjedoËi mudrost
biblijske knjiæevnosti, morate se zapitati
gradite li svoj brak i obitelj na litici ili
na pijesku. Ako samo dobro govorite, ali
tako i ne Ëinite, da li se jednostavno zava-
ravate i gubite radost, mir i blagoslove
64
koje Bog æeli da imate u svom braËnom
i obiteljskom æivotu?
I ako zaboravljamo da je Boæje stva-
ranje savrπeno i uËinjen za naπu dobro-
bit, vaæno je da sami odluËimo otiÊi k
Njemu kako bismo od Njega nauËili i od
Njega dobili pomoÊ da ostvarimo Njegove
planove za naπ æivot. BuduÊi da je sva-
ka kriza u braku i obitelji i duhovna kriza,
ona moæe biti prevladana samo Boæjom
silom. Kad provedete u æivot uËenje koje
vam je On ostavio da ga slijedite, svoj
braËni i obiteljski odnos gradite na Ëvr-
stom temelju, a ne na pijesku. Takoer
znamo da je svaka kriza u braku i obitelji
prilika za rast; i danas vam je prilika za
rast.
Da biste imali sjajan brak i obitelj,
vaæno je imati odliËnu komunikaciju u
odnosima. ObiËno propuπtamo ostvariti
vrsnu komunikaciju zbog navika koje smo
razvili u naπim obiteljima ili prema svom
porijeklu. Mi sebi dajemo moralno do-
65
puπtenje kad kaæemo: “To sam ja; voli
me ili ostavi. Ja sam dobra osoba. Volon-
tiram hraneÊi beskuÊnike i doprinosim
mnogim dobrotvornim ustanovama.”
Vratimo se Isusovim uËenjima spo-
menutima u Propovijedi na Gori:
Svatko tko sluπa ove moje rijeËi
i izvrπava ih moæe se usporediti
s mudrim Ëovjekom koji
svoju kuÊu sagradi na litici.
(Evanelje po Mateju 7,24)
Stoga, ako se vaπi odnosi u braku i
obitelji ne razvijaju dobro, πto moæete
promijeniti u svom uobiËajenom pona-
πanju da biste mogli biti na blagoslov
svom supruæniku i obitelji? Ako mislite
da je to jako teπko promijeniti, sjetite se:
s Bogom je sve moguÊe, i On Êe vam
pomoÊi ako æelite æivjeti bolji æivot s ob-
zirom na vaπe odnose.
66
Da biste gradili svoje braËne i obi-
teljske odnose na litici, trebali biste uvesti
u praksu etiËka uËenja Isusa Krista, umje-
sto da gradite svoje obiteljske odnose na
pijesku svojih osobnih miπljenja ili onih
koje nudi labavi moral naπeg vremena.
67
5Postanite prisni
saveznici
Prije nekoliko godina naiπli smo na
misao nepoznatog pisca koja glasi: “Vjen-
Ëati se lako je. Ostati u braku teæe je.
Ostati sretno oæenjen cijeli æivot moæe
se smatrati veÊ lijepom umjetnoπÊu.”
Nije nuæno biti genij da se prihvati
stvarnost takvog iskaza. Ako dobro po-
gledate ljude oko sebe, one s kojima se
susreÊete svakoga dana, brzo Êete uoËi-
ti koliko je taj iskaz istinit.
»ak ako ste stupili u brak prije sa-
mo nekoliko mjeseci, veÊ ste iskusili ko-
liko je to izazovno ostati oæenjen/udana,
a kamoli ostati sretno oæenjen/udana. Da-
kle, kako razvijate i odræavate intimne
veze sa supruænikom i kako postajete sa-
veznici?
68
Kad ovdje spominjemo intimu, to
nije ono kako veÊina ovu rijeË razumije.
Intimnost o kojoj govorimo bliskost je
koju svaki braËni par treba razviti — emo-
cionalno, financijski, duhovno i intelek-
tualno. Dakako, i tjelesna intimnost je iz-
nimno vaæna u braku, no ako braËni par
ne iskusi intimnost u πirem smislu o kojoj
govorimo u ovom poglavlju, moæda ni-
kada neÊe iskusiti ni tjelesnu intimnost
potrebnu za trajno razdoblje (“na duge
staze”).
Prije viπe godina pronaπli smo u rje-
Ëniku ovu definiciju pojma intimnost u
braku: “Ljubavna veza, Ëiji su lanci sasta-
vljeni od obostrane brige, odgovornosti,
povjerenja, otvorene komunikacije o pa-
dovima i osjeÊajima, kao i neskrivene raz-
mjene informacija o znaËajnim dogaa-
jima.”4
Definicija rijeËi saveznik jednostav-
na je: “osoba koja se udruæuje ili pove-
zuje s drugom osobom meusobnim od-
69
nosom, kao πto je sliËnost ili prijatelj-
stvo”. Pronaπli smo i druga znaËenja koja
opisuju savezniπtvo: “formalno se ujedi-
niti, kao: sporazumom, savezom, brakom
ili sliËno tomu”. Stoga se ovo poglavlje
bavi razvojem bliskosti supruænika i sma-
tra vas jedinstvenom cjelinom. Osobe u
braku, koje su u savezniπtvu, vrlo su po-
vezane emocionalno, financijski, duhovno
i intelektualno; imaju sklonost meuso-
bno se podupirati kad se suoËe s izazo-
vom vanjske sile ili osobe.
Ellen G. White, plodna spisateljica
devetnaestog i s poËetka dvadesetog sto-
ljeÊa, piπe: “Bez obzira kako su paæljivo
i mudro stupili u brak, malo je braËnih
drugova potpuno ujedinjeno odmah po-
slije vjenËanja. Prava braËna zajednica
nastaje tek u godinama koje dolaze.”5
4 Wright, H. Norman. 1995. The Secrets of
a Lasting Marriage. Regal Books. Ventura, CA.5 White, G. Ellen. 2018., Temelji sretnog do-
ma. Znaci vremena. Zagreb.
70
Istina o braku je da Êe, bez obzira
koliko dugo se dvoje poznavali prije nego
πto su se vjenËali, ili koliko su izgledali
bliski, jer smo svi greπnici i u osnovi
sebiËni, braËni odnos prirodno dovesti
do stanja otuenosti i razdvojenosti. Me-
utim, dobra vijest je da muæ i æena mo-
gu postati iskreni, intimni saveznici. Naπ
brak moæe rasti. Imamo moguÊnost iz-
bora. Moæemo nauËiti kako æivjeti s onim
πto je pogreπno — πto neumitno vodi u
prijezir, ogorËenost i izolaciju, ili se mo-
æemo boriti da imamo sjajan brak.
Najbolji izbor moæemo ostvariti u
nastojanju da postanemo intimni savez-
nici ako se svakog dana Boæjom snagom
namjerno poveæemo jedno s drugim. Bu-
duÊi da je brak bio Boæja zamisao, a On
je æelio da nam brak bude blagoslov za
naπe obitelji, naπe susjedstvo i svijet, mo-
ramo mu vjerovati da Êe nam pruæiti æelju
i snagu da razvijemo dobrotu i strpljivost,
πto Êe rezultirati sjajnim brakom.
71
Nakon svega, Biblija u Novom zavjetu
u Evanelju po Mateju 19,26 izjavljuje:
Ljudima je ovo nemoguÊe,
a Bogu je sve moguÊe.
Dakle, moramo se nauËiti oslanjati
na Boga kako bi nam On mogao pomoÊi
da imamo takvu vrstu braka kakvu On
æeli da je imamo.
GledajuÊi dalje na tu biblijsku defi-
niciju intimnosti — o bliskosti o kojoj go-
vorimo — u Bibliji Staroga zavjeta u Knjizi
Postanak 2,25 Ëitamo:
I bijahu oboje nagi
— Ëovjek i njegova æena —
ali ne osjeÊahu stida.
Ta je nagost daleko viπe nego samo
tjelesna golotinja — to je i emocionalna,
financijska, duhovna i intelektualna ot-
krivenost. Biti intimni saveznici, dakle,
72
znaËi biti tako emocionalno, financijski,
duhovno i intelektualno povezan sa svo-
jim braËnim drugom da si “nag i ne os-
jeÊaπ stida”. Ovo razumijevanje nagosti
znaËi ne imati niπta skriveno izmeu tebe
i tvog braËnog druga (ponaπaπ se samo
iskreno i poπteno). Tako, buduÊi da si
emocionalno, financijski, duhovno i in-
telektualno nag, znaËi da nemaπ niπta skri-
veno pred svojim braËnim drugom jer
ste otvoreni jedno prema drugom, a πto
moæe biti samo kad ste razvili meusobno
povjerenje. U osnovi, to znaËi da imate
povjerenja jedno u drugo, da se moæete
pouzdati jedno u drugo, πto se dogaa
samo kad ste odluËili biti intimni savez-
nici.
Ovo nas upuÊuje na Boæju namjeru
s brakom, o kojoj Ëitamo u Bibliji, u No-
vom zavjetu, u Evanelju po Mateju 19,6:
Prema tome, oni nisu viπe dva,
nego jedno tijelo.
73
Dakle: πto je Bog sjedinio,
neka Ëovjek ne rastavlja!
Jedinstvo, jednost, o kojoj kao o tajni
piπe Biblija u Knjizi Postanka, prema Bi-
bliji Novoga zavjeta (Prva poslanica Ko-
rinÊanima 7,2),6 muæa i æenu udruæuje
te se oblikuje novi identitet. Pa ipak, to
ne znaËi da jedna osoba postaje podre-
ena osobnoπÊu druge. Umjesto toga, dvi-
je su razliËite osobe, s vlastitom indi-
vidualnoπÊu, s vlastitim æeljama i sklo-
nostima, odluËile postati “mi”. Stoga, kad
jedno od njih pati, i druga strana pati.
I kad je jedno od njih sretno, i druga je
strana takoer sretna. Jer, oni su odlu-
Ëili postati intimni saveznici.
Postoji nada za danaπnje obitelji samo
kad meu njima postoji jasno razumi-
6 Ipak, zbog spolnog nemorala, svaki mu-
πkarac neka ima svoju æenu, a svaka æena neka
ima svoga muæa.
74
jevanje onoga πto uzrokuje razdvajanje
i otuenost u braku, tako da se osobe
u braku mogu kloniti takve vrste pona-
πanja. Ono πto znamo, πto je zasnovano
na istraæivanju braka jest: postoje pre-
preke jedinstvu (jednosti), koja je nuæna
meu supruænicima kako bi postali bli-
ski saveznici.
Meu preprekama intimnosti govo-
rimo o ponaπanju kao πto su:
(1) samozaπtita i strah
od odbacivanja;
(2) grijeh i sebiËnost;
(3) nedostatak znanja.
Zbog svega πto su mnogi od nas is-
kusili tijekom odrastanja, skloni smo se
zaπtititi zbog straha od odbacivanja kad
god netko ima drukËije miπljenje od nas.
To je znak nesigurnosti. Takvo je pona-
πanje, naæalost, vrlo uËestalo u braku. Na-
ravno, veÊ smo spomenuli Ëinjenicu da
75
smo svi greπnici. Ta stvarnost ima svoje
korijene u sebiËnosti. Æelimo da stvari
budu baπ takve kakve smo ih mi zamislili
da budu, jer smo mi tako odredili. To
stvara poteπkoÊu da budete u bliskoj vezi
s drugom osobom, koja moæe ukazivati
na to da radite suprotno onome πto biste
vi htjeli uËiniti. Napokon, jednostavno
nam nedostaje potrebno znanje za odræa-
vanje intimne veze. Ne znamo kako us-
pjeπno komunicirati. Ne znamo kako ri-
jeπiti sukob. Ne znamo kako stvoriti blis-
kost u naπim odnosima. Dakle, nemoguÊe
je da postanemo intimni saveznici kad
postoje ove prepreke u naπoj braËnoj ve-
zi.
Postati intimni saveznici znaËi pri-
hvatiti sljedeÊe sastavnice u vaπoj braË-
noj vezi:
Prvo, jedinstvo (jednost), koje pred-
stavlja svijetlo iskustvo o kojem govori
Biblija. To je ugovor o emocionalnom,
76
financijskom, duhovnom, intelektualnom
i fiziËkom jedinstvu, πto svaki uspjeπni
brak treba imati.
Drugo, stalnost, koja je opredjelje-
nje/odanost svom braËnom drugu u bra-
ku “dok nas smrt ne rastavi”. To ne znaËi
da vas Bog ne voli ako ste trenutno raz-
vedeni. Bog vas voli, bez obzira na vaπ
braËni status. Ali, Bog mrzi rastavu, jer
razdvaja i povreuje ljude. Zlostavljanje
i nevjera takoer ubijaju trajnost braka.
Dakle, njih se mora izbjeÊi po svaku ci-
jenu da biste uæivali u braËnoj vezi koju
je Bog zamislio da je trebate imati.
TreÊe, otvorenost, πto znaËi da treba
biti transparentan pred svojim braËnim
drugom. To je veza u kojoj nema stida.
To je okruæje sigurnosti i njege jer i muæ
i æena jasno razumiju da su u jednom
“timu” i da nemaju πto skrivati jedno pred
drugim.
77
Postati intimni saveznici znaËi doni-
jeti odluku da budete strpljivi i ljubazni
prema svom braËnom drugu i da πtitite
jedno drugo od nekog i svakog stranog
mijeπanja koje umanjuje ili razara vaπ od-
nos. Biti bliski saveznici znaËi hraniti raz-
miπljanje svakoga dana, tako da vaπa bra-
Ëna veza moæe donositi sreÊu, ispunjenost
i zadovoljstvo.
To je vrsta braËne veze koju svako-
me æelimo.
78
6Razgovarajte ljubazno
Ljudi koji namjerno dobro komuni-
ciraju sa svojim najmilijima, doæivljavaju
sjajne obiteljske odnose. Ako mislite o
ljudima koje doista volite u svojoj obitelji,
jednostavno Êete priznati da su to oni
koji svojim naËinom govora i sluπanja Ëi-
ne da se osjeÊate dobro. Naπ nam je pri-
jatelj, koji svakog dana pretrËi sedam,
osam kilometara, ispriËao dogaaj kad se
pridruæio skupini rekreativnih trkaËa iz
svog susjedstva. Kad se jednoga dana vra-
tio s trËanja, bio je uzbuen zbog Ëinje-
nice da je u drugom dijelu staze utro-
πio manje vremena nego za prvi dio. Bu-
duÊi da je brinuo o tome da se vrati u
dobru formu i bude zdraviji, dobro je
osjeÊao svoje poboljπanje u trËanju, i kad
se vratio kuÊi, spomenuo je to svojoj su-
79
pruzi. Bez promiπljanja ona je ispalila:
“Razlog πto si bræe trËao u drugom dijelu
rute je u tome πto je veÊina staze bila
ugaæena i iπao si po tragu.”
Oh ne! Naπ prijatelj se osjeÊao kao
da ga je netko udario πakom u trbuh.
Umjesto da primi potporu koju je oËe-
kivao od svoje supruge — poslije sveg
napora koji je uloæio u tjelesne vjeæbe
osjeÊao je da je njezin odgovor loπ i ne-
smotren.
Nema sumnje, ljudi izgovore i daleko
bolnije rijeËi. Meutim, poπteno je pita-
ti: “Je li trebala to reÊi?” Je li njezina opa-
ska ispravna ili ne, ne mijenja na stvari.
Ono πto znamo jest da niπta pozitivno
ne proizlazi iz takve vrste reagiranja.
Ako æelite da vaπi obiteljski odnosi
budu zdravi i pozitivni, morate nauËiti
komunicirati ljubazno.
Kad kaæemo ljubazno, govorimo o
duhovnom pristupu koji se odnosi na ne-
zasluæenu naklonost i ljubav koju su ljudi
80
primili od Boga. Boæju ljubaznost i milost
ne zasluæujemo. Na isti naËin Bog nam
praπta naπe nedostatke Ëak kad to nismo
zasluæili. Komunicirati ljubazno i milo-
stivo znaËi govoriti nekome na naËin koji
nisu zasluæili.
U Bibliji Staroga zavjeta, u Mudrim
izrekama 25,11 piπe:
RijeËi kazane u pravo vrijeme,
zlatne su jabuke
u srebrnim posudama.
To je naËin kako obitelj moæe zaje-
dno stvarati mir i sreÊu koristeÊi rijeËi
kao dragocjeni dar od zlata i srebra, koji
mogu darivati jedni drugima svakoga da-
na, Ëak kad naπi voljeni to nisu zasluæili.
Imate li koga u svojoj obitelji koga se sad
prisjeÊate, prema kome biste se u svojoj
komunikaciji mogli/trebali obraÊati lju-
bazno/milostivo? Ovo je jednostavno pi-
tanje za veÊinu od nas, jer veliki posto-
81
tak svjetskog stanovniπtva ima razmjer-
no teπke meusobne odnose.
U ranijem poglavlju spomenuli smo
miπljenje dr. Stephena R. Coveya, koje
poziva na “proaktivnost” radi uËinkovi-
tog komuniciranja. Ta zamisao ohrabruje
ljude da æive, kako on to naziva, u svom
“krugu pod nadzorom”, umjesto u svom
“krugu bez nadzora”. Kad æivite u svom
krugu pod nadzorom, tada provodite
veÊinu svog vremena nad osobom koju
jedino i stvarno moæete nadzirati, a to
ste — vi. A to je suprotno onome: æivjeti
veÊinu svog æivota u svom krugu bez
nadzora, a to znaËi da ljudi veÊinu svog
æivota provode nastojeÊi nadzirati druge.
Ljudi koji su proaktivni æive svoj æivot
u svom krugu pod nadzorom i viπe su
skloni komunicirati ljubazno, u odnosu
na one koji provode svoj æivot u svom
krugu bez nadzora.
Istina je da ne moæete nadzirati svog
braËnog druga, svoju djecu, svoju braÊu
82
i sestre, svoje roditelje ili svoje roake.
Vi istinski moæete nadzirati samo sebe.
Zato, kad vam netko kaæe neπto πto nije
naroËito lijepo, umjesto da troπite svoje
snage da promijenite njega/nju, daleko
je korisnije upotrijebiti to vrijeme u ra-
zvijanju svog mirnog i ljubaznog od-
govora. Kako je ranije spomenuto, izme-
u onoga πto vam je netko rekao i vaπe-
ga odgovora, postoji prostor/stanka. Zato,
prije nego πto odgovorite, sjetite se ove
tri vaæne rijeËi: stanka, razmisli i odaberi.
Kad nam netko kaæe neπto πto ne vo-
limo, skloni smo odgovoriti brzo, istom
mjerom. Ali ako komuniciramo ljubazno
— na naËin na koji nisu zasluæili odgovor,
vi trebate biti proaktivni, trebate æivjeti
u svom krugu nadziranja; naËinite stan-
ku, tako da imate vremena duboko udah-
nuti, prije nego πto biste rekli neπto πto
Êe prouzroËiti istu bol ili pogorπati odnos.
U tom prostoru — prije nego πto odgo-
vorite — takoer trebate razmisliti o ono-
83
me πto neÊete reÊi i o onome πto Êete
reÊi, da bi se stanje poboljπalo. KonaËno,
trebate odabrati ispravan odgovor. Taj
ispravan odgovor je jedini koji Êe “spu-
stiti loptu na zemlju”, umjesto “dolije-
vanja ulja na vatru”. To znaËi upotrijebiti
rijeËi kao dar od zlata i srebra.
Osobe koje malo razmiπljaju o izgra-
dnji zdravih obiteljskih odnosa æive u
svom krugu bez nadzora. Umjesto da na-
prave paæljiv odabir kakav Êe odgovor uz-
vratiti svojim Ëlanovima obitelji, oni op-
tuæuju druge za poËetak svae i osjeÊa-
ju da su u pravu osuivati druge. Ove
osobe reagiraju na reaktivan naËin, um-
jesto da izaberu djelovati na proaktivan
naËin. One ne ostavljaju prostora izmeu
onoga πto netko kaæe i njihovog odgo-
vora i ne razmatraju posljedice koje Êe
njihov odgovor ostaviti na odnose. Oni,
dakle, nemaju stanku, ne razmiπljaju i ne
donose dobar odabir za zdrave odnose
s Ëlanom obitelji o kojem je rijeË.
84
Ljudi nam Ëesto kaæu da je jako teπko
biti paæljiv i ne povrijediti osjeÊaje svojih
dragih. Oni kaæu da takva paænja nije uo-
biËajena. Njihovi najbliæi trebaju jedno-
stavno prestati biti tako osjetljivi. Taj Êe
se osjeÊaj povrijeenosti neizbjeæno do-
goditi kad komuniciramo s drugima.
Iako je to na neki naËin istina, obi-
teljski odnosi, kao i drugi odnosi, sliËni
su voænji automobilom. Kad je na sema-
foru crveno svjetlo, mi stanemo. Ono πto
bi bilo prirodno je nastaviti voziti, kako
bismo bræe i bez ometanja stigli do odre-
diπta. BuduÊi da nismo sami u prometu
na cestama gradova i sela gdje æivimo,
trebamo biti paæljivi i podijeliti cestu s
ostalim sudionicima u prometu, koji voze
u suprotnom smjeru.
Semafori predstavljaju pomoÊ svim
vozaËima, kako bi sigurno stigli na æelje-
no odrediπte. Ako smo dovoljno strpljivi,
svi imamo moguÊnost stiÊi tamo kamo
smo naumili. Ako nismo paæljivi i ne uva-
85
æavamo znakove na semaforu na vaænim
raskriæjima, najvjerojatnije Êemo udariti
u neki automobil, vjerojatno povrijediti
sebe i druge, Ëak moæda prouzroËiti teæak
sudar zbog nepaænje i neozbiljnosti.
Obiteljski odnosi spadaju u vrlo lom-
ljivu robu, i razgovore koje vodite u tim
odnosima treba voditi s najveÊom paæ-
njom. Ako ste skloni biti paæljivi i nje-
govati odnose u svojoj obitelji, predloæeni
Êe vam odabiri pomoÊi da svoje odnose
dræite sigurnima i izbjegavate prouzroËiti
povrijeene osjeÊaje koji mogu dovesti
i do svrπetka bliskog odnosa.
Dakle, kakva je odgovornost supru-
ga s povrijeenim osjeÊajima? Daje li mu
Ëinjenica, da mu je æena rekla neπto πto
mu nanosi bol, pravo da joj kaæe neπto
kako bi i on nju povrijedio? Naravno, ne.
Zapravo u tome je njegova prednost da
komunicira s njom ljubazno, da odgovori
svojoj supruzi na takav naËin koji ona
ne moæe odbaciti. To je pravi smisao lju-
86
baznosti. Ovdje njezin suprug treba po-
kazati da æivi u svom krugu koji moæe
nadzirati i da æeli suraivati. Tu je tre-
nutak kad taj suprug treba naËiniti stan-
ku, promisliti i odabrati ispravan odgo-
vor, i tako odræati svoj braËni odnos zdra-
vim i jakim, bez obzira πto je izrekla nje-
gova supruga.
Istina je, jer smo svi samo ljudi, Ëak
i ako nismo imali namjeru povrijediti ne-
koga od Ëlanova u svojoj obitelji, vjero-
jatno Êemo neπto reÊi ili uËiniti πto Êe
im prouzroËiti patnju. Kad se to dogodi,
na nama je red da se ispriËamo, a za nju
je to prilika da æivi u svom krugu koji
moæe nadzirati i preuzme odgovornost
za ono πto je uËinila, umjesto da krivi
drugu osobu da je preosjetljiva.
U tom sluËaju njegova supruga moæe
reÊi da joj je æao πto je prouzroËila emo-
cionalnu bol svom suprugu, iako to nije
bila njezina namjera. To je trenutak kad
njegova supruga treba odluËiti da uËini
87
stanku, promisli i odabere ispravan odgo-
vor i tako pomogne izgradnji jaËeg i zdra-
vijeg odnosa sa svojim suprugom.
Mudrost Novoga zavjeta takoer je
vrlo praktiËna i korisna kad traæimo uËin-
kovite naËine da komuniciramo ljubaz-
no. Ovaj biblijski redak smo veÊ naveli,
iz Poslanice Jakovljeve 1,19:
Neka svaki Ëovjek bude brz
na sluπanje,
a spor na govor, spor na srdæbu.
Pa dok neki moæda misle da bi æene
ili djeca trebali biti brzi za sluπanje, a
spori na govor, mudri savjet iz Biblije ka-
æe da “svaki Ëovjek bude brz na sluπanje,
a spor na govor”. A to znaËi da nitko u
obitelji nije osloboen odgovornosti do-
brog, ljubaznog komuniciranja. I, Ëesto,
dobro komuniciranje poËinje uËenjem do-
brog sluπanja i unapreuje (dobre) od-
nose u cijeloj obitelji.
88
7Nema izgovora za
nasilje u obitelji
U veljaËi 2013. godine ljudi πirom svi-
jeta pomno su pratili televizijski program
kako bi saznali rezultate sa suenja Os-
caru Pistoriusu, poznatom trkaËu na pa-
raolimpijskim i olimpijskim igrama (ne-
ma noge od koljena naniæe i trËi uz po-
moÊ proteza). Proglaπen je krivim za
smrt. Naime, izreπetao je svoju djevojku
iz piπtolja kroz vrata u kupaonici, a ærtva
je bila Reeva Steenkamp; on je izjavio
da je to bila pogreπka, jer je mislio da
je to upadica ili lopov u apartmanu u
kojem su æivjeli.
Jasno je da ne trebamo iÊi daleko da
saznamo kako je nasilje preplavilo naπe
druπtvo, a πirom svijeta postoje mnogi
89
sluËajevi koji nikada neÊe osvanuti u glav-
nim naslovima u medijima.
Obitelji su rastrgane izravnim, bes-
mislenim nasiljem u svojim domovima,
u kojima se mnogi sluæe nasiljem kao
glavnim sredstvom meusobnog komu-
niciranja. UËinak ovih izbora nevjerojatno
je dalekoseæan i vrlo poguban za poje-
dince svih dobnih skupina, i za njihove
obitelji. Iako nismo u moguÊnosti spri-
jeËiti nasilje oko nas, dobra vijest je da
zahvaljujuÊi Boæjoj sili imamo neogra-
niËenu pomoÊ za samosvladavanje, dostu-
pno onima koji ga traæe i primaju. Boæja
rijeË je puna savjeta kako graditi zdra-
ve, snaæne odnose, posebice u naπim obi-
teljima.
U ovom poglavlju ukratko Êemo se
osvrnuti na ruπilaËku narav nasilja i zlo-
stavljanja u obitelji, i uputit Êemo pogled
na Boæji prvobitan, savrπen plan za naπe
odnose i obitelji. Takoer Êemo istraæiti
od Ëega se sastoje zdravi odnosi, kako
90
ih Bog vidi. Mnoge su se skupine πirom
svijeta obvezale zaustaviti nasilje i sprije-
Ëiti ga pruæanjem pojedincima i obite-
ljima vjeπtine i uvide potrebne za ostva-
rivanje cjelovitih odnosa.
Jasno je iz mnogih dogaaja zlostav-
ljanja u naπim domovima danas da smo
daleko od Boæje nakane za ljudske od-
nose. Mnogi koji kaæu da ispovijedaju krπ-
Êanstvo uopÊe ne posjeduju Kristove
vrline.
Naæalost, u mnogim sluËajevima zlo-
stavljaËi su Ëak zloupotrijebili Bibliju i
teologiju kako bi opravdali svoje nasilno
ponaπanje. Nadalje, dobro poznati “poma-
gaËi” takoer zloupotrebljavaju Bibliju
kako bi uvjerili ærtve da i nadalje prihvate
trajno nasilje u svojim obiteljima. Takva
zlouporaba Biblije moæe biti opasna i Ëak
smrtonosna za ukljuËene ærtve. Odgovor-
ne zajednice viπe ne mogu ostati nijeme.
Takva tiπina nastavlja krug domaÊeg
nasilja i ne vodi k promjeni. Moraju se
91
uloæiti ozbiljni napori u svakoj zajednici
— posebno u crkvenim zajednicama — da
pomognu obiteljima zaustaviti nasilje i
pomoÊi u stvaranju zdravijeg okruæja za
manju djecu, mladeæ i odrasle.
Naravno, oËito je da æivimo u vijeku
nasilja. Naπi su osjeÊaji bombardirani na-
siljem u vijestima, glazbi, televiziji i os-
talim medijskim prostorima. Mnogi su
ljudi cilj nasilja. Ærtve koje posebno diraju
naπe srce jesu æene i djeca. Isto je tako
istina da su i muπkarci ærtve zlostavlja-
nja i nasilja, ali u manjem broju — a ra-
zlog moæe biti i u manjem broju izvjeπÊa.
Bez obzira tko je ærtva, u naπem domu
ili drugdje, to nije u skladu s Boæjom
namjerom za ljudsku obitelj.
Prvo pogledajmo neke definicije i op-
Êe informacije o nasilju u obitelji. Nasilje
u obitelji ukljuËuje tjelesno zlostavljanje,
spolno zlostavljanje i emocionalno zlo-
stavljanje.
92
Tjelesno zlostavljanje moæe uklju-
Ëivati ponaπanje kao: guranje, nagura-
vanje i udaranje, a to moæe prerasti u
joπ teæe oblike s ozbiljnim posljedicama.
Iako tjelesno zlostavljanje moæe poËeti s
manjim modricama, na kraju moæe za-
vrπiti i smrÊu.
Spolno zlostavljanje moæe uklju-
Ëivati neprimjereno dodirivanje i nepri-
mjerene rijeËi. Silovanje, maltretiranje i
incest (spolno opÊenje s bliskim krvnim
srodnicima, recimo oca s kÊeri) takoer
su ukljuËeni u ovu kategoriju.
Emocionalno zlostavljanje uklju-
Ëuje ponaπanja stalnog poniæavanja ili
omalovaæavanja pojedinca. Ono moæe uk-
ljuËivati prijetnje rijeËima, razdoblja izli-
jevanja bijesa, prostaËke rijeËi, traæenje
savrπenstva, poniπtavanje lika i osobe.
Krajnja posesivnost, izolacija, liπavanje
nekih ekonomskih dobara — sve je to psi-
hiËko i emocionalno zlostavljanje.
93
Ne postoji jedinstven profil zlostav-
ljaËa ili ærtava. I jedni i drugi mogu biti
iz raznih starosnih skupina, etniËkih sku-
pina, socioekonomskih sredina, zvanja i
vjerskih i nevjerskih zajednica. Zlostavlja-
nje i nasilje mogu imati nekoliko oblika:
tjelesni, spolni i emocionalni. U sluËaju
starijih ili djece zlostavljanje moæe biti i
teπko zanemarivanje.
Ærtve
l U Sjedinjenim AmeriËkim Dræava-
ma jedna Êe od Ëetiriju æena tijekom æi-
vota iskusiti nasilje u obitelji, takoer po-
znato i kao intimno partnersko nasilje.
l Æene ËeπÊe nego muπkarce ubijaju
njihovi intimni partneri.
l Æene u dobi od 20 do 24 godine
su u najveÊem riziku da postanu ærtve
nasilja u obitelji.7
7 “Domestic Violence”. Bay Area Women’s
Center. http://bawc-mi.orgU/site15/indeks.php/
2015-03-30-00-21-30/domestic-violence.
94
l Svake godine jednu od triju æen-
skih ærtava ubojstva ubiju njihovi tadaπ-
nji ili bivπi partneri.8
Posljedice
l Oni koji preæive nasilje u obitelji
imaju “visoki stupanj depresije i smet-
nje u spavanju” i ostale emocionalne po-
teπkoÊe.9
l “Nasilje u obitelji doprinosi loπem
zdravlju mnogih koji ga preæive.”10
l “Bez pruæene pomoÊi, djevojke ko-
je doæive nasilje ili su svjedoci obitelj-
skog nasilja, ranjivije su na zlostavljanje
nego ostala mladeæ i odrasli.”11
l “Bez pruæene pomoÊi, djeËaci koji
doæive zlostavljanje ili su svjedoci obitelj-
skog nasilja, imaju veÊu vjerojatnost da
8 Isto.9 Isto.10 Isto.11 Isto.
95
Êe postati odrasli zlostavljaËi svojih part-
nera i/ili djece, nastavljajuÊi tako krug
nasilja u sljedeÊem naraπtaju.”
l VeÊina incidenata u obiteljskom
nasilju nikada nije objavljena.
U obiteljskom je nasilju uvijek po-
greπno upotrijebljena sila. Obiteljsko na-
silje je znakovito po strahu, gospodare-
nju nad nekim i po posljedicama. Jedna
osoba u vezi koristi prisilu ili silu da nad-
zire drugu osobu ili druge Ëlanove obi-
telji. Zlostavljanje moæe biti tjelesno, spol-
no i emocionalno.
Ima nekoliko razloga zaπto se zlo-
stavljaËi mogu odluËiti zloupotrijebiti svo-
ju moÊ:
l On misli da je to njegovo pravo;
da je to dio njegove uloge.
l OsjeÊa se kao da ima pravo na
uporabu sile.
l NauËio je to svoje ponaπanje u pro-
πlosti.
96
l Smatra da takvo ponaπanje djelu-
je.
U veÊini objavljenih uzroka zlostav-
ljanja zlostavljaË je muπkarac. Meutim,
zlostavljaË moæe biti i æenska osoba. Zlo-
stavljanje nema mjesta u zdravim odno-
sima, tamo gdje je Bog.
ZlostavljaËi pretpostavljaju da imaju
pravo vrπiti nadzor nad svim Ëlanovima
svoje obitelji. Spremnost da se nasilje ko-
risti za postizanje takvog nadziranja pro-
izlazi iz nauËenog. Iz raznih izvora zlo-
stavljaË je nauËio da je prikladno za oso-
bu koja je veÊa i jaËa — a obiËno je to
muπka osoba — da udara druge “za nji-
hovo dobro” ili zato “πto ih voli”.
ZlostavljaË je nauËio zlostavljaËko po-
naπanje iz raznih izvora, ukljuËujuÊi pro-
matranje svojih roditelja i kolega, iskriv-
ljeno tumaËenje biblijskog nauka i iz
medija — iz humornih prizora, crtiÊa i
filmova — kad prikazuju nasilje nad dru-
97
gim i zlostavljanje kao prihvatljiv dio od-
nosa. A ponekad Ëak ærtve misle da su
one uzrok zlostavljanja. Ali to nije toËno.
Ponaπanje ærtve ne moæe biti uzrok zlo-
stavljaËevog nasilja. Nasilnik vlada nasi-
ljem, ærtva ne.
Ove Ëinjenice nisu ugodne i podsje-
Êaju nas na ranjivost svijeta u kojem æi-
vimo. Dobra vijest i nada za danaπnje obi-
telji je da nas Bog nije ostavio same.
Biblija prikazuje istinsku sliku kako ljud-
ski odnosi trebaju izgledati. Ljudska bi-
Êa je stvorio Bog koji nas voli i koji pre-
ma nama ima oËinski odnos; stvorio nas
je da s Njim imamo dobar odnos, a onda
i jedni s drugima. Zato πto smo stvoreni
na Njegovu sliku (Knjiga Postanak 1,27),
svi naπi odnosi trebaju biti odraz Njega
i Njegove ljubavi. Naravno, za razliku od
Boga, mi nismo savrπeni, i zbog te nesa-
vrπenosti borimo se u svojim odnosima.
Stoga, moramo traæiti Boæje vodstvo da
budemo ljubazni i da primimo snagu u
98
kojoj moæemo u veÊoj mjeri pokazati lju-
bav, ljubaznost i strpljenje te svladavanje
u svim naπim odnosima.
Bog je za nas osigurao put kako bi-
smo imali zdrave odnose. Pozvani smo
da izgraujemo jedni druge; to se zove
(meusobno) osnaæivanje. Kad osnaæu-
jemo jedni druge u obitelji, izgraujemo
visoko povjerenje u naπe odnose. Kad zlo-
upotrebljavamo silu za vladanje i prisi-
lu, mi time gazimo povjerenje. Povjere-
nje je kljuË u postupku osnaæivanja.
Roditelji koji ohrabruju svoju djecu
i pripremaju ih za odgovornu meuovi-
snost, osposobit Êe ih vjeπtinama da æive
kao zdravi, odrasli ljudi i da izgrauju i
odræavaju zdrave odnose. Kad roditelji ko-
riste nezdrave oblike sile i nadzora nad
djecom, djecu odvajaju od obitelji i uËe
ih negativnim naËinima uporabe sile i od-
nosa prema drugima.
Osnaæivanje je ljubav na djelu — bo-
æanska osobina koju trebamo slijediti. Ako
99
smo u moguÊnosti pokazati osnaæivanje
u svojoj obitelji, to Êe takoer poduprijeti
autoritet u naπim domovima. Prisila i ma-
nipuliranje su suprotnost osnaæivanju.
One su iskrivljenje onoga πto prava sna-
ga jest. Osnaæivanje znaËi uzajamnost i
jedinstvo.
Boæja ljubav i ljubaznost daju nam
snagu da osnaæujemo druge. Kad se do-
godi meusobno osnaæivanje meu Ëla-
novima obitelji, svaki Êe Ëlan viπestruko
rasti u poniznosti i ljubavi. Istinski, Ëla-
novi obitelji Êe sve viπe rasti u sliËnosti
Kristu. I Njegova nam je moÊ obeÊana
ako æelimo teæiti zdravim odnosima.
Mnogi danas sebe vide izvan tog
uzorka zdravih obiteljskih odnosa. Ohra-
brujemo vas, u Ëije se domove uvuklo
zlostavljanje, poËnite danas, nastojte svoj
dom i odnose osloboditi zlostavljanja. Pre-
klinjemo vas da prepoznate zlostavljanje
i potraæite savjet i struËnu pomoÊ, i to
πto je prije moguÊe, kako biste zapoËeli
101
8Kako sprijeËiti braËne
nevolje i rastavu?
VjenËanja su lijepe, divne i blaæene
prigode. Kad par stane pred oltar, dræeÊi
se za ruke, kad gledaju jedno drugom
u oËi, daju svoje zavjetne izjave (ono po-
znato da), ispunjeni su radoπÊu i nadom.
Svaki takav par vjeruje da je njihova lju-
bav posebna, a njihova veza tako snaæ-
na da Êe izdræati “u zdravlju i bolesti” i
“u dobru i zlu”.
Stvarnost je takva da Êe veÊina braË-
nih parova zavrπiti na jednom od ova tri
puta:
l braËni parovi koji cvjetaju,
l braËni parovi koji se sukobljavaju,
ili
l braËni parovi koji odustaju.
102
U Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama,
a i u mnogim drugim zemljama svijeta,
40 do 50 posto prvi puta vjenËanih braË-
nih parova vjerojatno Êe se rastaviti.12 ©to
se dogodilo sa zavjetima da Êe ostati za-
jedno “dok nas smrt ne rastavi”? Je li zato
taj postotak tako visok jer oni koji su dali
taj zavjet to nisu shvatili ozbiljno? Ili je
rijeË o nedostatku istinskog razumijeva-
nja o tome πto ti zavjeti stvarno znaËe?
Dok mnogi parovi Ëuju za visoku sto-
pu neuspjeha u braku, oni sniæavaju svoje
zavjete prilagoavajuÊi se rijeËima iz tra-
dicionalnih zavjeta. Neki zavjeti sada gla-
se: “sve dok oboje volimo”, umjesto: “dok
nas smrt ne rastavi”. Takav Êe stav pro-
uzroËiti da Êe neki braËni parovi sniziti
svoja oËekivanja od zavjeta u sluËaju kad
12 “Marriage and Divorces”. Divorce Statistics.
http://Divorcestatistics. org. “Crude Divorce rate”.
Eurostat. http://ec.europa.eu/eurostat/web/pro-
ducts-datasets/-/tps00013.
103
jednostavno ne mogu preæivjeti tako vi-
soku razinu predanosti.
Nije potrebno previπe maπte da se
shvati kako je brak, kao ustanova, pod
teπkim pritiscima πirom svijeta. Svatko
zna nekoga, ili je Ëak u rodbinskoj vezi
s nekim tko je iskusio πto znaËi razvod.
I u zemljama u kojima ne postoji pravna
moguÊnost za rastavu, mnogi braËni pa-
rovi æive odvojeno, Ëak iako æive u istom
domu; ili æive uvelike s nevoljama.
Da budemo iskreni, veÊina nas je pro-
æivjela bol proisteklu iz napetih odnosa,
ili iz prve ruke ili izbliza, bol napetih
odnosa.
SuoËen s tom obeshrabrujuÊom stvar-
noπÊu, kako braËni par moæe ostati sre-
tno vjenËan za cijeli æivot? Kako braËni
par u danaπnjem druπtvu moæe graditi
brak koji Êe trajati cijeli æivot ili æivjeti
“sretno oæenjen/udana cijeli æivot”? Je li
moguÊe sprijeËiti nevolje i razvod? Da,
dobra vijest je da braËni par moæe cije-
104
loga æivota biti i ostati sretno vjenËan,
moæe zajedno prolaziti kroz nevolje da-
leko od sudskih razvoda.
Mnogi od nas su Ëuli ili iskusili iz
prve ruke πto znaËi zaljubiti se. Uosta-
lom, druπtvo to danas tako naziva. Ta vr-
toglavica, leptiri u æelucu, πto dobijemo
kad sretnemo nekoga tko nas silno pri-
vlaËi — to zapravo nije ljubav. To je za-
pravo prirodna reakcija tijela na æivËa-
ne podraæaje koji se ubrizgavaju u mo-
zak kad sretnemo nekoga tko nam je pri-
vlaËan. Mi to volimo zvati zaljubljenoπ-
Êu.
Druga je istina da ovaj ishitreni odgo-
vor nije odræiv s istom osobom, osim ako
se pozitivno svakodnevno povezujemo.
Pozitivna snaga koja nas povezuje u po-
Ëetku poËinje se troπiti kad jednom pre-
stanemo Ëiniti sve one “dobre stvari” koje
smo Ëinili u poËetku odnosa i trebamo
se dogovarati o svakodnevnoj brizi za æi-
vot. Ljudima je na neki naËin ispran mo-
105
zak te vjeruju da splaπnjavanjem romanse
nestane i ljubav.
Psiholozi i drugi struËnjaci otkrivaju
da su ljudi ovisni o bliskoj povezanosti
s drugim ljudskim biÊem. Ljudi imaju
potrebu za povjerenjem, zaπtitom i sigur-
noπÊu od nekoga tko nije dio njihove obi-
telji iz koje potjeËu. Bliskost i intimnost
suprotni su izolaciji, i naπ mozak izolaciju
razumije kao opasnost za naπu dobrobit.
To je i glavni razlog zaπto veÊina ljudi
brak dræi vrhunskim ciljem. Imati vjernog
æivotnog partnera/partnericu Ëesto je naπ
jedini izvor ili jedan meu najpouzda-
nijima za potporu, utjehu i intimnost.
U ovom vijeku sve veÊe izolacije i
usamljenosti, Ëak se znanstvenici slaæu
da sada, viπe nego ikada prije, ljudi tre-
baju imati cjeloæivotnu odanost/privræe-
nost odnosima, i dokazi upuÊuju na to
da je moguÊe odræati tu romantiËnu ve-
zu u privræenim odnosima kao πto je
brak.
106
OsjeÊaj zaljubljenosti doista je lijep.
Ali odnosi su dinamiËni i uvijek se mi-
jenjaju. Dakle, unatoË tome koliko ta lju-
bav izgleda duboka, ona se temelji samo
na osjeÊaju plitke razine predanosti koji
Êe naposljetku izblijedjeti ili nestati. Me-
utim, uz puno truda, vremena, preda-
nosti i spremnosti da se nastavi, moguÊe
je rasti i odræavati — ili ponovno zaæivjeti
— ljubav koja moæe biti stabilna cijeli æi-
vot.
Graditi uspjeπan brak je kao i graditi
kuÊu. Zahtijeva plan i predanost uz pu-
no napornog rada. Ovdje iznosimo pet
osnovnih koraka za izgradnju snaænog i
zdravog braka:
1. Gradite svoj brak na stvarnojljubavi
Stvarna ljubav ukljuËuje meusobno
razumijevanje potreba i spremnost da se
pokaæe i samoodricanje u svrhu dobrih
107
odnosa. Stvarna ljubav podrazumijeva pu-
no snage i ærtve i dræi nas odluËnima da
stvorimo najbolji moguÊi brak.
Ljubav je strpljiva,
ljubav je dobrostiva,
ljubav ne zavidi, ne hvasta se,
ne oholi se.
Nije nepristojna, ne traæi svoje,
ne razdraæuje se,
zaboravlja i praπta zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini.
Sve ispriËava, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi.
Ljubav nikad ne prestaje.
Proroπtva? Ona Êe iπËeznuti!
Jezici? Oni Êe umuknuti!
Znanje? Ono Êe nestati!
(Prva poslanica KorinÊanima 13,1-8)
108
2. Prihvatite međusobne mane inesavršenosti
U braku moramo nauËiti vrednovati
jedno drugo i prihvaÊati da nismo savr-
πeni. Ovdje govorimo o braku koji je is-
punjen ljubaznoπÊu i miloπÊu. Milost je
ono πto dajemo nekome tko to nije za-
sluæio. Dakle, pokazujemo ljubaznost,
strpljivost, njeænost i viπe od toga, Ëak
i ako se tako ne osjeÊamo. Zaπto? Jer u
nekom trenutku — Ëak svakodnevno —
vaπ Êe braËni drug isto tako postupiti pre-
ma vama.
Kad je rijeË o milosti u naπim meu-
sobnim odnosima, divno je to πto se ona
ne moæe ni zaraditi ni kupiti. I, kao ona
strana koja pokazuje milost, moæete po-
nuditi ljubav i prihvaÊanje,kao poklon
supruæniku. Milost u braku izgrauje
okruæje koje pokriva krivnju i stid, te po-
stavlja temelj za rast i obnovu odanosti
u odnosu.
109
3. Slušajte jedno drugo
Mnogobrojna literatura posveÊena is-
traæivanju o braku upuÊuje da veÊina bra-
Ënih odnosa zapada u nevolje zbog ne-
dostatka uËinkovite komunikacije. Ako bi
osobe u braku, i one koje to nisu, nauËile
bolje komunicirati, imale bi daleko viπe
meusobnog razumijevanja i osnovu za
jaËi i zdraviji odnos.
Dobra je komunikacija u bilo kojem
odnosu kao voda i sunËeva svjetlost za
zdrav travnjak. Dobro je sluπanje kao do-
bar humus koji Êe biti poloæen duboko
ispod povrπine, te Êe hraniti i obogatiti
tlo. U veÊini odnosa u kojima se javlja
prigovaranje, razlog poËiva u tome πto
nedostaje odgovor s druge strane — druga
strana nije “Ëula” (Ëuje ali ne mari, ili
se pravi da ne Ëuje). BraËni parovi koji
dobro komuniciraju razumiju da je ak-
tivno sluπanje osnovni sastojak u njiho-
vom braku.
110
Aktivno sluπanje podrazumijeva slu-
πati svojim uπima, oËima i srcem. To ka-
zuje vaπem supruæniku da vam je viπe
stalo Ëuti πto on ima reÊi, nego braniti
se i iznijeti svoje miπljenje. Zato aktivno
sluπanje traæi samoodricanje, joπ jedan bi-
tan sastojak braka, kako bi trajao cijeli
æivot.
Kad svaka osoba u braku osjeti da
je se Ëuje i razumije, to djeluje da su
bliskiji jedno s drugim, intimnost je na
uzlaznoj putanji kao i odanost jedno dru-
gom, Ëime je odnos osnaæen.
4. Često praštajte
U Oksfordskom rjeËniku engleskog
jezika (1989.) stoji ova definicija oprosta:
1. prestati se ljutiti na nekoga (neke)
za uvredu, propust ili pogreπku;
2. viπe se ne ljutiti ili æeljeti kazniti;
3. oprostiti dug.
111
Oprost utire put ozdravljenju i pomi-
renju u svakom odnosu. U braku, obje
Êe strane neizbjeæno povrijediti jedna dru-
gu. Kad oprostimo, odriËemo se svog za-
miπljenog prava na kaænjavanje ili osve-
tu zbog onoga πto nam je uËinjeno. Kad
propustimo oprostiti, gorËina i ozlojee-
nost u odnosu rastu. Oprost nas osloba-
a takvih osjeÊaja. Oprost u osnovi viπe
koristi onome tko oprosti nego onome
kome se oprosti.
5. Više se grlite
VeÊini parova moæe teπko pasti iπËe-
kivanje trenutka vjenËanja kako bi on-
da mogli uæivati u tjelesnim blagodatima
braËne zajednice. No kako svakodnevni
æivot prolazi i vrtoglavica nestaje, zabo-
ravljamo ono πto smo Ëinili u poËetku.
Grljenje je jednostavan naËin za pove-
zivanje svakoga dana iznova. Kad zagr-
limo ili dodirnemo jedno drugo, to oslo-
112
baa hormon oksitocin. Oksitocin je hor-
mon koji podiæe naπu vezu s drugom oso-
bom; on takoer smanjuje krvni tlak i
smanjuje stres. Dakle, postoje mnoge bla-
godati koje moæemo prikupiti obiËnim
zagrljajem. Ohrabrujemo braËne parove
da se nakratko ujutro grle prije odlaska
svatko na svoj posao i svake veËeri kad
su opet zajedno.
Zaključak
©to razlikuje uspjeπne brakove od
onih koji stalno doæivljuju nevolje ili za-
vrπe razvodom? To su vjeπtine u odno-
sima, to su znanja kako odræati stvarnu
ljubav, vladati sukobom, primijeniti op-
rost i prihvaÊanje, odræavati romansu i
unaprijediti komunikaciju. Mnogi braË-
ni parovi nisu na odgovarajuÊi naËin pri-
premljeni za to, ali svaki braËni par moæe
uËiti. Opasno je postati samozadovoljan
ili poticati beznae u svom braku.
113
Ako ste voljni usvojiti spomenute ko-
rake u svoj brak, izgradit Êete brak koji
Êe preæivjeti oluju æivota. Iako Êe se u
nekom trenutku svaki brak suoËiti s nevo-
ljama, ne mora se raspasti kada doe olu-
ja/kriza/kuπnja. BraËni par, koji je nau-
Ëio suraivati kao tim/tandem u dobra
i u zla vremena, vidjet Êe svoj brak kako
ne samo opstaje, nego i napreduje, i æiv-
jet Êe “dugo i sretno”.
114
9Moæe se æivjeti i kao
samac/samica
Nedavno smo proslavili trideset Ëetiri
godine naπega braka. Za neke od vas to
je viπe nego πto imate godina æivota. Ali
nama izgleda kao da je bilo juËer kad
smo razmijenili svoje braËne zavjete jed-
nog lijepog ljetnog poslijepodneva u sje-
vernom dijelu Sjedinjenih AmeriËkih Dr-
æava.
Kad smo, sada veÊ davno, stali pred
sveÊenika ili pastora koji nas je vjenËao,
obeÊavajuÊi jedno drugom vjernost “dok
nas smrt ne rastavi”, nismo imali ni pre-
dodæbu da Êe biti tako izazovno odræati
te zavjete. Lako je bilo izgovoriti te rijeËi,
posebice u onom okruæju zanosa i oËe-
kivanja. S druge strane, niπta nas nije mo-
115
glo pripremiti za tako uspjeπan æivot koji
smo dosad iskusili kao muæ i æena, una-
toË tome πto se moramo suoËiti s Ëinje-
nicama da nema savrπenih brakova jer ne-
ma savrπenih ljudi.
Mnogi koji æive kao samci voljeli bi
da su mogli ostvariti brak i vjeruju kako
bi im bilo jednostavnije organizirati i æi-
vjeti odgovoran æivot da je brak postao
i njihova realnost.
A je li stvarno tako? Imaju li oæenjeni
ljudi prednost u spolno poludjelom svi-
jetu u kojem æivimo? Ili, jesu li i oæenjeni
ljudi takoer ranjivi, koji se isto moraju
nositi s pritiscima æivota sa svojim zaka-
zanim obvezama i zahtjevima da se bude
uspjeπan?
Istina, dok je oæeniti se (bilo?) raz-
mjerno lako, ostati u braku daleko je teæe.
Dakle, πto moæe uËiniti osoba koja æivi
sama, dok on/ona ne nae odgovarajuÊu
osobu za brak, s obzirom na vrlo snaæne
spolne nagone i stalno prisutne spolne
116
poruke koje su realnost u postmodernis-
tiËkom æivotu danas?
Dok istraæujemo ovo vrlo vaæno po-
druËje, trebamo prepoznati da je spolnost
bila Boæja zamisao, i bez sumnje, ona je
vrlo dobra. Meutim, sve πto je Bog stvo-
rio za vaπe dobro onaj je zlikovac nasto-
jao razoriti. Kao u iskustvu Eve sa zmijom
u Edenskom vrtu, taj zlikovac nepreki-
dno nameÊe privlaËne druge moguÊnosti
u odnosu na naËin æivljenja po Boæjoj
volji (o Ëemu ih je Bog unaprijed upo-
znao), nadajuÊi se da Êete i vi pasti na
tu laæ, koja u konaËnici vodi u tugu i
patnju.
Bilo je to u samom poËetku, kad je
Bog objavio u Knjizi Postanak 2,24.25:
Stoga Êe Ëovjek ostaviti
oca i majku
da prione uza svoju æenu,
i bit Êe njih dvoje jedno tijelo.
A bijahu oboje goli —
117
Ëovjek i njegova æena —
ali ne osjeÊahu stida.
Prema Bibliji, postoji poseban kon-
tekst za spolni izraæaj — nakon πto osoba
napusti oca i majku i prione uza svog
braËnog druga. To je kontekst unutar ko-
jega nema stida za spolni odnos, budu-
Êi da je upravo u tom kontekstu osoba
preuzela zalog doæivotnog opredjeljenja
prema drugom ljudskom biÊu i sada je
spremna uæivati prednosti koje dolaze s
takvim opredjeljenjem.
Samo u sluËaju da niste sigurni u to
πto Bog kaæe, Ëitajmo:
Ovo je, naime, volja Boæja:
vaπe posveÊenje,
to jest da izbjegavate
bludnost, da svaki od vas
zna steÊi svoju æenu
s posveÊenjem i poπtovanjem,
a ne sa straπÊu, to jest s poæudom,
118
poput pogana
‘koji ne poznaju Boga’.
Ovaj tekst vrlo jasno govori da, izjav-
ljujemo li svoju vjeru u Boga, to znaËi i
da upravljamo i svojim tijelom i osjeÊa-
jima kako bismo mogli æivjeti æivot za-
snovan na moralnim naËelima i na slavu
Bogu. Biblija dalje izjavljuje u spomenu-
tom kontekstu u Prvoj poslanici Korin-
Êanima 7,1.2:
Dobro je za Ëovjeka da
ne dira æene,
ali zbog pogibli od bludnosti neka
svaki ima vlastitu æenu
i svaka vlastitog muæa.
Utvrdimo, ovaj nadahnuti savjet ni-
je jednostavno napisan za svete na Nebu,
nego je ustanovljen u stvarnosti æivota
na Zemlji. Biblijski pisac prihvaÊa da je
ljudima Bog odredio spolne odnose, i
119
zato imaju duboku æelju za tim odnosom.
Meutim, ta stvarnost ne daje pravo ljudi-
ma koji æele æivjeti ispravnim moralnim
æivotom — ili biti posluπni Bogu — dopu-
πtenje da odstupe od naËela koja su dana
u poËetku, koja je Bog uspostavio. Umje-
sto toga, ograniËenja su jasna: da bi se
spolno izraæavanje odvijalo, mora se od-
vijati izmeu muπkarca i njegove æene,
ili izmeu supruge i supruga. Molim vas,
takoer ne propustite poruku: ako ste
muπkarac, u braku ste sa æenom, a ako
ste æena, u braku ste s muπkarcem.
Walter Trobisch, njemaËki pisac o
braku i obiteljskim pitanjima, jednom je
rekao: “Spolni odnos nije ispit ljubavi,
jer upravo ono πto se æeli pomno ispitati
uniπtava se ispitivanjem.”13 Ova izjava je
vrlo suprotna danaπnjoj praksi, u kojoj
je pojedinac najviπa vrijednost u druπtvu.
13 Trobisch, Walter. 1971., I Married You.
Harper and Row. New York.
120
To znaËi: πto god osoba æeli raditi, on
ili ona ima pravo na to, sve dok to nikoga
ne vrijea tijekom tog postupka. Narav-
no, takav narcisoidni i hedonistiËki tip
osobe ne moæe brinuti tko je povrijeen
u nekom postupku/dogaaju. Takav profil
osobe samo brine πto moæe dobiti, umje-
sto πto moæe dati. Istinska ljubav uvijek
pita: ©to mogu dati? Umjesto: ©to mogu
dobiti? Takvo razumijevanje opisano je
u Bibliji, u Evanelju po Ivanu 3,16:
Da, Bog je tako ljubio svijet
da je dao …
KoristeÊi svoje prilike u skladu s Bo-
æjom etikom, koji te je stvorio da æiviπ
moralan i odgovoran æivot, bez sumnje
bolji je od ovih drugih moguÊnosti. U
Knjizi proroka Jeremije 29,11 stoji:
Jer ja znam svoje naume koje
s vama namjeravam
121
— rijeË je Jahvina —
naume mira a ne nesreÊe:
da vam dam buduÊnost i nadu.
Ovo je dobro mjesto za poËetak kad
je rijeË o spolnoj etici, kad treba pronaÊi
mir kao samac/samica.
U vezi s dobrim mjestom za poËetak,
Stephen R. Covey, u svojoj knjizi The 7
habits of Highly Effective Families (Se-
dam navika vrlo uËinkovitih obitelji),
prepoznaje kao naviku broj dva i poËinje
mislima usmjerenima na cilj. Ta je navika
usporeena s letom zrakoplova. Kad
zrakoplov leti od jednog mjesta do dru-
gog, pilot na tom putu mora imati na
umu ciljno odrediπte. To je iznimno va-
æno, jer na redovitoj liniji moæe biti oluja,
πto pilota prisiljava da usmjeri letjelicu
iznad ili ispod olujne struje ili da je
zaobie. To se tako zbiva jer pilot ima
jasan plan leta na umu i ciljno odrediπte.
I dokle god se pilot dræi plana letenja
122
sigurno je da Êe stiÊi na planirano od-
rediπte i u planirano vrijeme.
Isto je i u tvom æivotu. Moraπ vrlo
rano na svom æivotnom putu odluËiti koje
je tvoje jasno odrediπte koje æeliπ za sebe
i svoje odnose. Jednom kad se odluËiπ
kakav naËin æivota æeliπ æivjeti morat Êeπ
sroËiti svoje pravilo æivljenja, ili “misijsku
izjavu” na koju Êeπ stalno gledati, koja
Êe te podsjeÊati koji je tvoj krajnji cilj
kamo æeliπ stiÊi i koji si odabrao. Tvoj
plan letenja jesu tvoje vrijednosti koje si
odabrao. Moraπ odluËiti koje vrijednosti
Êeπ prigrliti kao dio svoga plana letenja
i kojih vrijednosti Êeπ se dræati u tom
planu, da moæeπ sigurno stiÊi na odrediπte
koje imaπ u svom umu za svoj æivot.
OsjeÊaji i nagoni Êe se, bez sumnje,
razvijati tijekom tvog puta, baπ kao πto
se oluje javljaju u stvarnom letu zrako-
plova. Ali, ako je tvoj plan letenja æivot
ispunjen vrijednostima iz Biblije, kao mo-
ralni kompas, najvjerojatnije je da Êeπ sti-
123
Êi na odrediπte koje si odabrao na po-
Ëetku svog putovanja.
Jedna od zamki koja vodi u spolni
nemoral jest misaoni æivot osobe. Ono
πto osoba misli ima puno veze s onim
πto on/ona gleda i sluπa. Nikada prije u
povijesti ËovjeËanstva nije bio nemoral-
ni sadræaj u tolikoj mjeri izloæen gleda-
nju i sluπanju kao πto je sluËaj danas. In-
ternet je πirom svijeta olakπao æivot na
mnogo naËina, ali je istodobno, viπe nego
ikada, jako oteæao ostvarenje cilja da po-
jedinac bude i ostane moralna osoba.
Uz dostupnost mnogoËemu: raËuna-
lima, tabletima i smartfonima, ostati mo-
ralno uspravna osoba postaje izazov za
sve. Takoer je potrebno dræati na umu
da osoba koja æivi sama ima kutak pri-
bjeæiπta za spomenutu vrstu kuπnji, u ko-
jemu ima jednake moguÊnosti svako ljud-
sko biÊe — bilo da je u braku ili samac/
samica. Zato u Mudrim izrekama 4,23 sto-
ji:
124
A svrh svega, Ëuvaj svoje srce,
jer iz njega izvire æivot.
Zato, suprotno uobiËajenom miπlje-
nju u danaπnjem druπtvu, da ljudi ne
mogu uËiniti niπta na planu nadziranja
svoje spolnosti, istraæivanja znanstveni-
ka dobro potvruju da je mozak najvaæ-
niji spolni organ koji imaju ljudska biÊa.
Dakle, ljudska spolnost je odvojeni svi-
jet u odnosu na “ptice i pËele”.
»injenica je da spolni nagon u Ëovje-
ku djeluje izvan Ëeonog reænja mozga —
u dijelu mozga u kojemu se odvija cijelo
uËenje i u kojemu je i srediπte prosudbe.
BuduÊi da je Bog stvorio ljudska biÊa s
mozgom, ona su duæna svakoga dana
upravljati svojom spolnoπÊu i izborom na
tom planu. Ljudska biÊa imaju moÊ do-
noπenja odluka, Ëak kada se njihov bio-
kemijski sustav u mozgu tome opire.
Ljudi se koriste svojim visoko razvi-
jenim mozgom da odluËe kako, kada,
125
gdje i hoÊe li izraziti svoje spolne nagone.
Ta je stvarnost ono πto ljudska biÊa raz-
dvaja od æivotinja.
Joπ jedna laæ koja se danas u druπtvu
provlaËi jest da Êe spolna aktivnost oja-
Ëati samopouzdanje, uËiniti vas poæelj-
nijima ili samouvjerenijima. Posebno æene
æele biti poæeljne i Ëesto uzimaju spol-
nost kao mjerilo relacijske vrijednosti. S
druge strane, muπkarci koriste spolnost
za dokazivanje samouvjerenosti i sposob-
nosti; tu se stvarno radi zapravo o sili i
pokazivanju, natjecanju i dostignuÊu, a
za mnoge je sve igra brojeva da pokaæu
u koliko su osvajanja uæivali.
Naæalost, predbraËni i/ili izvanbraËni
spolni odnos nikada neÊe dati vrijednost
vama ili vaπoj vezi/odnosu. Ako ste æena,
to vas neÊe uËiniti poæeljnijom. Ako ste
muπkarac, to vas neÊe uËiniti poæeljnijim.
To neÊe rijeπiti vaπe nesigurnosti; zapra-
vo, vjerojatnije je da Êe tajni spolni odnos
na vas imati suprotan uËinak. Na kraju
126
Êete se osjeÊati omalovaæenima, oËajnima,
usamljenima i nesigurnima.
Dakle, πto inteligentno biÊe treba uËi-
niti sa svojom spolnoπÊu? Potrebno je biti
svjestan izbora koje imate i upravljati nji-
ma, umjesto da im dopustite da oni up-
ravljaju vama. Evo nekoliko tih moguÊih
izbora:
l izbor: “jednostavno se dogodilo”,
l izbor: “ako smo zaljubljeni, to ne
moæe biti pogreπno”,
l izbor: “spolnost nas zbliæava”,
l izbor: “nisam spolno biÊe dok ni-
sam u braku”,
l izbor: “postavimo sebi/nam grani-
ce”.
Bili u braku ili samci/samice, svi ovi
izbori su prividni/neosnovani, osim ovog
posljednjeg. Ako ne postavite zdrave gra-
nice na vrijeme, sada, bez obzira jeste
li u braku ili samci/samice, doÊi Êete u
probleme.
127
Postavite zdrave granice sada, prije
nego πto kuπnja nastupi.
Da bismo pronaπli mir kao samac/
samica, vaæno je prepoznati svoje vrijed-
nosti na vrijeme, odabrati da se njima
rukovodimo, i imati povjerenja u Boga
da Êe nam dati moralnu snagu da svakoga
dana æivimo prema njima.
128
Pogovor
Ne tako davno, razgovarali smo s je-
dnim braËnim parom koji je bio u braku
viπe od dvadeset pet godina. Ta je supru-
ga oduπevljeno priËala o divnom odmo-
ru, na kojem su doista uæivali, a proveli
su ga na otoku Aruba. Bilo je jasno da
je vrlo uzbuena zbog moguÊnosti da
nam moæe ispriËati kako su ona i njezin
suprug postavili svoj brak kao neπto va-
ænije od svega drugog, da su Ëak πtedjeli
planski za tu prigodu, kako bi mogli uæi-
vati negdje daleko, zajedno, na lijepom
mjestu. Neπto kasnije, kad je spomenula
mjesto na kojem su proveli odmor, tuæno
se oglasio muæ: “Neee, draga, nije to bilo
na Arubi. SjeÊaπ se, bili smo na Barba-
dosu?” BuËno i veselo ponaπanje drage
gospoe odjednom se iz radosti promi-
jenilo u tugu.
129
Drugom prigodom razgovarali smo s
obitelji u kojoj su imali troje djece tinej-
dæerske dobi. Najmlai sin priËao je odu-
πevljeno i s ponosom kako je prije tri
godine, u ljetnom kampu, nauËio skija-
ti na vodi.
Nitko nije mogao lako previdjeti koli-
ko je ovaj djeËak uæivao u aktivnosti o
kojoj je govorio i kako se osjeÊao samo-
uvjereno u vjeπtinama koje je svladao,
kad je njegova majka upala u razgovor i
kazala: “Matej, to je bilo prije dvije godi-
ne, a ne prije tri.” MladiÊev odgovor bio
je trenutan. Prije sretno lice zamijenio
je podsmijeh, a samouvjereni govor tijela
spustio se na pognuta ramena.
Spominjemo ove æivotne priËe da is-
taknemo da nikada nismo sreli braËne
parove koji su rasli sve sretniji u svojim
odnosima, a i u odnosu roditelji—djeca,
zato πto je neæeljena pomoÊ Ëlana obitelji
ispravila njihovo priËanje. Nije bilo po-
boljπanja.
130
Istina je, koliko god je suprug poku-
πavao biti ljubazan u prvoj æivotnoj pri-
Ëi, i koliko god je majka pokuπavala biti
od pomoÊi u drugom sluËaju, ovo su vrlo
uvredljivi primjeri sklonosti mnogih od
nas, koji se moraju ispraviti u meuso-
bnom odnosu, posebno prema onima koji
su nam najbliæi, posebice u javnosti. Ovi
sluËajevi takoer otkrivaju koliko loπ od-
goj i moguÊe ruπilaËko ponaπanje mogu
biti pogubni za dobre odnose.
U oba spomenuta sluËaja ispravljanje
je bilo posve nepotrebno. Nije dodalo ni-
πta vaæno informaciji o kojoj je bilo rijeËi.
OËito nije bilo namjere sretne supruge
obmanuti o tome gdje su boravili na od-
moru, buduÊi da su i Aruba i Barbados
prekrasni Karipski otoci, s prekrasnim
plaæama za uæivanje. Niti je tinejdæer po-
kuπao obmanuti prisutne o tome koliko
je vremena proπlo otkad je nauËio skijati
na vodi; je li prije dvije ili tri godine,
to sigurno nije bilo vaæno.
131
Stoga pripazite na navike koje ste ra-
zvili i koje svakoga dana primjenjujete
u svojim obiteljskim odnosima. Iako je
istina da Ëlanovi vaπe obitelji nisu savrπeni
i, kao i vi, skloni su pogrijeπiti ili zabora-
viti toËne pojedinosti priËe. NaËin na koji
se odnosite prema onome πto govore ka-
æe da Êete poboljπati ili poremetiti vaπ
odnos. Dok njihove nesavrπene priËe ne-
Êe nikoga povrijediti, vaπe stalno isprav-
ljanje Êe im prenijeti poruku da govor
u vaπoj prisutnosti moæe za njih biti nesi-
guran.
Prije nekoliko mjeseci imali smo sa-
vjetovanje s jednom gospoom koja je
u braku bila petnaest godina. Imala je
dvoje djece πkolske dobi. Bila je stvarno
nesretna zbog toga πto je njezin suprug
stalno zaposlen i nikada nije imao vre-
mena ni za djecu ni za nju. “Viπe ne vje-
rujem da me moj suprug joπ voli” — re-
kla je. “VeÊ dugo Ëekam na njega da sma-
nji posao, ali niπta se nije promijenilo
132
u zadnjih deset godina. Umorna sam od
Ëekanja i æelim iziÊi iz takvog jadnog bra-
ka” — objasnila je.
Drugom zgodom razgovarali smo sa
æenom koja nam je rekla: “OËekuje li Bog
od mene da budem u braku s narko-
manom? Moj suprug je jedan od njih i
ponekad se bojim za svoj æivot i æivot
svoje djece kad postane nasilan ili kad
kupuje drogu novcem koji nam je po-
treban da platimo raËune.” Osjetili smo
duboku bol mlade æene s kojom smo ra-
zgovarali prije nekoliko tjedana kada nam
je ispriËala: “U braku smo tri godine i
moj suprug je zaboravio biti romantiËan.
©to bih mu mogla reÊi ili uËiniti da ga
potaknem da ostane romantiËan?”
Dok æene, ËeπÊe nego muπkarci, traæe
da razgovaramo o njihovim vezama, mogli
smo odgovoriti na njihove duboke terete,
ali onda nam je muπkarac s kojim smo
razgovarali prije nekoliko mjeseci rekao:
“S mojom je æenom jednostavno nemo-
133
guÊe æivjeti. Kad god razgovaramo o bilo
Ëemu znaËajnom, to se zavrπava borbom
jer mora biti po njezinom. Nije uopÊe
bitno o Ëemu je rijeË, postupak je isti.
Uvijek se osjeÊam onesposobljenim kad
razgovaram sa svojom suprugom o bilo
Ëemu, ona je uvijek u pravu, a ja uvijek
u krivu. Kao muπkarac u ovom odnosu
imam dojam da Bog oËekuje da ja budem
glava obitelji. Ali sa æenom kao πto je
moja, ne vjerujem da je moguÊe ostvariti
Boæji naum u naπemu braku. Umoran sam
i razoËaran i viπe ne znam πto uËiniti.”
Kao πto je reËeno na poËetku ove
knjige, brak i obiteljski odnosi spadaju
u red najizazovnijih iskustava koja mo-
gu imati ljudska biÊa. I, istina je da nema
savrπenih obitelji jer nema savrπenih ljudi.
Naπa nada sastoji se u tome da, dok
donosite odabir/odluke za svoj æivot u
danima koji su pred vama, neovisno o
vaπem statusu — oæenjeni, razvedeni, u-
dovci/udovice, nikada u braku, mlai,
134
srednji ili stariji, to moæete uËiniti s pouz-
danjem da niste sami u vaπoj potrazi za
veÊim mirom i sreÊom.
UnatoË Ëinjenici da se zdravi obitelj-
ski odnosi teπko razvijaju i odræavaju, viπe
nego ikada vjerujemo, ohrabrujuÊi sve
ljude, da za danaπnje obitelji ima nade.
A nada se ne sastoji samo u savjetima
koje smo na ovim stranicama iznijeli o
izborima/odlukama kojima moæemo od-
govoriti na bolji naËin, nego i da bude-
mo i proaktivni, da znamo koristiti stan-
ku, razmiπljati i odabirati/odluËivati, i ta-
da dati ispravan odgovor u komunikaciji
s voljenima.
Ta nada nije samo u tome πto se mo-
æete obratiti profesionalnom savjetniku,
koji vam moæe pomoÊi u traæenju rjeπenja
i poduËiti vas boljim naËinima za izgra-
dnju snaænijih odnosa. Ta nada nije samo
ni u tome da dræite na umu kako moæete
uloæiti depozit na raËun u emocionalnu
banku svojih Ëlanova obitelji, i to svakoga
135
dana. Ta stvarna nada je u Boæjim obeÊa-
njima da Êe pomoÊi u neprilikama kad
se to Ëini nemoguÊim, jer On kaæe u
Evanelju po Marku 10,27:
Ljudima je to nemoguÊe,
ali nije Bogu;
jer — ‘Bogu je sve moguÊe’.
Imati Boga na svojoj strani vrlo je
znakovito. Traæite Ga na svom putovanju
kroz æivot. Zapravo, On æeli biti sudionik
u vaπem æivotu. On vam æeli govoriti kad
Ëitate Njegovu RijeË; kao πto Mu se vi
obraÊate u molitvi. Najbolja odluka koju
moæete donijeti za svoju obitelj jest da
uËinite da Bog bude treÊi stup u vaπem
braku — Savjetnik i VodiË vama i vaπoj
djeci, istinski izvor nade kad vam se sve
u æivotu Ëini beznadnim.
Ovo je Boæji poziv vama i vaπim dra-
gima:
136
Evo stojim na vratima i kucam.
Ako tko Ëuje moj glas
i otvori vrata,
uÊi Êu k njemu i veËerati s njim
i on sa mnom.
HoÊete li Mu dati priliku?
Ovo je naπa nada za vaπe obiteljske
odnose. I viπe nego da se samo nadamo
— tako se i molimo.
137
Deset Boæjih zapovijedi
I.
Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te
izveo iz zemlje egipatske, iz kuÊe ropstva.
Nemoj imati drugih bogova osim mene.
II.
Ne pravi sebi urezana lika niti kakve
slike onoga πto je gore na nebu, ili dolje
na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne
klanjaj im se niti im sluæi. Jer ja, Jahve
Bog tvoj, Bog sam ljubomoran, koji kaæ-
njavam grijeh otaca — onih koji me mrze
— na djeci do treÊeg i Ëetvrtog koljena,
a iskazujem ljubav tisuÊama koji me lju-
be i vrπe moje zapovijedi.
14 Izvornih Deset zapovijedi kako ih nalazi-
mo u Bibliji, u Knjizi Izlaska 20,2-17; prenosimo
ih u cijelosti, neskraÊene i nepromijenjene.
138
III.
Ne izgovaraj uzalud ime Jahve, Boga
svoga, jer Jahve ne opraπta onome koji
uzalud izgovara ime njegovo.
IV.
Sjeti se da svetkujeπ dan subotnji.
©est dana radi i obavljaj sav svoj posao.
A sedmoga je dana subota, poËinak po-
sveÊen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva
posla nemoj raditi: ni ti, ni tvoj sin, ni
tvoja kÊi, ni tvoj sluga, ni tvoja sluπki-
nja, ni tvoja æivina, niti stranac koji se
nae unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je
πest dana stvarao nebo, zemlju i more i
sve πto je u njima, a sedmoga je dana
poËinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i po-
svetio dan subotnji.
V.
Poπtuj oca svoga i majku svoju, da
imaπ dug æivot na zemlji koju ti da Ja-
hve, Bog tvoj.
139
VI.
Ne ubij!
VII.
Ne uËini preljuba!
VIII.
Ne ukradi!
IX.
Ne svjedoËi laæno na bliænjega svoga!
X.
Ne poæeli kuÊe bliænjega svoga! Ne
poæeli æene bliænjega svoga; ni sluge nje-
gova, ni sluπkinje njegove, ni vola njego-
va, ni magarca njegova, niti iπta πto pri-
pada bliænjemu tvome!
140
Dom je središte svih aktivnosti
Druπtvo se sastoji od obitelji i ono
je πto od njega Ëine glave obitelji. Iz srca
“izvire æivot” (Izreke 4,23); a dom je srce
druπtva, crkve i naroda. Od utjecaja doma
ovise dobrobit druπtva, uspjeh crkve, us-
pjeh i blagostanje naroda. (Ellen G. Whi-
te, Temelji sretnog doma, Znaci vreme-
na, Zagreb, 2019, str. 9)
Malo Nebo na Zemlji
Dom treba bit sve ono πto ova rijeË
podrazumijeva. To treba biti malo Nebo
na Zemlji, mjesto gdje se njeguje ljubav,
umjesto da se namjerno potiskuje. Naπa
sreÊa ovisi o ovakvom njegovanju ljuba-
vi, suosjeÊanju i pravoj susretljivosti u
meusobnom ponaπanju. (Isto, 9)
Presudan utjecaj pojedinca
Nedostatak uljudnosti, trenutak raz-
draæljivosti, jedna jedina gruba, nesmotre-
141
na rijeË, upropastit Êe tvoj ugled i moæe
zatvoriti vrata srca tako da ih nikad viπe
neÊeπ dosegnuti. (Isto, 29)
Dobra odluka
U domu i na svakom drugom mje-
stu moram napredovati u milosti, koja Êe
dati moralnu snagu svim mojim po-
stupcima. U kuÊi moram paziti na svoj
duh, svoje ponaπanje i svoje rijeËi. Moram
posvetiti dosta vremena stjecanju osob-
ne kulture da se vjeæbam i odgajam u
duhu dobrih naËela. Moram biti primjer
drugima. (Isto, 147)
Odgoj u domu je od najveće važnosti
Æalosna je Ëinjenica, koju skoro svi
priznaju i osuuju, da je odgoj mladih
u domu danas potpuno zanemaren.
Ne postoji vaænije podruËje napora
od onoga koje je povjereno utemeljite-
ljima i zaπtitnicima doma. Ne postoji ni-
142
jedna djelatnost povjerena Ëovjeku koja
obuhvaÊa veÊe i dalekoseænije rezultate
od djelatnosti oËeva i majki.
BuduÊnost druπtva odreuje se po da-
naπnjoj djeci i mladima, a o domu ovisi
πto Êe ti mladi i djeca postati. Nedostatku
pravog odgoja u domu mogu se pripisa-
ti veÊina bolesti, bijede i zloËina koji na-
nose prokletstvo ËovjeËanstvu. Kad bi æi-
vot u domu bio Ëist i iskren, kad bi djeca
koja su napustila njegovo toplo ognjiπte
bila pripremljena da se uhvate u koπtac
sa æivotnim odgovornostima i opasnosti-
ma, kako bi svijet bio drukËiji! (Isto, 149)
Sveti krug
Oko svake obitelji postoji sveti krug
koji treba oËuvati. Nitko nema pravo po-
vrijediti taj sveti krug. Suprug i supru-
ga trebaju biti jedno drugom sve. Æena
ne treba imati tajne za koje njezin muæ
ne zna a drugi znaju; muæ takoer ne
treba imati tajne koje skriva od svoje æene
143
a otkriva ih drugima. Æenino srce treba
biti grob u kojem su pokopane sve mane
njezinog muæa, a srce muæa grob u kojem
su skrivene sve slabosti njegove æene. Ni-
kada jedna strana ne treba zbijati πale s
osjeÊajima druge strane. Nikada se ni u
πali niti na koji drugi naËin muæ i æena
ne trebaju pred drugima poæaliti na svo-
jega braËnog druga, jer takva nerazum-
na i naoko bezazlena πala, koja se Ëesto
ponavlja, moæe zavrπiti nesreÊom i vjero-
jatno otuenoπÊu. Oko svake obitelji mo-
ra postojati sveta ograda.
Obiteljski krug mora se smatrati sve-
tim mjestom, slikom Neba, ogledalom u
kojem se vidi naπ lik. Mi moæemo imati
prijatelja i poznanika, ali se oni ne trebaju
mijeπati u naπ obiteljski æivot. U obitelji
mora vladati osjeÊaj snaænog zajedniπtva,
πto Êe osigurati ozraËje mira, spokojstva
i povjerenja. (Isto, 145)15
15 Knjigu Temelji sretnog doma moæete naru-
Ëiti na: www.znaci-vremena.com.
144
Kazalo
Uvod...................................................... 5
1. Obitelj: Boæji izum ....................... 12
2. Brak je ustanova koju je
osmislio Bog ................................. 22
3. Uspjeπno roditeljstvo —
roditeljstvo radi uspjeha.............. 38
4. Stijena ili pijesak? ........................ 55
5. Postanite prisni saveznici ............ 67
6. Razgovarajte ljubazno .................. 78
7. Nema izgovora za nasilje
u obitelji ....................................... 88
8. Kako sprijeËiti braËne nevolje
i rastavu? ..................................... 101
9. Moæe se æivjeti i kao
samac/samica .............................. 114
Pogovor ............................................. 128
Deset Boæjih zapovijedi ................... 137
Top Related