Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf ·...

5
541 Appendix K: Ko E Pulupaki (Ko e tangi `a Elenoa Ngataialupe `ia Siale`ataongo) Lament by Elenoa Ngataialupe for Siale`ataongo Ke fanongo mai `a Tonga Lahi Mo Vava`u pea mo Ha`apai Ko si`eku talanoa ka fai Ki he `otu matangi mei Fiji Kuo ne `omai e pulupaki `Oku ongo ki hoku `atamai. Ko e talanoa ni ka fai atu Ki he nofo fonua `i Tongatapu `Oku kei sola he vaha palavu Pea `oku faka`ofa ki a au `A e tangi `a Anuanu – i – Lau, Mo e fakatolonga `oku hanu `Uma`a si`i maumi palavu Mo e vai ko Tufu – mata – teau Si`i pulupaki o taimani Ko e tui `a e fine o taimi Ko hono lolo ko e na`ati `Oku `atu mo e fale hōsi Pea `oku `atu he la afi Ko e `atu ko e fungani tui `O e tui mei `Eueiki.

Transcript of Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf ·...

Page 1: Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf · `A e tangi `a Anuanu – i – Lau, Mo e fakatolonga `oku hanu `Uma`a si`i maumi

541

Appendix K: Ko E Pulupaki

(Ko e tangi `a Elenoa Ngataialupe `ia Siale`ataongo)

Lament by Elenoa Ngataialupe for Siale`ataongo

Ke fanongo mai `a Tonga Lahi

Mo Vava`u pea mo Ha`apai

Ko si`eku talanoa ka fai

Ki he `otu matangi mei Fiji

Kuo ne `omai e pulupaki

`Oku ongo ki hoku `atamai.

Ko e talanoa ni ka fai atu

Ki he nofo fonua `i Tongatapu

`Oku kei sola he vaha palavu

Pea `oku faka`ofa ki a au

`A e tangi `a Anuanu – i – Lau,

Mo e fakatolonga `oku hanu

`Uma`a si`i maumi palavu

Mo e vai ko Tufu – mata – teau

Si`i pulupaki o taimani

Ko e tui `a e fine o taimi

Ko hono lolo ko e na`ati

`Oku `atu mo e fale hōsi

Pea `oku `atu he la afi

Ko e `atu ko e fungani tui

`O e tui mei `Eueiki.

Page 2: Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf · `A e tangi `a Anuanu – i – Lau, Mo e fakatolonga `oku hanu `Uma`a si`i maumi

Ma`afu, prince of Tonga, chief of Fiji

542

Ko e pulupaki ni kuo luva

Na`e tui `e he fine `o Leva (Rewa)

Pea lolo ki he ahi `o Pua (Bua)

Pea mo e vai Sagale`ula

Pea `oku `atu he tepa la

`Oku angi e vai liveliva.

Si`i pulupaki `o Vaipulu

Na`e tui `e he fine `o Bau

Na`e fio e Fusikalulu

Pea `oku `atu he tautau

Mo`o fungani e tui `a Vava`u

Ko e pulupaki ni o Kalauta

Ko e tui `a e fefine Levuka

Pea fio `e he Ponesitia

Pea `oku `atu he Paileka

Ke fungani mei Houmatala.

Si`i pulupaki ni `o Siale

Tui `ae fine Takaunove

Ko hono fio e lou lape

Kae lolo ki he sinamone

Pea `oku `atu he mavule

Mo`o fungani e tui `a Hahake

Ko e pulupaki ni `o Sailopa

Na`e tui `e he fefine `o Loma

Pea fio e Tangimausia

`Oku `atu he `u vai Lambasa

Page 3: Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf · `A e tangi `a Anuanu – i – Lau, Mo e fakatolonga `oku hanu `Uma`a si`i maumi

Appendix K: Ko E Pulupaki

543

Mo`o fungani `o e tui `a Mu`a.

Ko e pulupaki ni `o `Ataongo

Na`e tui `i he `otu Fisi loto

Tapua tamata ko hono fio

`Oku `atu `e he matangi hako

Ke fungani e tui `a Hihifo;

Pea `oku faka`ofa ki a au

Si`i Pulupaki `o Siale Ma`afu

Na`e tui mei Vanua Balavu

Ko e funga Sawana te ne `oatu

Ki he funga – sia `i Tongatapu

Faletuipapai Makahokovalu.

Ko e toki me`a ne faka`ofa

Ko e pulupaki ni kuo hola

Tui `a e asaasa moala

Na`e fio ki he lou mavita

`Oku `atu `i he mali kulala

Mo`o fungani tui he Tukutonga

Ko e pulupaki ni ke `atu a

Ko e tui `a e fuanileva

Na`e fio ki he vunga – kinilā

Kae lolo ki he kaloni mapa

Pea `oku `atu he Fungaloa

Ke fungani e tui `a Houma.

Pulupaki `o Lea- `a e – vai

Tui `a e fine taka – i – Fiji

Page 4: Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf · `A e tangi `a Anuanu – i – Lau, Mo e fakatolonga `oku hanu `Uma`a si`i maumi

Ma`afu, prince of Tonga, chief of Fiji

544

Na`e fio e lou molimoli

Mo e lou pua papalangi

Pea `oku `atu he tokavoki

Mo`o fungani e tui `a Ha`apai.

Ko e pulupaki eni `o Tapu

Tui `ae fefine `Otu Lau

Mo hono koloa e salusalu

`Oku `atu `e he Labalavu

Ko e fungani ia `o `Ana efu

Ko e pulupaki ke folava

Ko e tui mei Ra mo Rewa

Ko hono fio e vungasina

Pea `oku `atu he Tangitina

Mo fungani e tui `a Niua.

Tala ki he fefine `o Tongalahi

Mou tui a ko e laloni

Kae tui fungani mei Fiji

Ka angi e tongotongo lalai

Pea ne `oatu hono fungani

`Avea mo hono pulupaki

Ke `ave ki Faletuipapai

`Ene ofo he vatu lingilingi

Mo e vai ko Moana Kauli.

Source: Courtesy of Her Majesty Queen Nanasipau`u Tuku`aho

Page 5: Appendix K: Ko E Pulupaki - ANU Presspress-files.anu.edu.au/downloads/press/p312281/pdf/appk.pdf · `A e tangi `a Anuanu – i – Lau, Mo e fakatolonga `oku hanu `Uma`a si`i maumi

This text taken from Ma`afu, prince of Tonga, chief of Fiji: The life and times of Fiji’s first Tui Lau, by John Spurway, published 2015 by ANU Press, The

Australian National University, Canberra, Australia.