1

Willie & Elaine Oliver

NADAza danaπnje obitelji

2

Nakladnik

ZNACI VREMENA

www.znaci-vremena.com

Izvornik

Hope for Today’s Families

ISBN 978-0-8280-2830-1

Urednik

Mario ©ijan

Prijevod i recenzija

Ivan –idara

Lektura

–urica GarvanoviÊ-Porobija

Korektura

Ljiljana –idara

Tisak

ZNACI VREMENA

Zagreb, 2021.

3

Willie & Elaine Oliver

NADAza danaπnje obitelji

4

Ako nije drukËije naznaËeno,

svi biblijski redci navedeni su

iz ZagrebaËke i iz Jeruzalamske Biblije.

Tiskanje ove knjige svojim su donacijama

poduprli S., M. i G. Ferrara i S. Dokmann.

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu

Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 001089468

www.nsk.hr

ISBN 978-953-183-348-6

5

Uvod

Razvijanje zdrave obitelji jedna je od

najizazovnijih radnji koje Ëovjek moæe po-

duzeti. »ak i kad ljudi imaju dobru na-

mjeru za odræavanje zdravih odnosa u

svojim obiteljima, to je i dalje izazov —

unatoË naπim najboljim namjerama svi

smo ljudi, a svakom je ljudskom biÊu svoj-

stvena nesavrπenost. Naπi promaπaji Ëine

odræavanje zdravih odnosa veoma teπkim.

Meutim, nada za danaπnje obitelji

postoji. Stanje moæe biti bolje. Naπa djeca

mogu odrasti u pozitivna i æivahna ljud-

ska biÊa. Moæemo nauËiti pobijediti nega-

tivne stavove. Ako prihvaÊate Boæje razlo-

ge za stvaranje obitelji, moguÊe je imati

jaËe i zdravije obiteljske veze.

Jedna od vaænih dinamika u zdravim

obiteljima jest kvaliteta meusobnog op-

hoenja. To umijeÊe u obitelji s dvoje

6

roditelja ne razlikuje se mnogo od onog

u domu s jednim roditeljem. Svaki smi-

slen i prikladan razgovor u obiteljima mo-

æe rijeπiti uobiËajene borbe koje se Ëesto

zbivaju u obiteljima diljem svijeta.

Odnosi u obiteljima razlikuju se, ovi-

sno o ljudima koji Ëine odreenu obitelj.

Ne postoji sveopÊi recept za upravljanje

obitelji. Suradnja meu ljudima koji æive

tri ili Ëetiri naraπtaja zajedno pod istim

krovom bit Êe neπto drukËija nego u obi-

teljima u kojima je broj sudionika u do-

mu ograniËen na roditelje i malodobnu

djecu. Meutim, kao πto smo veÊ naveli,

uobiËajena su naËela dobrih odnosa u

obitelji na mnogo naËina sveopÊa.

Od Adis Abebe do Adelaide, od Balija

do Buenos Airesa, od Cape Towna do

Chicagoa, od Zanzibar Cityja do Zarago-

ze; od Zagreba do Osijeka, od Pule do

Dubrovnika; od Slatine do Varaædina, od

Maruπevca do GospiÊa; od Vukovara do

Slavonskog Broda; nekoliko osnovnih spo-

7

sobnosti potrebno je za unapreivanje i

poboljπanje obiteljskih odnosa, i u selima

i u gradovima πirom svijeta.

U ovoj nevelikoj knjizi namjeravamo

predstaviti nekoliko podruËja za uspje-

πne obiteljske odnose. Bez obzira jeste

li osoba koja æivi sama ili ste u braku, s

djecom ili bez njih, mlai ili vremeπniji,

nadamo se da Êete na ovim stranicama

naÊi pomagalo koje moæe preobraziti sve

vaπe odnose od onih tolerantnih do veli-

Ëanstvenih.

U Prvom poglavlju govorimo o obi-

telji kao Boæjem izumu od samog poËe-

tka postojanja naπeg planeta; zaπto je

obitelj tako vaæna i koje uloge ima u na-

πem æivotu, te kako nam daje svijest o

sebi samima i stabilnosti koja nam je po-

trebna u æivotu.

U Drugom poglavlju govorimo o

braku prema Boæjoj nakani i o potrebi

da mislimo πto mi u braku trebamo dati,

namjesto πto moæemo primiti. Takoer

8

iznosimo vaænu usporedbu koja Êe vam

pomoÊi da lakπe predoËite kako moæete

najviπe dobiti od braka dok svakodnevno

u njega ulaæete.

U TreÊem poglavlju otkrivamo taj-

nu uspjeπnog roditeljstva. Podizati djecu

danas zahtjevnije je nego ikada. A obliko-

vanje djetetova karaktera postaje joπ va-

ænije zbog svega s Ëime se ono svako-

dnevno susreÊe, s vrijednostima koje im

se nude a suprotne su onima πto ih zastu-

paju njihovi roditelji, s vrijednostima ko-

jima ih bombardiraju poruke s druπtve-

nih medija i mnogih drugih izvora. Ako

æelite biti bolje pripremljeni za rjeπava-

nje ovog ogromnog izazova, neizostavno

proËitajte ovo poglavlje.

U »etvrtom poglavlju govorimo o

potrebi razumijevanja posluπnosti, koli-

ko je ona vaæna za svakoga tko æeli biti

uspjeπan u odnosima. Ako se ne suoËimo

s Bogom, ako ne razvijamo vaæne vrijed-

nosti koje olakπavaju mir i sreÊu u svim

9

naπim odnosima, æivot Êe biti manje od

onoga πto nam je Bog, kao ljudskoj vrsti,

namijenio.

U Petom poglavlju piπemo o tome

kako muæevi i æene mogu postati intim-

ni saveznici. Upozoravamo da Êe svaki

brak prirodno otklizati u stanje izolacije

ako partneri svakodnevno ne pokazuju

jedno prema drugom sve dublju bliskost,

i to snagom Boæjom. BraËni partneri koji

su intimno, emocionalno, financijski, du-

hovno i intelektualno povezani, skloni su

poduprijeti jedno drugo kad se suoËe s

izazovom izvana ili s osobom izvan svo-

jega braËnog kruga.

U ©estom poglavlju bavimo se vaæ-

noπÊu ljubazne komunikacije u svim va-

πim odnosima. Kao ljudska biÊa svi gri-

jeπimo. PrimjenjujuÊi ljubaznost u komu-

nikaciji, ostvarit Êete bliskost koja raste.

U Sedmom poglavlju navodimo ne-

procjenjivu informaciju o ruπilaËkoj na-

ravi nasilja i zlostavljanja u obitelji i pre-

10

gled Boæje izvorne namjene i savrπenog

plana za naπe odnose i obitelji.

U Osmom poglavlju otkrivamo

znanstveni dokaz kako sprijeËiti braËne

nevolje i razvod, kako bi vaπ brak bio

mjesto rasta, zadovoljstva i mira. Ako ste

u braku ili razmiπljate uËiniti taj korak

u bliskoj buduÊnosti, ne smijete propu-

stiti tu raspravu.

U Devetom poglavlju upuÊujemo

na druπtvene procese πto pogaaju osobe

koje æive same, i na potrebu nalaæenja

mira sa samim/samom sobom i s okolno-

stima u kojima se nalazite ako æivite sami.

Takoer se bavimo stvarnoπÊu u kojoj

mnogi odrasli, koji æive sami, æele ostva-

riti brak, i vjeruju da bi njihov æivot bio

jednostavniji te da bi æivjeli odgovorno

ako bi brak postao i njihovo iskustvo. Je

li to stvarno istina? Imaju li osobe u bra-

ku prednost u ovome svijetu koji nasta-

vamo? U ovom poglavlju istraæujemo kako

pronaÊi dublji mir u æivotu samaca.

11

U Pogovoru povezujemo poruke iz

svakog poglavlja, kao dijelove slagalice,

koji — kad se spoje — zajedno prikazuju

sliku nade koju Bog ima za odnose u sva-

koj obitelji.

Imati razmjerno zdravu obitelj dar je

od Boga. Dakako, to zahtijeva i naπ napor,

htijenje i oslanjanje na SvemoÊnoga. Ipak,

uvijek se sjeÊajte Boæjeg obeÊanja da Êe

biti s vama do svrπetka svijeta (Evanelje

po Mateju 28,20), da Êe vam dati svoj

mir (Evanelje po Ivanu 14,27) i da Êe

zadovoljiti sve vaπe potrebe (Poslanica Fi-

lipljanima 4,19). Vjerujmo Mu, u svim

izazovima s kojima se suoËavamo svakoga

dana u svom æivotu i prigrlimo Ëinjeni-

cu da postoji nada za danaπnje obitelji.

12

1Obitelj: Boæji izum

Obitelj je divna rijeË koja pobuuje

tople osjeÊaje u mnogih ljudi diljem svi-

jeta. Obitelj je prvo na πto ljudi pomisle

kad su u opasnosti ili kad je πto dobro

ili treba proslaviti. Obitelj je prvo na πto

pomislimo kad odlazimo od kuÊe neka-

mo na πkolovanje ili na kakav posao na

odreeno vrijeme. Mnogi ljudi misle o

æelji da zagrle voljene i uæivaju u obitelj-

skom okruæju nakon πto su neko vrije-

me izbivali. Istina je da je, poslije Boga,

obitelj zasigurno najznaËajnija zajednica

koja nas Ëini sigurnima, zaπtiÊenima i u

kojoj nam je ugodno.

Iskustvo povezano s obitelji nije plod

sluËaja. Obitelj je bila dio Boæjeg plana

za ljudski rod od samoga poËetka vre-

mena na naπem planetu. To je zajednica

13

iz koje vuËemo svoj identitet, svoje ime

i tradiciju. Obitelj su ljudi s kojima ima-

mo dugoroËne odnose i, najËeπÊe, s njima

se osjeÊamo najugodnije. Obitelj je go-

tovo uvijek tamo gdje primamo unutar-

nju pokretaËku snagu koja utjeËe na naπe

ciljeve i teænje, pa i na naπ osjeÊaj blago-

stanja, i definira tko smo zapravo ili tko

æelimo postati.

Kad razmiπljamo o obitelji, mislimo

na svoje roditelje, braÊu i sestre, djedove

i bake, tetke, ujake, roake, supruga/su-

prugu i djecu. Ponekad Ëak uzimamo u

obzir i dobre prijatelje kao pripadnike

obitelji:

l jer smo zajedno odrasli u istoj mje-

snoj crkvi ili susjedstvu,

l jer smo iz istog grada ili iste ze-

mlje,

l jer smo dio istog plemena ili po-

druËja,

l jer smo prihvatili jedni druge ili

smo povezani na neki poseban naËin,

14

l ili zastupamo sliËne vrijednosti, ci-

ljeve i ukuse.

»ega se moæemo sjetiti kad mislimo

o obitelji? To su naπe uspomene, izgledi,

mirisi ili razgovori; privatni ili javni pro-

stori; kuÊe ili stanovi; gradovi ili pred-

graa, farme ili sela; crkva ili πkola; kuhi-

nja i hrana.

U Bibliji, u Knjizi Postanka 1,27.28,

opisan je poËetak obitelji, kako slijedi:

Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka,

na sliku Boæju on ga stvori.

Muπko i æensko stvori ih.

I blagoslovi ih Bog i reËe im:

‘Plodite se i mnoæite

i napunite zemlju,

i sebi je podloæite.’

Biblija, nadahnuta knjiga koja opisuje

razgovor Boga s ljudskim biÊima, opisuje

u svojoj prvoj knjizi, i u svom prvom po-

15

glavlju, da je Bog stvorio obitelj i istak-

nuo visoku vaænost te osnovne jedinice u

druπtvu za Njega, a samim time i za nas.

UnatoË Boæjoj namjeri za sreÊu u obi-

telji, svi takoer znamo da sve nije uvijek

bilo dobro kako smo smatrali da bi tre-

balo biti. Muæevi i æene Ëesto se ne slaæu.

Brak, koji je zamiπljen da traje do smrti,

Ëesto zavrπi rastavom ili odvajanjem; po-

nekad odnos u braku nije skladan veÊ

prije roenja djeteta, uzrokujuÊi puno

boli. Roditelji i djeca Ëesto su gnjevni je-

dni na druge. Roditelji se osjeÊaju nepo-

πtovanima, dok se djeca osjeÊaju nadzi-

ranima ili napuπtenima od onih koje su

smatrali da trebaju o njima brinuti.

Takva iskustva Ëesto zbunjuju, jer

ono πto oËekujemo u obitelji jest osjeÊaj

sreÊe, tople ispunjenosti, a takva je obi-

teljska stvarnost danas za mnoge ljude

u naπem svijetu samo pusta æelja, moæda

Ëak i za osobu koja Ëita ovu knjigu upra-

vo sada.

16

SuoËeni s razoËaranjem i nevoljom,

sa zadovoljstvom javljamo da postoji na-

da za danaπnje obitelji. Prepuπteni popu-

larnim stavovima u naπem druπtvu, u ko-

jem se najprije misli na sebe kao prvog

i drugog i uvijek te o tome πto mogu

dobiti, umjesto πto mogu dati, obitelji Êe

trajno doæivljavati tjeskobu, utuËenost, ta-

mu, beznadnost i bijedu. Ta nada podra-

zumijeva imati drukËiji pogled — prema

naËelima koja je ljudima dao Bog; i ako

ih slijede, njihove bi obitelji mogle biti

ono za πto ih je On stvorio. Nakon πto

smo bacili pogled na stvarnost, primije-

nimo ova naËela u æivot, jer Êe nas os-

posobiti da doæivimo radost, toplinu i

mir, za πto je obitelj i bila stvorena.

Dakle, kako biste opisali obiteljske

odnose u svom domu? Vlada li u njemu

svakoga dana mir i osjeÊaj sigurnosti? Ili

vaπ obiteljski æivot nalikuje uliËnoj bor-

bi iz koje nastojite pobjeÊi ili jednostavno

pokuπavate preæivjeti iz dana u dan? Dr-

17

æite li da napredujete u traganju za ra-

zvijanjem jaËe i zdravije obitelji, ili se

osjeÊate sa svakim proteklim danom joπ

viπe ljutito, nezadovoljno, razdraæeno i

bespomoÊno? ©to se moæe uËiniti da se

poprave vaπi odnosi, iz vidljivog neuspje-

ha u funkcionalne odnose, u kojima Ëla-

novi obitelji stvarno komuniciraju?

Drago nam je πto se to pitate. Istina

je da nema savrπene obitelji jer nema sa-

vrπenih ljudi. Dakle, kad govorimo o obi-

telji koja se osjeÊa povezano, ne govori-

mo o obitelji bez ikakvih problema. Ne,

govorimo o obitelji koja meu svojim Ëla-

novima uæiva razmjerno visoku razinu za-

dovoljstva i stabilnosti. Obitelj koja je po-

vezana na zdrav naËin — u odnosima bra-

Ëni par, roditelji i djeca — i koja voljno

i pravodobno upravlja sukobom te se

opredijelila da uvijek pokazuje strpljenje,

ljubaznost, razumijevanje i oprost. Iako

ta vrsta opredijeljenosti nije laka, ispla-

tiva je i doprinijet Êe sreÊi, zdravlju i ka-

18

kvoÊi æivljenja svakoj obitelji koja je pri-

mjenjuje.

Da bi se u obitelji, tijekom godina,

s velikom vjerojatnoπÊu ostvario uspjeh,

vaæno je da se Ëlanovi obitelji obveæu na

to da Êe provoditi spomenute opredi-

jeljenosti, i to svakoga dana — jednu po

jednu. Svaki Ëlan te obitelji treba pro-

voditi namjerno meusobno druæenje sa

svakim u obitelji na smislene naËine, i

to svakoga dana, sluπajuÊi druge, poka-

zujuÊi strpljenje prema drugima, i u slu-

Ëaju kad je puno lakπe raditi suprotno

jer to (raditi suprotno) dolazi “prirod-

no”.

Te navike, ako se svakodnevno prak-

ticiraju, grade jaËu i zdraviju obitelj tije-

kom godina i Ëine da se Ëlan obitelji osje-

Êa sigurno i stabilno, da ima osjeÊaj ka-

ko je obitelji stalo do njega/nje, πto olak-

πava suoËavanje s poteπkoÊama koje Êe

neizbjeæno iskusiti svaka obitelj. Ova vrsta

obiteljskih odnosa bolja je od bilo koje

19

police osiguranja koja πtiti obitelj od ne-

oËekivanih dogaaja.

Specijalisti koji se bave obiteljskim

pitanjima Ëesto kaæu da kvaliteta obite-

lji ovisi o kvaliteti njihove komunikacije.

Nastojanje da obiteljski odnosi jaËaju bez

zdrave komunikacije sliËno je pravljenju

soka od grejpa bez grejpa. To je jedno-

stavno nemoguÊe. Zdravo komuniciranje

prva je vjeπtina potrebna za odræavanje

snaænog obiteljskog osjeÊaja. ©to obiteljski

odnosi postaju bliskiji, to se briænost i

poπtovanje moraju poveÊavati u komuni-

ciranju.

Stephen R. Covey, vodeÊi obiteljski

struËnjak, u svojoj knjizi The 7 Habits

of Highly Effective Families1 (Sedam na-

vika najdjelotvornijih obitelji), iznosi

pristup “budi proaktivan” kao vjeπtinu ko-

1 Covey, R. Stephen. 1997., The 7 Habits of

Highly Effective Families. Golden Books. New

York.

20

ju valja upotrijebiti u uspjeπnom komu-

niciranju. U osnovi, ta ideja pokazuje da

izmeu stimulusa (on) i odgovora (ja) —

πto vam netko kaæe (on), i kako vi odgo-

vorite (ja) — postoji prostor/razmak. I u

tom prostoru/razmaku svaki Ëlan obitelji

ima slobodu i moÊ da ocijeni govor koji

mu je upuÊen — πto mu se kaæe i kako

mu se πto kaæe. I tada moæe odabrati od-

govor koji Êe utjecati na rast obiteljske

sreÊe.

Da bi taj pristup tako djelovao, obi-

telj treba biti u moguÊnosti uËinkovito

komunicirati. Meutim, ta se vjeπtina mo-

ra primjenjivati da bi mogla biti i usvoje-

na. Utvrdimo πto se mora dogoditi u tom

prostoru/razmaku izmeu Ëlana obitelji

kad i πto govori vama i kako vi odgova-

rate:

1. Morate naËiniti stanku — umjesto

brzopletog odgovora ocu ili majci, kÊe-

ri, sinu, muæu, æeni — pomozite sami sebi

da se ponaπate smireno.

21

2. Morate tada misliti o onome πto

Êete ili neÊete reÊi.

3. Morate odabrati ispravan odgovor:

ono πto Êe, u konaËnici, donijeti mir, um-

jesto rata.

Za kakvoÊu obiteljskog æivota trebat

Êe ustrajno raditi na komuniciranju. Obi-

telji u kojima Ëlanovi razgovaraju meu-

sobno mirno i s ljubavlju imaju iskustvo

na razini bliskosti koje one obitelji koje

rijetko ili neljubazno komuniciraju me-

usobno nikada neÊe doæivjeti.

Potrebna je odluËnost da se izgradi

sjajna obitelj. Ali sve πto vrijedi uËiniti,

vrijedno je uËiniti dobro. Stoga se opre-

dijelite za dobro komuniciranje, i pro-

matrajte kako Êe obitelj procvasti (ako

veÊ nije) i rasti u danima, mjesecima i

godinama koje slijede.

22

2Brak je ustanova

koju je osmislio Bog

Za proslavu tridesete obljetnice na-

πega braka, i s namjerom da stvorimo no-

ve uspomene kako bi naπ brak bio zdrav

i jak, proveli smo pet dana na morskoj

plaæi, uæivajuÊi u prekrasnom pijesku i

bistroj plavoj vodi.

Naπ je boravak na obali bio jedno-

stavno divan. Opustili smo se, Ëitali knji-

ge, uæivali u dobroj hrani, plivali, ronili,

trËali i veslali; ali najnezaboravnija od svih

naπih aktivnosti bila je uËenje jedrenja.

Kad je poduka iz jedrenja zapoËela,

ubrzo smo shvatili da u toj vrsti sporta

ima daleko viπe teπkoÊa nego πto to ne-

tko moæe vidjeti povrπnim promatranjem.

To je sport s malo stresa, ali djeluje i

23

antistresno, izazovno, obogaÊuje. U na-

πoj poduci iz jedrenja ubrzo se pokazalo

da Êemo morati raditi zajedno u timu,

biti na istoj strani jedrilice i iskusiti ka-

ko ona glatko klizi vodama divnih Kariba.

Bog je stvorio brak i obitelj kako

bi ljudskim biÊima dao potrebnu zajed-

nicu u kojoj Êe se osjeÊati povezanima.

Dokle god taj odnos ima u sebi izazov-

nih trenutaka, osigurana je i potpora iz-

van ovoga svijeta.

Biblija je puna dobrih savjeta koji

nam mogu pomoÊi da u svojim odnosima

dosegnemo najviπe radosti. ©to viπe Ëita-

mo Boæju rijeË sami i s braËnim drugom,

viπe Êemo biti usklaeni s Boæjom æeljom

za nas i za naπe obitelji. Istina je da ljud-

ska biÊa ne mogu uvijek zaπtititi ljubav

od povreda i boli. Meutim, ako primi-

jenimo Boæju rijeË u naπim obiteljskim

odnosima, moæemo pronaÊi takve vjeπtine

komunikacije kojima Êemo proslaviti Bo-

ga. To se pak moæe dogoditi samo ako

24

odvojimo vrijeme da budemo jedni s dru-

gima i rastemo zajedno u Boæjoj snazi.

Volimo provoditi vrijeme zajedno —

samo nas dvoje. Sada, nakon πto smo u

braku viπe od trideset godina, usto uæi-

vajuÊi i u prednosti da radimo zajedno,

imamo razne vrste omiljenih aktivnosti

i mjesta za posjet. Mi smo jednostavno

zahvalni Bogu πto nas je spojio i nasto-

jimo svakoga dana u naπim odnosima u

braku primijeniti savjet koji nam daje

Biblija. Jedan od naπih omiljenih redaka

iz Biblije koji volimo primijeniti u me-

usobnim odnosima nalazi se u Poslanici

Jakovljevoj 1,19:

Neka svaki Ëovjek bude

brz na sluπanje,

a spor na govor, spor na srdæbu.

Raditi zajedno, kao πto je u naπem

sluËaju, djeluje zahvalno ali i izazovno.

OdluËili smo zajedno urediti svoje slo-

25

bodno vrijeme i Ëesto pronaÊi razloge za

susrete i proslave naπega braka i obitelji,

kako bi naπ dom bio poæeljno mjesto. Na-

kon nekoliko dana rada na dovrπavanju

radnih projekata, jedna od naπih omi-

ljenih navika bila je pronaÊi dobar indijski

restoran i zajedno objedovati. I dok smo

pazili da se ne prejedamo, uæivali smo

u hrani i nalazili razlog da slavimo Boga

i æivot tijekom objeda (njihovi specijali-

teti: chana masala, baigan bharta, dal

makhani, riæa i tandoori roti). I, ako

smo bili vjerni svom tjednom programu

vjeæbanja, mogli smo dodati Ëaπu napitka

mango lassi, da saæmemo iskustvo.

Naπa djeca su odrasla i ne æive viπe

u zajedniËkom kuÊanstvu s nama. Meu-

tim, stalno pronalazimo prilike da bude-

mo zajedno. Nalazimo zadovoljstvo u me-

usobnom posjeÊivanju naπih obitelji.

Igrali se neku igru, podijelili omiljeni ob-

jed, posjetili muzej, ili iπli zajedno u cr-

kvu, podsjeÊamo se da pripadamo jedni

26

drugima i zahvalni smo Bogu za Njego-

vu dobrotu prema nama. Kad smo odvo-

jeni, ostajemo u vezi i redovito se javlja-

mo jedni drugima. Naravno, sve je to mo-

guÊe samo ako mislimo na to i ako pla-

niramo. A to je uvijek bio isplativ ulog

za zdravlje i snagu naπega braka i obite-

lji.

Boæju namjeru za brak znatno je je-

dnostavnije ispuniti kad braËni par po-

stupa prema razumijevanju zvanom emo-

cionalni bankovni raËun. Emocionalni

bankovni raËun je kao i svaki drugi ban-

kovni raËun. Isplatu s raËuna moæete iz-

vrπiti samo ako na njemu ima novca. Svi

znamo πto se dogaa kad skinemo s ra-

Ëuna viπe nego πto na njemu ima. Na kra-

ju nema dovoljno novËanih sredstava kad

æelimo platiti s tog raËuna, jer smo oti-

πli u minus (dug i kamate, je li vam to

moæda poznato?).

Isto se dogaa u braËnim odnosima.

Ako je sve πto Ëinite u svom braku: uzi-

27

manje, uzimanje i uzimanje, bez davanja,

za dobro prije svega vaπeg braËnog dru-

ga, ne moæete niπta (dobro) oËekivati u

vaπem braËnom odnosu. Kad ste ljuba-

zni prema svom braËnom drugu, vi ula-

æete na njegov/njezin emocionalni ban-

kovni raËun. ©to viπe ulaæete na taj emo-

cionalni bankovni raËun svog supruga/

supruge, vaπi Êe odnosi biti bogatiji. Ob-

ratno — nastojanje da uzmete viπe nego

πto dajete vodi u bankrot odnosa.

Dakle, πto ulaæete na emocionalni

bankovni raËun svog braËnog druga? Je-

ste li ljubazni, strpljivi, pruæate li potpo-

ru, ohrabrenje i oprost? I to redovito.

Ili ste nepristojni, nestrpljivi, kritiËki ra-

spoloæeni, zahtjevni, uvredljivi i teπka ka-

raktera?

Bez obzira na to kako je teæak bio

(ako je bio) vaπ braËni odnos, moæete

promijeniti tijek dogaaja ako promije-

nite svoj stav i poËnete djelovati na druk-

Ëiji naËin. Umjesto da svom braku pri-

28

stupate s glediπta onoga πto moæete do-

biti, poËnite gledati na svoj brak s gle-

diπta onoga πto moæete dati. Onda pratite

emocionalni raËun svog supruænika ka-

ko raste i raste sve dok vaπ odnos ne bu-

kne trenutkom dobrih meusobnih od-

nosa.

Slijediti ovih πest ponaπanja moæe

svakom braËnom paru pomoÊi da vrati

svoj emocionalni bankovni raËun u sta-

nje stabilnosti i da bude “u plusu”. Parovi

koji su spremni iskuπati barem jedan od

ovih prijedloga, najvjerojatnije Êe odmah

vidjeti poboljπanje svog odnosa.

1. Prestanite nazivati svoj brakdisfunkcionalnim

Ljudski mozak reagira tako πto vjeru-

je ono πto mu kaæemo. Ako govorite da

je vaπ brak disfunkcionalan, vi Êete po-

Ëeti vjerovati u to. Volimo ljudima reÊi

da se pitaju: “Imam li dobar brak s po-

29

nekim nefunkcionalnim razdobljima ili

imam loπ brak s ponekim dobrim raz-

dobljima?” To je sliËno kao kad kaæemo:

“Je li Ëaπa pola puna ili pola prazna?”

BraËnom paru koji je voljan naÊi dobro

u svom braku i u svom braËnom drugu

bit Êe daleko lakπe rijeπiti sukob i imati

zadovoljniji brak. Stoga, kaæite sebi da

imate sjajan brak, i vi i vaπ braËni drug

poËet Êete u to i vjerovati. Istina je da

svaki brak moæe doæivjeti promjenu ako

braËni par vjeruje u to i ako je voljan, i

ako se zauzme da svoj brak potakne na

rast i jaËanje. Boæja rijeË je istinita kad

kaæe:

Vjerujeπ li ovo?

Sve je moguÊe onomu

koji vjeruje.

(Evanelje po Marku 9,23)

30

2. Molite se svim srcem za svojbrak i supružnika

Bog, Stvoritelj, osmislio je brak. Da-

kle, nije samo mudro nego je najvaænije

imati Njega u srediπtu braka. Ne misli-

mo samo na to da trebamo uzvratiti za

Boæje usluge svojom usmenom zahvalno-

πÊu, veÊ na uspostavljanje i odræavanje

odnosa s Bogom i stalno priznavanje Nje-

gove prisutnosti meu nama, i to i kao

pojedinci i kao braËni par. Traæite od Bo-

ga da izlijeËi vaπ brak (ako je to potre-

bno), i onda oËekujte Ëudo.

Bog prema snazi πto silu svoju

oËituje u nama,

moæe uËiniti neograniËeno viπe od

onoga πto moæemo moliti i misliti.

(Poslanica Efeæanima 3,20)

BraËnim parovima takoer savjetuje-

mo da se pitaju: ako vjeruju da je Bog

31

prisutan dok oni meusobno razgovara-

ju, bi li oni doista rekli jedno drugom

neπto od onoga πto inaËe kaæu? Ili bi bili

viπe skloni ostaviti dojam na Boga time

πto su ljubazni, strpljivi, time πto vole i

opraπtaju? Posebice ako se svakoga da-

na molite da vama Bog oprosti vaπe gri-

jehe i da vam bude sklon i milostiv, kako

moæete uËiniti manje za svog supruæni-

ka? Bog je obeÊao ako Ga ponizno tra-

æimo u molitvi, da Êe nas Ëuti, oprostiti

nam i izlijeËiti naπu slomljenost. (2. Lje-

topisa 7,14)

3. Naučiti a onda i primijenitidjelotvorne komunikacijskevještine

Moæe se uistinu Ëiniti da je to lako

i da to Ëinimo instinktivno (i dobro). Ali,

istina je da nam vjeπtina komunikacije

nije nikako uroena i laka. Dok svi tre-

bamo uËiti komunicirati od samog roe-

32

nja, veÊina je tu sposobnost razvila manj-

kavo ili to Ëinimo na pogreπan naËin. Ka-

ko komunicirati, nauËili smo u svojoj obi-

telji iz koje potjeËemo. I to πto smo nau-

Ëili nosimo sa sobom, i dobro i loπe, u

svoj brak.

Usto, ono πto je bilo dobro u naπem

domu ili s naπim prijateljima moæda ne-

Êe biti djelotvorno u naπem braku, s na-

πim supruænikom. Svaki partner treba biti

voljan uËiniti ustupke u svom osobnom

odnosu prema komuniciranju u braku,

na naËin koji moæe poveÊati kvalitetu od-

nosa kad je u pitanju njegov/njezin stil

ponaπanja. VeÊina neslaganja dogaa se

u braku jer supruænici govore (istodobno)

i ne sluπaju jedno drugo i nijedan part-

ner nije Ëuo potrebe, æelje i povrede svog

supruænika.

Velik broj problema u braku uopÊe

nije problem. Mnogi sluËajevi bili bi rije-

πeni da se odvoji vrijeme i sasluπa jedno

drugo i da se teæi razumijevanju kao u

33

poËetku. VraÊamo se mudrim rijeËima za-

biljeæenima u Bibliji, u Poslanici Jakov-

ljevoj 1,19, da budemo brzi Ëuti, spori

govoriti i spori na gnjev.

4. Otkrijte što vaš supružnik volii to ostvarite, i ostvarujtenadalje — i otkrijte što vašsupružnik ne voli i to neostvarite, i ne ostvarujtenadalje

Prvo na πto je braËni par pazio, u

poËetku svog najboljeg izdanja, bilo je

— biti najbolji mladiÊ ili najbolja djevoj-

ka. Oni idu tako daleko da otkrivaju πto

njihova ljubav najviπe voli, kako bi oba-

suli tu osobu onim za Ëim njezino/nje-

govo srce Ëezne. Nakon vjenËanja i raz-

doblja medenog mjeseca neki poËnu mi-

sliti da viπe nije potrebno Ëiniti poseb-

nosti jedno drugome. Naravno, ta pro-

mjena dovodi do toga da vaπ braËni part-

34

ner poËne misliti da se uzima “zdravo

za gotovo”. O tom se radi kad Ëujete da

netko od partnera kaæe da je vjenËan/a

s pogreπnom osobom. Tu nije rijeË o to-

me da je netko vjenËan s pogreπnom oso-

bom, veÊ najËeπÊe o tome da je netko

prestao biti prava osoba. ©to joπ u tom

sluËaju pogorπava stanje jest to da, pri-

mjerice, obostrano Ëine ono πto drugu

stranu uznemiruje i πto druga strana ne

voli.

Ako bi braËni par usvojio zlatno pra-

vilo zapisano u Bibliji, u Evanelju po

Mateju 7,12

©to god æelite da vama

Ëine drugi Ëinite i vi drugima,

oni bi doslovno obraivali svoj brak da

cvjeta i viπestruko raste.

35

5. Često praštajte

U braku — koji je najintimniji odnos

— braËni par Êe, s vremena na vrijeme,

iskusiti povredu.2 Zato, postoji potreba

da braËni par nauËi oprostiti jedno dru-

gom. Ponekad se dogodi da jedan od su-

pruænika nenamjerno povrijedi drugu

stranu. Postoji takoer vrijeme kad ljudi

povrijede jedni druge izgovarajuÊi uvre-

dljive i ruæne rijeËi koje mogu prouzro-

Ëiti bol. Neke povrede mogu biti lako za-

nemarene, neke je malo teæe oprostiti,

a ostale ostavljaju duboke i trajne oæilj-

ke.

2 Mi ne govorimo o boli kao posljedici zlo-

stavljanja. Ako doæivljavate bilo koji oblik tjelesnog

ili emocionalnog zlostavljanja u svojem odnosu,

molimo da se obratite profesionalnom savjetniku/

nici ili pastoru. Bez pomoÊi, zlostavljanje Êe

najvjerojatnije biti joπ gore. Za viπe informacija

(za Sjedinjene AmeriËke Dræave), vidi Adventist

Family Ministries na www.family.adventist.org.

36

Oprostiti nekome tko vam je naudio

najteæi je dio ljubavi, a ipak ne moæete

nastaviti istinski voljeti ako to ne uËinite.

Oprostiti ne znaËi postati vratar kojega

Êe se gaziti, ne znaËi ni oslobaanje dru-

gih od odgovornosti, ili jednostavno za-

boravljanje. Ipak, praπtanje pomaæe da

zapoËnete postupak ozdravljenja od svoje

boli i od potrebe kaænjavanja druge oso-

be. Takoer vas pokreÊe prema obnovi

loma u vezi. I, Boæjom silom, bit Êete u

moguÊnosti svom supruæniku dati dar

oprosta. U Poslanici Rimljanima 5,8 stoji:

Ali Bog pokaza svoju

ljubav prema nama time

πto je Krist,

dok smo joπ bili greπnici,

umro za nas.

37

6. Puno se smijte

Stara izreka “Smijeh je dobar lijek”

odzvanja i danas. Zapravo, medicinsko

istraæivanje je pokazalo da smijeh donosi

korisne fizioloπke i neuroloπke uËinke.

Smijeh pomaæe smanjenju stresa, potiËe

imunosni sustav, smanjuje krvni tlak, veæe

supruænike i odræava odnose svjeæima.

Govorimo parovima da nau razloge za

smijeh i da prestanu proizvoditi stresnu

situaciju zbog sitnica (da ne prave od bu-

he slona). Opet, mnoga pitanja koja pa-

rovi imaju u braku jednostavno su po-

sebnosti. UnatoË tome, i oni se mogu na-

uËiti smijati nenamjernim nesporazumi-

ma. U Mudrim izrekama 17,22 piπe:

Veselo je srce izvrstan lijek,

a neveseo duh suπi kosti.

38

Zaključak

Brak je sjajan i divan, a istodobno i

teæak. Sjajan i divan, jer ga je za nas uo-

bliËio Stvoritelj da odzrcaljujemo Njegov

lik. Teæak, jer nosi dva manjkava, nesavr-

πena, sebiËna ljudska biÊa, koja nakon

vjenËanja postaju Ëak manjkavija i se-

biËnija. VjenËani se par treba suoËiti s

tom stvarnoπÊu i raditi na tome kao dvoje

suigraËa i prijatelja. Zajedno se moramo

boriti protiv neprijatelja koji nastoji ra-

zoriti naπe jedinstvo jedno s drugim i na-

πe jedinstvo s Bogom.

39

3Uspjeπno roditeljstvo— roditeljstvo radi

uspjeha

Podizati djecu — danas je veÊi iza-

zov nego ikada. Oblikovanje djeËjeg ka-

raktera joπ je izazovnije jer se djeca sva-

kodnevno suoËavaju s vrijednostima ko-

je su, Ëini se, suprotne vrijednostima nji-

hovih roditelja. Djecu danas mediji, in-

ternet, razne odrasle osobe te njihovi vr-

πnjaci bombardiraju svakovrsnim poru-

kama. Te i takve poruke vode djecu niz-

brdo na loπ put: postaju bezosjeÊajna i

podloæna mnogim druπtvenim bolestima

poput nasilja, nemorala, zlostavljanja i dis-

kriminacije.

IzvjeπÊa o ubojstvima tinejdæera, na-

silju i pucnjavi u πkolama, samoubojstvi-

40

ma i zloporabama droga i alkohola osta-

vljaju znaËajne promjene u naravi djete-

ta. Zato je daleko teæe djeci nauËiti os-

novne pouke: upravljanje samim sobom,

samopoπtovanje i suosjeÊanje prema dru-

gima. Djeca su danas znaËajno sklonija

depresiji, tjeskobi i hirovitom ponaπanju.

Istodobno, veÊi je ekonomski pritisak na

roditelje, koji rade napornije i duæe te

im to skraÊuje vrijeme koje bi mogli pro-

vesti sa svojom djecom.

UnatoË tim izazovima, roditelji su i

dalje najbolja zaπtita svojoj djeci protiv

kuπnji da ne sudjeluju u riziËnim pona-

πanjima kao πto su: pijenje crne kave, pu-

πenje, uzimanje alkohola, droge, upuπta-

nje u predbraËne spolne odnose, kao i

neuredna i nezdrava prehrana. Roditelji,

koji svakodnevno aktivno vrπe svoju ulogu

u podizanju svoje djece, poæet Êe nagra-

du: vidjet Êe svoju djecu kako izrastaju

u zdrave i odgovorne odrasle osobe. Iako

roditeljstvo nije egzaktna znanost i ne po-

41

stoje jamstva, roditelji koji provode naj-

viπe vremena sa svojom djecom imat Êe

veÊi utjecaj na njih i pripremit Êe ih za

zrelo æivotno doba.

Postoje sluËajevi kad se roditeljstvo

Ëini beznaËajnim zadatkom, pogotovo ako

tko samo mijenja pelene, briπe neπto πto

se prolilo ili se svaa oko sitnica i neu-

rednih prostorija. Meutim, roditeljstvo

je jedna od najvaænijih i najizazovnijih

zadaÊa povjerenih ljudskim biÊima. Raz-

mislite o znaËaju odgoja djeteta koje neÊe

biti samo posluπno, veÊ Êe odrasti i imati

zreli karakter i zdravo samopoπtovanje,

upravljati svojim osjeÊajima i imati zdrave

odnose s drugima. Roditeljstvo je od naj-

veÊe vaænosti.

Naravno, ne postoji netko takav tko

bi se mogao nazvati savrπenim roditeljem.

Ipak, Boæjom miloπÊu naπa djeca mogu

odrasti u dobre ljude, iako su imali ro-

ditelje koji su bili nesavrπeni. U istom smi-

slu, roditelji ne mogu oËekivati od svoje

42

djece da budu savrπena. U ostatku ovoga

poglavlja iznosimo roditeljima, kako bi

izvrπili zadaÊu uspjeπnog podizanja svoje

djece, neke naËine kako u njima postaviti

solidne temelje.

Iako nema jamstva za roditeljstvo, ro-

ditelji mogu Ëiniti one korake koji Êe po-

veÊati vjerojatnost uspjeha u tom vaænom

poslu. Najvaæniji je zadatak roditela kod

podizanja djece da imaju zreo karakter

i budu odgovorni odrasli ljudi u druπtvu.

Da bi to ostvarili, roditelji moraju shvatiti

koje su njihove vrijednosti i kako ih pre-

nijeti u karakter svoje djece.

PoËnimo zato s odreivanjem vrijed-

nosti. Vrijednosti su vaæna uvjerenja koja

dijele Ëlanovi kulture ili obitelji o tome

πto je dobro, a πto nije. Vrijednosti imaju

glavni utjecaj na ponaπanje osobe i slu-

æe kao pravila ili vodiËi u svim okolno-

stima. Neke temeljne moralne vrijedno-

sti su: poπtenje, integritet, poπtovanje i

odgovornost prema drugima.

43

Karakter je proizvod aktiviranih vri-

jednosti. Karakter nije ono πto kaæemo,

nego tko smo, kako æivimo svoje vrijed-

nosti. Dakle, ako kaæete djetetu da je po-

πtenje vaæna vrijednost u vaπem domu,

a iza toga zahtijevate od djeteta da kaæe

nekome tko nazove telefonom da niste kod

kuÊe, kad ste stvarno kod kuÊe, vaπe Êe

dijete zakljuËiti da poπtenje nije vaæna

vrijednost. Karakter se vidi u ponaπanju

osobe. Upamtimo, vrijednosti su naπe vje-

rovanje dokle god je karakter aktivan.

Karakter se sastoji od veÊ spomenu-

tih temeljnih vrijednosti: poπtenja, poπto-

vanja, ljubaznosti, suÊuti i odgovornosti.

Kad su te vrijednosti dio karaktera jedne

osobe, onda se moæe oËekivati da Êe ih

ona moÊi redovito i dosljedno potvrditi

u svom ponaπanju. Kad te vrijednosti po-

stanu dio djetetovog karaktera, ne oËeku-

je se da Êe se one promijeniti kad se ono

bude odnosilo prema razliËitim ljudima

i u razliËitim okolnostima.

44

Ipak, buduÊi da nitko nije savrπen,

bit Êe dana kad vaπe dijete neÊe pokazati

ove osobine karaktera. Meutim, πto se

viπe ojaËaju æeljene vrijednosti, viπe Êe

postati dijelom ponaπanja vaπeg djeteta.

Stoga roditelji takoer moraju nastojati

æivjeti prema tim vrijednostima. U tom

smislu, netko je rekao da vaπe dijete mo-

æda neÊe uËiniti ono πto kaæete; djeca

su viπe sklona uËiniti ono πto vide da

vi Ëinite.

Pojam emocionalna inteligencija po-

stao je jedan od najpopularnijih izraza

u novom mileniju. Zapravo, psiholozi su

zakljuËili da je emocionalna inteligenci-

ja, ili EQ (Emotional Quotient = emocio-

nalni kvocijent), bolji predznak za uspjeh

osobe u æivotu nego IQ (Intelligence

Quotient = kvocijent inteligencije). Ot-

krili su da EQ vodi sreÊi u svim podru-

Ëjima æivota — u poslu, karijeri i odno-

sima. Stoga, πto je emocionalna inteligen-

cija, ili EQ? Emocionalna inteligencija je

45

umijeÊe nadziranja vlastitih emocija. To

znaËi biti svjestan svojih emocija i imati

sposobnost njihovog nadziranja i u naj-

stresnijim okolnostima.

Dr. John Gottman, uvaæeni psiholog

koji je vodio opseæna istraæivanja o bra-

ku i roditeljstvu, predlaæe da roditelji tre-

baju biti ukljuËeni u osjeÊaje svoje djece.

Roditelji moraju postati, nazovimo to ta-

ko, emocionalni “treneri”. Roditelji mora-

ju upotrijebiti negativne i pozitivne emo-

cije kao prilike da uËe svoju djecu va-

ænim æivotnim poukama, izgraujuÊi

pritom bliskiju zajednicu s njima. Dr. Got-

tman jasno istiËe da emocionalno “tre-

niranje” ne iskljuËuje roditeljsko discipli-

niranje, nego pomaæe roditeljima da s dje-

com ostvare joπ uspjeπniju interakciju.3

3 M. Gottman, John; DeClaire, Joan. 1998.,

Raising an Emotionally Intelligent Child: The

Heart of Parenting. Fireside. New York.

46

Roditelji mogu postati emocionalni

treneri svoje djece ako slijede ove korake:

1. Trebaju biti svjesni emocija svo-

jeg djeteta. Sve su emocije prilika da os-

tvarite bliskiji odnos sa svojim djetetom

i da ga pouËite.

2. Iskreno sluπajte svoje dijete. Rodi-

telji moraju nauËiti sluπati svoju djecu i

vrednovati njihove osjeÊaje. Vaπ stav pre-

ma vaπoj djeci osnova je u pomaganju

da postanu emocionalno inteligentni i

odgovorni, zreli ljudi. Pazite da vaπ je-

zik ne bude kritiËki, koji osuuje i ko-

ri.

3. Pomozite svojoj djeci pronaÊi na-

Ëine za prepoznavanje emocija koje osje-

Êaju. Ponekad vaπe dijete moæda viËe, rita

se, udara, i to se uobiËajeno tumaËi kao

ljutnja. Meutim, veÊinom je ta vrsta lju-

tnje jednostavno izriËaj onoga stanja kako

se vaπe dijete stvarno osjeÊa. Umjesto da

se ljutite na svoje dijete i umjesto da bje-

snite i viËete, pitajte ga kako se osjeÊa,

47

kakvi su njegovi ili njezini osjeÊaji i pred-

loæite kao pomoÊ za opis je li dijete: tu-

æno, obeshrabreno, zbunjeno, stidljivo,

uzrujano.

4. Postavite granice dok istraæujete

rjeπenja postojeÊeg problema.

Djeca trebaju roditelje i za postav-

ljanje jasnih granica koje odgovaraju dobi.

Djeca se oslanjaju na te smjernice i u

djetinjstvu i u odrasloj dobi. Djeca vrlo

rano poËinju traæiti neovisnost; meutim,

roditelji koji daju neovisnost bez grani-

ca ne rade djetetu uslugu. ToËnije, to

stvara pustoπ i nesigurnost u karakteru

djeteta.

S druge strane, roditelji koji previπe

nadziru i ne dopuπtaju djetetu da pokaæe

odreenu neovisnost koriπtenja svoje slo-

bode, ometaju njegov razvoj. Dijete mora

biti poπtovano, mora mu se priznati pravo

na osobno vienje i dati moguÊnost izbo-

ra.

48

Znanje o vrijednostima, karakteru i

emocionalnoj inteligenciji je jedno, ali ka-

ko roditelji pomaæu djeci od razmiπlja-

nja do djelovanja? Kako pomaæemo svo-

joj djeci primijeniti ove imenice: veliko-

duπnost, ljubaznost, promiπljenost, os-

jetljivost, oprost i suÊut — u akcijske gla-

gole? Djeca neÊe steÊi emocionalnu inte-

ligenciju ili dobar karakter ako upamte

pravila i propise. Popis vrijednosti i vrlina

bit Êe tako brzo zaboravljen kako je brzo

i nauËen; ali kad ih djeca, nakon πto su

ih nauËila, i usvoje, onda one postaje di-

jelom njih. Kad su vrijednosti usvojene,

one postaju dobro, postaju prepoznatljiv

dio identiteta vaπega djeteta.

Da bi postigli uspjeh, roditelji moraju

razumjeti nekoliko iskaza i primijeniti ih

na odnos prema svome djetetu. Kao rodi-

telji, morate prvo i najvaænije razumjeti

da je poπtovanje sræ moralnosti — poπto-

vanje prema sebi, prema drugima i pre-

ma Stvoritelju svemira. Kao roditelji, mo-

49

rate poπtivati svoju djecu i zauzvrat oËe-

kivati da ona poπtuju vas. Ako æelite po-

dizati odgovornost djece koja imaju vaπe

vrijednosti, morate se odnositi prema nji-

ma kao prema ljudskim biÊima.

Roditelji, upamtite da djela govore

glasnije od rijeËi. Djeca promatraju sve

πto njihovi roditelji rade. Ona to pamte

i kasnije oponaπaju kako njima znaËajni

odrasli to Ëine u æivotu, πto rade i kako

se ophode prema onima oko sebe. Uzo-

rak/model vrlo je uËinkovit uËitelj. Ali

upamtimo, (naπe) modeliranje nije savr-

πeno. To je pokazivanje vaπeg posveÊe-

nja moralnim idealima ili krπÊanskim

idealima. Takoer je modeliranje ono πto

kao moralni ljudi radite kad pogrijeπite,

i u tom sluËaju kaæete da vam je æao.

Modeliranje je i kad govorite svojoj dje-

ci o svojim borbama da æivite na naËin

koji vjerujete.

Ako ste krπÊani, onda vjerujete u Kri-

sta, i onda je vama najvaænije pokazati

50

svojoj djeci svojim æivotom kako je Krist

æivio kad je hodio Zemljom.

Roditelji se moraju potruditi da nji-

hove vrijednosti budu vidljive i da se

Ëuju. Kao πto stariji znaju reÊi: “Moramo

ne samo raditi ono πto propovijedamo,

nego i propovijedati ono πto radimo.” Dje-

ca trebaju naπe rijeËi kao i naπa djela.

Za najbolji uËinak ne samo da moraju biti

poduËavana vrijednostima, veÊ moraju

znati razloge i vjerovanja koja stoje iza

njih. Roditelji trebaju voditi, poduËava-

ti, sluπati i savjetovati.

UËinite ljubav temeljem na kojemu

gradite svako podruËje vaπeg odnosa sa

svojim djetetom ili djecom. U Bibliji No-

voga zavjeta stoji:

Bog je ljubav.

(1. Poslanica Ivanova 4,16)

Boæja ljubav je ona koju odraæavamo

prema svojoj djeci. Djeca trebaju biti uko-

51

rijenjena i utemeljena u ljubavi, vrsti lju-

bavi kojom nas Bog daruje, koja je be-

zuvjetna. Vrsti ljubavi koja niπta ne tra-

æi zauzvrat. Ta vrsta ljubavi pomaæe na-

πoj djeci razviti pozitivan stav o sebi, osje-

Êaj vrijednosti, unutarnju snagu. Ta je lju-

bav o kojoj govorimo aktivna, a ne pasiv-

na.

U roditeljstvu, ljubav se otkriva kao

usmjerena pozornost, vrijeme, potpora,

povezanost, koja pokazuje granice (raz-

graniËenja, dokle “da” i kada “ne”) i pre-

danost. To je, u osnovi, aktivna ljubav

koja vas povezuje s vaπom djecom. Ta

vrsta ljubavi pouËava djecu da vole sebe

i da vole druge. Djeca — ili odrasli — koja

se ne osjeÊaju voljena, imaju puno pro-

blema voljeti sebe i, kao posljedicu, imaju

problema voljeti druge. Djeca trebaju zna-

ti da ih Ëujemo i da su nam dovoljno va-

æna da posvetimo punu pozornost ono-

me πto æele reÊi. To Ëini da se osjeÊaju

voljenima.

52

Ne postoji neki put-preËac u rodite-

ljstvu, ne Ëak ni za prezauzete roditelje.

Kvaliteta vremena ne nadoknauje mini-

malnu koliËinu vremena. Zdrave obitelji

imaju svoj raspored, koliko god bio pre-

trpan i uæurban, da zajedno provode vri-

jeme jeduÊi, radeÊi i igrajuÊi se. Osnova

je sljedeÊa: za roditeljstvo treba vreme-

na.

Roditelji moraju poticati stav “Ja to

mogu” ohrabrivanjem svoje djece na stva-

ranje inovacija. Morate nauËiti proslaviti

uspjeh, a isto tako osvrnuti se na neus-

pjeh, koji nas jednostavno treba pouËiti

da uvidimo πto ne valja. Dijete, koje

prima daleko viπe pohvala i razumijevanja

nego kritika i ukora, sazrijevat Êe i ima-

ti pozitivno miπljenje o sebi. Roditelji koji

pruæaju potporu svojoj djeci pomaæu im

da razviju ispravan stav prema sebi, da

budu sposobna, kao osobe koje se mogu

zaloæiti za ono πto je ispravno i kojima

nije potrebno odobrenje vrπnjaËke sku-

53

pine po svaku cijenu. Djeca koja osjeÊaju

potporu (u zauzimanju stavova) manje

su podloæna negativnom vrπnjaËkom pri-

tisku.

Budimo sigurni, ljubav i ograniËenja

idu zajedno. Ta su dva Ëimbenika naj-

znaËajniji pokazatelji vrste roditeljstva

koja u djeci izgrauje stav da trebaju

usvojiti vrijednosti svojih roditelja te Êe

ona najvjerojatnije steÊi sposobnost us-

postave toplih, pozitivnih odnosa i s dru-

gima. U konaËnici, djeca trebaju povrh

svega znati da viπe niπta ne smiju reÊi

ili uËiniti πto ih moæe izbaciti iz kruga

roditeljske ljubavi. Kad roditelji poloæe

temelj za pozitivan i zdrav razvoj u æivotu

svoje djece, tada Êe ona imati najbolju

priliku postati osobe kakve Bog æeli da

budu.

Vaπe dijete, ili djeca, bit Êe u moguÊ-

nosti izabrati ono πto je ispravno kad bu-

de vrijeme za teπke odluke; ona neÊe biti

lako poljuljana miπljenjem drugih. Ne

54

samo da Êe otkriti da im snaæan lik za-

jedno s emocionalnom inteligencijom

osobno koristi, veÊ Êe im takoer biti od

koristi u obitelji, crkvi i druπtvu u cjelini

jer im je bila dana osnovna graevina za

æivot, koji Êe biti sadræajan i zdrav.

55

4Stijena ili pijesak?

Za nedavna posjeta Obali SlonovaËe,

u Africi, radi seminara za rukovoenje,

naπ let iz Parisa (Sjedinjene AmeriËke Dr-

æave) za Abidjan kasnio je nekoliko sati.

Kako je planirano, trebali smo stiÊi sat

prije ponoÊi, a kaπnjenje je znaËilo da

Êe naπ vozaË koji dolazi u zraËnu luku

imati vrlo dugu noÊ i rano jutro.

Da sve bude joπ gore, umjesto da

nadoknadimo vrijeme — πto se Ëesto do-

gaa s mnogim zakaπnjelim letovima —

naπ odlazak u Ouagadougou, glavni grad

Burkine Faso, postao je moÊna mora. Pu-

tnika koji se ukrcao u Parisu (SAD), i kre-

nuo prema Abidjanu, nije bilo moguÊe

pronaÊi, πto je izazvalo zabrinutost kod

posade i dodatno odgodilo naπ dolazak

u Abidjan. Ta nas je nova Ëinjenica za-

56

brinula, jer smo se pitali hoÊe li naπ vo-

zaË, kojeg ne poznajemo i nikad ga nismo

sreli, i dalje Ëekati u zraËnoj luci kad sti-

gnemo u sitne sate.

Na naπe zadovoljstvo, ovaj dogaaj

ima sretan zavrπetak. Uvjereni smo da je

to bilo zato πto je netko ulio velike vrijed-

nosti u Charlesa, naπeg vozaËa. On je tog

dana na djelu pokazao poπtenje, Ëast i

zadivljujuÊu radnu odgovornost.

Charles je bio na aerodromu spreman

za upoznavanje s nama kao da je sredi-

na popodneva. Vrlo ljubazna i ugodna dr-

æanja, odvezao nas je sigurno u smjeπtaj

u tri sata ujutro. Nema nikakve sumnje

da je Charlesov lik bio nazidan na temelju

koji su osigurali njegovi roditelji ili skr-

bnici, i da se njegov vlastiti odnos odræao

prema vrijednostima πto ih je nauËio kao

dijete.

Isus je, prema Evanelju po Mateju

7,24-27 u Propovijedi na Gori, izjavio slje-

deÊe:

57

Svatko tko sluπa ove moje rijeËi

i izvrπava ih moæe se usporediti

s mudrim Ëovjekom koji

svoju kuÊu sagradi na litici.

Udari pljusak, navaliπe potoci,

puhnuπe vjetrovi i jurnuπe na

kuÊu, ali se ona ne sruπi,

jer je sagraena na litici.

Naprotiv, svatko tko sluπa

ove moje rijeËi, a ne izvrπava ih,

moæe se usporediti

s ludim Ëovjekom

koji svoju kuÊu sagradi na pijesku.

Udari pljusak, navaliπe potoci,

puhnuπe vjetrovi i nasrnuπe

na tu kuÊu i ona se sruπi.

I velika bijaπe njezina ruπevina.

Ovim rijeËima zakljuËeno je Isusovo

izlaganje o etici Boæjeg kraljevstva i Nje-

govim oËekivanjima od onih koji Êe biti

Njegovi sljedbenici i svih koji Êe odlu-

58

Ëiti æivjeti ustrajan æivot temeljen na vje-

Ënim vrijednostima.

Istina, istovjetna opasnost postoji i

danas. Toliko ih uzima zdravo za gotovo

da su dobri ljudi, Ëak krπÊani, jer podr-

æavaju odreena duhovna uvjerenja. Ali

oni nisu usvojili u svoj svakodnevni æi-

vot vrijednosti koje su pronaπli u Isuso-

vom nauku. I, zato πto nisu istinski vje-

rovali u ta temeljna naËela za æivot, ute-

meljena na dobrom moralu, oni nisu

primili ni silu ni milost koja dolazi kroz

njihovu privræenost da Ëine ono πto Bog

traæi, kako bi osigurali veÊu sreÊu u svom

æivotu.

Vrlo zanimljivo: obiteljski æivot i krπ-

Êanski æivot ne razlikuju se odviπe kad

se promatraju sa sliËnog glediπta. Znati

πto Bog oËekuje i Ëiniti πto Bog traæi dvije

su posve razliËite stvarnosti.

U srcu Propovijedi na Gori istaknuta

je velika svetost braka. U Evanelju po

Mateju 5,27.28 stoji:

59

»uli ste da je reËeno starima:

‘Ne Ëini preljuba!’

A ja vam kaæem da je svaki

koji s poæudom pogleda

(tuu) æenu veÊ — u svom srcu —

s njom uËinio preljub.

Pisac Biblije dalje objaπnjava namjeru

teksta u 32. retku potvrujuÊi:

A ja vam kaæem:

Svaki onaj koji otpusti svoju æenu

— osim zbog bludniπtva —

navodi je na preljub,

i koji se oæeni

takvom otpuπtenicom,

Ëini preljub.

PozivajuÊi se na vrijednost svakog

zdravog braka, apostol Pavao izjavljuje

pod boæanskim nadahnuÊem u Prvoj po-

slanici KorinÊanima 13,1-8 sljedeÊe:

60

Kad bih ljudske i aneoske

jezike govorio, a ljubavi ne bih

imao, bio bih mjed πto jeËi,

ili cimbal πto zveËi.

Kad bih imao dar proricanja

i znao sve tajne i sve znanje;

kad bih imao puninu vjere,

tako da bih brda premjeπtao,

a ljubavi ne bih imao, bio bih niπta.

Kad bih na hranu siromasima

razdao sve svoje imanje,

kad bih tijelo svoje predao da se

saæeæe, a ljubavi ne bih imao,

niπta mi koristilo ne bi.

Ljubav je strpljiva, ljubav je

dobrostiva, ljubav ne zavidi,

ne hvasta se, ne oholi se.

Nije nepristojna, ne traæi svoje,

ne razdraæuje se,

zaboravlja i praπta zlo;

ne raduje se nepravdi,

a raduje se istini.

61

Sve ispriËava, sve vjeruje,

svemu se nada, sve podnosi.

Ljubav nikad ne prestaje.

Mnogi su danas zaboravili da je brak

uspostavio Bog, i to u samom poËetku

ljudske povijesti, kao boæansku ustano-

vu najveÊe vaænosti, kad je prema Knji-

zi Postanka 2,18 objavio:

Nije dobro da Ëovjek bude sam:

naËinit Êu mu pomoÊ da

bude kao πto je on.

Nekoliko redaka dalje Bog kaæe:

Stoga Êe Ëovjek ostaviti oca

i majku da prione uza svoju æenu,

i bit Êe njih dvoje jedno tijelo.

(redak 24.)

Da ne bi tko pomislio da je to sta-

rozavjetni pojam koji se danas viπe ne

62

odnosi na nas, Biblija u Novom zavjetu

ovu misao ponavlja tri puta: u Evanelju

po Mateju 19,5, u Evanelju po Marku

10,7.8 i u Poslanici Efeæanima 5,31, kako

bi Boæja namjera o braku kao najblis-

kijem, najintimnijem odnosu koji bi lju-

di trebali imati bila posve jasna. Ovi dije-

lovi Biblije ispunjeni su nepobitnim do-

kazima, ukljuËujuÊi stvarnost da su muæ

i æena spomenuti samo u jednini, a ne

u mnoæini. Normativna je biblijska zapo-

vijed da brak treba ostvarivati izmeu

jednog muπkarca i jedne æene, jer u Prvoj

poslanici KorinÊanima 7,2 kaæe:

Ali zbog pogibli od bludnosti

neka svaki ima vlastitu æenu

i svaka vlastitog muæa.

Sve πto je viπe ili manje od ovoga

ljudska je tvorevina i protivi se uzorku

koji je Bog uspostavio u Edenu. Teπko

je svakako i previdjeti tu pojedinost da

63

je Boæja namjera bila da brak traje zau-

vijek.

Neosporno je da je Bog stvorio brak

i obitelj na blagoslov i radost ljudskih

biÊa. Jedinstvo spomenuto u Knjizi Po-

stanak 2,24 trebalo je ukloniti usamlje-

nost koju je Ëovjek osjetio, πto je zabilje-

æeno u Knjizi Postanka 2,18.19. Ovo je-

dinstvo bilo je zamiπljeno kao neπto uis-

tinu dobro.

Pa ipak, sve πto je Bog stvorio za na-

πe dobro, zlo nastoji uniπtiti. To zlo —

potaknuto Sotonom — Ëini se da se us-

pjelo progurati i nametnuti uz pomoÊ

mnogih muæeva i æena koji su u cijelo-

sti zaboravili Boæji cilj za brak.

Dok razmatrate Ëvrsta naËela mora-

la i pristojnosti o kojima svjedoËi mudrost

biblijske knjiæevnosti, morate se zapitati

gradite li svoj brak i obitelj na litici ili

na pijesku. Ako samo dobro govorite, ali

tako i ne Ëinite, da li se jednostavno zava-

ravate i gubite radost, mir i blagoslove

64

koje Bog æeli da imate u svom braËnom

i obiteljskom æivotu?

I ako zaboravljamo da je Boæje stva-

ranje savrπeno i uËinjen za naπu dobro-

bit, vaæno je da sami odluËimo otiÊi k

Njemu kako bismo od Njega nauËili i od

Njega dobili pomoÊ da ostvarimo Njegove

planove za naπ æivot. BuduÊi da je sva-

ka kriza u braku i obitelji i duhovna kriza,

ona moæe biti prevladana samo Boæjom

silom. Kad provedete u æivot uËenje koje

vam je On ostavio da ga slijedite, svoj

braËni i obiteljski odnos gradite na Ëvr-

stom temelju, a ne na pijesku. Takoer

znamo da je svaka kriza u braku i obitelji

prilika za rast; i danas vam je prilika za

rast.

Da biste imali sjajan brak i obitelj,

vaæno je imati odliËnu komunikaciju u

odnosima. ObiËno propuπtamo ostvariti

vrsnu komunikaciju zbog navika koje smo

razvili u naπim obiteljima ili prema svom

porijeklu. Mi sebi dajemo moralno do-

65

puπtenje kad kaæemo: “To sam ja; voli

me ili ostavi. Ja sam dobra osoba. Volon-

tiram hraneÊi beskuÊnike i doprinosim

mnogim dobrotvornim ustanovama.”

Vratimo se Isusovim uËenjima spo-

menutima u Propovijedi na Gori:

Svatko tko sluπa ove moje rijeËi

i izvrπava ih moæe se usporediti

s mudrim Ëovjekom koji

svoju kuÊu sagradi na litici.

(Evanelje po Mateju 7,24)

Stoga, ako se vaπi odnosi u braku i

obitelji ne razvijaju dobro, πto moæete

promijeniti u svom uobiËajenom pona-

πanju da biste mogli biti na blagoslov

svom supruæniku i obitelji? Ako mislite

da je to jako teπko promijeniti, sjetite se:

s Bogom je sve moguÊe, i On Êe vam

pomoÊi ako æelite æivjeti bolji æivot s ob-

zirom na vaπe odnose.

66

Da biste gradili svoje braËne i obi-

teljske odnose na litici, trebali biste uvesti

u praksu etiËka uËenja Isusa Krista, umje-

sto da gradite svoje obiteljske odnose na

pijesku svojih osobnih miπljenja ili onih

koje nudi labavi moral naπeg vremena.

67

5Postanite prisni

saveznici

Prije nekoliko godina naiπli smo na

misao nepoznatog pisca koja glasi: “Vjen-

Ëati se lako je. Ostati u braku teæe je.

Ostati sretno oæenjen cijeli æivot moæe

se smatrati veÊ lijepom umjetnoπÊu.”

Nije nuæno biti genij da se prihvati

stvarnost takvog iskaza. Ako dobro po-

gledate ljude oko sebe, one s kojima se

susreÊete svakoga dana, brzo Êete uoËi-

ti koliko je taj iskaz istinit.

»ak ako ste stupili u brak prije sa-

mo nekoliko mjeseci, veÊ ste iskusili ko-

liko je to izazovno ostati oæenjen/udana,

a kamoli ostati sretno oæenjen/udana. Da-

kle, kako razvijate i odræavate intimne

veze sa supruænikom i kako postajete sa-

veznici?

68

Kad ovdje spominjemo intimu, to

nije ono kako veÊina ovu rijeË razumije.

Intimnost o kojoj govorimo bliskost je

koju svaki braËni par treba razviti — emo-

cionalno, financijski, duhovno i intelek-

tualno. Dakako, i tjelesna intimnost je iz-

nimno vaæna u braku, no ako braËni par

ne iskusi intimnost u πirem smislu o kojoj

govorimo u ovom poglavlju, moæda ni-

kada neÊe iskusiti ni tjelesnu intimnost

potrebnu za trajno razdoblje (“na duge

staze”).

Prije viπe godina pronaπli smo u rje-

Ëniku ovu definiciju pojma intimnost u

braku: “Ljubavna veza, Ëiji su lanci sasta-

vljeni od obostrane brige, odgovornosti,

povjerenja, otvorene komunikacije o pa-

dovima i osjeÊajima, kao i neskrivene raz-

mjene informacija o znaËajnim dogaa-

jima.”4

Definicija rijeËi saveznik jednostav-

na je: “osoba koja se udruæuje ili pove-

zuje s drugom osobom meusobnim od-

69

nosom, kao πto je sliËnost ili prijatelj-

stvo”. Pronaπli smo i druga znaËenja koja

opisuju savezniπtvo: “formalno se ujedi-

niti, kao: sporazumom, savezom, brakom

ili sliËno tomu”. Stoga se ovo poglavlje

bavi razvojem bliskosti supruænika i sma-

tra vas jedinstvenom cjelinom. Osobe u

braku, koje su u savezniπtvu, vrlo su po-

vezane emocionalno, financijski, duhovno

i intelektualno; imaju sklonost meuso-

bno se podupirati kad se suoËe s izazo-

vom vanjske sile ili osobe.

Ellen G. White, plodna spisateljica

devetnaestog i s poËetka dvadesetog sto-

ljeÊa, piπe: “Bez obzira kako su paæljivo

i mudro stupili u brak, malo je braËnih

drugova potpuno ujedinjeno odmah po-

slije vjenËanja. Prava braËna zajednica

nastaje tek u godinama koje dolaze.”5

4 Wright, H. Norman. 1995. The Secrets of

a Lasting Marriage. Regal Books. Ventura, CA.5 White, G. Ellen. 2018., Temelji sretnog do-

ma. Znaci vremena. Zagreb.

70

Istina o braku je da Êe, bez obzira

koliko dugo se dvoje poznavali prije nego

πto su se vjenËali, ili koliko su izgledali

bliski, jer smo svi greπnici i u osnovi

sebiËni, braËni odnos prirodno dovesti

do stanja otuenosti i razdvojenosti. Me-

utim, dobra vijest je da muæ i æena mo-

gu postati iskreni, intimni saveznici. Naπ

brak moæe rasti. Imamo moguÊnost iz-

bora. Moæemo nauËiti kako æivjeti s onim

πto je pogreπno — πto neumitno vodi u

prijezir, ogorËenost i izolaciju, ili se mo-

æemo boriti da imamo sjajan brak.

Najbolji izbor moæemo ostvariti u

nastojanju da postanemo intimni savez-

nici ako se svakog dana Boæjom snagom

namjerno poveæemo jedno s drugim. Bu-

duÊi da je brak bio Boæja zamisao, a On

je æelio da nam brak bude blagoslov za

naπe obitelji, naπe susjedstvo i svijet, mo-

ramo mu vjerovati da Êe nam pruæiti æelju

i snagu da razvijemo dobrotu i strpljivost,

πto Êe rezultirati sjajnim brakom.

71

Nakon svega, Biblija u Novom zavjetu

u Evanelju po Mateju 19,26 izjavljuje:

Ljudima je ovo nemoguÊe,

a Bogu je sve moguÊe.

Dakle, moramo se nauËiti oslanjati

na Boga kako bi nam On mogao pomoÊi

da imamo takvu vrstu braka kakvu On

æeli da je imamo.

GledajuÊi dalje na tu biblijsku defi-

niciju intimnosti — o bliskosti o kojoj go-

vorimo — u Bibliji Staroga zavjeta u Knjizi

Postanak 2,25 Ëitamo:

I bijahu oboje nagi

— Ëovjek i njegova æena —

ali ne osjeÊahu stida.

Ta je nagost daleko viπe nego samo

tjelesna golotinja — to je i emocionalna,

financijska, duhovna i intelektualna ot-

krivenost. Biti intimni saveznici, dakle,

72

znaËi biti tako emocionalno, financijski,

duhovno i intelektualno povezan sa svo-

jim braËnim drugom da si “nag i ne os-

jeÊaπ stida”. Ovo razumijevanje nagosti

znaËi ne imati niπta skriveno izmeu tebe

i tvog braËnog druga (ponaπaπ se samo

iskreno i poπteno). Tako, buduÊi da si

emocionalno, financijski, duhovno i in-

telektualno nag, znaËi da nemaπ niπta skri-

veno pred svojim braËnim drugom jer

ste otvoreni jedno prema drugom, a πto

moæe biti samo kad ste razvili meusobno

povjerenje. U osnovi, to znaËi da imate

povjerenja jedno u drugo, da se moæete

pouzdati jedno u drugo, πto se dogaa

samo kad ste odluËili biti intimni savez-

nici.

Ovo nas upuÊuje na Boæju namjeru

s brakom, o kojoj Ëitamo u Bibliji, u No-

vom zavjetu, u Evanelju po Mateju 19,6:

Prema tome, oni nisu viπe dva,

nego jedno tijelo.

73

Dakle: πto je Bog sjedinio,

neka Ëovjek ne rastavlja!

Jedinstvo, jednost, o kojoj kao o tajni

piπe Biblija u Knjizi Postanka, prema Bi-

bliji Novoga zavjeta (Prva poslanica Ko-

rinÊanima 7,2),6 muæa i æenu udruæuje

te se oblikuje novi identitet. Pa ipak, to

ne znaËi da jedna osoba postaje podre-

ena osobnoπÊu druge. Umjesto toga, dvi-

je su razliËite osobe, s vlastitom indi-

vidualnoπÊu, s vlastitim æeljama i sklo-

nostima, odluËile postati “mi”. Stoga, kad

jedno od njih pati, i druga strana pati.

I kad je jedno od njih sretno, i druga je

strana takoer sretna. Jer, oni su odlu-

Ëili postati intimni saveznici.

Postoji nada za danaπnje obitelji samo

kad meu njima postoji jasno razumi-

6 Ipak, zbog spolnog nemorala, svaki mu-

πkarac neka ima svoju æenu, a svaka æena neka

ima svoga muæa.

74

jevanje onoga πto uzrokuje razdvajanje

i otuenost u braku, tako da se osobe

u braku mogu kloniti takve vrste pona-

πanja. Ono πto znamo, πto je zasnovano

na istraæivanju braka jest: postoje pre-

preke jedinstvu (jednosti), koja je nuæna

meu supruænicima kako bi postali bli-

ski saveznici.

Meu preprekama intimnosti govo-

rimo o ponaπanju kao πto su:

(1) samozaπtita i strah

od odbacivanja;

(2) grijeh i sebiËnost;

(3) nedostatak znanja.

Zbog svega πto su mnogi od nas is-

kusili tijekom odrastanja, skloni smo se

zaπtititi zbog straha od odbacivanja kad

god netko ima drukËije miπljenje od nas.

To je znak nesigurnosti. Takvo je pona-

πanje, naæalost, vrlo uËestalo u braku. Na-

ravno, veÊ smo spomenuli Ëinjenicu da

75

smo svi greπnici. Ta stvarnost ima svoje

korijene u sebiËnosti. Æelimo da stvari

budu baπ takve kakve smo ih mi zamislili

da budu, jer smo mi tako odredili. To

stvara poteπkoÊu da budete u bliskoj vezi

s drugom osobom, koja moæe ukazivati

na to da radite suprotno onome πto biste

vi htjeli uËiniti. Napokon, jednostavno

nam nedostaje potrebno znanje za odræa-

vanje intimne veze. Ne znamo kako us-

pjeπno komunicirati. Ne znamo kako ri-

jeπiti sukob. Ne znamo kako stvoriti blis-

kost u naπim odnosima. Dakle, nemoguÊe

je da postanemo intimni saveznici kad

postoje ove prepreke u naπoj braËnoj ve-

zi.

Postati intimni saveznici znaËi pri-

hvatiti sljedeÊe sastavnice u vaπoj braË-

noj vezi:

Prvo, jedinstvo (jednost), koje pred-

stavlja svijetlo iskustvo o kojem govori

Biblija. To je ugovor o emocionalnom,

76

financijskom, duhovnom, intelektualnom

i fiziËkom jedinstvu, πto svaki uspjeπni

brak treba imati.

Drugo, stalnost, koja je opredjelje-

nje/odanost svom braËnom drugu u bra-

ku “dok nas smrt ne rastavi”. To ne znaËi

da vas Bog ne voli ako ste trenutno raz-

vedeni. Bog vas voli, bez obzira na vaπ

braËni status. Ali, Bog mrzi rastavu, jer

razdvaja i povreuje ljude. Zlostavljanje

i nevjera takoer ubijaju trajnost braka.

Dakle, njih se mora izbjeÊi po svaku ci-

jenu da biste uæivali u braËnoj vezi koju

je Bog zamislio da je trebate imati.

TreÊe, otvorenost, πto znaËi da treba

biti transparentan pred svojim braËnim

drugom. To je veza u kojoj nema stida.

To je okruæje sigurnosti i njege jer i muæ

i æena jasno razumiju da su u jednom

“timu” i da nemaju πto skrivati jedno pred

drugim.

77

Postati intimni saveznici znaËi doni-

jeti odluku da budete strpljivi i ljubazni

prema svom braËnom drugu i da πtitite

jedno drugo od nekog i svakog stranog

mijeπanja koje umanjuje ili razara vaπ od-

nos. Biti bliski saveznici znaËi hraniti raz-

miπljanje svakoga dana, tako da vaπa bra-

Ëna veza moæe donositi sreÊu, ispunjenost

i zadovoljstvo.

To je vrsta braËne veze koju svako-

me æelimo.

78

6Razgovarajte ljubazno

Ljudi koji namjerno dobro komuni-

ciraju sa svojim najmilijima, doæivljavaju

sjajne obiteljske odnose. Ako mislite o

ljudima koje doista volite u svojoj obitelji,

jednostavno Êete priznati da su to oni

koji svojim naËinom govora i sluπanja Ëi-

ne da se osjeÊate dobro. Naπ nam je pri-

jatelj, koji svakog dana pretrËi sedam,

osam kilometara, ispriËao dogaaj kad se

pridruæio skupini rekreativnih trkaËa iz

svog susjedstva. Kad se jednoga dana vra-

tio s trËanja, bio je uzbuen zbog Ëinje-

nice da je u drugom dijelu staze utro-

πio manje vremena nego za prvi dio. Bu-

duÊi da je brinuo o tome da se vrati u

dobru formu i bude zdraviji, dobro je

osjeÊao svoje poboljπanje u trËanju, i kad

se vratio kuÊi, spomenuo je to svojoj su-

79

pruzi. Bez promiπljanja ona je ispalila:

“Razlog πto si bræe trËao u drugom dijelu

rute je u tome πto je veÊina staze bila

ugaæena i iπao si po tragu.”

Oh ne! Naπ prijatelj se osjeÊao kao

da ga je netko udario πakom u trbuh.

Umjesto da primi potporu koju je oËe-

kivao od svoje supruge — poslije sveg

napora koji je uloæio u tjelesne vjeæbe

osjeÊao je da je njezin odgovor loπ i ne-

smotren.

Nema sumnje, ljudi izgovore i daleko

bolnije rijeËi. Meutim, poπteno je pita-

ti: “Je li trebala to reÊi?” Je li njezina opa-

ska ispravna ili ne, ne mijenja na stvari.

Ono πto znamo jest da niπta pozitivno

ne proizlazi iz takve vrste reagiranja.

Ako æelite da vaπi obiteljski odnosi

budu zdravi i pozitivni, morate nauËiti

komunicirati ljubazno.

Kad kaæemo ljubazno, govorimo o

duhovnom pristupu koji se odnosi na ne-

zasluæenu naklonost i ljubav koju su ljudi

80

primili od Boga. Boæju ljubaznost i milost

ne zasluæujemo. Na isti naËin Bog nam

praπta naπe nedostatke Ëak kad to nismo

zasluæili. Komunicirati ljubazno i milo-

stivo znaËi govoriti nekome na naËin koji

nisu zasluæili.

U Bibliji Staroga zavjeta, u Mudrim

izrekama 25,11 piπe:

RijeËi kazane u pravo vrijeme,

zlatne su jabuke

u srebrnim posudama.

To je naËin kako obitelj moæe zaje-

dno stvarati mir i sreÊu koristeÊi rijeËi

kao dragocjeni dar od zlata i srebra, koji

mogu darivati jedni drugima svakoga da-

na, Ëak kad naπi voljeni to nisu zasluæili.

Imate li koga u svojoj obitelji koga se sad

prisjeÊate, prema kome biste se u svojoj

komunikaciji mogli/trebali obraÊati lju-

bazno/milostivo? Ovo je jednostavno pi-

tanje za veÊinu od nas, jer veliki posto-

81

tak svjetskog stanovniπtva ima razmjer-

no teπke meusobne odnose.

U ranijem poglavlju spomenuli smo

miπljenje dr. Stephena R. Coveya, koje

poziva na “proaktivnost” radi uËinkovi-

tog komuniciranja. Ta zamisao ohrabruje

ljude da æive, kako on to naziva, u svom

“krugu pod nadzorom”, umjesto u svom

“krugu bez nadzora”. Kad æivite u svom

krugu pod nadzorom, tada provodite

veÊinu svog vremena nad osobom koju

jedino i stvarno moæete nadzirati, a to

ste — vi. A to je suprotno onome: æivjeti

veÊinu svog æivota u svom krugu bez

nadzora, a to znaËi da ljudi veÊinu svog

æivota provode nastojeÊi nadzirati druge.

Ljudi koji su proaktivni æive svoj æivot

u svom krugu pod nadzorom i viπe su

skloni komunicirati ljubazno, u odnosu

na one koji provode svoj æivot u svom

krugu bez nadzora.

Istina je da ne moæete nadzirati svog

braËnog druga, svoju djecu, svoju braÊu

82

i sestre, svoje roditelje ili svoje roake.

Vi istinski moæete nadzirati samo sebe.

Zato, kad vam netko kaæe neπto πto nije

naroËito lijepo, umjesto da troπite svoje

snage da promijenite njega/nju, daleko

je korisnije upotrijebiti to vrijeme u ra-

zvijanju svog mirnog i ljubaznog od-

govora. Kako je ranije spomenuto, izme-

u onoga πto vam je netko rekao i vaπe-

ga odgovora, postoji prostor/stanka. Zato,

prije nego πto odgovorite, sjetite se ove

tri vaæne rijeËi: stanka, razmisli i odaberi.

Kad nam netko kaæe neπto πto ne vo-

limo, skloni smo odgovoriti brzo, istom

mjerom. Ali ako komuniciramo ljubazno

— na naËin na koji nisu zasluæili odgovor,

vi trebate biti proaktivni, trebate æivjeti

u svom krugu nadziranja; naËinite stan-

ku, tako da imate vremena duboko udah-

nuti, prije nego πto biste rekli neπto πto

Êe prouzroËiti istu bol ili pogorπati odnos.

U tom prostoru — prije nego πto odgo-

vorite — takoer trebate razmisliti o ono-

83

me πto neÊete reÊi i o onome πto Êete

reÊi, da bi se stanje poboljπalo. KonaËno,

trebate odabrati ispravan odgovor. Taj

ispravan odgovor je jedini koji Êe “spu-

stiti loptu na zemlju”, umjesto “dolije-

vanja ulja na vatru”. To znaËi upotrijebiti

rijeËi kao dar od zlata i srebra.

Osobe koje malo razmiπljaju o izgra-

dnji zdravih obiteljskih odnosa æive u

svom krugu bez nadzora. Umjesto da na-

prave paæljiv odabir kakav Êe odgovor uz-

vratiti svojim Ëlanovima obitelji, oni op-

tuæuju druge za poËetak svae i osjeÊa-

ju da su u pravu osuivati druge. Ove

osobe reagiraju na reaktivan naËin, um-

jesto da izaberu djelovati na proaktivan

naËin. One ne ostavljaju prostora izmeu

onoga πto netko kaæe i njihovog odgo-

vora i ne razmatraju posljedice koje Êe

njihov odgovor ostaviti na odnose. Oni,

dakle, nemaju stanku, ne razmiπljaju i ne

donose dobar odabir za zdrave odnose

s Ëlanom obitelji o kojem je rijeË.

84

Ljudi nam Ëesto kaæu da je jako teπko

biti paæljiv i ne povrijediti osjeÊaje svojih

dragih. Oni kaæu da takva paænja nije uo-

biËajena. Njihovi najbliæi trebaju jedno-

stavno prestati biti tako osjetljivi. Taj Êe

se osjeÊaj povrijeenosti neizbjeæno do-

goditi kad komuniciramo s drugima.

Iako je to na neki naËin istina, obi-

teljski odnosi, kao i drugi odnosi, sliËni

su voænji automobilom. Kad je na sema-

foru crveno svjetlo, mi stanemo. Ono πto

bi bilo prirodno je nastaviti voziti, kako

bismo bræe i bez ometanja stigli do odre-

diπta. BuduÊi da nismo sami u prometu

na cestama gradova i sela gdje æivimo,

trebamo biti paæljivi i podijeliti cestu s

ostalim sudionicima u prometu, koji voze

u suprotnom smjeru.

Semafori predstavljaju pomoÊ svim

vozaËima, kako bi sigurno stigli na æelje-

no odrediπte. Ako smo dovoljno strpljivi,

svi imamo moguÊnost stiÊi tamo kamo

smo naumili. Ako nismo paæljivi i ne uva-

85

æavamo znakove na semaforu na vaænim

raskriæjima, najvjerojatnije Êemo udariti

u neki automobil, vjerojatno povrijediti

sebe i druge, Ëak moæda prouzroËiti teæak

sudar zbog nepaænje i neozbiljnosti.

Obiteljski odnosi spadaju u vrlo lom-

ljivu robu, i razgovore koje vodite u tim

odnosima treba voditi s najveÊom paæ-

njom. Ako ste skloni biti paæljivi i nje-

govati odnose u svojoj obitelji, predloæeni

Êe vam odabiri pomoÊi da svoje odnose

dræite sigurnima i izbjegavate prouzroËiti

povrijeene osjeÊaje koji mogu dovesti

i do svrπetka bliskog odnosa.

Dakle, kakva je odgovornost supru-

ga s povrijeenim osjeÊajima? Daje li mu

Ëinjenica, da mu je æena rekla neπto πto

mu nanosi bol, pravo da joj kaæe neπto

kako bi i on nju povrijedio? Naravno, ne.

Zapravo u tome je njegova prednost da

komunicira s njom ljubazno, da odgovori

svojoj supruzi na takav naËin koji ona

ne moæe odbaciti. To je pravi smisao lju-

86

baznosti. Ovdje njezin suprug treba po-

kazati da æivi u svom krugu koji moæe

nadzirati i da æeli suraivati. Tu je tre-

nutak kad taj suprug treba naËiniti stan-

ku, promisliti i odabrati ispravan odgo-

vor, i tako odræati svoj braËni odnos zdra-

vim i jakim, bez obzira πto je izrekla nje-

gova supruga.

Istina je, jer smo svi samo ljudi, Ëak

i ako nismo imali namjeru povrijediti ne-

koga od Ëlanova u svojoj obitelji, vjero-

jatno Êemo neπto reÊi ili uËiniti πto Êe

im prouzroËiti patnju. Kad se to dogodi,

na nama je red da se ispriËamo, a za nju

je to prilika da æivi u svom krugu koji

moæe nadzirati i preuzme odgovornost

za ono πto je uËinila, umjesto da krivi

drugu osobu da je preosjetljiva.

U tom sluËaju njegova supruga moæe

reÊi da joj je æao πto je prouzroËila emo-

cionalnu bol svom suprugu, iako to nije

bila njezina namjera. To je trenutak kad

njegova supruga treba odluËiti da uËini

87

stanku, promisli i odabere ispravan odgo-

vor i tako pomogne izgradnji jaËeg i zdra-

vijeg odnosa sa svojim suprugom.

Mudrost Novoga zavjeta takoer je

vrlo praktiËna i korisna kad traæimo uËin-

kovite naËine da komuniciramo ljubaz-

no. Ovaj biblijski redak smo veÊ naveli,

iz Poslanice Jakovljeve 1,19:

Neka svaki Ëovjek bude brz

na sluπanje,

a spor na govor, spor na srdæbu.

Pa dok neki moæda misle da bi æene

ili djeca trebali biti brzi za sluπanje, a

spori na govor, mudri savjet iz Biblije ka-

æe da “svaki Ëovjek bude brz na sluπanje,

a spor na govor”. A to znaËi da nitko u

obitelji nije osloboen odgovornosti do-

brog, ljubaznog komuniciranja. I, Ëesto,

dobro komuniciranje poËinje uËenjem do-

brog sluπanja i unapreuje (dobre) od-

nose u cijeloj obitelji.

88

7Nema izgovora za

nasilje u obitelji

U veljaËi 2013. godine ljudi πirom svi-

jeta pomno su pratili televizijski program

kako bi saznali rezultate sa suenja Os-

caru Pistoriusu, poznatom trkaËu na pa-

raolimpijskim i olimpijskim igrama (ne-

ma noge od koljena naniæe i trËi uz po-

moÊ proteza). Proglaπen je krivim za

smrt. Naime, izreπetao je svoju djevojku

iz piπtolja kroz vrata u kupaonici, a ærtva

je bila Reeva Steenkamp; on je izjavio

da je to bila pogreπka, jer je mislio da

je to upadica ili lopov u apartmanu u

kojem su æivjeli.

Jasno je da ne trebamo iÊi daleko da

saznamo kako je nasilje preplavilo naπe

druπtvo, a πirom svijeta postoje mnogi

89

sluËajevi koji nikada neÊe osvanuti u glav-

nim naslovima u medijima.

Obitelji su rastrgane izravnim, bes-

mislenim nasiljem u svojim domovima,

u kojima se mnogi sluæe nasiljem kao

glavnim sredstvom meusobnog komu-

niciranja. UËinak ovih izbora nevjerojatno

je dalekoseæan i vrlo poguban za poje-

dince svih dobnih skupina, i za njihove

obitelji. Iako nismo u moguÊnosti spri-

jeËiti nasilje oko nas, dobra vijest je da

zahvaljujuÊi Boæjoj sili imamo neogra-

niËenu pomoÊ za samosvladavanje, dostu-

pno onima koji ga traæe i primaju. Boæja

rijeË je puna savjeta kako graditi zdra-

ve, snaæne odnose, posebice u naπim obi-

teljima.

U ovom poglavlju ukratko Êemo se

osvrnuti na ruπilaËku narav nasilja i zlo-

stavljanja u obitelji, i uputit Êemo pogled

na Boæji prvobitan, savrπen plan za naπe

odnose i obitelji. Takoer Êemo istraæiti

od Ëega se sastoje zdravi odnosi, kako

90

ih Bog vidi. Mnoge su se skupine πirom

svijeta obvezale zaustaviti nasilje i sprije-

Ëiti ga pruæanjem pojedincima i obite-

ljima vjeπtine i uvide potrebne za ostva-

rivanje cjelovitih odnosa.

Jasno je iz mnogih dogaaja zlostav-

ljanja u naπim domovima danas da smo

daleko od Boæje nakane za ljudske od-

nose. Mnogi koji kaæu da ispovijedaju krπ-

Êanstvo uopÊe ne posjeduju Kristove

vrline.

Naæalost, u mnogim sluËajevima zlo-

stavljaËi su Ëak zloupotrijebili Bibliju i

teologiju kako bi opravdali svoje nasilno

ponaπanje. Nadalje, dobro poznati “poma-

gaËi” takoer zloupotrebljavaju Bibliju

kako bi uvjerili ærtve da i nadalje prihvate

trajno nasilje u svojim obiteljima. Takva

zlouporaba Biblije moæe biti opasna i Ëak

smrtonosna za ukljuËene ærtve. Odgovor-

ne zajednice viπe ne mogu ostati nijeme.

Takva tiπina nastavlja krug domaÊeg

nasilja i ne vodi k promjeni. Moraju se

91

uloæiti ozbiljni napori u svakoj zajednici

— posebno u crkvenim zajednicama — da

pomognu obiteljima zaustaviti nasilje i

pomoÊi u stvaranju zdravijeg okruæja za

manju djecu, mladeæ i odrasle.

Naravno, oËito je da æivimo u vijeku

nasilja. Naπi su osjeÊaji bombardirani na-

siljem u vijestima, glazbi, televiziji i os-

talim medijskim prostorima. Mnogi su

ljudi cilj nasilja. Ærtve koje posebno diraju

naπe srce jesu æene i djeca. Isto je tako

istina da su i muπkarci ærtve zlostavlja-

nja i nasilja, ali u manjem broju — a ra-

zlog moæe biti i u manjem broju izvjeπÊa.

Bez obzira tko je ærtva, u naπem domu

ili drugdje, to nije u skladu s Boæjom

namjerom za ljudsku obitelj.

Prvo pogledajmo neke definicije i op-

Êe informacije o nasilju u obitelji. Nasilje

u obitelji ukljuËuje tjelesno zlostavljanje,

spolno zlostavljanje i emocionalno zlo-

stavljanje.

92

Tjelesno zlostavljanje moæe uklju-

Ëivati ponaπanje kao: guranje, nagura-

vanje i udaranje, a to moæe prerasti u

joπ teæe oblike s ozbiljnim posljedicama.

Iako tjelesno zlostavljanje moæe poËeti s

manjim modricama, na kraju moæe za-

vrπiti i smrÊu.

Spolno zlostavljanje moæe uklju-

Ëivati neprimjereno dodirivanje i nepri-

mjerene rijeËi. Silovanje, maltretiranje i

incest (spolno opÊenje s bliskim krvnim

srodnicima, recimo oca s kÊeri) takoer

su ukljuËeni u ovu kategoriju.

Emocionalno zlostavljanje uklju-

Ëuje ponaπanja stalnog poniæavanja ili

omalovaæavanja pojedinca. Ono moæe uk-

ljuËivati prijetnje rijeËima, razdoblja izli-

jevanja bijesa, prostaËke rijeËi, traæenje

savrπenstva, poniπtavanje lika i osobe.

Krajnja posesivnost, izolacija, liπavanje

nekih ekonomskih dobara — sve je to psi-

hiËko i emocionalno zlostavljanje.

93

Ne postoji jedinstven profil zlostav-

ljaËa ili ærtava. I jedni i drugi mogu biti

iz raznih starosnih skupina, etniËkih sku-

pina, socioekonomskih sredina, zvanja i

vjerskih i nevjerskih zajednica. Zlostavlja-

nje i nasilje mogu imati nekoliko oblika:

tjelesni, spolni i emocionalni. U sluËaju

starijih ili djece zlostavljanje moæe biti i

teπko zanemarivanje.

Ærtve

l U Sjedinjenim AmeriËkim Dræava-

ma jedna Êe od Ëetiriju æena tijekom æi-

vota iskusiti nasilje u obitelji, takoer po-

znato i kao intimno partnersko nasilje.

l Æene ËeπÊe nego muπkarce ubijaju

njihovi intimni partneri.

l Æene u dobi od 20 do 24 godine

su u najveÊem riziku da postanu ærtve

nasilja u obitelji.7

7 “Domestic Violence”. Bay Area Women’s

Center. http://bawc-mi.orgU/site15/indeks.php/

2015-03-30-00-21-30/domestic-violence.

94

l Svake godine jednu od triju æen-

skih ærtava ubojstva ubiju njihovi tadaπ-

nji ili bivπi partneri.8

Posljedice

l Oni koji preæive nasilje u obitelji

imaju “visoki stupanj depresije i smet-

nje u spavanju” i ostale emocionalne po-

teπkoÊe.9

l “Nasilje u obitelji doprinosi loπem

zdravlju mnogih koji ga preæive.”10

l “Bez pruæene pomoÊi, djevojke ko-

je doæive nasilje ili su svjedoci obitelj-

skog nasilja, ranjivije su na zlostavljanje

nego ostala mladeæ i odrasli.”11

l “Bez pruæene pomoÊi, djeËaci koji

doæive zlostavljanje ili su svjedoci obitelj-

skog nasilja, imaju veÊu vjerojatnost da

8 Isto.9 Isto.10 Isto.11 Isto.

95

Êe postati odrasli zlostavljaËi svojih part-

nera i/ili djece, nastavljajuÊi tako krug

nasilja u sljedeÊem naraπtaju.”

l VeÊina incidenata u obiteljskom

nasilju nikada nije objavljena.

U obiteljskom je nasilju uvijek po-

greπno upotrijebljena sila. Obiteljsko na-

silje je znakovito po strahu, gospodare-

nju nad nekim i po posljedicama. Jedna

osoba u vezi koristi prisilu ili silu da nad-

zire drugu osobu ili druge Ëlanove obi-

telji. Zlostavljanje moæe biti tjelesno, spol-

no i emocionalno.

Ima nekoliko razloga zaπto se zlo-

stavljaËi mogu odluËiti zloupotrijebiti svo-

ju moÊ:

l On misli da je to njegovo pravo;

da je to dio njegove uloge.

l OsjeÊa se kao da ima pravo na

uporabu sile.

l NauËio je to svoje ponaπanje u pro-

πlosti.

96

l Smatra da takvo ponaπanje djelu-

je.

U veÊini objavljenih uzroka zlostav-

ljanja zlostavljaË je muπkarac. Meutim,

zlostavljaË moæe biti i æenska osoba. Zlo-

stavljanje nema mjesta u zdravim odno-

sima, tamo gdje je Bog.

ZlostavljaËi pretpostavljaju da imaju

pravo vrπiti nadzor nad svim Ëlanovima

svoje obitelji. Spremnost da se nasilje ko-

risti za postizanje takvog nadziranja pro-

izlazi iz nauËenog. Iz raznih izvora zlo-

stavljaË je nauËio da je prikladno za oso-

bu koja je veÊa i jaËa — a obiËno je to

muπka osoba — da udara druge “za nji-

hovo dobro” ili zato “πto ih voli”.

ZlostavljaË je nauËio zlostavljaËko po-

naπanje iz raznih izvora, ukljuËujuÊi pro-

matranje svojih roditelja i kolega, iskriv-

ljeno tumaËenje biblijskog nauka i iz

medija — iz humornih prizora, crtiÊa i

filmova — kad prikazuju nasilje nad dru-

97

gim i zlostavljanje kao prihvatljiv dio od-

nosa. A ponekad Ëak ærtve misle da su

one uzrok zlostavljanja. Ali to nije toËno.

Ponaπanje ærtve ne moæe biti uzrok zlo-

stavljaËevog nasilja. Nasilnik vlada nasi-

ljem, ærtva ne.

Ove Ëinjenice nisu ugodne i podsje-

Êaju nas na ranjivost svijeta u kojem æi-

vimo. Dobra vijest i nada za danaπnje obi-

telji je da nas Bog nije ostavio same.

Biblija prikazuje istinsku sliku kako ljud-

ski odnosi trebaju izgledati. Ljudska bi-

Êa je stvorio Bog koji nas voli i koji pre-

ma nama ima oËinski odnos; stvorio nas

je da s Njim imamo dobar odnos, a onda

i jedni s drugima. Zato πto smo stvoreni

na Njegovu sliku (Knjiga Postanak 1,27),

svi naπi odnosi trebaju biti odraz Njega

i Njegove ljubavi. Naravno, za razliku od

Boga, mi nismo savrπeni, i zbog te nesa-

vrπenosti borimo se u svojim odnosima.

Stoga, moramo traæiti Boæje vodstvo da

budemo ljubazni i da primimo snagu u

98

kojoj moæemo u veÊoj mjeri pokazati lju-

bav, ljubaznost i strpljenje te svladavanje

u svim naπim odnosima.

Bog je za nas osigurao put kako bi-

smo imali zdrave odnose. Pozvani smo

da izgraujemo jedni druge; to se zove

(meusobno) osnaæivanje. Kad osnaæu-

jemo jedni druge u obitelji, izgraujemo

visoko povjerenje u naπe odnose. Kad zlo-

upotrebljavamo silu za vladanje i prisi-

lu, mi time gazimo povjerenje. Povjere-

nje je kljuË u postupku osnaæivanja.

Roditelji koji ohrabruju svoju djecu

i pripremaju ih za odgovornu meuovi-

snost, osposobit Êe ih vjeπtinama da æive

kao zdravi, odrasli ljudi i da izgrauju i

odræavaju zdrave odnose. Kad roditelji ko-

riste nezdrave oblike sile i nadzora nad

djecom, djecu odvajaju od obitelji i uËe

ih negativnim naËinima uporabe sile i od-

nosa prema drugima.

Osnaæivanje je ljubav na djelu — bo-

æanska osobina koju trebamo slijediti. Ako

99

smo u moguÊnosti pokazati osnaæivanje

u svojoj obitelji, to Êe takoer poduprijeti

autoritet u naπim domovima. Prisila i ma-

nipuliranje su suprotnost osnaæivanju.

One su iskrivljenje onoga πto prava sna-

ga jest. Osnaæivanje znaËi uzajamnost i

jedinstvo.

Boæja ljubav i ljubaznost daju nam

snagu da osnaæujemo druge. Kad se do-

godi meusobno osnaæivanje meu Ëla-

novima obitelji, svaki Êe Ëlan viπestruko

rasti u poniznosti i ljubavi. Istinski, Ëla-

novi obitelji Êe sve viπe rasti u sliËnosti

Kristu. I Njegova nam je moÊ obeÊana

ako æelimo teæiti zdravim odnosima.

Mnogi danas sebe vide izvan tog

uzorka zdravih obiteljskih odnosa. Ohra-

brujemo vas, u Ëije se domove uvuklo

zlostavljanje, poËnite danas, nastojte svoj

dom i odnose osloboditi zlostavljanja. Pre-

klinjemo vas da prepoznate zlostavljanje

i potraæite savjet i struËnu pomoÊ, i to

πto je prije moguÊe, kako biste zapoËeli

100

s postupkom iscjeljenja. Taj Êe korak u

vaπu obitelj donijeti veÊ danas novu na-

du.

101

8Kako sprijeËiti braËne

nevolje i rastavu?

VjenËanja su lijepe, divne i blaæene

prigode. Kad par stane pred oltar, dræeÊi

se za ruke, kad gledaju jedno drugom

u oËi, daju svoje zavjetne izjave (ono po-

znato da), ispunjeni su radoπÊu i nadom.

Svaki takav par vjeruje da je njihova lju-

bav posebna, a njihova veza tako snaæ-

na da Êe izdræati “u zdravlju i bolesti” i

“u dobru i zlu”.

Stvarnost je takva da Êe veÊina braË-

nih parova zavrπiti na jednom od ova tri

puta:

l braËni parovi koji cvjetaju,

l braËni parovi koji se sukobljavaju,

ili

l braËni parovi koji odustaju.

102

U Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama,

a i u mnogim drugim zemljama svijeta,

40 do 50 posto prvi puta vjenËanih braË-

nih parova vjerojatno Êe se rastaviti.12 ©to

se dogodilo sa zavjetima da Êe ostati za-

jedno “dok nas smrt ne rastavi”? Je li zato

taj postotak tako visok jer oni koji su dali

taj zavjet to nisu shvatili ozbiljno? Ili je

rijeË o nedostatku istinskog razumijeva-

nja o tome πto ti zavjeti stvarno znaËe?

Dok mnogi parovi Ëuju za visoku sto-

pu neuspjeha u braku, oni sniæavaju svoje

zavjete prilagoavajuÊi se rijeËima iz tra-

dicionalnih zavjeta. Neki zavjeti sada gla-

se: “sve dok oboje volimo”, umjesto: “dok

nas smrt ne rastavi”. Takav Êe stav pro-

uzroËiti da Êe neki braËni parovi sniziti

svoja oËekivanja od zavjeta u sluËaju kad

12 “Marriage and Divorces”. Divorce Statistics.

http://Divorcestatistics. org. “Crude Divorce rate”.

Eurostat. http://ec.europa.eu/eurostat/web/pro-

ducts-datasets/-/tps00013.

103

jednostavno ne mogu preæivjeti tako vi-

soku razinu predanosti.

Nije potrebno previπe maπte da se

shvati kako je brak, kao ustanova, pod

teπkim pritiscima πirom svijeta. Svatko

zna nekoga, ili je Ëak u rodbinskoj vezi

s nekim tko je iskusio πto znaËi razvod.

I u zemljama u kojima ne postoji pravna

moguÊnost za rastavu, mnogi braËni pa-

rovi æive odvojeno, Ëak iako æive u istom

domu; ili æive uvelike s nevoljama.

Da budemo iskreni, veÊina nas je pro-

æivjela bol proisteklu iz napetih odnosa,

ili iz prve ruke ili izbliza, bol napetih

odnosa.

SuoËen s tom obeshrabrujuÊom stvar-

noπÊu, kako braËni par moæe ostati sre-

tno vjenËan za cijeli æivot? Kako braËni

par u danaπnjem druπtvu moæe graditi

brak koji Êe trajati cijeli æivot ili æivjeti

“sretno oæenjen/udana cijeli æivot”? Je li

moguÊe sprijeËiti nevolje i razvod? Da,

dobra vijest je da braËni par moæe cije-

104

loga æivota biti i ostati sretno vjenËan,

moæe zajedno prolaziti kroz nevolje da-

leko od sudskih razvoda.

Mnogi od nas su Ëuli ili iskusili iz

prve ruke πto znaËi zaljubiti se. Uosta-

lom, druπtvo to danas tako naziva. Ta vr-

toglavica, leptiri u æelucu, πto dobijemo

kad sretnemo nekoga tko nas silno pri-

vlaËi — to zapravo nije ljubav. To je za-

pravo prirodna reakcija tijela na æivËa-

ne podraæaje koji se ubrizgavaju u mo-

zak kad sretnemo nekoga tko nam je pri-

vlaËan. Mi to volimo zvati zaljubljenoπ-

Êu.

Druga je istina da ovaj ishitreni odgo-

vor nije odræiv s istom osobom, osim ako

se pozitivno svakodnevno povezujemo.

Pozitivna snaga koja nas povezuje u po-

Ëetku poËinje se troπiti kad jednom pre-

stanemo Ëiniti sve one “dobre stvari” koje

smo Ëinili u poËetku odnosa i trebamo

se dogovarati o svakodnevnoj brizi za æi-

vot. Ljudima je na neki naËin ispran mo-

105

zak te vjeruju da splaπnjavanjem romanse

nestane i ljubav.

Psiholozi i drugi struËnjaci otkrivaju

da su ljudi ovisni o bliskoj povezanosti

s drugim ljudskim biÊem. Ljudi imaju

potrebu za povjerenjem, zaπtitom i sigur-

noπÊu od nekoga tko nije dio njihove obi-

telji iz koje potjeËu. Bliskost i intimnost

suprotni su izolaciji, i naπ mozak izolaciju

razumije kao opasnost za naπu dobrobit.

To je i glavni razlog zaπto veÊina ljudi

brak dræi vrhunskim ciljem. Imati vjernog

æivotnog partnera/partnericu Ëesto je naπ

jedini izvor ili jedan meu najpouzda-

nijima za potporu, utjehu i intimnost.

U ovom vijeku sve veÊe izolacije i

usamljenosti, Ëak se znanstvenici slaæu

da sada, viπe nego ikada prije, ljudi tre-

baju imati cjeloæivotnu odanost/privræe-

nost odnosima, i dokazi upuÊuju na to

da je moguÊe odræati tu romantiËnu ve-

zu u privræenim odnosima kao πto je

brak.

106

OsjeÊaj zaljubljenosti doista je lijep.

Ali odnosi su dinamiËni i uvijek se mi-

jenjaju. Dakle, unatoË tome koliko ta lju-

bav izgleda duboka, ona se temelji samo

na osjeÊaju plitke razine predanosti koji

Êe naposljetku izblijedjeti ili nestati. Me-

utim, uz puno truda, vremena, preda-

nosti i spremnosti da se nastavi, moguÊe

je rasti i odræavati — ili ponovno zaæivjeti

— ljubav koja moæe biti stabilna cijeli æi-

vot.

Graditi uspjeπan brak je kao i graditi

kuÊu. Zahtijeva plan i predanost uz pu-

no napornog rada. Ovdje iznosimo pet

osnovnih koraka za izgradnju snaænog i

zdravog braka:

1. Gradite svoj brak na stvarnojljubavi

Stvarna ljubav ukljuËuje meusobno

razumijevanje potreba i spremnost da se

pokaæe i samoodricanje u svrhu dobrih

107

odnosa. Stvarna ljubav podrazumijeva pu-

no snage i ærtve i dræi nas odluËnima da

stvorimo najbolji moguÊi brak.

Ljubav je strpljiva,

ljubav je dobrostiva,

ljubav ne zavidi, ne hvasta se,

ne oholi se.

Nije nepristojna, ne traæi svoje,

ne razdraæuje se,

zaboravlja i praπta zlo;

ne raduje se nepravdi,

a raduje se istini.

Sve ispriËava, sve vjeruje,

svemu se nada, sve podnosi.

Ljubav nikad ne prestaje.

Proroπtva? Ona Êe iπËeznuti!

Jezici? Oni Êe umuknuti!

Znanje? Ono Êe nestati!

(Prva poslanica KorinÊanima 13,1-8)

108

2. Prihvatite međusobne mane inesavršenosti

U braku moramo nauËiti vrednovati

jedno drugo i prihvaÊati da nismo savr-

πeni. Ovdje govorimo o braku koji je is-

punjen ljubaznoπÊu i miloπÊu. Milost je

ono πto dajemo nekome tko to nije za-

sluæio. Dakle, pokazujemo ljubaznost,

strpljivost, njeænost i viπe od toga, Ëak

i ako se tako ne osjeÊamo. Zaπto? Jer u

nekom trenutku — Ëak svakodnevno —

vaπ Êe braËni drug isto tako postupiti pre-

ma vama.

Kad je rijeË o milosti u naπim meu-

sobnim odnosima, divno je to πto se ona

ne moæe ni zaraditi ni kupiti. I, kao ona

strana koja pokazuje milost, moæete po-

nuditi ljubav i prihvaÊanje,kao poklon

supruæniku. Milost u braku izgrauje

okruæje koje pokriva krivnju i stid, te po-

stavlja temelj za rast i obnovu odanosti

u odnosu.

109

3. Slušajte jedno drugo

Mnogobrojna literatura posveÊena is-

traæivanju o braku upuÊuje da veÊina bra-

Ënih odnosa zapada u nevolje zbog ne-

dostatka uËinkovite komunikacije. Ako bi

osobe u braku, i one koje to nisu, nauËile

bolje komunicirati, imale bi daleko viπe

meusobnog razumijevanja i osnovu za

jaËi i zdraviji odnos.

Dobra je komunikacija u bilo kojem

odnosu kao voda i sunËeva svjetlost za

zdrav travnjak. Dobro je sluπanje kao do-

bar humus koji Êe biti poloæen duboko

ispod povrπine, te Êe hraniti i obogatiti

tlo. U veÊini odnosa u kojima se javlja

prigovaranje, razlog poËiva u tome πto

nedostaje odgovor s druge strane — druga

strana nije “Ëula” (Ëuje ali ne mari, ili

se pravi da ne Ëuje). BraËni parovi koji

dobro komuniciraju razumiju da je ak-

tivno sluπanje osnovni sastojak u njiho-

vom braku.

110

Aktivno sluπanje podrazumijeva slu-

πati svojim uπima, oËima i srcem. To ka-

zuje vaπem supruæniku da vam je viπe

stalo Ëuti πto on ima reÊi, nego braniti

se i iznijeti svoje miπljenje. Zato aktivno

sluπanje traæi samoodricanje, joπ jedan bi-

tan sastojak braka, kako bi trajao cijeli

æivot.

Kad svaka osoba u braku osjeti da

je se Ëuje i razumije, to djeluje da su

bliskiji jedno s drugim, intimnost je na

uzlaznoj putanji kao i odanost jedno dru-

gom, Ëime je odnos osnaæen.

4. Često praštajte

U Oksfordskom rjeËniku engleskog

jezika (1989.) stoji ova definicija oprosta:

1. prestati se ljutiti na nekoga (neke)

za uvredu, propust ili pogreπku;

2. viπe se ne ljutiti ili æeljeti kazniti;

3. oprostiti dug.

111

Oprost utire put ozdravljenju i pomi-

renju u svakom odnosu. U braku, obje

Êe strane neizbjeæno povrijediti jedna dru-

gu. Kad oprostimo, odriËemo se svog za-

miπljenog prava na kaænjavanje ili osve-

tu zbog onoga πto nam je uËinjeno. Kad

propustimo oprostiti, gorËina i ozlojee-

nost u odnosu rastu. Oprost nas osloba-

a takvih osjeÊaja. Oprost u osnovi viπe

koristi onome tko oprosti nego onome

kome se oprosti.

5. Više se grlite

VeÊini parova moæe teπko pasti iπËe-

kivanje trenutka vjenËanja kako bi on-

da mogli uæivati u tjelesnim blagodatima

braËne zajednice. No kako svakodnevni

æivot prolazi i vrtoglavica nestaje, zabo-

ravljamo ono πto smo Ëinili u poËetku.

Grljenje je jednostavan naËin za pove-

zivanje svakoga dana iznova. Kad zagr-

limo ili dodirnemo jedno drugo, to oslo-

112

baa hormon oksitocin. Oksitocin je hor-

mon koji podiæe naπu vezu s drugom oso-

bom; on takoer smanjuje krvni tlak i

smanjuje stres. Dakle, postoje mnoge bla-

godati koje moæemo prikupiti obiËnim

zagrljajem. Ohrabrujemo braËne parove

da se nakratko ujutro grle prije odlaska

svatko na svoj posao i svake veËeri kad

su opet zajedno.

Zaključak

©to razlikuje uspjeπne brakove od

onih koji stalno doæivljuju nevolje ili za-

vrπe razvodom? To su vjeπtine u odno-

sima, to su znanja kako odræati stvarnu

ljubav, vladati sukobom, primijeniti op-

rost i prihvaÊanje, odræavati romansu i

unaprijediti komunikaciju. Mnogi braË-

ni parovi nisu na odgovarajuÊi naËin pri-

premljeni za to, ali svaki braËni par moæe

uËiti. Opasno je postati samozadovoljan

ili poticati beznae u svom braku.

113

Ako ste voljni usvojiti spomenute ko-

rake u svoj brak, izgradit Êete brak koji

Êe preæivjeti oluju æivota. Iako Êe se u

nekom trenutku svaki brak suoËiti s nevo-

ljama, ne mora se raspasti kada doe olu-

ja/kriza/kuπnja. BraËni par, koji je nau-

Ëio suraivati kao tim/tandem u dobra

i u zla vremena, vidjet Êe svoj brak kako

ne samo opstaje, nego i napreduje, i æiv-

jet Êe “dugo i sretno”.

114

9Moæe se æivjeti i kao

samac/samica

Nedavno smo proslavili trideset Ëetiri

godine naπega braka. Za neke od vas to

je viπe nego πto imate godina æivota. Ali

nama izgleda kao da je bilo juËer kad

smo razmijenili svoje braËne zavjete jed-

nog lijepog ljetnog poslijepodneva u sje-

vernom dijelu Sjedinjenih AmeriËkih Dr-

æava.

Kad smo, sada veÊ davno, stali pred

sveÊenika ili pastora koji nas je vjenËao,

obeÊavajuÊi jedno drugom vjernost “dok

nas smrt ne rastavi”, nismo imali ni pre-

dodæbu da Êe biti tako izazovno odræati

te zavjete. Lako je bilo izgovoriti te rijeËi,

posebice u onom okruæju zanosa i oËe-

kivanja. S druge strane, niπta nas nije mo-

115

glo pripremiti za tako uspjeπan æivot koji

smo dosad iskusili kao muæ i æena, una-

toË tome πto se moramo suoËiti s Ëinje-

nicama da nema savrπenih brakova jer ne-

ma savrπenih ljudi.

Mnogi koji æive kao samci voljeli bi

da su mogli ostvariti brak i vjeruju kako

bi im bilo jednostavnije organizirati i æi-

vjeti odgovoran æivot da je brak postao

i njihova realnost.

A je li stvarno tako? Imaju li oæenjeni

ljudi prednost u spolno poludjelom svi-

jetu u kojem æivimo? Ili, jesu li i oæenjeni

ljudi takoer ranjivi, koji se isto moraju

nositi s pritiscima æivota sa svojim zaka-

zanim obvezama i zahtjevima da se bude

uspjeπan?

Istina, dok je oæeniti se (bilo?) raz-

mjerno lako, ostati u braku daleko je teæe.

Dakle, πto moæe uËiniti osoba koja æivi

sama, dok on/ona ne nae odgovarajuÊu

osobu za brak, s obzirom na vrlo snaæne

spolne nagone i stalno prisutne spolne

116

poruke koje su realnost u postmodernis-

tiËkom æivotu danas?

Dok istraæujemo ovo vrlo vaæno po-

druËje, trebamo prepoznati da je spolnost

bila Boæja zamisao, i bez sumnje, ona je

vrlo dobra. Meutim, sve πto je Bog stvo-

rio za vaπe dobro onaj je zlikovac nasto-

jao razoriti. Kao u iskustvu Eve sa zmijom

u Edenskom vrtu, taj zlikovac nepreki-

dno nameÊe privlaËne druge moguÊnosti

u odnosu na naËin æivljenja po Boæjoj

volji (o Ëemu ih je Bog unaprijed upo-

znao), nadajuÊi se da Êete i vi pasti na

tu laæ, koja u konaËnici vodi u tugu i

patnju.

Bilo je to u samom poËetku, kad je

Bog objavio u Knjizi Postanak 2,24.25:

Stoga Êe Ëovjek ostaviti

oca i majku

da prione uza svoju æenu,

i bit Êe njih dvoje jedno tijelo.

A bijahu oboje goli —

117

Ëovjek i njegova æena —

ali ne osjeÊahu stida.

Prema Bibliji, postoji poseban kon-

tekst za spolni izraæaj — nakon πto osoba

napusti oca i majku i prione uza svog

braËnog druga. To je kontekst unutar ko-

jega nema stida za spolni odnos, budu-

Êi da je upravo u tom kontekstu osoba

preuzela zalog doæivotnog opredjeljenja

prema drugom ljudskom biÊu i sada je

spremna uæivati prednosti koje dolaze s

takvim opredjeljenjem.

Samo u sluËaju da niste sigurni u to

πto Bog kaæe, Ëitajmo:

Ovo je, naime, volja Boæja:

vaπe posveÊenje,

to jest da izbjegavate

bludnost, da svaki od vas

zna steÊi svoju æenu

s posveÊenjem i poπtovanjem,

a ne sa straπÊu, to jest s poæudom,

118

poput pogana

‘koji ne poznaju Boga’.

Ovaj tekst vrlo jasno govori da, izjav-

ljujemo li svoju vjeru u Boga, to znaËi i

da upravljamo i svojim tijelom i osjeÊa-

jima kako bismo mogli æivjeti æivot za-

snovan na moralnim naËelima i na slavu

Bogu. Biblija dalje izjavljuje u spomenu-

tom kontekstu u Prvoj poslanici Korin-

Êanima 7,1.2:

Dobro je za Ëovjeka da

ne dira æene,

ali zbog pogibli od bludnosti neka

svaki ima vlastitu æenu

i svaka vlastitog muæa.

Utvrdimo, ovaj nadahnuti savjet ni-

je jednostavno napisan za svete na Nebu,

nego je ustanovljen u stvarnosti æivota

na Zemlji. Biblijski pisac prihvaÊa da je

ljudima Bog odredio spolne odnose, i

119

zato imaju duboku æelju za tim odnosom.

Meutim, ta stvarnost ne daje pravo ljudi-

ma koji æele æivjeti ispravnim moralnim

æivotom — ili biti posluπni Bogu — dopu-

πtenje da odstupe od naËela koja su dana

u poËetku, koja je Bog uspostavio. Umje-

sto toga, ograniËenja su jasna: da bi se

spolno izraæavanje odvijalo, mora se od-

vijati izmeu muπkarca i njegove æene,

ili izmeu supruge i supruga. Molim vas,

takoer ne propustite poruku: ako ste

muπkarac, u braku ste sa æenom, a ako

ste æena, u braku ste s muπkarcem.

Walter Trobisch, njemaËki pisac o

braku i obiteljskim pitanjima, jednom je

rekao: “Spolni odnos nije ispit ljubavi,

jer upravo ono πto se æeli pomno ispitati

uniπtava se ispitivanjem.”13 Ova izjava je

vrlo suprotna danaπnjoj praksi, u kojoj

je pojedinac najviπa vrijednost u druπtvu.

13 Trobisch, Walter. 1971., I Married You.

Harper and Row. New York.

120

To znaËi: πto god osoba æeli raditi, on

ili ona ima pravo na to, sve dok to nikoga

ne vrijea tijekom tog postupka. Narav-

no, takav narcisoidni i hedonistiËki tip

osobe ne moæe brinuti tko je povrijeen

u nekom postupku/dogaaju. Takav profil

osobe samo brine πto moæe dobiti, umje-

sto πto moæe dati. Istinska ljubav uvijek

pita: ©to mogu dati? Umjesto: ©to mogu

dobiti? Takvo razumijevanje opisano je

u Bibliji, u Evanelju po Ivanu 3,16:

Da, Bog je tako ljubio svijet

da je dao …

KoristeÊi svoje prilike u skladu s Bo-

æjom etikom, koji te je stvorio da æiviπ

moralan i odgovoran æivot, bez sumnje

bolji je od ovih drugih moguÊnosti. U

Knjizi proroka Jeremije 29,11 stoji:

Jer ja znam svoje naume koje

s vama namjeravam

121

— rijeË je Jahvina —

naume mira a ne nesreÊe:

da vam dam buduÊnost i nadu.

Ovo je dobro mjesto za poËetak kad

je rijeË o spolnoj etici, kad treba pronaÊi

mir kao samac/samica.

U vezi s dobrim mjestom za poËetak,

Stephen R. Covey, u svojoj knjizi The 7

habits of Highly Effective Families (Se-

dam navika vrlo uËinkovitih obitelji),

prepoznaje kao naviku broj dva i poËinje

mislima usmjerenima na cilj. Ta je navika

usporeena s letom zrakoplova. Kad

zrakoplov leti od jednog mjesta do dru-

gog, pilot na tom putu mora imati na

umu ciljno odrediπte. To je iznimno va-

æno, jer na redovitoj liniji moæe biti oluja,

πto pilota prisiljava da usmjeri letjelicu

iznad ili ispod olujne struje ili da je

zaobie. To se tako zbiva jer pilot ima

jasan plan leta na umu i ciljno odrediπte.

I dokle god se pilot dræi plana letenja

122

sigurno je da Êe stiÊi na planirano od-

rediπte i u planirano vrijeme.

Isto je i u tvom æivotu. Moraπ vrlo

rano na svom æivotnom putu odluËiti koje

je tvoje jasno odrediπte koje æeliπ za sebe

i svoje odnose. Jednom kad se odluËiπ

kakav naËin æivota æeliπ æivjeti morat Êeπ

sroËiti svoje pravilo æivljenja, ili “misijsku

izjavu” na koju Êeπ stalno gledati, koja

Êe te podsjeÊati koji je tvoj krajnji cilj

kamo æeliπ stiÊi i koji si odabrao. Tvoj

plan letenja jesu tvoje vrijednosti koje si

odabrao. Moraπ odluËiti koje vrijednosti

Êeπ prigrliti kao dio svoga plana letenja

i kojih vrijednosti Êeπ se dræati u tom

planu, da moæeπ sigurno stiÊi na odrediπte

koje imaπ u svom umu za svoj æivot.

OsjeÊaji i nagoni Êe se, bez sumnje,

razvijati tijekom tvog puta, baπ kao πto

se oluje javljaju u stvarnom letu zrako-

plova. Ali, ako je tvoj plan letenja æivot

ispunjen vrijednostima iz Biblije, kao mo-

ralni kompas, najvjerojatnije je da Êeπ sti-

123

Êi na odrediπte koje si odabrao na po-

Ëetku svog putovanja.

Jedna od zamki koja vodi u spolni

nemoral jest misaoni æivot osobe. Ono

πto osoba misli ima puno veze s onim

πto on/ona gleda i sluπa. Nikada prije u

povijesti ËovjeËanstva nije bio nemoral-

ni sadræaj u tolikoj mjeri izloæen gleda-

nju i sluπanju kao πto je sluËaj danas. In-

ternet je πirom svijeta olakπao æivot na

mnogo naËina, ali je istodobno, viπe nego

ikada, jako oteæao ostvarenje cilja da po-

jedinac bude i ostane moralna osoba.

Uz dostupnost mnogoËemu: raËuna-

lima, tabletima i smartfonima, ostati mo-

ralno uspravna osoba postaje izazov za

sve. Takoer je potrebno dræati na umu

da osoba koja æivi sama ima kutak pri-

bjeæiπta za spomenutu vrstu kuπnji, u ko-

jemu ima jednake moguÊnosti svako ljud-

sko biÊe — bilo da je u braku ili samac/

samica. Zato u Mudrim izrekama 4,23 sto-

ji:

124

A svrh svega, Ëuvaj svoje srce,

jer iz njega izvire æivot.

Zato, suprotno uobiËajenom miπlje-

nju u danaπnjem druπtvu, da ljudi ne

mogu uËiniti niπta na planu nadziranja

svoje spolnosti, istraæivanja znanstveni-

ka dobro potvruju da je mozak najvaæ-

niji spolni organ koji imaju ljudska biÊa.

Dakle, ljudska spolnost je odvojeni svi-

jet u odnosu na “ptice i pËele”.

»injenica je da spolni nagon u Ëovje-

ku djeluje izvan Ëeonog reænja mozga —

u dijelu mozga u kojemu se odvija cijelo

uËenje i u kojemu je i srediπte prosudbe.

BuduÊi da je Bog stvorio ljudska biÊa s

mozgom, ona su duæna svakoga dana

upravljati svojom spolnoπÊu i izborom na

tom planu. Ljudska biÊa imaju moÊ do-

noπenja odluka, Ëak kada se njihov bio-

kemijski sustav u mozgu tome opire.

Ljudi se koriste svojim visoko razvi-

jenim mozgom da odluËe kako, kada,

125

gdje i hoÊe li izraziti svoje spolne nagone.

Ta je stvarnost ono πto ljudska biÊa raz-

dvaja od æivotinja.

Joπ jedna laæ koja se danas u druπtvu

provlaËi jest da Êe spolna aktivnost oja-

Ëati samopouzdanje, uËiniti vas poæelj-

nijima ili samouvjerenijima. Posebno æene

æele biti poæeljne i Ëesto uzimaju spol-

nost kao mjerilo relacijske vrijednosti. S

druge strane, muπkarci koriste spolnost

za dokazivanje samouvjerenosti i sposob-

nosti; tu se stvarno radi zapravo o sili i

pokazivanju, natjecanju i dostignuÊu, a

za mnoge je sve igra brojeva da pokaæu

u koliko su osvajanja uæivali.

Naæalost, predbraËni i/ili izvanbraËni

spolni odnos nikada neÊe dati vrijednost

vama ili vaπoj vezi/odnosu. Ako ste æena,

to vas neÊe uËiniti poæeljnijom. Ako ste

muπkarac, to vas neÊe uËiniti poæeljnijim.

To neÊe rijeπiti vaπe nesigurnosti; zapra-

vo, vjerojatnije je da Êe tajni spolni odnos

na vas imati suprotan uËinak. Na kraju

126

Êete se osjeÊati omalovaæenima, oËajnima,

usamljenima i nesigurnima.

Dakle, πto inteligentno biÊe treba uËi-

niti sa svojom spolnoπÊu? Potrebno je biti

svjestan izbora koje imate i upravljati nji-

ma, umjesto da im dopustite da oni up-

ravljaju vama. Evo nekoliko tih moguÊih

izbora:

l izbor: “jednostavno se dogodilo”,

l izbor: “ako smo zaljubljeni, to ne

moæe biti pogreπno”,

l izbor: “spolnost nas zbliæava”,

l izbor: “nisam spolno biÊe dok ni-

sam u braku”,

l izbor: “postavimo sebi/nam grani-

ce”.

Bili u braku ili samci/samice, svi ovi

izbori su prividni/neosnovani, osim ovog

posljednjeg. Ako ne postavite zdrave gra-

nice na vrijeme, sada, bez obzira jeste

li u braku ili samci/samice, doÊi Êete u

probleme.

127

Postavite zdrave granice sada, prije

nego πto kuπnja nastupi.

Da bismo pronaπli mir kao samac/

samica, vaæno je prepoznati svoje vrijed-

nosti na vrijeme, odabrati da se njima

rukovodimo, i imati povjerenja u Boga

da Êe nam dati moralnu snagu da svakoga

dana æivimo prema njima.

128

Pogovor

Ne tako davno, razgovarali smo s je-

dnim braËnim parom koji je bio u braku

viπe od dvadeset pet godina. Ta je supru-

ga oduπevljeno priËala o divnom odmo-

ru, na kojem su doista uæivali, a proveli

su ga na otoku Aruba. Bilo je jasno da

je vrlo uzbuena zbog moguÊnosti da

nam moæe ispriËati kako su ona i njezin

suprug postavili svoj brak kao neπto va-

ænije od svega drugog, da su Ëak πtedjeli

planski za tu prigodu, kako bi mogli uæi-

vati negdje daleko, zajedno, na lijepom

mjestu. Neπto kasnije, kad je spomenula

mjesto na kojem su proveli odmor, tuæno

se oglasio muæ: “Neee, draga, nije to bilo

na Arubi. SjeÊaπ se, bili smo na Barba-

dosu?” BuËno i veselo ponaπanje drage

gospoe odjednom se iz radosti promi-

jenilo u tugu.

129

Drugom prigodom razgovarali smo s

obitelji u kojoj su imali troje djece tinej-

dæerske dobi. Najmlai sin priËao je odu-

πevljeno i s ponosom kako je prije tri

godine, u ljetnom kampu, nauËio skija-

ti na vodi.

Nitko nije mogao lako previdjeti koli-

ko je ovaj djeËak uæivao u aktivnosti o

kojoj je govorio i kako se osjeÊao samo-

uvjereno u vjeπtinama koje je svladao,

kad je njegova majka upala u razgovor i

kazala: “Matej, to je bilo prije dvije godi-

ne, a ne prije tri.” MladiÊev odgovor bio

je trenutan. Prije sretno lice zamijenio

je podsmijeh, a samouvjereni govor tijela

spustio se na pognuta ramena.

Spominjemo ove æivotne priËe da is-

taknemo da nikada nismo sreli braËne

parove koji su rasli sve sretniji u svojim

odnosima, a i u odnosu roditelji—djeca,

zato πto je neæeljena pomoÊ Ëlana obitelji

ispravila njihovo priËanje. Nije bilo po-

boljπanja.

130

Istina je, koliko god je suprug poku-

πavao biti ljubazan u prvoj æivotnoj pri-

Ëi, i koliko god je majka pokuπavala biti

od pomoÊi u drugom sluËaju, ovo su vrlo

uvredljivi primjeri sklonosti mnogih od

nas, koji se moraju ispraviti u meuso-

bnom odnosu, posebno prema onima koji

su nam najbliæi, posebice u javnosti. Ovi

sluËajevi takoer otkrivaju koliko loπ od-

goj i moguÊe ruπilaËko ponaπanje mogu

biti pogubni za dobre odnose.

U oba spomenuta sluËaja ispravljanje

je bilo posve nepotrebno. Nije dodalo ni-

πta vaæno informaciji o kojoj je bilo rijeËi.

OËito nije bilo namjere sretne supruge

obmanuti o tome gdje su boravili na od-

moru, buduÊi da su i Aruba i Barbados

prekrasni Karipski otoci, s prekrasnim

plaæama za uæivanje. Niti je tinejdæer po-

kuπao obmanuti prisutne o tome koliko

je vremena proπlo otkad je nauËio skijati

na vodi; je li prije dvije ili tri godine,

to sigurno nije bilo vaæno.

131

Stoga pripazite na navike koje ste ra-

zvili i koje svakoga dana primjenjujete

u svojim obiteljskim odnosima. Iako je

istina da Ëlanovi vaπe obitelji nisu savrπeni

i, kao i vi, skloni su pogrijeπiti ili zabora-

viti toËne pojedinosti priËe. NaËin na koji

se odnosite prema onome πto govore ka-

æe da Êete poboljπati ili poremetiti vaπ

odnos. Dok njihove nesavrπene priËe ne-

Êe nikoga povrijediti, vaπe stalno isprav-

ljanje Êe im prenijeti poruku da govor

u vaπoj prisutnosti moæe za njih biti nesi-

guran.

Prije nekoliko mjeseci imali smo sa-

vjetovanje s jednom gospoom koja je

u braku bila petnaest godina. Imala je

dvoje djece πkolske dobi. Bila je stvarno

nesretna zbog toga πto je njezin suprug

stalno zaposlen i nikada nije imao vre-

mena ni za djecu ni za nju. “Viπe ne vje-

rujem da me moj suprug joπ voli” — re-

kla je. “VeÊ dugo Ëekam na njega da sma-

nji posao, ali niπta se nije promijenilo

132

u zadnjih deset godina. Umorna sam od

Ëekanja i æelim iziÊi iz takvog jadnog bra-

ka” — objasnila je.

Drugom zgodom razgovarali smo sa

æenom koja nam je rekla: “OËekuje li Bog

od mene da budem u braku s narko-

manom? Moj suprug je jedan od njih i

ponekad se bojim za svoj æivot i æivot

svoje djece kad postane nasilan ili kad

kupuje drogu novcem koji nam je po-

treban da platimo raËune.” Osjetili smo

duboku bol mlade æene s kojom smo ra-

zgovarali prije nekoliko tjedana kada nam

je ispriËala: “U braku smo tri godine i

moj suprug je zaboravio biti romantiËan.

©to bih mu mogla reÊi ili uËiniti da ga

potaknem da ostane romantiËan?”

Dok æene, ËeπÊe nego muπkarci, traæe

da razgovaramo o njihovim vezama, mogli

smo odgovoriti na njihove duboke terete,

ali onda nam je muπkarac s kojim smo

razgovarali prije nekoliko mjeseci rekao:

“S mojom je æenom jednostavno nemo-

133

guÊe æivjeti. Kad god razgovaramo o bilo

Ëemu znaËajnom, to se zavrπava borbom

jer mora biti po njezinom. Nije uopÊe

bitno o Ëemu je rijeË, postupak je isti.

Uvijek se osjeÊam onesposobljenim kad

razgovaram sa svojom suprugom o bilo

Ëemu, ona je uvijek u pravu, a ja uvijek

u krivu. Kao muπkarac u ovom odnosu

imam dojam da Bog oËekuje da ja budem

glava obitelji. Ali sa æenom kao πto je

moja, ne vjerujem da je moguÊe ostvariti

Boæji naum u naπemu braku. Umoran sam

i razoËaran i viπe ne znam πto uËiniti.”

Kao πto je reËeno na poËetku ove

knjige, brak i obiteljski odnosi spadaju

u red najizazovnijih iskustava koja mo-

gu imati ljudska biÊa. I, istina je da nema

savrπenih obitelji jer nema savrπenih ljudi.

Naπa nada sastoji se u tome da, dok

donosite odabir/odluke za svoj æivot u

danima koji su pred vama, neovisno o

vaπem statusu — oæenjeni, razvedeni, u-

dovci/udovice, nikada u braku, mlai,

134

srednji ili stariji, to moæete uËiniti s pouz-

danjem da niste sami u vaπoj potrazi za

veÊim mirom i sreÊom.

UnatoË Ëinjenici da se zdravi obitelj-

ski odnosi teπko razvijaju i odræavaju, viπe

nego ikada vjerujemo, ohrabrujuÊi sve

ljude, da za danaπnje obitelji ima nade.

A nada se ne sastoji samo u savjetima

koje smo na ovim stranicama iznijeli o

izborima/odlukama kojima moæemo od-

govoriti na bolji naËin, nego i da bude-

mo i proaktivni, da znamo koristiti stan-

ku, razmiπljati i odabirati/odluËivati, i ta-

da dati ispravan odgovor u komunikaciji

s voljenima.

Ta nada nije samo u tome πto se mo-

æete obratiti profesionalnom savjetniku,

koji vam moæe pomoÊi u traæenju rjeπenja

i poduËiti vas boljim naËinima za izgra-

dnju snaænijih odnosa. Ta nada nije samo

ni u tome da dræite na umu kako moæete

uloæiti depozit na raËun u emocionalnu

banku svojih Ëlanova obitelji, i to svakoga

135

dana. Ta stvarna nada je u Boæjim obeÊa-

njima da Êe pomoÊi u neprilikama kad

se to Ëini nemoguÊim, jer On kaæe u

Evanelju po Marku 10,27:

Ljudima je to nemoguÊe,

ali nije Bogu;

jer — ‘Bogu je sve moguÊe’.

Imati Boga na svojoj strani vrlo je

znakovito. Traæite Ga na svom putovanju

kroz æivot. Zapravo, On æeli biti sudionik

u vaπem æivotu. On vam æeli govoriti kad

Ëitate Njegovu RijeË; kao πto Mu se vi

obraÊate u molitvi. Najbolja odluka koju

moæete donijeti za svoju obitelj jest da

uËinite da Bog bude treÊi stup u vaπem

braku — Savjetnik i VodiË vama i vaπoj

djeci, istinski izvor nade kad vam se sve

u æivotu Ëini beznadnim.

Ovo je Boæji poziv vama i vaπim dra-

gima:

136

Evo stojim na vratima i kucam.

Ako tko Ëuje moj glas

i otvori vrata,

uÊi Êu k njemu i veËerati s njim

i on sa mnom.

HoÊete li Mu dati priliku?

Ovo je naπa nada za vaπe obiteljske

odnose. I viπe nego da se samo nadamo

— tako se i molimo.

137

Deset Boæjih zapovijedi

I.

Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te

izveo iz zemlje egipatske, iz kuÊe ropstva.

Nemoj imati drugih bogova osim mene.

II.

Ne pravi sebi urezana lika niti kakve

slike onoga πto je gore na nebu, ili dolje

na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne

klanjaj im se niti im sluæi. Jer ja, Jahve

Bog tvoj, Bog sam ljubomoran, koji kaæ-

njavam grijeh otaca — onih koji me mrze

— na djeci do treÊeg i Ëetvrtog koljena,

a iskazujem ljubav tisuÊama koji me lju-

be i vrπe moje zapovijedi.

14 Izvornih Deset zapovijedi kako ih nalazi-

mo u Bibliji, u Knjizi Izlaska 20,2-17; prenosimo

ih u cijelosti, neskraÊene i nepromijenjene.

138

III.

Ne izgovaraj uzalud ime Jahve, Boga

svoga, jer Jahve ne opraπta onome koji

uzalud izgovara ime njegovo.

IV.

Sjeti se da svetkujeπ dan subotnji.

©est dana radi i obavljaj sav svoj posao.

A sedmoga je dana subota, poËinak po-

sveÊen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva

posla nemoj raditi: ni ti, ni tvoj sin, ni

tvoja kÊi, ni tvoj sluga, ni tvoja sluπki-

nja, ni tvoja æivina, niti stranac koji se

nae unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je

πest dana stvarao nebo, zemlju i more i

sve πto je u njima, a sedmoga je dana

poËinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i po-

svetio dan subotnji.

V.

Poπtuj oca svoga i majku svoju, da

imaπ dug æivot na zemlji koju ti da Ja-

hve, Bog tvoj.

139

VI.

Ne ubij!

VII.

Ne uËini preljuba!

VIII.

Ne ukradi!

IX.

Ne svjedoËi laæno na bliænjega svoga!

X.

Ne poæeli kuÊe bliænjega svoga! Ne

poæeli æene bliænjega svoga; ni sluge nje-

gova, ni sluπkinje njegove, ni vola njego-

va, ni magarca njegova, niti iπta πto pri-

pada bliænjemu tvome!

140

Dom je središte svih aktivnosti

Druπtvo se sastoji od obitelji i ono

je πto od njega Ëine glave obitelji. Iz srca

“izvire æivot” (Izreke 4,23); a dom je srce

druπtva, crkve i naroda. Od utjecaja doma

ovise dobrobit druπtva, uspjeh crkve, us-

pjeh i blagostanje naroda. (Ellen G. Whi-

te, Temelji sretnog doma, Znaci vreme-

na, Zagreb, 2019, str. 9)

Malo Nebo na Zemlji

Dom treba bit sve ono πto ova rijeË

podrazumijeva. To treba biti malo Nebo

na Zemlji, mjesto gdje se njeguje ljubav,

umjesto da se namjerno potiskuje. Naπa

sreÊa ovisi o ovakvom njegovanju ljuba-

vi, suosjeÊanju i pravoj susretljivosti u

meusobnom ponaπanju. (Isto, 9)

Presudan utjecaj pojedinca

Nedostatak uljudnosti, trenutak raz-

draæljivosti, jedna jedina gruba, nesmotre-

141

na rijeË, upropastit Êe tvoj ugled i moæe

zatvoriti vrata srca tako da ih nikad viπe

neÊeπ dosegnuti. (Isto, 29)

Dobra odluka

U domu i na svakom drugom mje-

stu moram napredovati u milosti, koja Êe

dati moralnu snagu svim mojim po-

stupcima. U kuÊi moram paziti na svoj

duh, svoje ponaπanje i svoje rijeËi. Moram

posvetiti dosta vremena stjecanju osob-

ne kulture da se vjeæbam i odgajam u

duhu dobrih naËela. Moram biti primjer

drugima. (Isto, 147)

Odgoj u domu je od najveće važnosti

Æalosna je Ëinjenica, koju skoro svi

priznaju i osuuju, da je odgoj mladih

u domu danas potpuno zanemaren.

Ne postoji vaænije podruËje napora

od onoga koje je povjereno utemeljite-

ljima i zaπtitnicima doma. Ne postoji ni-

142

jedna djelatnost povjerena Ëovjeku koja

obuhvaÊa veÊe i dalekoseænije rezultate

od djelatnosti oËeva i majki.

BuduÊnost druπtva odreuje se po da-

naπnjoj djeci i mladima, a o domu ovisi

πto Êe ti mladi i djeca postati. Nedostatku

pravog odgoja u domu mogu se pripisa-

ti veÊina bolesti, bijede i zloËina koji na-

nose prokletstvo ËovjeËanstvu. Kad bi æi-

vot u domu bio Ëist i iskren, kad bi djeca

koja su napustila njegovo toplo ognjiπte

bila pripremljena da se uhvate u koπtac

sa æivotnim odgovornostima i opasnosti-

ma, kako bi svijet bio drukËiji! (Isto, 149)

Sveti krug

Oko svake obitelji postoji sveti krug

koji treba oËuvati. Nitko nema pravo po-

vrijediti taj sveti krug. Suprug i supru-

ga trebaju biti jedno drugom sve. Æena

ne treba imati tajne za koje njezin muæ

ne zna a drugi znaju; muæ takoer ne

treba imati tajne koje skriva od svoje æene

143

a otkriva ih drugima. Æenino srce treba

biti grob u kojem su pokopane sve mane

njezinog muæa, a srce muæa grob u kojem

su skrivene sve slabosti njegove æene. Ni-

kada jedna strana ne treba zbijati πale s

osjeÊajima druge strane. Nikada se ni u

πali niti na koji drugi naËin muæ i æena

ne trebaju pred drugima poæaliti na svo-

jega braËnog druga, jer takva nerazum-

na i naoko bezazlena πala, koja se Ëesto

ponavlja, moæe zavrπiti nesreÊom i vjero-

jatno otuenoπÊu. Oko svake obitelji mo-

ra postojati sveta ograda.

Obiteljski krug mora se smatrati sve-

tim mjestom, slikom Neba, ogledalom u

kojem se vidi naπ lik. Mi moæemo imati

prijatelja i poznanika, ali se oni ne trebaju

mijeπati u naπ obiteljski æivot. U obitelji

mora vladati osjeÊaj snaænog zajedniπtva,

πto Êe osigurati ozraËje mira, spokojstva

i povjerenja. (Isto, 145)15

15 Knjigu Temelji sretnog doma moæete naru-

Ëiti na: www.znaci-vremena.com.

144

Kazalo

Uvod...................................................... 5

1. Obitelj: Boæji izum ....................... 12

2. Brak je ustanova koju je

osmislio Bog ................................. 22

3. Uspjeπno roditeljstvo —

roditeljstvo radi uspjeha.............. 38

4. Stijena ili pijesak? ........................ 55

5. Postanite prisni saveznici ............ 67

6. Razgovarajte ljubazno .................. 78

7. Nema izgovora za nasilje

u obitelji ....................................... 88

8. Kako sprijeËiti braËne nevolje

i rastavu? ..................................... 101

9. Moæe se æivjeti i kao

samac/samica .............................. 114

Pogovor ............................................. 128

Deset Boæjih zapovijedi ................... 137