Student INFO [broj 6, maj-juni 2012.]

7/31/2019 Student INFO [broj 6, maj-juni 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/student-info-broj-6-maj-juni-2012 1/32

Završeno superfnale IIIstudentskog takmičenja uPR-u

Šta je neormalnoobrazovanje i kako možepomoći u zapošljavanju?

Najbolji akulteti na svijetu

Strana 12 Strana 22 Strana 26

BROJ 6 / MAJ/JUN 2012.

Protekla dva mjeseca korupcija je izašla iz domena šaputanja i neobaveznog

tračanja i protresla sve slojeve društva. Bilo da se radi o studentima, proesorima,

nadležnim institucijama, roditeljima svi napokon jasno i glasno ističu da su

korupcija i mito prisutni u visokoobrazovnom sistemu BiH

Korupcija – rak ranavisokog obrazovanja u BiH

O čemu sve trebada razmišljabudući

student?

Savjeti brucošima



Izdavač:Portal Media Group

Adresa:Meše Selimovića 55/II78 000 [email protected]

V.d. urednik:Senka Trivić

Redakcija:Milica RodićAleksandra KuljaninBojana SekulićStean Janković

Grafčka priprema:Mirela Pejičić

Marketing:Svetlana Krecelj

Banjaluka: +387 65/538 668Dženana KapoSarajevo: +387 61/399 675

Društvene mreže:

bh student

@bhstudent

intermezzo.ba/

studentino

sadržaj U ovom brojutakođe

vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

BROJ:06

Odmor, odmor, alipametan odmor!? Sedam vrsta inteligencije

Računari – jesuli i koliko štetni?

10 24

18

West Herzegowina FestNo.10

Izviđačko ljeto 2012

Završeno superfnale IIIstudentskog takmičenjau PR-u

O čemu sve treba darazmišlja budući student?

Potrošač INFO

Intervju: Senita Slipac,predsjednica FondacijeBosana

Predstavljamo studente

Koji su najbolji akultetina svijetu?

MAJ/JUN 2012. | STUDENT INFO | 3

Pozivamo sve studentskeorganizacije i centre,nevladina i udruženjamladih, kao i pojedince danam šalju svoje prijedloge,sugestije, mišljenja. Na mail:studentinfo@portalmedia.

ba pišite nam o problemima

sa kojima se susrećete,pohvalite dobre primjere ikritikujte loše...

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-9-3/12, od 19.3.2012. godine,“Student info” Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasina pod rednim brojem 624.



vijesti

ISFIT je međunarodonistudentski estival u Trondheimu, Norveška.

To je najveći studentskiestival sa tematskimokusom. Temaovogodišnjeg ISFIT-a je trgovina. ISFIT jeotvoren za oko 450 studenata iz cijelog svijeta. Festival je mjestoza dijalog i debate i ima za ciljda njeguje inspiraciju i da budeinicijator za međunarodnusaradnju između studenata. Odučesnika ISFIT-a se očekuje

da učestvuju na radionicamana temu estivala na različitenačine. Svako veče učesnicimogu učestvovati u različitim

kulturnim programima sakoncertima, umjetničkimizložbama i plenarnim sesijamasa cijenjenim međunarodnimgovornicima. Govornici naprethodnim ISFIT-ima su biliNjegova Svetost Dalai Lama,Desmond Tutu, proesor Hans

Rosling. Rok za podnošenjeaplikacija je 30. septembar2012. Više na http://www.ist.org/

4 | STUDENT INFO | MAJ/JUN 2012.

Fondacija CURE iz Sarajeva, u okviru ovogodišnjeg, sedmog izdanjaFestivala ženske umjetnosti PitchWise, raspisuje Književni konkurs

„PitchWise 2012“.Kriterijumi za učestvovanje na konkursu:

• Tekstovi trebaju biti izvorni i neobjavljeni, te napisani na jednomod sljedećih jezika: bosanski, hrvatski, srpski i/ili crnogorski (kao idijalekata koji bogate pomenute jezike);

• Konkurs je otvoren kako za poetske, tako i za prozne radove; nakonkurs se mogu prijaviti svi/sve, bez obzira na starosnu dob, etničke, vjerske i ostale identitete; poslati max. 3 pjesme i/ili 3 priče;

• Obim: jedna pjesma ne bi trebala biti duža od 3 kucane strane(prored 1.5, ont 12), a jedna priča ne bi trebala biti duža od 6kucanih strana (prored 1.5, ont 12); pjesme/priče trebaju bitipotpisane imenom i prezimenom autora/autorke; ispod imena i

prezimena napisati adresu, kontakt teleon i e-mail;Konkurs je otvoren do 15. juna 2012. godine; tekstove slati na e-mail:[email protected].

Književni konkursPitchWise 2012

Otvoren je konkurs zaprijave radova na jubilarni West Herzegowina FestNo.10. koji će se održatiu Širokom Brijegu uperiodu od 2. do 4. 8.

2012. godine.

Ako imate bend, akosnimate lmove, ako imatekratku priču, prijavite se. Kaoi dosadašnjih godina programestivala će činiti upravo vašeprijave, uz nastup specijalnihmuzičkih gostiju, a proteklihgodina to su bili Neno Belan,Gusta, Kino Klub, Kawasaki3p, TBF, JINX, Belast Food,

Dubioza Kolektiv, Elemental,Kries, Zoster. Organizatoriestivala će osigurati vrijedne

nagrade za najbolje radove.

Na West Herzegowina FestNo.10. možete učesvovatiiako se prijavite do 10. 6. 2012.godine, a kao i svake godinemožete prijaviti lm u trajanjudo 8 minuta, bend sa najmanjetri autorske pjesme, te kratkupriču koja će biti objavljenau estivalskom Fanzinu. Više

inormacija o konkursu i samomestivalu možete pronaći na www.whest.com.

Predstavnici ambasadeSAD-a u BiH predstavili suprograme stipendija za osobljei studente, u utorak, 15. maja2012. godine, u Svečanoj sali

Rektorata Univerziteta uBanja Luci. Programi koji supredstavljeni, najviše se odnosena studente četvrte godine,apsolvente i asistente svih

studijskih programa, kao i nasve zaposlene. Na prezentaciji susvoja iskustva podijelili proesorkoji posredstvom Fulbrajtstipendije boravi trenutno

u Ministarstvu prosvjete ikulture RS i studentica kojaposredstvom Fulbrajt stipendijeboravi trenutno u Pedagoškomzavodu RS.

Novi konkurs za najboljeAndroid aplikacije sanagradnim ondom od 30.000KM! Poziv se odnosi na sveone koji su državljani BiH,pojedinci i studenti, stariji od16 godina, kao i maloljetnikeuz pisano odobrenje roditelja/

staratelja. Da bi se prijavilina ovaj konkurs, potrebno jeda učesnici popune prijavu,ukratko opišu aplikaciju,te prilože najmanje dva

prikaza ekrana aplikacije iikonu aplikacije sa visokomrezolucijom, i sve to pošaljudo 1. oktobra ove godine naadresu [email protected]. Gotove aplikacije treba dabudu dostavljene u perioduod 2.10.2012. do 31.10.2012.

godine, a pobjednici će bitiproglašeni u decembru mjesecu.Detaljne inormacije o Androidligi 2 mogu se pronaći na adresiandroidliga.mtel.ba

West Herzegowina Fest No.10

Održana prezentacija stipendijaVlade SAD-a u BiH

Pretvori ideje u nagradu!- ANDROID LIGA 2

Studentski festival u Trondheimu


http://slidepdf.com/reader/full/student-info-broj-6-maj-juni-2012 5/32MAJ/JUN 2012. | STUDENT INFO | 5

Ambasada Italije u Sarajevu dodjeljujedržavljanima Bosne i Hercegovine stipendije

koje nansira vlada Italije za školovanjeu Italiji tokom akademske 2012./2013.godine. Stipendije su doprinos onima kojinamjeravaju studirati ili obaviti istraživanjeu Italiji pri nekoj od institucija kao što suuniverziteti, akademije, konzervatoriji, instituti za restauraciju,naučnoistraživački centri i laboratoriji, Nacionalna škola zakinematograju, biblioteke, arhivi, muzeji i druge vladine institucije.Za dobijanje stipendije za jednu od ovih institucija, neophodno je poznavanje italijanskog jezika. Potencijalni stipendisti vladeItalije, zainteresovani za pohađanje kratkih kurseva italijanskog jezika u trajanju od jednog do tri mjeseca, obavezni su poznavatisamo osnove italijanskog jezika. Za kratke stipendije zausavršavanje mogu aplicirati i proesori italijanskog jezika. Da bipodnio zahtjev za stipendiju, kandidat mora aktivirati accountza pristup web stranici http://borseonline.esteri.it/borseonline/it/index.asp, te popuniti i poslati online ormular zahtjeva zastipendiju. Rok za elektronsko dostavljanje ormulara je 11. juni.

Stanko Stanić jednoglasnom odlukomčlanova Senata Univerziteta u Banjaluci

ponovo je izabran za rektora ove visokoškolske ustanove. Za njega je,na tajnom glasanju, glasalo svih 28članova Senata, među kojima su univerzitetski proesori i šeststudenata, dok Stanićevi protivkandidati Ivan Šijaković i VasoBojanić nisu dobili nijedan glas. Članovi Senata na današnjojraspravi bili su jednoglasni u ocjeni da se u Stanićevom radu unaredne četiri godine moraju naći dijelovi programa njegovihprotivkandidata kojima može da se unaprijedi rad Banjalučkoguniverziteta. “Naša vizija je da u narednom četvorogodišnjemperiodu dođemo do petog mjesta na rang-listi univerizitetana prostoru bivših jugoslovenskih zemalja, odnosno Balkana”,kazao je novi-stari rektor i ponovio svoj stav da je Univerzitet uBanjaluci najbolja visokoškolska ustanova u RS i na prostorima

BiH. Prema njegovim riječima, podrška svih šest studenata, članovaSenata, je “i te kako značajna, ali i velika obaveza za rektora”.

Pozivaju se mladi od 16 do 30 godinasa područja sjeveroistočne BiH da sepriključe trećoj grupi projekta „Mladi EkoLideri“ koji će u toku 6 sedmica moćisteći znanje i vještine iz domena ekologije,liderstva, zaštite okoliša i energetske ekasnosti. Grupa od prvih 30prijavljenih će raditi i na pravljenju solarnih lampi „Taa Bora“ odplastičnih faša, izolaciji kuća, čišćenju i uređivanju svoje okoline,

te pravljenju kontejnera za reciklažu. Nakon završetka obuke zanajbolje će biti omogućene specijalizovane obuke za razvoj poslovnihideja iz oblasti ekologije, te za deset najboljih ideja dodijeliće sei novčana sredstva od 1000 dolara. Obuka počinje 4. juna, a svizainteresovani do tada aplikaciju za učešće u projektu „Mladi EkoLideri“ mogu preuzeti na www.pronibrcko.ba u DOWNLOADsekciji i ispunjenu poslati na mail [email protected]. Takođe, na mail možete slati i dodatna pitanja vezana za projekat ilinas lično kontaktirati na teleon 049 217 695. Aktivnosti za trećugrupu održaće se u Loparama, Živinicama, Zvorniku i Pelagićevu.

U maju 2012. godine u okviru„Dani arhitekture“ u Sarajevupočela je izložba „Vanjski odnosi– Mladi arhitekti“ iz Njemačkeu saradnji sa Goethe-Institutom.

U okusu „Dani arhitekture“,koji su organizovani od stranestudenata iz Sarajeva, ovegodine stoje projekti mladiharhitekata iz Njemačke, koji sukroz izložbu „Vanjski odnosi“dobili jedinstvenu platormuza svoje stvaralaštvo. Ovdje seradi o izložbi koja je prikazanaširom svijeta, svoj početak obilježila je 2008. godine u

Turinu, a njeni inicijatori su biliSavezna komora za arhitekturui Institut za vanjske odnose.Izložba pokazuje kako semladi arhitekti odnose prema

građevinama u inostranstvu i nakoji način ostvaruju projekte uneobičnim uslovima. Rezultat je izložba, koja predstavljainovativne arhitektonske radove,koji se odlikuju tehničkom iunkcionalnom perekcijom alisu uvijek usmjereni prema onommjestu za koje su stvoreni. Ulaz je slobodan. Izložbu možetepogledati do 15.06.2012

Stanić - novi stari rektorUniverziteta u Banjaluci

Budi i ti mladi eko lider!

Stipendije vlade Italijeza akademsku 2012/13.

Vanjski odnosi – Mladi arhitekti izNjemačke



Šta? Nastup AlexandreStan & Freemasons,Funkerman, Loco Baby

Kada? 1. jun

Gdje? Olimpijskadvorana Zetra, Sarajevo

Zašto otići? Ovo će biti prvogostovanje pop zvjezde AlexandreStan u Sarajevu i regionu uopšte.Ogranizatori najavljuju i stage saSpecial Light & Soundsistem +Spiral Stage sa mnogim drugimiznenađenjima.

Šta? Dukatest2012

Kada? Od 16.do 20. juna

Gdje?Banjaluka, Modriča, Gradiška iPrnjavor

Zašto otići? Ove godine Dukatestugostiće preko 300 učesnika.Jedanaest olklornih ansambalasa tri kontinenta - Evrope, Azije iJužne Amerike, takmičiće se u trikategorije: najbolje predstavljanje,autentičnost i stil. U okviru estivalaće biti otvorena izložba otografja“Dukatest: čuvar tradicije”. Takođe,u estivalskim danima će biti

održana i revija narodnih nošnjizemalja učesnica.

Šta? GTZ 2012

Kada? 7. i 8. jun

Gdje? BKC, Tuzla

Zašto otići? Bosanski kulturnicentar Tuzla domaćin je i jedan od organizatora Drugogmeđunarodnog naučnog skupaGTZ 2012. koji će biti organizovanzajedno sa maniestacijom GEO-EXPO 2012. U okviru njega ćebiti prezentovano 130 radova izSlovenije, Hrvatske, Makedonije,Srbije, Crne Gore, Austrije,Rumunije, Bugarske, Albanije,Turske, Kosova, Češke, Slovačke,Švicarske i BiH. U sklopu ovogmeđunarodnog skupa 7. juna ćebiti upriličen koncert zagrebačke

pop-rock dive Zdenke Kovačiček.(BKC Tuzla)

Šta? Kid’s Festival2012

Kada? Od 8. do12. juna

Gdje? Olimpijska dvorana Zetra,Sarajevo

Zašto otići? Kid’s estival je najvećinezavisni događaj za mlade uJugoistočnoj Evropi. Od 2004.godine, preko 40,000 djece izsvih djelova Bosne i Hercegovineučestvuju svake godine. Raznovrsniprogram kombinuje radionice,štandove, zabavu, flmove,predstave i edukaciju…

Šta? Izviđačko ljeto 2012

Kada? Od 1. do 28. jula

Gdje? Boračko jezero

Zašto otići? Savez izviđača Zenicanastavlja aktivnosti obilježavanja60 godina svoga postojanja i saponosom najavljuje organizujutradicionalne 40–dnevne aktivnostiIzviđačko ljeto 2012 na Boračkom

jezeru pod sloganom “60godina prijatelji“. Ovegodine sa proširenimkapacitetima i najpovoljnijojcijeni u svijetu za 10-dnevniboravak, želja nam je omogućiti daviše od 1000 djece i adolescenataboravi u prirodi i provede barem jedan dio raspusta neopterećensvakodnevnim problemima odraslih.



tema


Da su nakon medijskog bumapisanja i pritisaka od stranepredstavnika studenata svi u ovojpredizbornoj godini odlučili,barem i načelno, da se aktivnouključe u priču o korupcijisvjedoči i činjenica da su naposljednoj, desetoj radionici usklopu projekta „Predstavljanjeantikoruptivnih mjera na

univerzitetima u BiH“ održanoju Banja Luci prisustvovali,osim predstavnika studentskihorganizacija - Unije studenata iStudentskog parlamenta, rektorUniverziteta Stanko Stanić,prorektori Draško Marinkovići Božo Važić, predstavnicirepubličke krovne omladinskeorganizacije Omladinskogsavjeta RS, te proesori akultetaUniverziteta u Banjaluci, članoviMUP-a RS i glavni prosvjetnirepublički inspektor Radmila

Pejić, ali i dvadeset proesorarazličitih akulteta. Oni su još jednom ponovili sve već ranijeuočene anomalije i pojavne oblikekorupcije te se dogovorili da ćebiti organizovane okus grupe kojebi trebale da izrade dokumentu svrhu borbe protiv korupcije.Kako je rečeno Univerzitet će dokraja 2012. godine imati usvojenProgram mjera za prevenciju iborbu protiv korupcije, u čijojće izradi učestvovati navedene

interesne grupe. Pored BanjaLuke radionice „Predstavljanjeantikoruptivnih mjera nauniverzitetima u BiH“ su serealizovale i u Tuzli.

Korupcija –urbani mitKada se govori, piše o korupcijina domaćim akultetima, teško jesagledati sve aspekte problema, iuopšte se odlučiti odakle početi.Da li od denicije samog pojma

korupcije, da li od pojavnihoblika ili pak tražiti uzroke iposljedice koje ona ostavlja nakvalitet obrazovanja i sl? Ni samistudent, kao ni zaposleni naakultetima nisu sasvim sigurnikako na što jednostavniji načinsveobuhvatiti ovu kompleksnuproblematiku. Možda upravozato već godinama korupcijaživi kao urbani mit o kojem susvi čuli, ali niko nema dokazeda postoji. Na sreću, nedavna

dešavanja nagovještavaju opravdanioptimizam. Novonastalokomešanje oko prisustva korupcije je dodatno podgrijalo istraživanje Transparency Internationala BiH ukojem je istaknuto, između ostalog,da je svaki četvrti student imaolično iskustvo sa korupcijom.

Šta se pisalo,pričalo...?Između predstavnika Unijestudenata RS i kabineta

predsjednika RS sklopljen jedogovor po kojem će na ispitimana javnim univerzitetima u RSubuduće moći da prisustvuju svikoji to žele, a ne samo studenti, asvaki student generacije moći će daračuna na posao asistenta na svomodsjeku.

Predsjednik Studentske unijeRS Nikola Dronjak je jedanod najprisutnijih predstavnikastudenata koji je svojim istupimaisprovocirao mnoga medijskapisanja. On je u jednom iskazu

ocijenio sramotnom činjenicu dasu javni univerziteti u RS na 8.000.mjestu u svijetu, dok su pojediniakulteti po nekim selima boljerangirani. Govoreći o postignutimrezultatima u okviru borbe protiv

korupcije Dronjak je istakao dasu za sada dobili spisak asistenataza koje postoji sumnja da suposao dobili putem rodbinskih veza. “Rektoru Univerziteta smonaveli neka imena proesoraza koja imamo saznanja da suprimali mito, ali je reakcija rektorai Upravnog odbora Univerzitetaizostala”, kaže Dronjak. U intervju

za portal eTraka je i imenovaoodređene korumpirane proesore.“Kao prvo tu moram spomenutiproesora Miroslava Petkovića samikrobiologije koji uzima novacod studenata i taj isti proesor jepred rektorom i predsjednikomUO Univerziteta rekao „Šta vimislite da ja sa platom od 2000KM ne uzimam novac“. Zatimproesorica Amela Matavulj,proesorica ziologije, kao iproesorica Dušanka Stojanovićčiji je slučaj dobio sudski epilog,

ali je ona dobila zaštitu odpredsjednika Upravnog odboraproesora Grubačića. Takođe dane bude da govorimo samo oproesorima, naveo bih i studentamedicine Jovana Tomaševića,momka koji je upitne intelektualnesposobnosti, a koji je na ne bašregularan način stigao do četvrtegodine.” On takođe misli da pričusa univerziteta treba proširiti na šireslojeve društva i da se svi uključeu ovu priču i da tek tada se moguočekivati konkretni rezultati.

Kada se govori o ulozi inspekcijeu suzbijanju korupcije gledištapredstavnika studenata irepubličkog prosvjetnogispektora se razlikuju. “Većgodinama pokušavamo objasniti

U okusu

Korupcija – rak ranavisokog obrazovanja u BiHProtekla dva mjeseca korupcija je izašla iz domena šaputanja i neobaveznog

tračanja i protresla sve slojeve društva. Bilo da se radi o studentima,

proesorima, nadležnim institucijama, roditeljima svi napokon jasno i glasno

ističu da su korupcija i mito prisutni u visokoobrazovnom sistemu BiH.

Međutim, kako spriječiti i ukloniti ove negativne pojave su pitanja kojima će seu narednom period baviti akademska zajednica, a sasvim sigurno i mediji

Sudenti i dio akademske javnostiočekuju mnogo od najavljenihizmjena Zakona o visokomobrazovanju.




da Prosvjetna inspekcija nijenadležna za korupciju i nepotizam.Korupcija je krivično djelo, a mi ne vršimo kontrolu nad primjenomKrivičnog zakona, nego samoZakona o visokom obrazovanju”,istakla je Radmila Pejić, glavni

republički prosvjetni inspektor idodala da se prosvjetnoj inspekcijiRS nikada nijedan student nijelično ili potpisanom prijavomobratio zbog korupcije nauniverzitetima u RS, nego samoputem anonimnih predstavki ukojima najčešće navode da je “nekouzeo ili dao nekome novac”.

Sa druge strane Vanja Milošević,potpredsjednik Studentskogparlamenta Univerziteta uBanjaluci, podsjetila je da“Antikor” kampanja i dalje traje iistakla da su za 70 prijava koje suproslijeđene MUP-u RS dobilipovratnu inormaciju da ni u jednom slučaju nema dovoljnodokaza za pokretanje postupka,a u međuvremenu uništena jeteleonska kartica na koju su stizaleinormacije. “Studenti i Univerzitetsu uradili svoj posao, a sada je onna nadležnim institucijama”, kažeMiloševićeva.

U priču o korupciji uključio sei ministar prosvjete i kulture

Republike Srpske Anton Kasipovićkoji je najavio izmjene Zakona o visokom obrazovanju. “ Stvaramološu atmoseru ako kršimo zakon,ako omogućimo rođačkim ilibilo kakvim drugim vezama dabudu osnov za zapošljavanje.Mislim da zato mogu obezbijeditiukupnu podršku da vrlo hitnimizmjenama Zakona o visokomobrazovanju studentima generacijemora biti ponuđeno da ostanu naakultetu”, rekao je Kasipović. On je naglasio da rodni list nije osnov

za akademsku karijeru, već ocjene,uspješnost i ukupan angažman.

Istovremeno, studenti i dioakademske javnosti očekujumnogo od najavljenih izmjenaZakona o visokom obrazovanju,

a mnogi ocjenjuju da je krajnje vrijeme da bude unaprijeđenrad univerziteta u IstočnomSarajevu i Banjaluci. “Uspjeh je darevidiramo sva asistentska zvanja jer sam saznao da postoji velikibroj asistenata koji imaju prosjek

manji od osam i kada to iznesemou javnost to će biti velika sramotaza Univerzitet”, dodao je Dronjak i u više medijskih iskaza najavioi studentske porteste ukoliko sesveukupno stanje na akultetima nebude počelo mijenjati nabolje. “Mismo iznevjereni nizom stvari nanašem Univerzitetu i mi se nećemobojati da prozovemo i ministra akobude potrebe i ja sam javno rekaoda ako ne počne sa izgradnjomčetvrti paviljon u junu da nama višetakav ministar ne treba. Ja mislim

da će i u ministarstvu biti potrebnaodređena rekonstukcija, ali bihse želio ograditi, jer o tome ćeodlučivati politika, a ne studenti”,poručio je Dronjak.

Izostanaksistemskogiskorjenjivanjakorupcije Transparency InternationalBosne i Hercegovine (TI BiH)predstavio je rezultate Istraživanjapercepcije korupcije u visokom

obrazovanju u BiH, kao i rezultateistraživanja upoznatosti osobljauniverziteta o antikorupcijskimpropisima u visokom obrazovanju.Ovo istraživanje je pokazalo velike razlike u stavovima izmeđuuniverzitetskih proesora istudenata. Dok većina studenatakorupciju vidi kao veoma raširenupojavu, pa čak i kao dominantno

obilježje univerziteta, osobljeporiče ili relativizuje prave razmjerekorupcije

Rezultati ukazuju i na poražavajućučinjenicu da je gotovo svakičetvrti student imao lični susret sakorupcijom – platio je pozitivnuocjenu ili je traženo od njega da jena neki način plati. S druge strane,studenti kao najrasprostranjenijeoblike korupcije na njihovimakultetima vide: davanje/dobijanjepozitivne ocjene za novac ili nekudrugu naknadu (45%), dobijanje

ocjene na osnovu rodbinskihi porodično-prijateljskih veza(20%), uslovljavanja izlaska na ispitkupovinom knjiga (15%), kadanastavnici i ostalo osoblje „guraju“svoju djecu kroz studij (osiguravajuim vertikalnu prohodnost) (6%),svako nezasluženo dobijanje ocjene(7%).

S druge strane, osoblje iskazuje višezabrinutosti zbog nezasluženognapredovanja nastavnika u karijerii narušavanja propisanih pravila uobrazovnom procesu.

Korupciji na akultetima, pouvjerenju studenata, najvišepogoduju: održavanje ispita učetiri oka (bez svjedoka) a koji senajčešće održavaju u kabinetima,usmeno ispitivanje, nepridržavanjezakazanih ispitnih termina ineormalna druženja studenatasa nastavnicima i asistentima nakojima se razvijaju neprimjereniodnosi. Posebno je zabrinjavajućaspremnost 46% studenata dapribjegne korupciji u slučajuda nemaju drugog načina dapolože ispit. U isto vrijeme,spremnost i studenata i proesorana uključivanje u antikoruptivnodjelovanje još uvijek se svodi većinom na nivo pisanjaanonimnih prijava.

Kada su u pitanju mjeresuzbijanja korupcije, generalnogledajući i studenti i osoblje

preeriraju poduzimanje strožijih,represivnih mjera i računaju naodvraćajući eekat strožijih kazni,donošenje strožijih zakona i zadosljedno i ekasno krivičnogonjenje počinitelja. Istraživanjeo upoznatosti zaposlenih nauniverzitetima sa antikorupcijskimpropisima pokazalo je visok stepenneupućenosti u konkretne propisekoji se odnose na korupciju na visokoškolskim ustanovama, teda velika većina zaposlenih nijeupućena u to da li se na njihovim

matičnim univerzitetima sprovodeantikorupcijske aktivnosti, te koji je stepen njihove primjene. Svinavedeni rezultati ukazuju na toda na univerzitetima još uvijek nema sistemskog pristupa borbiprotiv korupcije, te da se onazasniva samo na pojedinačnoj voljipojedinaca da se izbore s ovompojavom.

Mjere prevencijeNavedene slike se mogu preslikatina većinu BiH univerziteta, samosu imena aktera drugačija. Opšti je zaključak da samo detektovanjekorupcije neće ništa promijenitite da su nužne oštrije mjeresuzbijanja i prevencije. Fakultetza kriminalistiku, kriminologijui sigurnosne studije iz Sarajeva je sastavio, “Prijedlog mjera zapreventivno suzbijanje koruptivnihpojava na Univerzitetu u Sarajevu”u kojem ističu listu obavezastudenata, nastavnika i uposlenikaUniverziteta u Sarajevu u odnosuna korupciju među kojima stojida je dužnost svih subjekata naUniverzitetu u Sarajevu, da svakipokušaj koruptivnog djelovanjaprijave Rektoratu, odnosnodekanu akulteta, kao i drugiminstitucijama relevantnim zaborbu protiv korupcije, ali i dasvako ko prešućuje i ne prijaviovakve pojave smatraće seodgovornim za saučesništvo ukorupcijskom djelovanju. Poredtoga oni kažu da prijave mogubiti anonimne, dok visokoškolskaustanova treba da grantuje

anonimnost. Kada ovakve i sličnemjere zažive punim kapacitetom,te ne budu samo slovo na papiru,tada ćemo moći pisati o nekimdrugim, nadamo se opuštenijimtemama.

46% studenata spremno da pribjegnekorupciji u slučaju da nemajudrugog načina da polože ispit.




otkrivamo

Zanimljivi načini za provođenjeslobodnog vremena

Od malih nogu smo naučenida postoji vrijeme za zabavu i vrijeme za rad i to nije sporno,međutim, mnogi pod pojmom„rad” podrazumijevaju svakuaktivnost koja iziskuje trud, bez obzira na to da li nam ta aktivnostujedno donosi i zadovoljstvo.Dakle, naučeni smo da je vrijemeza zabavu rezervisano za aktivnostikojima možemo da se bavimo sanajmanje uloženog truda, aktivnostkoja će nas trenutno zadovoljitii skrenuti nam misli sa mogućihbriga. Ovo je sve u redu, dokle

god se ne nađemo u situaciju dase zapitamo: „A šta sam ja danasradio/la?”. Do ovoga dolazi kadashvatimo da smo svoje slobodno

vrijeme mogli provesti mnogokvalitetnije. Ako ste se ikada našliu ovakvoj situaciji, evo šta možeteda uradite...

Budite kreativniUkoliko ste se ikada bavili nekimkreativnim aktivnostima, znatekoliko je lijep osjećaj kada stvoritenešto novo, lijepo, jedinstveno.Čak i ako mislite da kreativnostnije vaša jača strana, probajte,možda vam se svidi, a moždačak i otkrijete svoj skrivenitalenat. Možete da se bavite

otograsanjem - praktikujtehvatanje dragocjenih momenatakako biste im se kasnije mogli vratiti ili otkrijte nove poglede

na vašu okolinu. Stvarajte nove,magične i misteriozne svjetoveu svojim pisanim radovima, iliih naslikajte na platnu i ukrasitesvoju sobu. Možda vas je oduvijek privlačila muzika, a niste imalihrabrosti da se oprobate u sviranjui pjevanju. Odvažite se i zasvirajtegitaru, klavir, bubnjeve, violončeloili pustite svoj glas i otkrijte zaštotoliko ljudi voli da pjeva.

Jeste li ikada pomislili da seu vama krije pravi arhitekta,

inženjer ili stolar? Provjerite svojuteoriju! Napravite kućicu za pticeili nagradite svog psa novom iunaprijeđenom kućom. Ukolikosu auti vaša strast, sklapajtemakete automobila. Ako već sadaimate dosta samopouzdanja i vjerujete u sebe, možda je vrijemei da napravite policu za alat kako

biste uvijek znali gdje vam štastoji. Sve što smo naveli će biti jošzanimljivije ako od toga napravitesvoj lični projekat sa planomaktivnosti i konačnim ciljem. Naprimjer, možete da postavite sebicilj da naučite da svirate pedesetpjesama za tri mjeseca i da pozavršetku napravite mini koncertzatvorenog tipa za svoje najbližeprijatelje.

Kroz ovaj tip aktivnosti imatepriliku da iskažete svoja osjećanja

i iskustva, pozitivna ili negativnai da kroz njih izrazite sebe na jedinstven način. Takođe, ovimećete skrenuti svoje misli satrenutnih problema.

Budite fzičkiaktivniMožda vam nakon napornog istresnog dana nije do ustajanjasa kauča, ali to je upravo najboljinačin da se oraspoložite jer zičkaaktivnost ima vrlo povoljan

uticaj na našu psihu. Ukolikoizađete u obližnju šumu ili park i istrčite par krugova, osjećaćetese „kao novi”. Ovaj enomen seobjašnjava otpuštanjem velikekoličine endorna prilikom

Slobodno vrijeme ne pridonosi automatski osjećaju sreće i zadovoljstva ako

ne znamo kako ga iskoristiti, niti ljudi sami od sebe znaju kako to učiniti

Odmor, odmor, ali pametan odmor!?

Neki ljudi nisu spremni uložiti tu dodatnu količinu energije jer su umorni, preokupirani različitim problemima pa se

jednostavno prepuste nečemu što će im doduše donijetimanje zadovoljstva, ali ne zahtijeva nikakvo ulaganjenapora.



napornih treninga, hormona kojipredstavlja „prirodnu drogu” iizaziva osjećanje zadovoljstvaumanjujući pritom osjećaj bola.Imajte na umu da su istraživanjapokazala da do ovog otpuštanjaendorna ne dolazi prilikomtreninga sa teretom, dakle,odlazak u teretanu vam nećeosigurati ovaj nalet pozitivnihosjećanja. Ipak, ako vam trčanjenije zanimljivo, nađite nekidrugi sport koji vam najboljeodgovara - možda je vaterpoloili udbal baš za vas. Koji godsport da izaberete, posvetite mu

dio svog slobodnog vremena isigurno ćete se osjećati bolje, apritom ćete dovesti svoje tijelo uormu, što će vam, skoro sigurno,dodatno podići samopouzdanje.

Takođe, ukoliko se, recimo,odlučite za trčanje u slobodno vrijeme, učinite to sa namjeromda, na primjer, istrčite maratonkoji će se održati za četirimjeseca. U skladu sa tim,napravite nedjeljne rasporedetreninga i pridržavajte ih se.

Zamislite samo dan maratonai vaš osjećaj u momentu kadaprekoračite završnu liniju. Takviciljevi će vas „držati” da neodustanete od treniranja, bez obzira o kakvoj aktivnosti je

riječ.

Naučite nešto

novo Jedan od najproduktivnijihnačina da provedete svojeslobodno vrijeme, sigurno je unapređenje vaših znanjai vještina jer na taj načinunapređujete sebe i svojkvalitet života. Živimo u vremenu kada se učenje kroz cijeli život podrazumijevai u kome vlada velikatražnja za novim znanjimai iskustvima. Ukoliko većneko vrijeme planirate da

naučite novi jezik ili dasavladate neki komjuterskiprogram, a primjetili steda svoje vrijeme možeteproduktivnije da iskoristite,sada je pravo vrijeme zato - aktivirajte se, pronađitepravu obuku za sebe i buditeistrajni. Ukoliko ipak nisteza tako velike poduhvate,počnite od manjih. Naprimjer, pozovite društvoi zajedno savladajte neku

novu igru za kartanje ili seokrenite Internetu, velikojriznici svega što bi moglo da vas zanima i izaberite temukoja vas već duže vrijemeintrigira. Na primjer, kako

najbrže riješiti Rubikovu kocku ilikako se stavlja brod u bocu i nađiteodgovor.

Družite se

Jedan od najljepših načina zaprovođenje slobodnog vremena jeste druženje sa prijateljima.Kako biste osigurali dobru zabavusvima, probajte, na primjer, daorganizujete za svoje prijatelje veče komedije gdje ćete svi da seoprobate u zabavljanju drugih kroz originalnost i duhovitost. Možeteda organizujte i kolektivni odlazak u pozorište na predstavu za kojuste čuli da je urnebesna. Ukoliko vas pozorište ne zanima, još jednaodlična ideja za zabavno veče sa

prijateljima jeste veče društvenihigara ili turnir komjuterskih igricakoje možete da organizujete jednom nedjeljno ili mjesečno, uz toda svaki put promijenite igru kako vam ne bi dosadila. Osim toga,možda je vrijeme da kontaktiratestarog prijatelje i pozovite ga nakau, možda je i on/ona baš mislio/la na vas.

ZavršitenedovršeneobavezeUkoliko imate neke privatne ili

poslovne obaveze koje već neko vrijeme odgađate, možda je vrijemeda im posvetite dio svog slobodnog vremena. Naime, što duže neštoostavljate „za sutra” to vam veći teretpostaje i oduzima vam više energijete vam savjetujemo da ovu navikukoliko je god moguće, svedete naminimum.

Odmorite seNaravno, kako nam je svimaneophodan odmor, odvojite vrijemei za to. Nekad vam se uopšte, ni po

koju cijenu, neće ustajati iz krevetaranije, niti će vam biti do crtanjaili trčanja i to je potpuno u redu,sve dok se ne dešava često i dok neprimjetite da vam se privatni životsveo na televizor i prebacivanje saotelje na kauč. Sve u svemu, bitno je da se na kraju dana osjećateispunjeno i da znate šta ste i zaštoradili tog dana.



reportaža


Superfnalisti:

-Victorius Secret (Ekonomskiakultet Sarajevo)

- Cosmopolitan (Fakultettehničkih nauka Novi Sad)

- PR Trio (Apeiron Poslovna

ekonomija – Banja Luka)

-PR-ice (Fakultethumanističkih nauka –

Mostar)- PR Team (Fakultet PoslovneEkonomije – Travnik)

Osmočlani žiri u sastavu: DanijelaLalić, predsjednica žirija iz NovogSada, Zlatko Malić (CaritasBiH), Lejla Brčaninović (PrimeCommunications), DžejnaBajramović (Fabrika DuhanaSarajevo), Adi Alić (Ekonomskiakultet u Sarajevu), HanaKazazović (Prime Digital), SrđanPuhalo (Prime Communications)i Jagoda Matrak (Balkan

Investment Bank) proglasio je tim Victorious Secrete saEkonomskog akulteta iz Sarajevaza pobjednike III PR Challenge-a.Drugo mjesto osvojila je

takmičarska ekipa Cosmopolitansa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, dok je treće mjestoosvojila takmičarska ekipa PR Triosa Fakulteta poslovne ekonomije iz Banjaluke. Pored glavnih nagradažiri je dodijelio i nagrade zanajbolju prezentaciju, najbolju PR strategiju, najinovativniji pristup inajkreativniji koncept.

Hana Kazazović oIII PRC-uPohvale:

Ono što bih pohvalila jeste velikitrud koji su sve ekipe uložile na

Završeno superfnale III

studentskog takmičenja u PR-uSuperfnale trećeg po redu studentskog takmičenja u PR-u uspješno je

završeno 18. maja u hotelu Sarajevo. Pet takmičarskih ekipa iz Mostara,

Sarajeva, Travnika, Banjaluke i Novog Sada predstavile su svoje PR strategije

za Balkan Investment Bank i Caritas BiH

Takmičarska ekipa “Cosmopolitan” sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada



pripremu prezentacija i strategija.Zaista se vidi da su svi ozbiljnoshvatili ovo takmičenje i da su setrudili da svoje znanje pokažu nanajbolji način. Posebna pohvalaide zbog toga što su odlučili da seprijave na ovakvo tamičenje. Naprvi pogled možda to i ne izgledakao neki posebno veliki izazov za studente, ali vjerujte da se iz svega ovog može izroditi punotoga pozitivnog za njih. Naime, usamom žiriju su prisutni oni kojirade stvarne poslove na mjestimakoja će sutra ovi studenti moždaobigravati i moliti za zaposlenje.Šta mislite ko će imati veće šanse– neki student koji je završio

akultet i ima diplomu sa visokimocjenama ili student koga je neko vidio na takmičenju iz PR-a i imaopriliku vidjeti na licu mjesta kolikoozbiljno pristupa nekom zadatku?

Konkretan primjer:

Zamislite da sutra CaritasBiH raspiše konkurs za PR asistenta i na njega se prijavi

30 tek završenih studenata bez radnog iskustva. Među njih 30prijavi se i 2 iz ekipa koje su jučeučestvovale u Supernalu PR Challenge. Komisija odlučuje naosnovu predatih biograja, a ukomisiji sjedi i Zlatko koji je imaopriliku vidjeti “na djelu” to dvojestudenata, čuti ih kako pričaju,kako razmišljaju, koliko su sepotrudili i uradili na konkretnomprimjeru PR strategije.

Ne kažem da bi oni bili najboljiizbor, ali su sigurno već sada postali vidljiviji na tržištu koje ciljaju kaoneko svoje potencijalno zaposlenje.A konkurencija za zaposlenje jena svim tržištima u BiH zaista

ogromna.I ako bi bilo mogućnosti zaklađenje, onda bih lično tipovalana svakog od učesnika zbog togašto su se prijavom na ovakvotakmičenje već izdvojili iz mase isebi dodali određeni konkurentskuprednost u odnosu na drugestudente – proaktivnost i želju

za napredovanjem. A to je čestoosnovni preduslov za uspjeh u bilokojem poslu.

Mala doza kritike:

Ono što upada u oči nakonslušanja svih prezentacija jeste toda studenti brkaju pojmove PR-a(odnosa s javnošću) i marketinga. Ja sam štreber po karakteru iopredjeljenju pa to meni moždamalo više smeta nego drugima.Završila sam Poslovnu ekonomijuna Ekonomskom akultetu uSarajevu i marketing mi je biosmjer koji sam izučavala, a PR smosamo pominjali usput. Međutim,kad sam po internetu počela dasrećem tekstove o PR-u prvo što

sam uradila jeste da pronađem što više literature o tome i da to malobolje naučim. Tačnije, da savladamosnove i teoriju, jer samo takomogu shvatiti bilo kakvu praksu.

Zato mi je malo čudno da studentikoji se prijave na takmičenje podimenom PR Challenge i dobijuzadatak da rade PR strategiju u

velikoj mjeri pobrkaju stvari i usvom izlaganju daju marketingalate i pričaju o marketingu. Da li je to do predavača i proesora ilido samih studenata ne znam, ali

lično mislim da za praktičan rad unjihovom daljem životu to možebiti otežavajuća okolnost.

Kako reče Danijela Lalić,marketing i PR ne mogu ići jednobez drugog i u praksi ih je teškozamisliti i primijeniti jedno bez drugog. Ali – da bi se oni mogliuspješno kombinovati neophodno je dobro znati šta pripada čemui kako to sve primijeniti da bise dobio krajnji cilj – uspješnijakompanija, proizvod i bolja

prodaja.Pobjednička ekipa sa Ekonomskogakulteta iz Sarajeva već 24.maja na višednevnoj edukativnojkonerenciji PROACTIVE ćeimati priliku slušati predavanja vrhunskih regionalnih i svjetskipoznatih PR stručnjaka.

„Veoma pozitivno samiznenađena ozbiljnim pristupomi entuzijazmom kojim su studentipristupili rješavanju slučajeva.Sigurna sam da će im učešćena PR Challenge-u i povratneinormacije koje su dobili odčlanova žirija biti korisno iskustvokoje će moći da iskoriste u daljemradu i usavršavanju “, istakla je Jagoda Matrak, direktoricakorporativnih komunikacijaBalkan Investment Bank.

Organizator PR Challenge-a jeagencija Prime Communicationskoja kroz ovo takmičenje želipromovisati značaj PR strukei pružiti priliku studentima daprimjene svoja teoretska znanjakoja stiču na akultetima u praksi irade sa pravim klijentima.

Više o projektu: www.pr-challenge.comŽiri III PR Challenge-a



istražujemo


Kako se studenti brucoši snalaze u novoj ulozi,ulozi jednog djela akademske sredine? Na kojinačin savladavaju jednu višu stepenicu u svom

obrazovnom procesu, na koji način se snalazena tom novom polju, pitali smo studente prvihgodina studija na Univerzitetu u Banja Luci.

Zaključna ocjena na cijelokupni dojam iorganizaciju na svom matičnom akultetu,brucoši su ocjenili sa vrlo dobrim prolazom ilisa ocjenom četiri.

David Mastikosa, student prve godine nastudijskom programu Muzička umjetnost –Kompozicija na Akademiji umjetnosti kaže dasvaki problem na akultetu rješava uz pomoćsvojih starijih kolega koji su mu veliki oslonacu početnim studentskim danima. Potrebnu

literaturu pronalazi unutar svog akulteta, a štomu je potrebno otokopira u skriptarnici. Hranise u studentskoj menzi, a potrebne namirnicenabavlja kupovinom u supermarketima.

Proesori i studentskaslužbaVećina ispitivanih je nezadovoljna dosadašnjimiskustvom u studentskim službama i tu videnedostatke uglavnom u zaposlenom kadru,njihovim stepenom stručnosti i radnomneorganizovanošću. Studentkinja prvegodine studija na Prirodno-matematičkomakultetu, studijski program Matematika i

inormatika Suzana Komarčevski ističe da ulaziu studentsku službu jedino kada mora i kadatreba priložiti potrebnu dokumentaciju. Onaotokopiranje vrši u najjetinijim banjalučkimotokopirnicama, kako smatra da je većine njihskupa za mali studentski džeparac. “Vrlo samzadovoljna radom, načinom pristupa predavačana akultetu i njihovim načinom prenosa znanjanama brucošima, i oni su mi velika potporau ovom novom školskom ambijentu, poredstarijih kolega”, rekla je Komarčevska.

Brucoškinja Bogdana Guskić sa Filozoskogakulteta, studij Predškolsko vaspitanje pomoćprilikom studiranja dobija od starijih kolega,kao i potrebnu literaturu, koju jednim djelomnabavlja otokopiranjem u skriptarnici naakultetu. Za hranu se lako snalazi jer živi saporodicom.

Stariji studenti poručuju da svaki savjet se

ne prihvata zdravo za gotovo. Pogotovo neone komentare o iskustvu i znanju proesorai njihovim često preuveličanim negativnimpogledima na rad predavača. Svakako u tomeima i odstupanja, samo je pitanje od kojihse izvora dobijaju komentari i validnostiinormacija.

Studentkinja druge godine studija naMedicinskom akultetu, studij Farmacija MajaGvozden kaže da svaki brucoš, pa i ostalistudenti, prije usvajanja bilo kakvih priča oproesorima, prvo stupe u kontakt s njima iupoznaju se sa njihovim načinom rada, pa da iz

sopstvenog doživljaja izvuku zaključak, a da tone bude preuranjeno negativnostima drugih.

Aleksandra Sekulić, studentkinja na studijskomprogramu Prostorno planiranje, Prirodnomatematički akultet ističe da se svaki problemod ishrane, otokopiranja, nabavljanja knjiga iostalih potreba prilikom studiranja lako rješava,ukoliko postoji saradnja među studentima imeđusobno poštovanje i uspostavljanje dobrihodnosa sa proesorima.

Takođe, jedan od bitnih savjeta koji studentistarijih generacija upućuju brucošima je taj dase dobro upoznaju sa potrebnom literaturom,

koja se navodi pod obaveznom iz niza razloga,prije nego što ih nabave, jer se u većinislučajeva ispostavi da nije potrebna, a dapritom košta veći novčani iznos. Ostali savjetiiskusnijih studenata odnose se na redovnoprisustvo na predavanjima, iz kojih je lakše

ustanoviti potrebnu literaturu, kao i savladatinastavne jedinice. Uz to svaki student trebaići na konsultacije koje proesori odrede uodređenom roku i danu u sedmici i redovnoučenje, kao i izbjegavanje kampanjskogučenja.

Mladen Ćikić, student četvrte godine studijaArhitektura na Arhitektonsko-građevinskomakultetu, ističe da prilikom studiranja sukrucijalne prve dvije godine studija, koje trebapoložiti u roku, a ostale dvije će pritom lakobiti završene. Cilj je stići na zlatnu sredinu, ablizu nje je i uspješan svršetak studija i dolazak do diplome. A to se sve postiže naporom ikvalitetnim radom i učenjem.

Jovana Mlađenović, studentkinja prve godinestudija Likovna umjetnost i graka, navodi dasvi brucoši kao početnici na akultetima i ostalistudenti trebaju da rade u timu, što je kako kažedosta olakšavajuće kako za pripremanje ispita,radova za predavanja, tako i za otokopiranjekoje je jetinije ako se vrši grupno.

Zanimljivo je i to da studenti kao savjeteizdvajaju baš one propuste i nedostatke kojesu oni sami imali i susretali se u studentskimdanima. Uz održavanje kolegijalnosti ipoštovanja studenata međusobno, koje jeglavno za njihovu saradnju i nakon završenihstudentskih dana, važno je imati na umuizreku koja kaže od kolijevke pa do grobanajljepše je studentsko (đačko) doba.

Pripremila: Bojana Sekulić

Studentski život u BanjaluciSvaki novi početak od osnovne, srednje škole, pa do akulteta nosi neke nove

promjene, potrebe, ali i podršku, savjet drugih starijih kolega i učesnika u

cijelom obrazovnom procesu, kao i njima dragih osoba

Savjeti brucošima




O čemu sve treba darazmišlja budući student?Pored toga što se budući brucošimoraju pripremiti za akultet kojiće upisati moraju biti spremni i zastudentski život koji ih očekuje.Najvažnije je znati odgovore nasljedeća pitanja: Gdje živjeti?Gdje se hraniti? Gdje učiti? Kakopopuniti slobodno vrijeme?.

Raznovrsna iskustva starijih

studenata mogu biti korisnesmjernice.

Gdje živjeti?

Slađana Avramović (Medicinskiakultet) : Sve tri godine studiranjaživim u stanu. Za mene ježivot u stanu bolji od života ustudentskom domu jer imam višeprivatnosti i prostora. Nedostatak života u stanu je to što su stanarinai režije iz godine u godinu sveskuplji. Za stanarinu mjesečnoizdvajam 200 KM, tako se

otprilike kreću cijene stanarine nalokacijama bližim centru grada.

Željka Maksimović (Filozoskiakultet) : Na prvoj godiniakulteta sam živjela u stanuali sam zbog previsoke cijenestanarine prešla u studentski dom.Za život u domu mjesečno plaćam10 KM i to je glavna prednost

doma. Studenti koji vole da sedruže i vrijeme provode sa punoljudi dom je pravo mjesto za njih.Glavni nedostatak života u domu je što nema privatnosti.

Miro Janjić (Elektrotehničkiakultet) : Živim u domu većduži niz godina i zadovoljan samtakvom vrstom života. Ako seodlučite za život u domu moratebiti spremni na suživot sa dostaljudi, tolerisati tuđe navike i unekoj mjeri promjeniti svoje, ali veoma brzo se naviknete na sve

što vas okružuje. Najvažnije jeda imate sreće i nađete cimere sakojima ćete se dobro slagati sveostalo je stvar navike.

Gdje se hraniti?Ilijana Džudželija (Arhitektonsko-građevinskiakultet) : Pošto živim ustudentskom domu uglavnomse hranim u menzi. Bonovi zamenzu za čitav mjesec koštaju 75KM. Hrana nije loša ali bi moglabiti bolja. Da biste dobili obrok umenzi potreban vam je žeton kojikošta 3 KM i bon za određeniobrok koji želite. Bonovi sekupuju na blagajni studentskog

doma uz priloženu abonentskuknjižicu koja takođe košta 3 KM.

Dragana Nikolić (FakultetPolitičkih nauka) : Živim udomu ali se rijetko hranim umenzi jer mi se ne sviđa hrana.Hranu kupujem ili spremam udomu.

Slađana Avramović (Medicinskiakultet) : Na hranu mjesečnotrošim oko 150 KM, uglavnom jespremam ili kupujem. Ponekad sehranim u menzi jer abonentsku

knjižicu mogu dobiti i studentikoji nisu stanovnici doma.

Gdje učiti?

Ilijana Džudželija (Arhitektonsko-građevinski

akultet) : Ako se odlučite daživite u domu najbolje je da se,ako već niste, naviknete učiti učitaonici. U sobi u kojoj živi trojeili četvoro ljudi je jako teško učiti.

Ivana Stanković (Ekonomskiakultet) : Najbolje je učiti učitaonici jer je radna atmoserai brže se prelazi gradivo.Čitaone postoje u sklopudomova i akulteta, a za 40 KMgodišnje se može učiti u čitaoniuniverzitetske biblioteke.

Kako popuniti slobodnovrijeme?

Dragana Nikolić (FakultetPolitičkih nauka): Većina

studenata slobodno vrijemepopunjava izlascima idruženjima. Poznati studentskikaći su “KSB ili Indeks” i“Šestica” koji se nalaze u sklopuprvog i drugog paviljonastudentskog doma.

Pored tih studentskih kaća uBanjaluci ih je još puno, koji ćeteodabrati zavisi od vrste muzikekoju slušate, ali to je zanimljivopodručje pa neka ga brucošisami istraže. Takođe, vrijeme

se kvalitetno može popuniti volontiranjem u nevladinimorganizacijama jer se tako stičeodređeno iskustvo, upoznaju senovi i zanimljivi ljudi i putuje se.

Pripremila: Milica Rodić


http://slidepdf.com/reader/full/student-info-broj-6-maj-juni-2012 16/3216 | BHSTUDENT | JUN 2011.16 | BHPotrošač

Prosječna sindikalna potrošačka korpa u distriktu Brčko za četvoročlanuporodicu košta oko 1.800 KM, izjavio je predsjednik Sindikata DistriktaIlija Kalajdžić. Prosječan lični dohodak koji je, prema njegovom saznanjuu ebruaru ove godine iznosio 821 KM, nije dovoljan, kako je ocijenio, niza zadovoljene polovine potreba članova brčanske porodice. “Sindikalnapotrošačka korpa, za razliku od statističke, koju, ko zna zašto, uposljednje vrijeme ne prezentuju zavodi i agencije za statistiku, ne sadržisamo izdatke za hranu i piće, nego i za školovanje dvoje djece, kupovinuodjeće i obuće, kao i troškove za stanarinu i održavanje kuće ili stana i zahigijenu. Dakle, na odlaske na izlete, u bioskop, pozorište, u restorane, nasportske, kulturne i druge priredbe, brčanska četvoročlana porodica ne

smije ni da pomišlja”, rekao je Kalajdžić.

Sindikalna potrošačka

korpa 1800 KM

Cijene natnih prerađevina na benzinskimpumpama širom BiH ponovno su se snizileu prosjeku za pet eninga. Korekcije su sedogodile uslijed smanjenja cijene barela sirovenate na svjetskom tržištu, što se odrazilo i naranerijske cijene. S obzirom kako posljednjihsedmica cijene nate na svjetskim tržištimakonstantno padaju, što je već ranije izazvalo

i pad cijena u BiH, najnovija pojetinjenja

zasigurno su sa oduševljenjem dočekali svi bh.građani. Iz Udruženja natnih prerađevinaFBiH navode kako su se u ovom entitetustvorili uslovi za pojetinjenje svih prerađevina,odnosno i dizela i benzina, a u kojem iznosuće cijene biti smanjene, ovisi o odlukamadistributera. „Podsjećamo da zbog obvezujućeprimjene odredaba Zakona o unutarnjoj

trgovini u FBiH po kojima se maloprodajne

cijene moraju zaokruživati i iskazivati prema važećim apoenima novčanica u BiH, korekcija,odnosno smanjenje cijena se mora iskazatiu ksnom iznosu, najmanje za pet eninga,navode u priopćenje nataši iz FBiH. Istotako, naglašavaju kako je obaveza korisnikanatnih prerađevina podnijeti prijavu promjenecijena četiri dana prije nadležnom Federalnomministarstvu trgovine, tako da bi se na većinibenzinskih stanica nove cijene natnih

prerađevina mogle dočekati brzo.

Potražite nas na: Portalmedia.ba,

Premijer Federacije BiH NerminNikšić i ederalni dopremijer iministar poljoprivrede, vodoprivrede i

šumarstva Jerko Ivanković-Lijanovićprimili su u Sarajevu ministrapoljoprivrede Republike TurskeMehmeda Mehdi Ekera. Dopremijer Jerko Ivanković-Lijanović izjavio je da je zahvalan turskom kolegina pomoći koju je njegova zemlja pružila Bosni i Hercegovni, te dabi saradnja trebala biti poboljšana nakon predstojećeg potpisivanjabilateralnog Sporazuma o saradnji u oblasti poljoprivrede. „Turska je jedno od tržišta na kojem bismo mogli nadoknaditi očekivanegubitke u izvozu poljoprivrednih proizvoda koje će izazvatiskorašnji ulazak Hrvatske u Evropsku uniju“, istakao je Ivanković-Lijanović. Dodao je da turski poljoprivrednici imaju sreću što je načelu ministarstva poljoprivrede njegov kolega Eker koji je značajnopovećao poljoprivrednu proizvodnju i podsjetio da naša proizvodnja

podmiruje tek 20 odsto potreba Bosne i Hercegovine, te da iz turskog primjera možemo puno naučiti.

Ivanković-Lijanović: Naturskom tržištu bismo moglinadoknaditi gubitke u izvozunakon ulaska Hrvatske u EU

Iako je režim slobodne trgovineregulisan i garantovan u okviruCEFTA-e 2006. i Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju, našiizvoznici već godinama nailazena brojne netarine barijere,tehničke i administrativne,

koje onemogućavaju naš izvoz,zaključili su ekonomski analitičariVanjskotrgovinske komore Bosnei Hercegovine (VTK BiH),Duljko Hasić i Igor Gavran. Ones kojima se suočavaju u Evropskojuniji (EU) su neupitne, jer oviseisključivo o (ne)usklađenostisistema inrastrukture kvalitete unašoj zemlji s onim u EU. To neznači da nemamo tijela za ocjenuusklađenosti koja rade po najvišimevropskim standardima ili daniti jedna nadležna institucija ne

slijedi ove standarde, ali procesusklađivanja i ispunjavanjazahtjeva u ovoj oblasti zahtijeva

mnogo vremena te zbog opšteneučinkovitosti nadležnih vlasti jako kasnimo, dodaju analitičariVTK-a. Postojanje spomenutihbarijera jedan je od osnovnihuzroka dugogodišnjeg enormnogdecita u našoj vanjskotrgovinskoj

razmjeni, pogotovo sa susjednimzemljama i drugim članicamaCEFTA-e 2006. Broj proizvodakoji se u ovakvim uslovima mogukonkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen te se veliki brojpotencijalnih izvoznika destimuliše,spomenuli su Hasić i Gavrankoji dodaju da se time stvaraiskrivljena slika konkurentnosti uregiji i umanjuje realni potencijalnašeg gospodarstva koje, uravnopravnim uslovima, možeponuditi mnogo kvalitetnije

i konkurentnije proizvode odtrenutačno dominirajućih na našemi susjednim tržištima.

Izvoznici godinama nailazena brojne netarine barijere

Pojetinjenje natnih derivata


http://slidepdf.com/reader/full/student-info-broj-6-maj-juni-2012 17/32JUN 2011. | BHSTUDENT | 17

BHPotrošač | 17

Federalni i kantonalni inspektori ponovnosu krenuli u sveobuhvatnu akciju i kontrolusvih subjekata koji se bave proizvodnjom iprometom hrane i pića na području ovogaentiteta. Federalna uprava za inspekcijskeposlove u cilju zaštite zdravlja stanovništvaod zaraznih bolesti dala je preporukusvim nadležnim kantonalnim sanitarniminspekcijama da zbog nadolazećeg ljetnograzdoblja u uslovima velikih vrućina pojačajuinspekcijski nadzor u objektima proizvodnjei skladištenja živežnih namirnica kakose ne bi događalo da se djeluje na terenukada bude kasno, odnosno kada kvarljivaroba dođe u ruke građana. Iz inspekcije

naglašavaju kako se naročito treba skrenutipozornost na objekte proizvodnje i lakokvarljivih namirnica, u koje prvenstvenospadaju meso i mliječni proizvodi. Ovakvakontrola potrebna je iz razloga što velikibroj restorana s brzom hranom ili pekara naneadekvatan način skladišti i priprema hranute smo svjedoci skoro svakodnevnog trovanjahranom koja se konzumira u ovakvimobjektima. Također, inspektori će obratitipozornost i na skladišta robe u kojima sedrži hrana, kao i na rok trajanja određenihnamirnica, sastav namirnica i prijevoz namirnica od mjesta proizvodnje do mjestaprodaje.

Inspekcija u akciji

I ntermezzo.ba i na Facebook.com

Načelnik Odjela za komunikacije u Upravi zaindirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačevićrekao je da je iz BiH za četiri mjeseca 2012.izvezeno 1.766 tona mesa u vrijednosti od šestmiliona KM. „Uvoz mesa u BiH povećan jeu odnosu na prva četiri mjeseca 2011. godinekada je u BiH uvezeno 9.256 tona mesa, čija je vrijednost iznosila 32 miliona KM“, rekao je Kovačević i dodao da je smanjen izvoz, jer je za četiri mjeseca 2011. iz BiH izvezeno1.617 tona mesa vrijednog pet miliona maraka.

Istakao je da se meso uvozilo iz zemalja uregiju, te Njemačke, Holandije, Slovenije i

Italije. Predsjednik Udruge uzgajivača svinjaRS-a Mišo Maljčić rekao je da su više putaupozoravali na problem prekomjernog uvozamesa, ali da niko od nadležnih nije poduzeonikakve mjere za ograničenje uvoza mesa, alii drugih proizvoda koji su preplavili tržište.Svjesno se uništava domaća proizvodnja i uskoronećemo imati ništa domaće u prodavaonicama.Pored toga, domaći proizvodi su mnogokvalitetniji, dok su uvozni nižeg kvaliteta, ali i jetiniji, zbog čega se i kupuju - rekao je Maljčić

i dodao da su prosvjedi domaćih proizvođača jedini način da se spriječi prekomjeran uvoz.

BiH zatrpana mesom sumnjivog kvaliteta

Pušenje je još vodeća bolestovisnosti u svim grupamastanovništva, često nedovoljnoozbiljno shvaćena, kako odgrađana tako i od stručne javnosti.Posljednja istraživanja u FBiHukazuju na 37,6 odsto stalnihpušača u odrasloj populaciji,od čega 49,2 odsto muškaraca

i 29,75 žena, dok se kod djece

bilježi čak oko 14 odsto pušača!Da bi problem pušenja trebaobiti prioritet, govore podaciZZJZ, prema kojima u vodećimuzrocima smrtnosti stanovništvas više od 60 odsto dominirajubolesti srca i krvnih sudovai maligne neoplazme, koji sedirektno povezuju s posljedicama

pušenja.

Građani RS i BiH koji imaju zemlju a neće da je obrađuju uskoro ćebiti novčano kažnjavani ili će svoje parcele morati da ustupe onimakoji su spremni da zasuku rukave i pozabave se zemljoradnjom ili voćarstvom. U Federaciji BiH, naime, već imaju zakon koji predviđakazne za neradnike, dok je u Srpskoj u toku izrada strategijeza to da se spreči držanje neiskorištene i neobrađene zemlje!Podsjetimo, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu FBiH,kazna za zemljoposjednike koji zemlju ne koriste za poljoprivrednuproizvodnju iznosi i do 10.000 KM, a slična kazna bi mogla da bude iza „neposlušne” u RS. Istovremeno, procjene govore da u BiH ima više

od pola miliona hektara neobrađenih parcela!

U FBiH puši 14 odsto djece!

Za neoranu njivukazna 10.000 KM



zdravlje

Računari – jesuli i koliko štetni?

Dugotrajan rad na računaru može da bude uzročnik nekih oboljenjakoja mogu biti bezazlena ali i krajnje ozbiljna. Iako se ne možemopohvaliti većim brojem računara po glavi stanovnika, s vremena navrijeme čuju se žalbe da su korisnici počeli da gube vid, da dobijajubolove u leđima zbog nepravilnog držanja tijela ili dugog sjedenja zaPS-jem, i sl.

Da li su računari štetni za zdravlje, da li zrače ikoliko su ti zraci opasni po zdravlje korisnika? To su sve pitanja od kojih strahuju korisniciračunara. Kako ne bi došlo do ozbiljnijihproblema ili nepotrebnog trošenja novca naskupa liječenja potrebno je izvršiti preventivnemjere zaštite.

ČEGA SE PLAŠIMO?1 . ZRAČENJE

Kao jedan od rizika koji prate rad na računaru

pominje se i zračenje.Ima li straha od tih bojazni i da li svekomponente računara zrače? Da li koristiti CRT(monitor sa katodnom cijevi) ili LCD monitor(sa tečnim kristalima)? Smijemo li biti blizumonitora, na kojoj udaljenosti ?

2. PROBLEMI SA VIDOM

Obični korisnici računara ili ljudi koji rijetko ilinimalo ne koriste računar boje se da će im onoštetiti vid. Da li ima straha od te bojazni? Kakose maniestuju problemi sa očima? Jedan odnajčešćih simptoma je osjećaj pečenja u očima,

crvenilo oka, zamor, a može se javiti i glavobolja .3. BOLOVI U LEĐIMA I RUKAMA

Pored problema sa vidom, osobe kojisvakodnevno koriste kompjuter, često osjećajuzdravstvene smetnje kao što su: bol i ukočenost vrata i ramena, bol u leđima, glavobolju, pritisak u glavi i vratu, bol i ukočenost ruku.

Međutim, objašnjavaju stručnjaci, te smetnjesu daleko više vezane za dugotrajno sjedenje na jednom mjestu, nego za upotrebu računara.

4. ZAVISNOST

Da li ima straha od zavisnosti, da li je potrebnoograničiti i kontrolisati vrijeme provedeno za

kompjuterom?Simptomi zavisnosti od računara i novihtehnologija, uopšte, lako se prepoznaju: osobeprovode mnogo vremena u radu sa računarom. Takođe primjećujemo da te osobe provodemnogo vremena i u obilascima prodavnicas tehničkom robom, koriste se računarskomterminologijom u svakodnevnom govoru ipovlače se iz društva i škole kako bi više vremenaprovodili sa svojim ,,mezimcem,, . Često postojei poremećaji sna i ishrane, nedostatak zičkeaktivnosti, problemi u odnosima ili problemi uškoli i želja da se što više vremena provede pored

računara.KAKO SE ZAŠTITI?KAKAV MONITOR?

Računar sam po sebi ne zrači, već eventualnomože da zrači samo monitor. Najveće zračenje

je sa zadnje strane i sa boka monitora, tako da jeispred monitora zračenje praktično zanemarivo ismanjuje se što je veća udaljenost oka.

Iako istraživanja koja su proteklih godinasprovedena na ovom polju ne pružajunedvosmislene zaključke, prevladava mišljenje daslaba elektromagnetna polja oko kompjuterskih jedinica ne predstavljaju veći rizik po zdravljeljudi (primjera radi, usisivač ili en za kosu tokomrada proizvode magnetno polje koje je oko petputa jače od magnetnog polja koje okružujestandardni kompjuterski monitor ).

Međutim zbog nedovoljne obaviještenosti, velikibroj ljudi, većinom starija populacija, zazire odupotrebe računara.

RADNO OKRUŽENJEZa ljudski organizam najpogodnije je prirodnodnevno osvjetljenje, međutim obično jenedovoljno u radu sa računarom jer znatno varira u toku dana i godine, pa je poželjnokoristiti i dopunsko osvjetljenje. Treba izbjeći

Zračenje nije tolikoopasno za zdravljekoliko je opasnasvjetlost.




pojavu blještanja jer upravo ono može dovesti dozamora očiju i nikako ekran monitora okrenutiprema prozoru. Najgore je gledati monitor umraku jer to dovodi do dodatnog naprezanjaočiju.

Vrijeme za računarom mora biti ograničeno.Zračenje nije toliko opasno za zdravlje koliko jeopasna svjetlost. Oči stradaju upravo zbog svjetla.Svjetlost koju daje monitor je dosta jača oddnevne svjetlosti. Najopasnije je sjediti u mračnojprostoriji i provoditi vrijeme za računarom. Tako oči najviše stradaju. Prostorija mora bitiosvjetljena. Još jedan bitan aktor u očuvanjuzdravlja i očiju jeste zamor. Najidealnije bi bilo,kada bi radili 45 minuta za računarom, poslijetoga napravili pauzu 15 minuta i opet tako... Nataj način bi u velikoj mjeri sačuvali vid.

Važno je napomenuti da, zbog boljekoncentracije u radu sa računarom, prostorija ukojoj se boravi treba, pored svega biti i dovoljnoprozračena.

POLOŽAJ TIJELA U RADU

Ako često sjedite i provodite vrijeme zakompjuterom, trebalo bi da znate pravila opravilnom položaju tijela za kompjuterom. Kadaznate ta pravila mnogo je manja vjerovatnoćada dobijete glavobolju, bol ili trnce u ruci, vratu,leđima i druge zdravstvene probleme.

Korisnici računara mogu izbjeći bolove kojinastaju usljed nepoštovanja ergonomskih pravilatako što će kao prvo pravilno postaviti monitor.

Podešavanje ugla gledanja, mogućnost okretanjamonitora kao i podešavanje visine monitorapotrebni su kako bi korisnik mogao ovisno osvojoj sjedećoj visini gledati sliku pod povoljnimuglom. Gornji rub ekrana treba biti u visiniočiju tako da se gleda pod uglom od 10° do 20°prema dolje, u gornjoj trećini ekrana. Treba bitipostavljen ravno ispred osobe na udaljenostiod oko 60 cm od očiju. Obratite pažnju naupotrebljavanje većih ontova kako bi izbjeglinaprezanje očiju.

Najvažnije je često skretati pogled sa ekrana,najbolje je, povremeno, gledati kroz prozor udaljinu ili neki udaljeni predmet u prostoriji,kako bi odmorili oči. Podesite pravilno rezolucijuna ekranu, tako da slike budu jasne.

PAUZE U RADU

Pauze u radu su jako bitne i kod odraslih, anaročito kod djece.

Rad na računaru je velik napor za ljudsko tijelo.Osim tijela umaraju se i oči. Oči se umarajui ako je prostorija u kojoj radite na računarunedovoljno prozračena. Djeca često padnu u“trans video igrica”, nesvjesna da su provela sateispred monitora TV ekrana. Zato je potrebnopraviti česte pauze u radu, a kad su u pitanjudjeca ograničiti vrijeme na maksimalno 2 satadnevno.

Odrasli koji su prinuđeni da svoje radno vrijemeprovode uz računar, potrebno je da prilikompravljenja pauza urade kratke vježbe istezanja,

prošetaju ili jednostavno usmjere pogled kroz prozor.

Da ne bi strahovali, važno je napomenuti daozbiljniji psihološki ili zdravstveni problemiuzrokovani dugotrajnim korišćenjem računara

veoma su rijetki.PREPORUKE STRUČNJAKA

Preporuke, naravno, imaju i ljekari. Onisavjetuju da se na računaru bez prekida ne radiduže od dva sata, a bilo bi idealno ukoliko seza računarom ne bi provodilo više od šest satidnevno. Budući da je to kod određenih proesijateško izvodljivo, preporučuje se veći broj kratkihpauza.

Ljekari podsjećaju i na važnost redovnihkontrola vida, kao i na pravovremeno obraćanjezdravstvenim ustanovama ukoliko se pojavesimptomi zdravstvenih poremećaja, kako bi seodmah prepisala adekvatna terapija.

Korisnici računaramogu izbjeći bolovekoji nastaju usljed

nepoštovanjaergonomskih pravilatako što će kao prvopravilno postavitimonitor.

Na nedavno održanoj dvodnevnoj konerenciji“Liječenje ko-inekcija i inovativni pristupi uprevenciji HIV-a” učestvovali su brojni uvaženistručnjaci iz regije koji su predstavili nove strategijei dali preporuke u borbi protiv širenja HIV

epidemije.Nešad Šeremet, UNDP projektni menadžerHIV/AIDS projekta naglasio je da je ovaj projekatomogućio unkcionisanje 21 centra za besplatnotestiranje u Bosni i Hercegovini u kojima sepotpuno povjerljivo testiraju sve osobe koje želeda se testiraju. „Ključno je da građani i građankeBiH imaju inormaciju da rano otkrivanje HIV-ai AIDS-a i uključivanje adekvatne terapije danasobezbjeđuje isti kvalitet života kao i ljudimakoji ne žive sa HIV-om. Ova terapija se pruža u

kliničkim centrima u Banja Luci, Tuzli i Sarajevua već od juna mjeseca UNDP će dostaviti 3500Oral Quick testova koji osim HIV-a i AIDS-aotkriva i hepatitis jednostavnim uzimanjem brisasluznice usta, bez vađenja krvi.“

„Naša iskustva sa terena govore da osobe koježive sa HIV-om ili AIDS-om u BiH, poredočiglednih zdravstvenih tegoba, imaju i problemsocijalne ugroženosti zbog nemogućnosti darade i zarađuju za život, koliko zbog zdravstvenihproblema, toliko i zbog straha okoline kaoposljedice neznanja i neupućenosti o HIV-u iAIDS-u. BiH spada u zemlje niske prevalenciješto znači da imamo nizak broj osoba koje žive saHIV-om te zbog ove činjenice upravo naglasak stavljamo na podizanje svijesti javnosti o HIV-ui AIDS-u kako bismo se adekvatno moglibaviti prevencijom HIV-a i AIDS-a“, rekao je

predstavnik Udruženja Partnerstvo za zdravljeBiH Haris Karabegović.

Na konerenciji je prikazan i dokumentarni lm„Glasovi“ koji govori o zdravstvenim radnicima,humanitarnim i nevladinim organizacijama uborbi protiv HIV-a. Simon Constable, producent

lma navodi da stigma i diskriminacija premaljudima koji žive sa HIV-om i AIDS-om i daljepredstavljaju najveći problem u svim dijelovimasvijeta.

Konerencija se održala pod posebnimpokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosnei Hercegovine Željka Komšića u organizacijiUdruženja Partnerstvo za zdravlje BiH,Globalnog onda za borbu protiv AIDS-a,tuberkuloze i malarije i UNDP-a u BiH.

Prevencija kao imperativ6. regionalna HIV i AIDS konerencija


http://slidepdf.com/reader/full/student-info-broj-6-maj-juni-2012 20/3220 | STUDENT INFO | MAJ/JUN 2012.

predstavljamo studente

Adnan Imamović, je student matematike na Prirodno-matematičkomakultetu u Sarajevu i predsjednik Udruženja studenataPMF-a.

Kako si odabrao ovaj studij?Kada sam upisivao akultet moje želje su bile ili dapostanem glumac ili da odem u Maleziju studiratiekonomiju. Kako se nijedno od toga dvoga nije desilo,ostala je dvojba između matematike i zike jer sam obapredmeta, usudiću se reći, jako dobro znao i sudbina je nakraju odlučila da to bude matematika.

Pored studiranja, aktivan si u NVO sektoru.Gdje to možemo čuti tvoje ime?

Jako dugo sam aktivan u radu raznih nevladinihorganizacija. Mislim da ima već deset godina kako samaktivan u radu Crvenog križa, kroz prikupljanje pomoći za ugroženeporodice, učešće u organizaciji takmičenja iz Prve pomoći, prikupljanjenovčanih sredstava za one koji su usljed nekih prirodnih nesreća izgubili

osnovne stvari koje su potrebne za život, kao i još mnogedruge aktivnosti. Od 2009. radim i kao član Savjetodavnogodbora mladih (YAP) pri Populacijskom ondu Ujedinjenihnacija u BiH (UNFPA) i ovo je već drugi mandat, aiskreno se nadam da ću i dalje biti dio tima UNFPA-e.

Od novembra 2011. postao sam predsjednik Udruženjastudenata PMF-a.

Kako bi ti privukao mlade ljude u NVO?

Pa to nije neka stvar koja se postiže preko noći. Ja to radimsvaki dan, zagovaram uključivanje mladih u bilo koji sektorNVO-a, odvajajući ih na taj način od ovisnosti o internetu,o drogama, od dangubljenja i mnogih drugih negativnihpošasti današnjice. Najbolji način za privući nekoga i kodnekoga razviti interes za bilo šta je da mu/im to pokažetedobrim i pozitivnim i da to nisu samo prazne riječi već daličnim primjerom potaknete te ljude i da im date do znanja

da im to može samo koristiti i pomoći, a nikako odmoći. Tu bi naravno inevladine organizacije trebale aktivnije da se uključe, da lobiraju i privlačemlade ljude.

Adnana Pidro, je studentica treće godine žurnalistikena Fakultetu političkih nauka uSarajevu. Osim što je dobar student,trenutno je angažovana i kao dopisnicaza portal novinar.me, te volontira na Televiziji Sarajevo.

Kako uskladiš obavljanje

prakse i dobre ocjene nafakultetu?

Osoba sam koja bolje unkcionišepod pritiskom. Kad nemam obavezaulijenim se. Fakultet koji pohađam neoduzima previše vremena, predavanjai vježbe ne traju dugo, pa gotovo svakidan imam nekoliko slobodnih sati koje

iskoristim za praksu. Pored svih obaveza uvijek nađem vrijeme za drageljude, sve je stvar dobre organizacije.

Koliko je praksa potrebna studentima žurnalistike?

Praksa je studentima žurnalistike neophodna. Teorija bez prakse ne značimnogo. Mi pripadamo generacijama koje uče mehanički, tako da i onokorisnih inormacija što naučimo, zaboravljamo nakon položenog ispita(čast izuzecima). Kad sam tek počela raditi, shvatila sam koliko toga neznam i koliko toga trebam naučiti. Svaki dan je novo iskustvo.

Šta je važnije - dobre ocjene ili poznavanje struke upraksi?

Mislim da je ipak malo važnije poznavanje struke, ali to ne znači dase studenti ne trebaju truditi i imati visok prosjek. Jednog dana kad sestanje u ovoj državi normalizuje, prosjek će biti veoma važan aktor zarangiranje uposlenika.

Šta misliš, da li je volontiranje nužno zlo ili je korisnapotreba?

Smatram da je volontiranje korisna potreba. To je minimum koji bistetrebali proći ako želite raditi kao novinari. Dok volontirate možete najvišenaučiti, jer tad se niko ne plaši da imate pretenzije na njegovo radnomjesto i voljan je sa vama podijeliti iskustvo i znanje. Ipak nikome netreba dopustiti da vas pravi budalom.

Boris Čović, je student druge godinekomunikologije na Fakultetuhumanističkih nauka Univerziteta„Džemal Bijedić“ u Mostaru. Kažeda je dugo razmišljao, istraživaoi testirao sebe prilikom izborastudija, a danas je nimalo ne kaje

što je komunikologija bila njegov izbor.

Pored studiranja, aktivansi u NVO sektoru. U kojim

organizacijama si aktivan?

Da, aktivan sam u NVO sektoru,trenutno kao član upravnog odboraOmladinske novinske asocijacije.Možete me čuti i na radio stanicama širom BiH u edukativnojemisiji Savjeta za štampu pod nazivom ‘’Vaš glas u medijima-ZOOM’’.

Zašto NVO?Zato što nudi ono što samo studiranje ne nudi. Nudi novapoznanstva, iskustva, neormalno obrazovanje, koje je jakopodcijenjeno, a zapravo jako korisno. Nudi putovanja, upoznavanjerazličitih kultura i zemalja, razvijanje i usavršavanje vještina italenata. I što je najljepše, ta prilika se nudi svima koji žele. Dakle,nema nekih posebnih procedura. Ako želiš biti aktivan, možeš.

Kako vidiš status studenata u BiH?

Studenti u BiH su previše pasivni. Naravno ne mislim na svestudente, ali generalno mislim da se olako prihvata ono što se prednjih servira. Na nepravdu rijetki reaguju, zbog straha od ovog ili

onog proesora, često misleći da ne mogu ništa promijeniti. Mislimda to nije tačno i da trebamo shvatiti da akulteti i postoje radistudenata, a ne obratno. Proesori su tu radi nas, a ne mi radi njih. Trenutno status studenta nije kakav bi mogao i trebao biti, ali sviskupa možemo uticati na promjenu.



Emina Kundo, je studentica druge godina žurnalistike na Fakultetupolitičkih nauka u Sarajevu, obavlja praksu na TV Hema.

Kako uskladiš obavljanje prakse i dobre

ocjene na fakultetu?Uh, vrlo teško pitanje, zapravo, ni sama ne znamkako uspijem, vjerovatno je razlog što studiram onošto volim, a još kada uz to imate priliku obavljatipraksu u struci koju studirate, onda i sve prepreke,kojih zaista ima mnogo, postaju premostive, i sve se nekako uskladi. Najbitnije jeorganizirati se i na vrijeme završavati obaveze.

Zašto si se odlučila baš za žurnalistiku?

Pa, novinarstvo je nešto što me još od malih nogu privlačilo. To je posao u kojemste uvijek u pokretu, u kojem uvijek znate više od ostalih. Imate priliku istraživati,činiti dobro za druge nudeći im inormacije. Ne možete biti kvalitetan novinarukoliko taj posao ne radite iz ljubavi. Morate biti svjesni da nemate radno vrijeme,da nemate odmor, da je vaš radni dan 24 sata, i ako to ne radite iz ljubavi, već

se oslonite na materijalni dio, onda zaista ne možete očekivati uspijeh. Mene tosve privlači i, između ostalog, to su neki razlozi zbog kojih sam i upisala Fakultetpolitičkih nauka i odabrala Žurnalistiku.

Šta bi preporučila kolegama budućim novinarima, kako dapronađu praksu u struci?

Ono što me zaista uvijek iznenađuje, jeste što svi studenti pa i budući novinari,odmah žele postati urednici, raditi u „velikim“ medijima, što ih zapravo odvodi uzabludu. Za sve u životu se treba krenuti ispočetka, polako koračati stepenicamaživota, učiti svaki dan i od svih oko nas. Svako ima mjesto pod nebeskim svodom,bitno je izgraditi se u pravom smislu, i ne libiti se poslova volontera, već naprotiv,što više obavljati različite poslove, možda ni sami još uvijek ne znaju šta je to štožele da bude njihov posao u budućnosti.

Kakvo je tvoje mišljenje generalno o mladima u BiH?

Mladi u BiH su vrlo zreli, vrlo talentovani, kreativni. Problem je što su lijeni, i nežele poduzeti bilo šta što bi poboljšalo njihov položaj. Često nailazimo na stavoveu kojima se izražava negodovanje mladih po ovom ili onom pitanju, ali, kadatreba nešto konkretno učiniti, tu nastaje zatišje. Vjerujem da će generacije kojedolaze biti hrabrije i snalažljivije u ovakom okruženju u kakvom živimo. Naravno,nije ni nama mladima lako ako pogledate u kakvoj sredini živimo, ali, kap je takoja preliva čašu, kada bi svaki mladi čovjek razmišljao na taj način, moglo bi semnogo učiniti na poboljšanju položaja madih Bosne i Hercegovine.

Nedim Jahić, je student treće godinePravnog akulteta Univerzitetau Sarajevu. Kaže da mu jeprvobitni odabir studija bio

uslovljen i činjenicom što pravonije imalo prijemni ispit, a toljeto je išao na EXIT. Danaskaže da je Pravni akultet bioodličan izbor. Nedim se aktivno bavi pisanjem i njegove kolumnemožemo čitati na web portalu Radiosarajevo.ba.

Možeš li našim čitaocima reći malo više o temamatvojih tekstova i kako si došao na ideju da pišeš?

U tekstovima nastojim povezati pravo sa problemima u društvu. Težim ka povezivanju jezika ulice i jezika akademije, nastojimključna pitanja predstaviti jednostavnije od starijih autora. Počeosam pisati na blogu, još od 2007. godine, kasnije se povezavši saljudima koji su blog koristili kao alat za aktivizam. Zahvaljujućinovinaru Vuku Bačanoviću sam kasnije došao do BH Dana, adanas sam uglavnom okrenut portalu radiosarajevo.ba. Gdje ćudalje, to ćemo još vidjeti.

Osim što pišeš, da li si aktivan još na nekom polju?

Radim kao nezavisni istraživač, bavim se potencijalima zaizgradnju masovnog pokreta u Bosni i Hercegovini. Takođe,uključen sam u rad Inicijative mladih za ljudska prava u BiH,gdje sam trenutno okusiran na inter-etnički dijalog, te pitanjemtranzicijske pravde. Sarađujem i sa Jedinstvenom organizacijomza socijalizam i demokratiju, nastojim se povezati sa različitimpolitičkim pokretima i društvenim alternativama, te dati svojdoprinos.

Puno se priča o odlasku mladih iz BiH. Da li bi tiotišao da imaš priliku?

Imao sam priliku ići na semestralnu razmjenu u Češku, naMasaryk Univerzitet u Brnu. Svakako, odlazak u inostranstvo je odlična prilika za nova iskustva i sticanje novih znanja. Kadarazmišljamo o Zapadu, ne smijemo zanemariti da u pojedinimaspektima društvene djelatnosti tamo ne bi mogli postići onoza što su u Bosni i Hercegovini širom otvorena vrata. Potpunaapatija mladih, manjak ljudi koji nastoji kreativnim radom stvoritinova dobra, zapravo znači i malu konkurenciju.

Irma Husić, je studentica Komunikologije na Fakultetu humanističkihnauka u Mostaru. Iako je nakon mature na KoledžuUjedinjenog Svijeta dobila punu stipendiju za studij u SAD-u,nije otišla. Odlučila je ostati i upisati upravo ovaj studij.Pored studiranja, aktivna si na mnogo polja.Gdje to možemo čuti tvoje ime?

S obzirom da sa trenutno na zadnjem sesmestru, aktivnostisam dosta smanjila jer se okusiram na izradu diplomskog radai pripremanje završnih ispita. Ipak, ono što bih izdvojila jeste da radim kaodemonstratorica na nekim od stručnih predmeta na akultetu, učestvujem unekoliko projekata od kojih nisu svi direktno vezani za studij, saradnica samna jednom studentskom portalu i članica udruženja “Volonteri u GraduMostaru”.

Šta ti je najdraža aktivnost?

Aktivnost koja mi je trenutno najdraža i koja mi zaokuplja najviše pažnje je

projekat „Studijsko putovanje u Berlin“ u kojem učestvuje grupa studenataUniverziteta „Džemal Bijedić“, a realizuje se u saradnji s njemačkomslužbom za akademsku razmjenu DAAD. Projekat će rezultiratiputovanjem studenata u njemačku prestonicu u kojoj će raditi na projektupo nazivom „Kampanje – izazovi poslovnog i političkog komuniciranja“ u junu 2012.

Nedavno si dobila i nagradu „Srđan Aleksić“.Reci nam malo više o tome?

Spomenula sam da sam saradnica na studentskom portalu www.novinar.me , gdje je tekst za koji sam dobila nagradui objavljen. Ideja za tekst je nastala na jednom treningu uMediacentru u Sarajevu, ali sam ga tek nešto kasnije uspjelanapisati i objaviti. Ove godine prvi put je dodjeljena i nagrada zatekstove na internet portalima, i to za tekst o zapošljavanju djecekoja izađu iz domova za djecu bez roditelja. Nagradu nisamočekivala jer su svoje tekstove slali mnogi novinari iz cijele BiH,

ali mi je bila izuzetna čast primiti nagradu koja nosi ime čovjeka koji jesinonim za građansku odgovornost, hrabrost i solidarnost, jer je novinarstvoproesija koja podrazumijeva sve to.

Prema tvom mišljenju, mogu li se studenti u BiHokarakterisati kao pasivni?

Studenti kao društvena grupa se ne mogu okarakterisati kao pasivni jersu dio svakodnevnih aktivnosti društva. Ipak, činjenica je da bh. studeni

nemaju nemaju karakteristike „studenata revolucionara“ kao što je tonegdje drugdje. To se može pripisati odgoju, jer je većina naših roditeljaživjela u sistemu u kojem se niko nije bunio protiv vlasti, gdje je sve bilosistemski uređeno, pa i vannastavne aktivnosti studenta i učenika. Što se tičeomladinskog aktivizma, istina je da je jako mali broj studenta involviran uorganizacije i projekte koji stvarno nešto rade.



usavršavanje


Kako bismo objasnili pojam neormalnogobrazovanja, prvo ćemo da denišemo pojamormalnog.

Formalno obrazovanje spada u one oblikeobrazovanja koji se pojavljuju uglavnom uškolskim institucijama i ono je propisanopravnim aktima. Znanja i vještine se stičuprema planu i programu koji je unaprijedpredodređen i koji u manjem stepenu obraćapažnju na individualnost pojedinca. Znanjese usvaja postepeno, shodno uzrastu i zbogtoga je izdjeljeno po razredima i stepenima(osnovna, srednja, visoka škola i akultet). Iako je najtipičniji primjer ormalnog obrazovanjaškola, ormalnom obrazovanju pripadaju svisadržaji i institucije za koji važe isti principi (na

primjer, polaganje vozačkog ispita). Formalnoobrazovanje se sporije mijenja u skladu sapotrebama društva i to je ujedno i njegovaosnovna mana. A uporedo sa ormalnimobrazovanjem razvija se i neormalnoobrazovanje.

Kako se razvijalo društvo, proizvod većegstepena obrazovanja bilo je povećanje i apetitaza usavršavanjem. Ovaj “enomen” je uslovljenubrzanim razvojem nauke i tehnologije. Sobzirom na prirodu ormalnog obrazovanja i“pravilima organizovanja” toka učenja, ono nije

moglo uvijek držati korak sa razvojem novihznanja i nastanak neormalnog obrazovanja se

upravo na ovim nedostacima temelji. Dakle,neormalno obrazovanje služi da dopuniormalno i da nam da priliku da pristupimosvim onim sadržajima koji su u ormalnomnepristupačni ili čak potpuno netaknuti(razni kursevi specičnih vještina, praktičnihposlovnih znanja, ličnog usavršavanja poputplesa, pisanja....). U nekim slučajevima,zbog nedostatka dovoljno ekasnog modelafeksibilnog ormalnog obrazovanja, neormalnaedukacija je nosilac smanjenja jaza izmeđupostojećeg i potrebnog obrazovanja, naučnihdisciplina i želja mladih ljudi. Neormalnoobrazovanje se sprovodi kroz aktivnosti kao što

su kursevi, seminari, predavanja, konerencije,radionice, razni tipovi treninga, kao i volontiranje.

Karakteristike NOIako neormalno obrazovanje nije zakonskipropisano i ne postoje direktno određena pravilakako ono treba da izgleda, mora postojati okviru kome će se ono sprovoditi, kao i unaprijedrazrađeni ciljevi i zadaci koje će pratiti i kojiće biti prilagođeni ciljnoj grupi. Upravo zbogdierencijacije edukativnog sadržaja, on mora bitifeksibilan kako bi odgovarao svim polaznicima.Ono što je tipično za neormalno obrazovanje je da postoji dobrovoljno učešće polaznika tih

kurseva, seminara i slično, često nezavisno odgodina, iskustva i prethodnog obrazovanja.Predavač mora biti obučena i kompetentnaosoba i njegova uloga nije da samo “predaje”polaznicima već između njih mora postojatirazmjena iskustava i vještina, i učenje kroz

praktičan rad, tako da oni koji uče postajuaktivni činioci procesa učenja.

Neormalno obrazovanje nudi mnoštvoprograma edukacije, koji se mogu svrstati u dviješiroke kategorije i ovi programi su namijenjeninajrazličitijim ciljnim grupama:

- Obrazovni programi (za sticanje različitihznanja i vještina)

- Programi koji se tiču vaspitanja (učenje stavovai pozitivnih životnih vrijednosti).

Ciljna grupa u neormalnom obrazovanju nepoznaje godine (naravno, mora biti u realnimmogućnostima vezanim za sam program).Za neke osobe ono može biti čak jedinomoguće i jedino dostupno obrazovanje, jersu im, iz raznih razloga, vrata ormalnog,instucionalnog obrazovanja zatvorena. Takođemože da bude od velike pomoći ljudima kojisu stekli ormalno obrazovanje ali im ono nijedovoljno pa ga u tom slučaju određujemo kao“učenje i osposobljavanje odraslih za rad, život,društvene aktivnosti koje ne podliježu direktnostandardizaciji i strogim postupcima verikacije”.

Sa druge strane, stečeno ormalno obrazovanjeodređenoj osobi može biti od velike praktičnekoristi u nekim slučajevima, ali se često ormalnoobrazovanje završava nakon studija (osnovnihi postdiplomskih). A ako osoba slijedi koncept

stalnog učenja kroz život, onda joj, osimkroz sticanje praktičnog i životnog iskustva, imogućnosti neormalnog obrazovanja mogubiti od velikog značaja. I kad osoba zađe u 30-te,40-te, 50-te i kasnije godine. Nikada nije kasnoza usavršavanje.

Neormalno obrazovanje

Šta je neormalno obrazovanje ikako može pomoći u zapošljavanju?Neormalno obrazovanje sve više izlazi iz sjenke u kojoj je bilo. Sve jecjenjeniji stav da je mogućnost usavršavanja kroz cijeli život postalaneophodna i da je neormalno obrazovanje to u potpunosti omogućilo

Neormalnoobrazovanje služida dopuni ormalnoi da nam da prilikuda pristupimo svimonim sadržajimakoji su u ormalnomnepristupačni ili čakpotpuno netaknuti(razni kursevispecifčnih vještina,

praktičnih poslovnihznanja, ličnogusavršavanja poputplesa, pisanja....)



MAJ/JUN 2012. | STUDENT INFO| 23

Senita Slipac, predsjednica Fondacije Bosana

Borimo se za bolji pristupškolovanju i zaposlenju

intervju

Šta vas je motivisalo na osnivanjefondacije?

Svi mi što živimo vani imamo želju da na neki

način pomognemo zemlji iz koje dolazimo. Ja sam tu želju imala godinama, ali nisammogla da nađem organizaciju za koju bihmogla da radim jer mi se nije svidio kvalitetprograma ili to što su radili. Mislim da je jakobitno da slušamo ljude koji žive u BiH, šta im je potrebno jer oni najbolje znaju šta njimatreba, ali isto tako treba da ljudi u BiH imaju volju da saslušaju ljude iz vana jer mi možemoda ponudimo dosta novih i kreativnih ideja,uključujući sredstva jer jedino tako zajednomožemo postići prave rezultate.

Koji su najvažniji ciljevi udruženja?

U sažetim rečenicama cilj nam je dapomognemo omladini iz cijele BiH da imajubolji pristup školovanju i zaposlenju kakobi mogli da sebi obezbjede dostojanstven isamostalan život. To postižemo kroz stipendijeda se omladina školuje ili dogradi svojeproesionalno znanje/zanat kako bi lakšenašli posao. U 2012. bi voljeli da pokrenemoprojekat za omladinu koja je završila zanat iliškolu ali ne mogu da nađu taj prvi posao jernemaju iskustva i niko ne želi da im pruži prvušansu.

Po kojim kriterijumima određujetestipendiste, da li se raspisuje konkurs

ili prema preporuci? Trenutno imamo 12 stipendista iz skoro cijeleBiH i cilj je da dodamo još 10-ak za sljedećuškolsku godinu. Studenti se biraju tako štodajemo prednost omladini koja živi u domu zanezbrinutu djecu ili studentima koji su u teškoj

ekonomskoj situaciji zbog koje ne mogu dasi priušte školovanje. Pri selekciji, gledaju seisto njihove ocjene, odgovor na esej, preporuke,dokaz o malim primanjima i konačno intervju.Studenti koji su primljeni, od naše stipendijedobiju: plaćen smeštaj po potrebi, sve troškove

školovanja, i još 150 KM mjesečno za džeparac.Pored stipendije, radimo i projekat u DomuZenica gdje pružamo djeci dodatne instrukcijekako bi uradili zadaću, položili ispite i poredtoga stekli dodatno znanje ostalih predmeta,sporta, hobija. Ovaj projekat je posebnouspješan jer je veliki broj studenata popravioocijene i vladanje pa bi voljeli proširiti i u ostalegradove po BiH. Cilj je da sutra ti studentiimaju veću šansu i interes za akultet za koji senadamo da ćemo moći pomoći realizovati.

Nakon dobijanja stipendije, da lii dalje pratite rad i razvoj vaših

stipendista?Kako bi održali stpendiju, studenti moraju daodrže vrlo dobar prosjek ocjena, da predajuračune svaki mjesec, i da odrade najmanjemjesečno 10 sati volonterskog rada. Mi smoredovno u kontaktu sa studentima, barem jednom u dvije sedmice da čujemo kako idupredavanja, ako imaju kakvih problema i najvišeda ih podržimo.

Na koji način prikupljate sredstva ikako privlačite donatore?

Do sada, naš glavni način prikupljanja sredstavasu humanitarni koncerti koje održavamo

jednom godišnje u junu, i onda tu i tamoradimo manje zabave kako bi prikupili dodatnasredstava. Naravno imamo i web stranicu prekokoje se može donirati tokom cijele godine.Način na koji privlačimo donatore je činjenicada radimo nešto vrlo specično, da se zna tačno

gdje idu sredstva (znači transparentni smo donajmanjeg detalja i donacije) i to što smo dosada imali veliku sreću da nam je naš glavnisponzor pokrio sve troškove kako bi mogli dakažemo da 100% od svih donacija što smo dosada primili - idu direktno za djecu i omladinuu BiH. To je jako bitno donatorima da vide, jer najveći je problem baš taj što donatori ne

znaju koliko procenata od njihove donacijestvarno završi kod onih što bi trebalo. Velikastvar je to što promijeniti život omladini uBosni ne zahtijeva puno novca tako da sa jakomalo sredstava možemo da pomognemo punostudenata. To motiviše ljude da daju novac i dosada smo imali veliku sreću što smo nailazili na jako plemenite ljude.

Kako posmatrate razvoj BiH sastanovišta ljudskih prava, razvojaobrazovanja i sl.?

Tu mislim da zaostajemo i da se nije adekvatnoposvetilo vremena poslije rata kako bi se

osiguralo kvalitetno i ravnopravno obrazovanje.Škola sa dva krova je nešto najgore što se moglodozvoliti za edukaciju BiH djece i omladine jerkroz takvo školovanje, nemoguće je očekivatida će buduća generacija poštovati i podržavatiljudska prava.

Vaša vizija razvoja fondacije?

Moja vizija je jako jednostavna a to je dapromjenimo mišljenje ljudi o djeci iz doma ionih koji dolaze iz teških ekonomskih sredina,da pokažemo da su jako čvrstog karaktera, voljna da uče i rade, i da budu produktivnidio svoje sredine. Želim da svi učenici završeakultete i da ih osposobimo za dobar život gdje

će i oni da nastave sutra da pomažu drugima.Rođena ste Banjalučanka, dolazite likad u BiH i rodni grad?

Na žalost, ne dolazim često u BiH koliko bih voljela ali opet dođem svake druge godine. Bilasam sada u ebruaru radi konerencije i nadamse da ću opet doći na ljeto da obiđem studente.Banjaluka je i dalje za mene najljepši grad irado odem i provodim vrijeme u svom gradu.

Već duži niz godinaFondacija “Bosana”iz Los Anđelesa,predvođenaBanjalučankomSenitom Slipac,humanitarnim

projektima pomažedjeci, učenicimai studentimabez roditeljskogstaranja u našojzemlji

Senita Slipac, (lijevo) i AmraSilajdžić, prva ambasadorkaFondacije

Svi zainteresovani moguda se jave Seniti Slipac

ako imaju dodatnapitanja ili da odu naweb stranicu www.bosanaoundation.org


http://slidepdf.com/reader/full/student-info-broj-6-maj-juni-2012 24/3224 | STUDENT INFO | MAJ/JUN 2012.

psihologija

SEDAM VRSTA INTELIGENCIJEŠta znači biti pametan?!

U poslu, mi tradicionalno denišemo pametkao sposobnost rješavanja problema i brzorazumijevanje. U stvari, brzina je identikovanai usvojena kao osobina intelekta. Ipak mnogasvjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine većistrajnosti, kreativnosti i teškog razmišljanja. Tomas Edison je radio gotovo kao zičkiradnik dok nije otkrio sijalicu. On je bukvalnoprobao hiljadu puta dok nije uspio. Dakle,sijalica nije došla brzo.

Mnoga naša vjerovanja o inteligenciji suposljednjih godina poljuljana. Među onimakoji su najviše uzdrmali naše znanje bio jedr. Hauard Gardner, čija knjiga Okviri Umagovori o sedam vrsta inteligencije. On smatra

da inteligenciju mjerimo vrlo usko.

Evo Gardnerovih sedam originalnih vrstainteligencije. Sedam načina na koji možeteorganizovati intelekt po kategorijama; sedamnačina da bolje razumijete svoju prirodu.

1. VERBALNA INTELIGENCIJA Pametriječi. Odnosi se na riječi i jezik, spsobnostda zamislimo i komuniciramo kroz verbalnetermine. Biti leksički pametan.

2. VIZUELNA INTELIGENCIJA Pamet

slika. Zasniva se na čulu vida ili sposobnosti vizuelizacije; sposobnost da se misli kroz oblikeili rasporede, da se tumače simboli i zamislemogućnosti. Ukoliko imate jaku vizuelnuinteligenciju, vjerovatno ćete svoje ideje crtatina papiru i predstavljati slikama.

3. FIZIČKA INTELIGENCIJA Pamet tijela.Odnosi se na zički pokret: sposobnost da se‘misli tijelom’, da se stvari razumiju uz pomoćzičkog kontakta; saznanje kroz dodir.

4. MUZIČKA INTELIGENCIJA Muzička

pamet. Zasnovana na nečijoj mogućnosti daprepozna melodijske motive i da muzički misli,da instinktivno predosjeti melodijske, ritmičkei harmonijske ‘događaje’; da koristi zvuk i ritamza elokventnije izražavanje misli.

5. MATEMATIČKA I LOGIČKAINTELIGENCIJALogička pamet. Nekadanazivana naučnom inteligencijom, ona sezasniva na moći rasuđivanja i mogućnostibaratanja brojevima i ormulama, odnosnoizgradnje sistema argumentacije (Mensatestovi mjere upravo ovaj tip inteligencije).

6. INTERPERSONALNAINTELIGENCIJADruštvena pamet.Usmjerava naše odnose sa drugim ljudima; visoka empatija karakteristična je za ovu vrstuintelekta i pomaže nam da se dobro odnosimoprema svim tipovima ljudi.

7. INTRAPERSONALNA

INTELIGENCIJAUnutrašnja pamet.Odnosi se na našu sposobnost da gledamo

unutar sebe i da razumijemo sebe, svoju suštinui osjećanja. Jak osjećaj sebe.

Ako želite da sami sebi pomognete u procesu

učenja evo sugestija Tomasa Armstronga,autora knjige Seven Kinds o Smart šta trebateraditi za svaku vrstu inteligencije.

Verbalna:Artikulišite stvari svojim riječima.Zapišite ih. Vizuelna:Nacrtajte mentalnumapu svojih ideja. Napravite šemu koja ćese pred vašim očima odmotavati kao da je upitanju lm. Fizička: Koristite slikovne karteda rasporedite i izmiješate ideje. Oponašajteaktivnost ili inormaciju koju ste naučili/spoznali.Muzička: Komponujte džingl ili

rimu da opišete muzički doživljaj. Slušajtemuziku koja vam se sviđa dok učite o njoj.

Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili naškolskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni oni kojiimaju izvanrednu memoriju?! U mnogim školama djecu odvajajuprema rezultatima, oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje iviše privilegija od onih sa nižim ocjenama




Matematička: Nacrtajte ideje. Smislite ormuluda je objasnite, npr.: Svjesnost puta Ponašanje jednako je Vještina.Intrapersonalna:Razmišljajte o tome šta vam nešto znači.Razmišljajte o svojim prošlim iskustvimakako bi dobili potvrdu onoga što učite ilikako to možete iskoristiti. Interpersonalna:

Raspravljajte sa subjektom. Naučite nekoganešto. Pretvorite to u timsku aktivnost u kojojsvako uči nekog drugog.

Kako se mjeriinteligencija? Test inteligencije je instrument za mjerenjekoecijanta inteligencije (IntelligenceQuotient – IQ) i predstavlja odnos izmeđupostignutih rezultata na testu inteligencije iskora koji postiže prosječna osoba istog uzrastana istom testu, kada su oba skora izraženaistim načinom obilježavanja.

Inteligencija se mjeri na sljedeći način.Prosječni koecijent inteligencije (IQ) iznosi100, a prosječni centil je 50. Prosječni rezultat je onaj između 25. i 75. centila (IQ/sd1590-110) kojeg ostvari 50% ukupne populacije.Rezultat iznad 75. centila (IQ/sd15 > 110) je iznadprosječan i istog može ostvaritimanje od 25% ukupne populacije. Rezultatiznad 90. centila (IQ/sd15 > 120) je visoko

iznadprosječan kojeg može ostvariti jedva10% ukupne populacije. IQ/sd15 131 ili više,

odnosno centil 98 ili više znači da je postignutrezultat u granici od gornjih 2% ukupnepopulacije na testu inteligencije što znači da

je tako ispunjen uslov za prijem u članstvoMense.

Testovi inteligencije koji se upotrebljavajuza testiranje u Mensi nemaju nikakve veze sa opštimznanjem, kulturom

i sl. U potpunostisu zasnovani nagračkim elementimakako bi objektivnomjerili urođenu (čestose naziva i logička)inteligenciju.

Kako mogupostati članMense BiH?Članstvo u Mensi

ostvaruje se samona jedan način:polaganjem testainteligencije kojim seutvrđuje koecijentinteligencije (IQ)pri čemu minimalniostvareni rezultatmora biti 133 ili više po Bineovoj,odnosno 148 i više po

Katelovoj skali.Kada tumačimotestove mi uglavnomkoristimo Katelovuskalu koja utvrđuje

148, 152 i 156 IQ što naše članove svrstavau svega 2 posto ukupne populacije koja imapotencijal da ostvari ovaj rezultat.

*Tekst preuzet sa sajta Mensa BiH




pitali smo se

Na listi 500 najboljih univerziteta na svijetuprvih 10 mjesta zauzimaju osam američkihi dvije britanske visokoškolske institucije.Visoko se kotiraju Kaliornijski univerzitet,britanski Kembridž, Univerzitet za tehnologijeu Kaliorniji, Prinston, Univerzitet Kolumbija,Univerzitet u Čikagu i Oksord iz VelikeBritanije. Na listi najboljih svjetskih univerzitetaima dosta evropskih, prije svega rancuskih iitalijanskih, zatim ruskih, japanskih i brazilskih,dok se sa prostora bivše Jugoslavije visokokotiraju samo univerziteti u Ljubljani i Zagrebu. Jasno je da univerziteta iz BiH na ovoj listi nema,a mi vam donosimo kratki opis pet najboljihuniverziteta na svijetu:

UNIVERZITETHARVARDUniverzitet Harvard ili jednostavno Harvard jenajstariji univerzitet u Sjedinjenim Državama. Jedan je od najprestižnijih američkih univerzitetai član tzv. Lige bršljana. Harvard je privatniuniverzitet smješten u Kembridžu u saveznojdržavi Masačusets. Takođe je i prva i najstarijakorporacija u sjevernoj americi osnovana1636. godine. Nazvan je po svešteniku DžonuHarvardu.

Na Harvardskom prostoru i kampusu nalazese učionice, parkovi, atletski klub, veslački klub,stadion, crkva, knjižara i sve što je studentimapotrebno.

Na Harvardu predaju istaknuti proesori sasvih strana svijeta. Na njemu se studenti mogupridružiti grupi koja im najviše odgovara npr.grupa za sport, šah, biologija ili pak politiku,glumu, pravo itd.

Na Harvardu se nalaze sljedeći istraživačkiinstituti:

• Broad Institute of MIT and Harvard

• Harvardski Institut za klinička istraživanja• Harvardski Institut za ekonomske nauke

• Harvarski Ukrajinski istraživački institut

• Institute for Quantitative Social Science

• Redklif Institut za napredne studije

• Šepens Aj istraživački Institut

• V. E. B. Du Bojs Institut za istraživanje afričkihi aro-američkih nauka

Poznati koji su studirali na Hardvardu

• Al Gor - američki političar i dobitnik Nobelove

nagrade• Mark Zakerberg - osnivač Fejsbuka

• Džon F. Kenedi - 35. američki predsjednik

• Barak Obama - 44. američki predsjednik idobitnik Nobelove nagrade

• Džek Lemon - glumac

• Natali Portman - glumica

• Mira Sorvino - glumica

• Vuk Jeremić - političar ministar spoljnihposlova Srbije

MASAČUSETSKITEHNOLOŠKI INSTITUT Toje privatno istraživački univerzitet uameričkom gradu Kambridže, država Masačuset.Osnovao ga je Vilijam Barton Rodžers 1861. kao

odgovor na brzu industrializaciju SAD-a, gdje je osnova obrazovanja kroz praksu tj. upotrebulaboratorija.

MIT je skraćenica za Institut tehnologijeMasačusetsa (engl. Massachusetts Instituteo Technology, MIT) privatni istraživački

univerzitet u Kembridžu (dio Bostona) uameričkoj državi Masačusets. MIT se sastojiiz 5 škola i jednog koledža sa 32 akademskaodsjeka. Rad univerziteta se bazira na naučnom itehničkom istraživanju.

MIT je osnovao Vilijam Barton Rodžers 1861.kao prirodnu podršku nagloj industrijalizacijiSAD. Institut je podsjećao na njemačke irancuske politehničke akademije, ali se MITisticao upotrebom eksperimenata u nastavi(princip: „nauči radeći“). Za vrijeme Drugogsvjetskog rata stručnjaci MIT-a su doprinijelirazvoju računara, radara i inercijalnog navođenjaza vojne svrhe. Poslije rata MIT je proširio svoje

djelatnosti na društvene nauke (ekonomija,lingvistika, menadžment).

Na MIT-u trenutno radi 998 predavača, astudira 4.127 studenata i 6.126 poslediplomaca.

Nobelovu nagradu je osvojilo 26 bivših studenata

Zašto su najbolji?Američki univerzitet Harvard prvi je na listi najboljih univerziteta usvijetu koju je izradio Centar za svjetsku klasu univerziteta. Vodećainstitucija za rangiranje univerziteta pri šangajskom Džio TongUniverzitetu drugo mjesto je dodjelila Stendordu, a treće Tehnološkomuniverzitetu sa Masačusetsa

Top 5 akulteta na svijetu

Harvard je jedan od najboljih

Univerziteta u svijetui godišnje daje mnogonaučnika, pisaca i političarakoji se kasnije proslave.

Količina novca koju

MIT dobija i troši nanaučna istraživanja jemeđu najvećima od svihuniverziteta u SAD (9,98milijardi dolara 2007.).



MIT-a, 26 proesora i 15 drugih istraživača(ukupno 64 - neki proesori su bili i studentiMIT-a).

KEMBRIDŽUNIVERZITETUniverzitet u Kembridžu je univerzitet u graduKembridžu u istočnoj Engleskoj. To je druginajstariji angloonski univerzitet na svijetu kojiradi neprekidno od osnivanja. Njegovo imese nekada označava sa: Cantab., što potiče odlatinskog imena grada Kembridž: Cantabrigia,Cantabrigiensis.

Moto univerziteta je: Hinc lucem et poculasacra, što na latinskom znači: „Odavde svjetlost idragocjeno znanje“.

Univerzitet je osnovala grupa učenih ljudi kojisu 1209. otišli iz Oksorda poslije sukoba satamošnjim žiteljima. Univerziteti u Oksordu iKembridžu su vremenom postali značajan diobritanske kulture i istorije. Vijekovima se međunjima razvijao rivalitet.

Univerzitet u Kembridžu je dao 81 dobitnika

Nobelove nagrade (do 2008), što je više negobilo koji drugi univerzitet u svijetu. Godine2008. Univerzitet je imao 8.614 nastavnogosoblja i 18.396 studenata (12.018 na osnovnimstudijama i 6.378 postdiplomaca). Univerzitet je 2006. raspolagao sa 4,1 milijardom unti(7,9 milijardi dolara) sredstava. Kembridž je organizovan na principu autonomnih isamoupravnih koledža, koji svi imaju svojuimovinu i prihode. Većina koledža obrazujestudente u širokom spektru akademskihdisciplina, iako se neki specijalizuju za pojedineoblasti (recimo, Gonvilov i Kajusov koledž jenaročito jak u medicinskim naukama). Na svimakultetima, školama i odsjecima mogu se srestistudenti i nastavnici sa raznih koledža.Fakulteti su odgovorni za predavanja, seminare,istraživački rad i utvrđivanje nastavnogprograma. Njih nadgleda poseban savjet.Centralnu administraciju univerziteta predvodi

vice-kancelar (ima unkciju rektora). Bibliotekepostoje na svim nivoima, od Univerziteta(Univerzitetska biblioteka Kembridža), prekoodsjeka, do multidisciplinarnih biblioteka u

pojedinim koledžima koje služe uglavnomstudentima na osnovnim studijama. Univerzitetu Kembridžu danas ima 31 koledž, od kojih3 primaju samo djevojke. Svi ostali koledžiprimaju studente oba pola. U Kembridžu postojii par teoloških koledža koji su u labavoj zajednicisa Univerzitetom.

UNIVERZITETSTANFORDUniverzitet Liland Stanord Džunior (engl.Leland Stanord Junior University), poznatijikao Univerzitet Stanord (engl. StanordUniversity) ili Stanord (engl. Stanord), jeprivatni univerzitet u Stanordu, Kaliornija uSjedinjenim Državama.

Stanord su 1885. osnovali bivši guvernerkaliornije i senator Liland Stanord (LelandStanord) i njegova supruga Džejn LejtropStanord (Jane Lathrop Stenord), kaouspomenu na njihovog sina Lilanda Stanordamlađeg (Leland Stanord Jr.) koji je umrood tiusa u Evropi nekoliko nedjelja priješesnaestog rođendana. Na Stanord se svakegodine upiše oko 6.800 studenata osnovnihstudija i oko 8.000 studenata postdiplomskihstudija iz Sjedinjenih Država i cijelog svijeta.Univerzitet se nalazi u Silicijumskoj dolini, anjegovi diplomci osnovali su kompanije kaošto su Hewlett-Packard, Sun Microsystems,Nvidia, Yahoo!, Cisco Systems, SiliconGraphics i Google.

UNIVERZITET BERKLI,KALIFORNIJAUniverzitet Kaliornije, Berkli (takođese pominje kao UC Berkele i Berkliju, uKaliorniji, ili jednostavno CAL) je javniistraživački univerzitet smješten u Kaliorniji,

SAD. Univerzitet zauzima 6,651 hektara,

na istočnoj strani zaliva San Franciska sacentralnim kampusom prostire se na oko200 hektara. Berkli nudi oko 350 osnovnihi poslijediplomskih programa u širokomspektru disciplina. Osnovan je 1868. kaorezultat spajanja privatnog koledža uKaliorniji i Javnog poljoprivredog, rudarskog,mašinskog - umjetničkog koledža u Oklandu,Berkli je najstariji od deset glavnih kampusapovezanih sa Univerzitetom Kaliornije (UC).Berkli upravlja sa tri ko-Američka odsjekaenergetske narodne laboratorije, uključujući iNacionalnu laboratoriju Los Alamos, LorensLivermor nacionalnu laboratoriju i Lorens

Berkli nacionalna laboratoriju američkogministarstva za energetiku.

Berkli akultet, Alumni i istraživači su osvojili70 Nobelovih nagrada i 11 Pulicerovihnagrada. Do danas, Berkli i njeni istraživačisu povezani sa 6 hemijskih elemenatau periodnom sistemu (kaliornijum,Seaborgium, berkelium, Einsteinium,Fermium, Lavrencium) i Berkli laboratorija je otkrila 16 hemijskih elementa u ukupnomperiodnom sistemu - više nego bilo kojidrugi univerzitet na svijetu. Berkli je jedan odosnivača Udruženja američkih univerziteta i

dalje imaju vrlo visoku aktivnost istraživanja sa$ 652.4 miliona dolara ulaganja u istraživanjai razvoj u 2009. godini. Berkli zičar RobertOpenhajmer je bio naučni direktor ProjektaMenhetn koji je razvio prvu atomsku bombuna svijetu, a koji je on lično vodio sa sjedištemu Los Alamosu, Novi Meksiko, tokomDrugog svjetskog rata.

Berkeli sportisti su osvojili preko 100olimpijskih medalja. Poznati kao Zlatnimedvjedi Kalironije timovi su članovi iPacičke 12-konerencije i Planinskogpacičkog sportskog saveza u NCAA.Ovi sportisti su osvojili nacionalne titule

u mnogim sportovima, uključujući udbal,muško i žensko plivanje, košarku, muškugimnastiku, bejzbol, vaterpolo, ragbi...Zvanične boje univerziteta i njegovihsportskih timova su Jejl Plava i ZlatnaKaliornija.

Kembridž se u različitimanalizama stalno svrstavameđu pet najboljihuniverziteta na svijetu, iocjenjuje se kao najbolji

evropskih univerziteta.

Univerzitet se nalazi u

Silicijumskoj dolini, anjegovi diplomci osnovalisu kompanije kao što suHewlett-Packard, SunMicrosystems, Nvidia,Yahoo!, Cisco Systems,Silicon Graphics i Google.

Berkli laboratorija je otkrila16 hemijskih elementau ukupnom periodnomsistemu - više nego bilo kojidrugi univerzitet na svijetu.



intervju


Koliko su mladi aktivni i kakvo jenjihovo učešće u društvu?

Pitanje aktivizma građana je veliki problem bh.društva, a najviše kao posljedica beznađa u koji je upao narod. U toj situaciji beznađa stvorila sesituacija da svi žive po sistemu „nek’ je živa glava“,bez volje i želje da se nešto značajnije dogodi.Nažalost, ni mladi ljudi nisu imuni na takvusituaciju. Oni vrlo dobro znaju šta nije dobroili bi trebalo mijenjati, pa ću reći da su dobridijagnostičari, ali će se rijetko usuditi da krenuu promjenu da nešto urade jer mladim ljudimanedostaje vjere da su upravo oni ti koji mogunešto mijenjati.

Šta država može uraditi za mlade, a

šta mladi mogu uraditi za državu?Neaktivizam mladih doveo je da sumarginalizirani u društvu, te da, rekao bih, vlast brine tek toliko o njima koliko mora.I danas ne postoje programi ili strategije nadržavnim ili entitetskim nivoima, tek ponekibljesak na opštinskom nivou. Dakle, mladiljudi moraju demokratskim sredstvima tražitii zahtjevati više, od praćenja političke zbilje iizlaska na izbore i podrške ljudima koji iskrenorade u njihovom interesu, do kontinuiranogobrazovanja i ulaganja u sebe same . S drugestrane, država mora početi konačno praviti

ambijent koji je povoljan za mlade ljude, odzakonskih rješenja, do programa zapošljavanjaili programa stambenog zbrinjavanja. Također, jako je bitno omogućiti svim mladim ljudimai jednak status u društvu, jednaku priliku da senametnu i ostvare svoje želje. Jedan od zakonakoji će zasigurno doprinijeti tome jeste Zakon o volontiranju FBiH čiji je predlagač Komisija zapitanja mladih Parlamenta FBiH, koji bi mogaobiti možda i najveća stvar za mlade koja se desilau posljednjih 15 godina.

Prihvaćen je Nacrt zakona ovolontiranju u FBiH, i sada je uparlamentarnoj proceduri. Štaovaj zakon znači za mlade ljude,prvenstveno studente, i kolike sušanse da on stupi na snagu?

Nacrt zakona o volontiranju FBiH po prvi putuvodi instituciju volontera i volontiranja, ali i

otvara mogućnosti za priznavanje neormalnogobrazovanja stečenog volontiranjem dase priznaje kao radno iskustvo. Otvara semogućnost da oko 50.000 mladih ljudi tokomstudija stiče priznato radno iskustvo, čimepostaju konkuretniji po završetku istog na tržišturada i što je najbitnije mogu odmah apliciratiza poslove koji zahtjevaju radno iskustvo. Ovimse na neki način „ubija“ i monopol da su dosada samo privilegovani mogli sticati radnoisksutvo, a da su svi ostali provodili dane nabirou jer nisu imali ni šanse ni mogućnosti da gasteknu. Zakon doista predstavlja skup najboljihevropskih praksi i preporuka koje smo objedinilii napravili jedan kvalitetan Nacrt zakona. Pred

nama je još njegovo usvajanje u Domu narodaParlamenta Federacije, te održavanje javnihrasprava u roku od 60 dana kada će imati prilikusvi zainteresovani da iznesu svoje prijedlogeili primjedbe kako bi se Zakon dodatnounaprijedio.

Činjenica da je nacrt zakona usvojen uPredstavničkom domu Parlamenta Fedracije, sačak 72 glasa za i 3 suzdržana, bez glasa protiv,govori da postoji svijest i velika podrška međusamim parlamentarcima. Sve pobrojano trebalobi biti naznaka da su velike šanse da se zakonusvoji.

U Republici Srpskoj već postojiZakon o volontiranju. U kolikojmjeri su entitetski zakoni slični, da lipostoje tačke u kojima se razilaze?

U Republici Srpskoj zakon je usvojen 2008.godine i prema istraživanjima koja su rađenaposlije vidi se da su još uvijek prisutni izazovi unjegovoj implementaciji. Ovi izazovi svakako

su uzeti u obzir. Međutim, kao što sam rekao,osnova za pisanje zakona u FBiH bili sunajbolji zakoni iz EU, najprije Poljske i Belgije,te preporuke koje je dao Evropski Centar za volontiranje. S obzirom da oba zakona i u RS i uFBiH tretiraju isto područje, logično je da trebabiti sličnosti, međutim mogu reći da se idejaili širina u kojoj je otišao ovaj zakon u FBiHrazlikuju.

Šta Komisija za pitanja mladih jošplanira učiniti?

Mi i dalje nastavljamo sa nizom aktivnosti

koje smo počeli provoditi i ranije. Do sada naszaista odlikuje novi pristup u radu, od posjetakantonima i susretima sa svim institucijama,saradnje sa nevladinim sektorom, prihvatanjemi podržavanjem građanskih inicijativa, ali i izradii aktivnom učešću na svim zakonima koji sedotiču problematike mladih.

I za kraj, reci nam kako vidišbudućnost mladih u Bosni iHercegovini?

Kada sam ušao u politiku, nisam ušao jer nisam vjerovao da ne može bolje. Danas, nakon skoro

18 mjeseci mog boravka u Parlamentu znamzasigurno da se mijenja slika mladih ljudi o tomeda može bolje, da postoje ljudi koji žele i nudebolje, da zajedno možemo više. Budućnost jelijepa i izgledna, u onolikoj mjeri koliko sami sezauzmemo za nju.

ZAJEDNO MOŽEMO VIŠEPovodom usvajanja Nacrta zakona o volontiranju u Federaciji Bosne i Hercegovine,razgovarali smo sa Mirzom Ustamujićem, poslanikom u Predstavničkom domuParlamenta FBiH i predsjednikom Komisije za pitanja mladih, koja je bila zadužena zapromociju i stvaranje Nacrta zakona o volontiranju u Federaciji

Mirza Ustamujić, predsjednik Komisije za pitanja mladih u Zastupničkom domuParalmenta FBiH



Više od stotinu učesnika na 8. PROACTIVE-u

Proactive 2012, osma edukativna konerencijao odnosima s javnošću u organizaciji PR agencije Prime Communications kojaove godine slavi 10. rođendan, otvorena jepredavanjem jednog od najvećih evropskihPR praktičara, Paskala Beklera (PascalBeucler). Tri dana zajedničkog učenja idruženja potpredsjednik i glavni strateg

MS&L grupe i predavač na Sorbonne-iuglednoj rancuskoj poslovnoj školi HECnajavio je predavanjem o značaju integracijeljudi u djelovanje kompanija i organizacija iostvarivanju ciljeva.

Osim što je posebno magičan, osmi Proactive je ujedno i najbrojniji do sada. Više odstotinu PR stručnjaka i entuzijasta okupilisu se na Kozari da razgovaraju o posljednjimtrendovima i primjerima dobre prakse ustruci, da uče jedni od drugih, da gradeprijateljstva, dogovaraju poslove i šire svojumrežu poznanstava u regionu. Među njimasu mnoga nova lica, ali i neki od onih kojinisu propustili nijedan Proactive.

Jedan od njih je i slovenački proesor PeđaAšanin Gole, koji je izjavio da je Proactive jedina regionalna stručna konerencija

praktičara odnosa s javnošću i komuniciranjakoja iz godine u godinu poboljšava inače visoki nivo stručnih debata i na zavidljivo visokom nivou predstavlja kako tradicionalnekomunikacijske prakse tako i savremenetrendove. Još i više, izjavio je Ašanin Gole,Proactive stvara nove komunikacijsketrendove i za ljude, koji se proesionalnobave komuniciranjem, učešće i mreženje naProactivu nužno je sastavni dio njihovogposla, ako žele i dalje napredovati u struci.

Učesnici Proactive-a 2012. imali su prilikui da od Slađane Paunović čuju kako jeizgledao rebranding Prve TV, da od SlaviceSquire saznaju malu razliku koja čini velikurazliku u internoj komunikaciji, da zajednos Lidiom Capković Martinek još jednomprođu kroz krizu s vulkanskom prašinomnad Evropom, da s Milošem Čiričem zavireu tajnu samopromjene, da uče s DraganomĐermanović na radionici o odnosu sblogerima, da slušaju „3 u 1“ – DrenislavaŽekića, Peđe Ašanina Goleta i IvanaĆosića... I još mnogo toga edukativnog izabavnog.

Više inormacija o Proactive-u 2012. možetepronaći na www.proactive.ba.

Magija proaktivnosti

na Kozari



reportaža

Povodom obilježavanja šeste godine radaSrednje poslovne škole i devete godine rada ipostojanja Univerziteta za poslovni inženjeringi menadžment Banja Luka sredinom majaorganizovana je svečana akademija na kojoj sudodjeljene mnoge nagrade i zahvalnice učenicima,studentima, proesorima.

Na početku svečanosti, prigodnim govoromsve prisutne su pozdravili direktorica Srednjeposlovne škole, Danijela Jokanović i direktor PIMUniverziteta, Ilija Džombić. Učenici Srednjeposlovne škole (SPŠ) pripremili su prigodanprogram, koji je oduševio sve prisutne. Izmeđuostalog, izveli su predstavu “Ekonomska kriza”.

Na svečanosti je promovisana i nova generacijamaturanata Srednje poslovne škole, treća poredu. Oni su pripremili ugodno iznenađenje. Upredstavi koju su izveli izložili su retrospektivusvog prolaska kroz srednju školu. Svi likovi isituacije kroz koje su prolazili su izmišljeni.....a,možda i ne. „Život je maskenbal“, kažu oni, „sve jedrugačije od onog kako nam se čini.“

U nastavku, Jagoda Mladenović, prva direktoricaSrednje poslovne škole je uručila nagradenajboljim učenicima odjeljenja. Kao i svakegodine oni su dobili nagradu, pohvalu, knjigupoznatog lingviste Milorada Telebaka i novčanunagradu u iznosu od po 100,00 KM.

Učenica koja se istakla najboljim rezultatom uučenju tokom prethodne četiri godine, prva međunajboljima, je Milkica Jovičić koja je nagrađenapohvalom, kompletom knjiga proesora Telebakai novčanom nagradom u iznosu od 500 KM.Uručene su i nagrade najuspješnijim studenatimaPIM Univerziteta u školskoj 2010/11. Priznanje“Srebrena značka Univerziteta za postignutiuspjeh”, povrat školarine u iznosu od 250 KM iknjigu proesora Milorada Telebaka, studentima je uručio gospodin Fuad Turalić, savjetnik

za akademska pitanja direktora Univerziteta.Priznanje “Zlatna značka Univerziteta zapostignuti uspjeh”, povrat školarine u iznosu od500 KM i knjigu proesora Milorada Telebaka,studentima je uručio Boro Slavnić, član UOUniverziteta.

Doc. dr Marijana Žiravac Mladenović,predsjednica UO Univerziteta, uručila je Odlukenagrađenim studentima, dobitnicima stipendijeu punom iznosu školarine za narednu godinustudija, i to Tei Marović, Aidi Mehagić i SanjiDanilović koja je istakla da joj je veoma drago što je i treću godinu oslobođena plaćanja školarinei da to za nju predstavlja ogroman uspjeh.„Zahvalna sam Univerzitetu i svim proesorimakoji su mi omogućili da postignem ovaj uspjeh“,dodala je Sanja. Studentici Bojani Marčetauručena je Odluka o oslobađanju troškovaškolovanja u visini od 50%. Ove nagrade suzaslužile zbog svojih odličnih rezultata tokomdosadašnjeg školovanja, savjesnog i primjernograda i ličnog zalaganja. Direktor PIMUniverziteta, Ilija Džombić, uručio je učenici IIIgeneracije maturanata Milkici Jovičić stipendijuza cjelokupno školovanje prvog ciklusa studija nanekom od akulteta PIM Univerziteta.

Učenici i proesori SPŠ su ove godine predstavljaliŠkolu na INOSTU 2012 sa četiri projekta, odkojih je projekat “Edukativni centar” nagrađensrebrnom medaljom, te su takođe primilizahvalnice. Kreatori ovog projekta i njihoveproesorice, nagrađeni su i posjetom sajmu„Kolektivne izložbe stranih zemalja“, koji će bitiodržan od 19. do 23. septembra 2012. godine uZagrebu. Za poseban doprinos osmišljavanju ikreiranju provog broja časopisa SPŠ pod nazivom

Piramida, pohvaljeni su članove novinarskesekcije.

Ova školska godina obilovala je i sportskimdešavanjima, a ono sa čime se posebno ponose jeste uspjeh učenice Ane Ilijašević, prvakinje RSu trčanju na 100 metara i rekorderke BiH kojoj

je dodijeljena stipendija u iznosu od 50% ukupneškolarine za narednu školsku godinu. Za uspješnoorganizovanje školskih turnira tokom ove školskegodine zahvalnicu je primio proesor Saša Lazić.Dodijenjene su i dvije stipendije za školovanještićenika Doma “Rada Vranješević” iz BanjaLuke, na jednom od smjerova Srednjoškolskogcentra “Ljubiša Mladenović”, kao i jednastipendija za pokrivanje troškova cjelokupnogstudija prvog ciklusa na jednom od akulteta PIMUniverziteta.

Posebno zadovoljstvo je bilo uručenje Odlukeo dodjeli stipendije za školovanje na nekomod programa Srednjoškolskog centra „LjubišaMladenović“, Irini Subašić, učenici Osnovneškole „Aleksa Šantić“ iz Banja Luke, čije vokalnesposobnosti nisu mogle ostati neprimijećene.Ovu nagradu dodijelio joj je direktor PIMUniverzitata, na maniestaciji “Ja imam talenat”,

koja je održana u organizaciji Srednje poslovneškole. Zahvalnica je uručena i Studentskomparlamentu PIM Univerziteta, za dosadašnjiuspješan rad i zalaganje. Nakon završene svečaneakademije, svi prisutni su nastavili druženje uKlubu PIM Univerziteta.

Održana Svečana akademija Srednje poslovne škole i PIM Univerziteta

Proslava znanja i trudaUz prigodan program promovisana nova generacija maturanata, anagrađeni su najuspješniji učenici i studenti


Najbolji učeniciodjeljenja Srednjeposlovne škole1. Krecelj Ana - Prvi 1

2. Novković Jelena - Prvi 2

3. Pajić Dragan - Drugi 1

4. Kapor Nataša - Treći 15. Ilijašević Ana - Treći 2

6. Janjić Sretena - Četvrti 1

7. Danilović Milana - Četvrti 2

Priznanje “Zlatnaznačka Univerzitetaza postignutiuspjeh” su dobili:1. Marčeta Bojana 2. Marović Tea

3. Mehagić Aida

4. Danilović Sanja

5. Gaković Suzana

6. Lalić Sanja

Student INFO [broj 6, maj-juni 2012.]

Documents

Transcript of Student INFO [broj 6, maj-juni 2012.]