Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf ·...
Transcript of Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf ·...
541
Appendix K: Ko E Pulupaki
(Ko e tangi `a Elenoa Ngataialupe `ia Siale`ataongo)
Lament by Elenoa Ngataialupe for Siale`ataongo
Ke fanongo mai `a Tonga Lahi
Mo Vava`u pea mo Ha`apai
Ko si`eku talanoa ka fai
Ki he `otu matangi mei Fiji
Kuo ne `omai e pulupaki
`Oku ongo ki hoku `atamai.
Ko e talanoa ni ka fai atu
Ki he nofo fonua `i Tongatapu
`Oku kei sola he vaha palavu
Pea `oku faka`ofa ki a au
`A e tangi `a Anuanu – i – Lau,
Mo e fakatolonga `oku hanu
`Uma`a si`i maumi palavu
Mo e vai ko Tufu – mata – teau
Si`i pulupaki o taimani
Ko e tui `a e fine o taimi
Ko hono lolo ko e na`ati
`Oku `atu mo e fale hōsi
Pea `oku `atu he la afi
Ko e `atu ko e fungani tui
`O e tui mei `Eueiki.
Ma`afu, prince of Tonga, chief of Fiji
542
Ko e pulupaki ni kuo luva
Na`e tui `e he fine `o Leva (Rewa)
Pea lolo ki he ahi `o Pua (Bua)
Pea mo e vai Sagale`ula
Pea `oku `atu he tepa la
`Oku angi e vai liveliva.
Si`i pulupaki `o Vaipulu
Na`e tui `e he fine `o Bau
Na`e fio e Fusikalulu
Pea `oku `atu he tautau
Mo`o fungani e tui `a Vava`u
Ko e pulupaki ni o Kalauta
Ko e tui `a e fefine Levuka
Pea fio `e he Ponesitia
Pea `oku `atu he Paileka
Ke fungani mei Houmatala.
Si`i pulupaki ni `o Siale
Tui `ae fine Takaunove
Ko hono fio e lou lape
Kae lolo ki he sinamone
Pea `oku `atu he mavule
Mo`o fungani e tui `a Hahake
Ko e pulupaki ni `o Sailopa
Na`e tui `e he fefine `o Loma
Pea fio e Tangimausia
`Oku `atu he `u vai Lambasa
Appendix K: Ko E Pulupaki
543
Mo`o fungani `o e tui `a Mu`a.
Ko e pulupaki ni `o `Ataongo
Na`e tui `i he `otu Fisi loto
Tapua tamata ko hono fio
`Oku `atu `e he matangi hako
Ke fungani e tui `a Hihifo;
Pea `oku faka`ofa ki a au
Si`i Pulupaki `o Siale Ma`afu
Na`e tui mei Vanua Balavu
Ko e funga Sawana te ne `oatu
Ki he funga – sia `i Tongatapu
Faletuipapai Makahokovalu.
Ko e toki me`a ne faka`ofa
Ko e pulupaki ni kuo hola
Tui `a e asaasa moala
Na`e fio ki he lou mavita
`Oku `atu `i he mali kulala
Mo`o fungani tui he Tukutonga
Ko e pulupaki ni ke `atu a
Ko e tui `a e fuanileva
Na`e fio ki he vunga – kinilā
Kae lolo ki he kaloni mapa
Pea `oku `atu he Fungaloa
Ke fungani e tui `a Houma.
Pulupaki `o Lea- `a e – vai
Tui `a e fine taka – i – Fiji
Ma`afu, prince of Tonga, chief of Fiji
544
Na`e fio e lou molimoli
Mo e lou pua papalangi
Pea `oku `atu he tokavoki
Mo`o fungani e tui `a Ha`apai.
Ko e pulupaki eni `o Tapu
Tui `ae fefine `Otu Lau
Mo hono koloa e salusalu
`Oku `atu `e he Labalavu
Ko e fungani ia `o `Ana efu
Ko e pulupaki ke folava
Ko e tui mei Ra mo Rewa
Ko hono fio e vungasina
Pea `oku `atu he Tangitina
Mo fungani e tui `a Niua.
Tala ki he fefine `o Tongalahi
Mou tui a ko e laloni
Kae tui fungani mei Fiji
Ka angi e tongotongo lalai
Pea ne `oatu hono fungani
`Avea mo hono pulupaki
Ke `ave ki Faletuipapai
`Ene ofo he vatu lingilingi
Mo e vai ko Moana Kauli.
Source: Courtesy of Her Majesty Queen Nanasipau`u Tuku`aho
This text taken from Ma`afu, prince of Tonga, chief of Fiji: The life and times of Fiji’s first Tui Lau, by John Spurway, published 2015 by ANU Press, The
Australian National University, Canberra, Australia.