URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZA za dio k.o. Ugljan – GP … · 2018. 4. 26. · URBANISTIČKI...

URBANISTIჀKI PLAN UREᄀENJA ZA za dio k.o. Ugljan – GP Batala០a-Ugljan-Ⴠeprljanda - podruაje SOLINE – STIPANIၠ – PEᘀUN

Nositelj izrade plana: OPၠINA PREKOTRG HRVATSKE NEZAVISNOSTI 223 273 PREKO

Naაelnik Opၰine: ANTE JEROLIMOV

Struაni izraᄐivaა: STUDIO URBANA d.o.o.TRPINJSKA 4, 10 000 ZAGREB tel 01 2315 030

Broj plana: 06/07

Odgovorna osoba: VLADIMIR KASUN dipl.ing.arh

Struაni tim: BOJAN LINARDIၠ dipl.ing.arh.MARIJANA KASUN dipl.ing.arh.DAVOR PLAVᘀIၠ dipl.ing.arh.SANJA JASIKA dipl.ing.arh.ANA SRDELIၠ dipl.ing.arh.ZVONIMIR GAJᘀAK dipl.ing.et.EJUB PECO dipl.ing.graᄐ.MIJO BOJჀIၠ dipl.ing.graᄐ.MISLAV DE័ELIၠ dipl.ing.kraj.arh.DARKO BAILO dipl.ing.stroj.

URBANISTIჀKI PLAN UREᄀENJA za dio k.o. Ugljan – GP Batala០a-Ugljan-Ⴠeprljanda – podruაje SOLINE - STIPANIၠ - PEᘀUN

STUDIO URBANA d.o.o.- Zagreb, plan br. 06/07; 2

Zagreb, veljaაa 2009. godine

័upanija : ZADARSKAOpၰina : PREKO

Naziv prostornog plana: URBANISTIჀKI PLAN UREᄀENJA ZA DIO K.O. UGLJAN – GP BATALA័A –

UGLJAN – ჀEPRLJANDA– PODRUჀJE SOLINE – STIPANIၠ – PEᘀUN

Naziv dijela plana : TEKSTUALNI DIOProgram mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru (slu០beno glasilo):SL. GLASNIK OPၠINE PREKO br.01/2006

Odluka predstavniაkog tijela o donoᘐenju plana (slu០beno glasilo):SL. GLASNIK OPၠINE PREKO br.

Javna rasprava objavljena u javnom glasilu:'ZADARSKI LIST' od 22. sijeაnja 2008.

Javni uvid odr០an:od 1. veljaაe 2008. do 1. o០ujka 2008.

Peაat tijela odgovornog za provoᄐenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provoᄐenje javne rasprave:

Ante Jerolimov (ime, prezime i potpis)

Miᘐljenja i suglasnost na plan:Miᘐljenje Zavoda za prostorno ureᄐenje Zadarske ០upanije, temeljem აlanka 97. stavka 4. Zakona o prostornom ureᄐenju

i gradnji ('Narodne novine', br. 76/07.), klasa: 350-02/07-01/33 urbroj: 2198/1-89-08-8 od 14.11.2008.

Miᘐljenje Ministarstva kulture, Uprave za zaᘐtitu kulturne baᘐtine, Konzervatorskog odjela u Zadru, na temelju აlanka 56. Zakona o zaᘐtiti i oაuvanju kulturnih dobara (NN 59/99., 151/03. i 157/03.), klasa: 612-08/08-10/86 urbroj: 532-04-17/8-08-02 od 16.06.2008.

Suglasnost Ministarstva zaᘐtite okoliᘐa, prostornog ureᄐenja i graditeljstva, temeljem აlanka 97. Zakona o prostornom ureᄐenjui gradnji ('Narodne novine', br. 76/07.), klasa: 350-02/08-13/38 urbroj: 531-06-09-6 od 18.veljaაe.2009.

Pravna osoba koja je izradila plan:STUDIO URBANA d.o.o. – Trpinjska 4, Zagreb.

Peაat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorna osoba:

Vladimir Kasun dipl.ing.arh.(ime, prezime i potpis)

Koordinator plana:Vladimir Kasun dipl.ing.arh.Struაni tim u izradi plana:Bojan Linardiၰ dipl.ing.arh Zvonimir Gajᘐak dipl.ing et.Marijana Kasun dipl.ing.arh Ejub Peco dipl.ing graᄐ.Davor Plavᘐiၰ dipl.ing.arh. Mijo Bojაiၰ dipl.ing graᄐ.Sanja Jasika dipl.ing.arh Mislav De០eliၰ dipl.ing.kraj.arh.Ana Srdeliၰ dipl.ing.arh Darko Bailo dipl.ing.stroj.Peაat predstavniაkog tijela Predsjednik predstavniაkog tijela:

. (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog plana s izvornikom ovjerava:

. (ime, prezime i potpis)

Peაat nadle០nog tijela:



Prilozi prema აlanku 23.a. 'Pravilnika o sadr០aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova' (»Narodne novine«', br. 106/98., 39/04., 45/04. – ispravak i 163/04.):

1. Izvod iz sudskog registra

2. Suglasnost za upis u sudski registar nadle០nog Ministarstva

3. Rjeᘐenje o upisu u Imenik ovlaᘐtenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i in០enjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi



ODLUKA O DONOᘀENJU URBANISTIჀKOG PLANA UREᄀENJA

ZA DIO K.O. UGLJAN – GP BATALA័A – UGLJAN – ჀEPRLJANDA

- PODRUჀJE SOLINE – STIPANIၠ – PEᘀUN



REPUBLIKA HRVATSKAZADARSKA ័UPANIJAOPၠINA PREKOOpၰinsko vijeၰe

Na temelju აlanka 100. stavak 7. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07.), Programa mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru na podruაju Opၰine Preko za razdoblje od 01. sijeაnja 2005. do 31. prosinca 2008. (SL. GLASNIK OPၠINE PREKO, br. 01/05., 01/06. i 03/07.), Suglasnosti Ministarstva zaᘐtite okoliᘐa, prostornog ureᄐenja i graditeljstva Klasa: 350-02/08-13/38, Urbroj: 531-06-09-6 od 18. veljaაe 2009. godine i აlanka 17. Statuta opၰine Preko (SL. GLASNIK OPၠINE PREKO, br. 03/07.), Opၰinsko vijeၰe opၰine Preko na svojoj __. sjednici, odr០anoj __.______ 2009. godine, donijelo je

ODLUKU o

donoᘐenju Urbanistiაkog plana ureᄐenjaza dio k.o. Ugljan – GP Batala០a-Ugljan-Ⴠeprljanda – podruაje Soline-Stipaniၰ-Peᘐun

I. OPၠE ODREDBE

Ⴠlanak 1.Donosi se urbanistiაki plan ureᄐenja za dio k.o. Ugljan – GP Batala០a-Ugljan-Ⴠeprljanda - podruაjeSoline – Stipaniၰ – Peᘐun (u nastavku teksta: UPU, urbanistiაki plan ureᄐenja ili Plan), za podruაje utvrᄐeno Prostornim planom ureᄐenja opၰine Preko (SL. GLASNIK OPၠINE PREKO, br. 04/05. i 04/07.) definiranog grafiაkim prikazima (3.C Uvjeti za koriᘐtenje, ureᄐenje i zaᘐtitu prostora: planske mjere zaᘐtite i 4.E Graᄐevinska podruაja naselja: k.o. Ugljan) i tekstualnim dijelom (აlanak 168. Odredbi za provoᄐenje u toაki 9. Mjere provedbe Plana, 9.1. Obveza izrade prostornih planova).

Ⴠlanak 2.(1) Urbanistiაki plan ureᄐenja sastoji se od elaborata – knjige pod nazivom "Urbanistiაki plan ureᄐenja za dio k.o. Ugljan – GP Batala០a-Ugljan-Ⴠeprljanda - podruაje Soline – Stipaniၰ – Peᘐun", kojeg je izradila tvrtka Studio Urbana d.o.o. – Zagreb (broj ugovora: 07/06.).(2) Urbanistiაki plan ureᄐenja iz stavka 1. ovog აlanka sadr០i tekstualni dio (odredbe za provoᄐenje), grafiაki dio (kartografske prikaze) i obvezne priloge.

Ⴠlanak 3.SADR័AJ UPU-A

Urbanistiაki plan ureᄐenja za dio k.o. Ugljan – GP Batala០a-Ugljan-Ⴠeprljanda - podruაje Soline –Stipaniၰ – Peᘐun sadr០i sljedeၰe dijelove:I ODREDBE ZA PROVOᄀENJE0. Opၰe odredbe1. UVJETI ODREᄀIVANJA I RAZGRANIჀAVANJA POVRᘀINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA1.1. Koriᘐtenje i namjena povrᘐina1.2. Razgraniაavanje namjene povrᘐina2. UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI2.1. Uvjeti smjeᘐtaja graᄐevina poslovne namjene2.1.1. Opၰi uvjeti gradnje graᄐevina poslovne namjene2.1.2. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zone gospodarske namjene -

poslovne - prete០no uslu០no-obrtniაke (K)2.1.3. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zona mjeᘐovite – prete០no

stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)2.1.4. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zona mjeᘐovite – prete០no

stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)2.1.5. Uvjeti za rekonstrukciju graᄐevina poslovne namjene2.2. Uvjeti smjeᘐtaja graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene



2.2.1. Opၰi uvjeti gradnje graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene2.2.2. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene unutar zona mjeᘐovite –

prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)2.2.3. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene unutar zona mjeᘐovite –

prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)

2.2.4. Uvjeti za rekonstrukciju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene3. UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA DRUᘀTVENIH DJELATNOSTI 3.1. Opၰi uvjeti gradnje graᄐevina druᘐtvenih djelatnosti3.2. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti unutar zona javne i

druᘐtvene namjene (D4 – ᘐkolska i D7 – vjerska)3.3. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti unutar zona mjeᘐovite –

prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)

3.4. Uvjeti za rekonstrukciju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti4. UVJETI SMJEᘀTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKH GRAᄀEVINA 4.1. Opၰi uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih graᄐevina4.2. Lokacijski uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih graᄐevina unutar zona sportsko-rekreacijske

namjene – sport (R1)4.3. Lokacijski uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no

stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)4.4. Uvjeti za rekonstrukciju sportsko-rekreacijskh graᄐevina5. UVJETI I NAჀIN GRADNJE STAMBENIH GRAᄀEVINA5.1 Opၰi uvjeti gradnje stambenih graᄐevina5.2. Gradnja stambenih graᄐevina5.2.1. Uvjeti gradnje stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u

cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)5.2.2. Uvjeti za rekonstrukciju stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene

namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)5.3.1. Uvjeti gradnje stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u

izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)6. UVJETI UREᄀENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MRE័E S PRIPADAJUၠIM OBJEKTIMA I POVRᘀINAMA6.1. Uvjeti gradnje prometne mre០e6.1.1. Javna parkiraliᘐta i gara០e6.1.2. Trgovi i druge veၰe pjeᘐaაke povrᘐine6.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mre០e6.2.1. Telekomunikacijska mre០a6.2.2. Elektroenergetska mre០a6.2.3. Vodoopskrbna mre០a6.2.4. Odvodnja otpadnih voda7. UVJETI UREᄀENJA JAVNIH ZELENIH POVRᘀINA8. MJERE ZAᘀTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAᄀEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI8.1. Mjere zaᘐtite prirodnih i krajobraznih cjelina8.2. Mjere zaᘐtite kulturno-povijesnih cijelina8.2.1. Sustav mjera zaᘐtite kulturnog dobra9. POSTUPANJE S OTPADOM10. MJERE SPRJEჀAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIᘀ10.1. Zaᘐtita tla10.2. Zaᘐtita zraka10.3. Zaᘐtita voda i mora10.4. Zaᘐtita od buke10.5. Zaᘐtita od po០ara10.6. Zaᘐtita od ᘐtetnog djelovanja voda11. MJERE PROVEDBE PLANA



11.1. Neposredna provedba plana 11.2. Naაin i uvjeti gradnje - oblici koriᘐtenja prostora 11.3. Uklanjanje i rekonstrukcija graᄐevina აija je namjena protivna planiranoj namjeni

II KARTOGRAFSKE PRIKAZE

1. KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA MJ 1:10002. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A

2.1. PROMETNA MRE័A MJ 1:10002.2. ELEKTROENERGETSKA MRE័A I TELEKOMUNIKACIJSKA MRE័A MJ 1:10002.3. VODOVODNA MRE័A I MRE័A ODVODNJE OTPADNIH VODA MJ 1:1000

3. UVJETI KORIᘀTENJA, UREᄀENJA I ZAᘀTITE POVRᘀINA MJ 1:10004. NAჀIN I UVJETI GRADNJE MJ 1:1000

III OBVEZNE PRILOGE

1. OBRAZLO័ENJE URBANISTIჀKOG PLANA UREᄀENJA2. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREᄀENJA ᘀIREG PODRUჀJA,

KOJI SE ODNOSI NA PODRUჀJE OBUHVATA PROSTORNOG PLANA3. STRUჀNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEᘀENJA4. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POᘀTIVATI

U NJEGOVOJ IZRADI TE SA័ETAK DIJELOVA TIH DOKUMENATA, KOJI SE ODNOSE NA SADR័AJ PROSTORNOG PLANA

5. IZVJEᘀၠE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOᘀENJA PROSTORNOG PLANA7. SA័ETAK ZA JAVNOST



II. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

0. Opၰe odredbe

Ⴠlanak 4.POJMOVNIK

Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom UPU-u imaju sljedeၰe znaაenje:1. balkon – otvoreni dio graᄐevine u viᘐim eta០ama, konzolno izbaაen izvan graᄐevnog pravca

prizemlja.2. eta០a (dio graᄐevine) - eta០a podrazumijeva podrum kao podzemnu eta០u, a suteren, prizemlje,

visoko prizemlje, sve katove i stambeno odnosno korisno potkrovlje kao nadzemne eta០e; maksimalna visina eta០e za obraაun visine graᄐevine, mjerena od poda do poda, iznosi: za stambene eta០e do 3,5 m, za poslovne eta០e (uredi) do 4,0 m, te iznimno za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila najveၰa visina eta០e prizemlja iznosi do 4,5 m; eta០e graᄐevine mogu biti i viᘐe od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena graᄐevine, ali visina graᄐevina ne mo០e prijeၰi maksimum odreᄐen urbanim pravilom; broj eta០a na kosom terenu odreᄐuje se na nepovoljnijoj (ni០oj) strani; novi stambeni prostori moraju imati minimalnu svijetlu visinu 2,50 m, a novi pomoၰni prostori minimalno 2,25 m. U postojeၰim graᄐevinama mogu se zadr០ati postojeၰe visine eta០a, koje su manje od propisanih.

3. gara០a – graᄐevina namjenjena za smjeᘐtaj vozila ili kao spremiᘐte4. graᄐevni pravac – najmanja moguၰa i/ili obvezna udaljenost graᄐevine ili dijela graᄐevine od

regulacijske linije; dio graᄐevine koji definira graᄐevni pravac ne mo០e biti manji od 50% ukupne duljine proაelja graᄐevine, ᘐto se primjenjuje i kod odreᄐivanja graᄐevnog pravca kod interpolacija u postojeၰu izgradnju.

5. interpolacija (ugradnja) - gradnja na graᄐevnoj აestici, koja se nalazi u kontinuirano izgraᄐenom uliაnom potezu, odnosno prete០ito dovrᘐenom predjelu naselja. Za ovakvu gradnju dozvoljena su odstupanja prema ovim odredbama.

6. istak - zatvoreni dio graᄐevine u viᘐim eta០ama, konzolno izbaაen izvan graᄐevnog pravca prizemlja.

7. kolnik – dio cestovne povrᘐine namijenjen u prvom redu za promet vozila.8. krovna kuၰica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe9. loᄐa - otvoreni neistureni, natkriveni dio graᄐevine u viᘐim eta០ama.10. lokalni uvjeti - temeljna polaziᘐta za izradu urbanistiაko-tehniაkih uvjeta za zahvat u prostoru,

unutar cjelovito izgraᄐenih dijelova/jezgra naselja (M1), a sadr០e elemente stanja i prostornih moguၰnosti, kao ᘐto su veliაina i izgraᄐenost graᄐevnih აestica, naაin gradnje, te visina (katnost) i povrᘐina postojeၰih graᄐevina. Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrᄐuju lokalni uvjeti jest uliაni potez ili dio uliაnog poteza koji აini prostornu cjelinu u du០ini ne manjoj od 50m.

11. mjeᘐovita gradnja – izgradnja samostojeၰih, poluugraᄐenih i ugraᄐenih graᄐevina.12. nadstreᘐnica - graᄐevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja

uz glavnu ili pomoၰnu graᄐevinu, potporni zid ili meᄐu susjedne graᄐevne აestice).13. niz - graᄐevna cjelina od najmanje tri meᄐusobno prislonjene graᄐevine pribli០no jednakih gabarita i

oblikovanja sa moguၰim posmikom od najviᘐe 30% zabatnog zida, 14. obiteljska kuၰa - graᄐevina stambene namjene s najviᘐe tri stana, აija graᄐevinska (bruto)

povrᘐina ne prelazi 400 m2, a u koju povrᘐinu se uraაunava i povrᘐina pomoၰnih graᄐevina (gara០a, kotlovnica, drvarnica, spremiᘐta, gospodarskih graᄐevina i sliაno).

15. okoliᘐ - otvoren prostor oko graᄐevina unutar graᄐevne parcele (vrt, okuၰnica, dvoriᘐte i sl.).16. osnovna graᄐevina - svaka graᄐevina koja iskljuაivo slu០i Planom predviᄐenoj namjeni, odnosno

za koju se izraᄐuje i donosi akt prostornog ureᄐenja.17. paviljon - graᄐevina koja natkriva prostor u funkciji javnog koriᘐtenja neizgraᄐenih povrᘐina, obiაno

smjeᘐten u parkovni prostor.18. pojas ulice (koridor) – javna povrᘐina izmeᄐu dviju regulacijskih linija ulice – mo០e se smatrati

kao "graᄐevna აestica ulice";19. poluugraᄐena graᄐevina - graᄐevina kojoj se jedna strana nalazi na meᄐi graᄐevne აestice, a s

drugih strana ima neizgraᄐeni prostor (vlastitu graᄐevnu აesticu ili javnu povrᘐinu); uz poluugraᄐenu graᄐevinu mo០e biti prislonjena pomoၰna graᄐevina; dozvoljava se gradnja sa moguၰim posmikom od najviᘐe 30% zabatnog zida.



20. pomoၰna graᄐevina - graᄐevina koja namjenom upotpunjuje osnovnu namjenu graᄐevine (prostori za rad, spremiᘐta ogrjeva, vrtna sjenica, ljetna kuhinja, priruაno spremiᘐte, kuၰna radionica, manji poslovni i uredski prostor ili lokal, kao i za namjene ᘐporta i rekreacije i druge pomoၰne prostorije za redovnu uporabu graᄐevine); visine najviᘐe jedne eta០e do 3,0 m, osim ako nije namjenjena za rad i boravak ljudi kada je moguၰa visina do 3,5m, uz moguၰnost gradnje podruma i kroviᘐta bez nadozida.

21. postojeၰa graᄐevina je postojeၰa graᄐevina sukladno Zakonu.22. postojeၰa katastarska აestica - აestica evidentirana katastarskim planom.23. prigradnja – gradnja pomoၰne graᄐevine uz veၰ postojeၰu osnovnu graᄐevinu.24. prirodni teren - neizgraᄐena povrᘐina zemljiᘐta (graᄐevne აestice), ureᄐena kao pejsa០na povrᘐina

(povrᘐina s nasadima) bez podzemne ili nadzemne gradnje.25. regulacijska linija - odreᄐuje rub graᄐevne parcele u odnosu na javnu povrᘐinu (cestu, put, trg,

park, i sl.).26. samostojeၰa graᄐevina - graᄐevina koja sa svih strana ima neizgraᄐeni prostor (vlastitu graᄐevnu

აesticu ili javnu povrᘐinu); uz graᄐevinu mo០e biti prislonjena pomoၰna graᄐevina.27. stan - prostor u osnovnoj graᄐevini predviᄐen za smjeᘐtaj jedne obitelji. 28. tavan - dio graᄐevine iskljuაivo ispod kosog kroviᘐta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim

otvorima za svjetlo i prozraაivanje.29. ugraᄐena graᄐevina - graᄐevina neovisne strukture kojoj se dvije strane nalaze na meᄐama

graᄐevne აestice, a s drugih strana ima neizgraᄐeni prostor (vlastitu graᄐevnu აesticu ili javnu povrᘐinu); uz ugraᄐenu graᄐevinu mo០e biti prislonjena pomoၰna graᄐevina.



1. UVJETI ODREᄀIVANJA I RAZGRANIჀAVANJA POVRᘀINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Ⴠlanak 5.(1) Uvjeti za odreᄐivanje koriᘐtenja povrᘐina za javne i druge namjene u urbanistiაkom planu ureᄐenja jesu: - temeljna obilje០ja i vrijednost prostora, te ciljevi razvoja naselja,- demografska kretanja, odr០iv razvoj, zaᘐtita okoliᘐa i unaprjeᄐenje ០ivljenja,- racionalno koriᘐtenje prostora i infrastrukturnih sustava

1.1. KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINAჀlanak 6.

(1) U podruაju obuhvata Plana predviᄐene su povrᘐine za izgradnju mjeᘐovite, poslovne, ᘐportsko-rekreacijske i javne namjene, prometne i zelene povrᘐine, kao i povrᘐine za infrastrukturne sustave. Razgraniაenje Planom predviᄐenih namjena povrᘐina oznaაeno je na kartografskom prikazu 1. KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA u mjerilu 1:1000. na sljedeၰi naაin:

• Oznakom M1 oznaაena je mjeᘐovita prete០no stambena namjena, viᘐe gustoၰe u cjelovito izgraᄐenim dijelovima / jezgrama naselja

• Oznakom M2 oznaაena je mjeᘐovita prete០no stambena namjena, ni០e gustoၰe u prete០no izgraᄐenim, te u neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja

• Oznakom D4 oznaაena je javna druᘐtvena namjena – ᘐkolska• Oznakom D7 oznaაena je javna druᘐtvena namjena – vjerska• Oznakom K oznaაena je gospodarska namjena – poslovna - prete០no uslu០no-obrtniაka • Oznakom R1 oznaაena je ᘐportsko-rekreacijska namjena – ᘐport• Oznakom R2 oznaაena je ᘐportsko-rekreacijska namjena – rekreacija• Oznakom R3 oznaაena je ᘐportsko-rekreacijska namjena – kupaliᘐte (prirodna morska pla០a)• Oznakom Z1 oznaაeni su javni parkovi• Oznakom Z2 oznaაena su djeაja igraliᘐta• Oznakom Z3 oznaაena su odmoriᘐta, vrtovi• Oznakom Z oznaაene su zaᘐtitne zelene povrᘐine• Oznakom IS oznaაene su povrᘐine infrastrukturnih sustava• Povrᘐine bez posebne oznake namijenjene su prometnim koridorima, u kojima se uz prometne

povrᘐine mogu izvoditi i instalacije energetske, telekomunikacijske i ostale komunalne infrastrukture.

(2) Ovim urbanistiაkim planom ureᄐenja utvrᄐeni su: generalna koncepcija, smjernice, namjena i vrsta sadr០aja za buduၰu novu izgradnju te rekonstrukciju, a detaljni urbanistiაko-tehniაki uvjeti razmjeᘐtaja i oblikovanja novoplaniranih sadr០aja utvrditi ၰe se konceptualnim smjernicama i odredbama za provoᄐenje ovog urbanistiაkog plana ureᄐenja.

Ⴠlanak 7.MJEᘀOVITA PRETE័NO STAMBENA NAMJENA

(1) Povrᘐine Mjeᘐovite prete០no stambene namjene viᘐe gustoၰe M1 oznaაene su naranᄐastom bojom, dok su Mjeᘐovite prete០no stambene namjene ni០e gustoၰe M2 oznaაene svijetlo naranᄐastom bojom na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:1000.(2) Mjeᘐovita prete០no stambena namjena obuhvaၰa povrᘐine na kojima se mogu graditi zgrade stambene i prete០no stambene namjene i ostale zgrade (koje ne smiju re០imom rada, prometom, bukom ili naაinom koriᘐtenja naruᘐavati kakvoၰu stanovanja), kao ᘐto su poslovne zgrade, koje osim gore navedenog, re០imom koriᘐtenja ne utjeაu nepovoljno na okoliᘐ, te zgrade javne i druᘐtvene namjene.(4) Na povrᘐinama mjeᘐovite prete០ito stambene namjene mogu se graditi zgrade i prostori sljedeၰih namjena:- Stambena namjena – graᄐevine stambene namjene- Javna namjena – na zasebnoj graᄐevnoj აestici dozvoljena je gradnja zgrada za upravu, predᘐkolsko i

ᘐkolsko obrazovanje, zdravstvenu zaᘐtitu i socijalnu skrb, politiაke, vjerske, druᘐtvene i kulturne namjene, zgrada vjerskih zajednica i zgrada posebne namjene (za potrebe Ministarstva obrane RH i Ministarstva unutarnjih poslova);

- Poslovna namjena – na zasebnoj graᄐevnoj აestici ili unutar stambene graᄐevine, ali i u pomoၰnim graᄐevinama stambene namjene (osim unutar gara០a), mogu se graditi prostori za usluge, trgovine i



manje servise povrᘐine do 100 m2 (kao npr. agencijske usluge, lijeაniაke ordinacije, odvjetniაki uredi, poduka, krojaა, postolar, fotograf, fotokopiraona, cvjeၰar, trgovina dnevne opskrbe do 600 m2 GBP i sl.), ako ovim odredbama nije drukაije odreᄐeno, kao i ostale tihe djelatnosti, koje ne naruᘐavaju kakvoၰu stanovanja. U sklopu zgrade osnovne namjene ili na zasebnoj graᄐevnoj აestici, ali nikako u pomoၰnim graᄐevinama, dozvoljena je gradnja ili ureᄐenje prostora za bankarstvo, poᘐtanski ured, zastupstva, ugostiteljstvo - ukoliko zadovoljavaju uvjete Zakona o zaᘐtiti od buke, te ne rade izmeᄐu 23 i 07 sati ili veၰ prema Opၰinskoj odluci o radu ovakvih sadr០aja, prodavaonica ᘐiroke potroᘐnje (preko 100m2). Manje podruაne tr០nice (აestice povrᘐine do 3000 m2), manji obiteljski hoteli do 20 le០aja, i sl. grade se kao zasebne graᄐevine na zasebnim graᄐevnim აesticama;

- Turistiაko-ugostiteljska namjena - turistiაko-ugostiteljske graᄐevine sa smjeᘐtajnim kapacitetom do 80 kreveta i restorani sa salom preko 200 mjesta, mogu se graditi na zasebnim graᄐevnim აesticama prema posebnim odredbama ovog Plana; Na povrᘐinama mjeᘐovite prete០ito stambene namjene mogu se zadr០ati postojeၰi kampovi, koji su do dana donoᘐenja ovog Plana ishodili lokacijsku ili graᄐevnu dozvolu;

- Prometne i komunalne graᄐevine – pristupni putevi, autobusna stajaliᘐta, javne gara០e i parkiraliᘐta;- Javni prostori - parkovi, ᘐetaliᘐta, djeაja igraliᘐta i sl.(5) U predjelima s mjeᘐovitom prete០no stambenom namjenom iskljuაuje se graᄐenje graᄐevina ili smjeᘐtaj unutar stambenih ili pomoၰnih graᄐevina djelatnosti koje naruᘐavaju kakvoၰu stanovanja re០imom rada, bukom, prometom, opasnoᘐၰu od eksplozije, neugodnim mirisom i praᘐinom, zagaᄐenjem okoliᘐa, te smanjuju kakvoၰu koriᘐtenja prostora u stambenom smislu (kao npr. veၰi ugostiteljski sadr០aji s, ០ivom glazbom i glazbom koja se izvodi ili emitira na otvorenim prostorima, terasama i sliაno) ili s moguၰnoᘐၰu rada noၰu, izmeᄐu 23 i 07 sati (kao npr. noၰni klubovi, disco klubovi, i sl), zatim trgovine veၰe od 600 m2, kasina, graᄐevine namijenjene proizvodnom zanatstvu (stolarske i bravarske radionice, limarske radionice, automehaniაarske, autolimarske i lakirerske radionice, autopraonice, pilane, kovaაnice, armiraაnice, klesarske radionice, radionice za preciznu mehaniku, pogoni male privrede, streljane i sliაno). Postojeၰi sadr០aji, koji ne odgovaraju takvim obilje០jima mogu se zadr០ati bez moguၰnosti proᘐirenja s preporukom njihove prenamjene u namjenu sukladnu stanovanju.(6) Na povrᘐinama mjeᘐovite prete០ito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovaაki i poslovni centri, proizvodne zgrade i skladiᘐta, kao ni ostale graᄐevine kojih koriᘐtenje znaაajno poveၰava promet (viᘐe od 200 vozila na sat) ili na drugi naაin naruᘐava kakvoၰu stanovanja.(7) Preporuაa se koriᘐtenje sljedeၰih orijentacijskih normativa za gradnju javnih i druᘐtvenih, te poslovnih sadr០aja u predjelima mjeᘐovite namjene: - primarna zdravstvena zaᘐtita – 0,10 m2 GBP / korisniku,- druᘐtvene namjene i zgrade za kulturu – 0,20 m2 GBP/ korisniku,- javne djelatnosti – 0,10 m2 GBP / korisniku, - trgovine dnevne opskrbe – 0,20 m2 GBP / korisniku,- uslu០ni obrti – 0,10 m2 GBP / korisniku,- ugostiteljstvo – 0,20 m2 GBP / korisniku.(8) Javne parkovne povrᘐine (parkovi, djeაja igraliᘐta i odmoriᘐta, vrtovi) unutar mjeᘐovite – prete០no stambene namjene mogu se ureᄐivati bez posebnih prostornih ograniაenja.

Ⴠlanak 8.JAVNA I DRUᘀTVENA NAMJENA

(1) Povrᘐine za javnu i druᘐtvenu namjenu su prikazane u crvenoj boji i oznaაene slovnom oznakom D4 –druᘐtvena i javna namjena – ᘐkolska i D7 – druᘐtvena i javna namjena – vjerska na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:1000.(2) Povrᘐine javne i druᘐtvene namjene obuhvaၰaju postojeၰe i planirane povrᘐine za gradnju javnih i druᘐtvenih sadr០aja. To su zgrade za: ᘐkolsko obrazovanje, kulturu, rad udruga graᄐana i vjerske potrebe.(3) Na povrᘐinama javne i druᘐtvene namjene mogu se ureᄐivati prostori koji upotpunjuju i slu០e osnovnoj djelatnosti, koja se obavlja u tim zgradama, ukljuაivo stambene prostore za dio stalnog osoblja (domar, ០upnik i sl.), do 50% ukupne neto korisne povrᘐine graᄐevine.(4) Na povrᘐinama javne i druᘐtvene namjene ne mogu se graditi zasebne stambene i poslovne graᄐevine.



Ⴠlanak 9.GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA - PRETE័NO USLU័NO-OBRTNIჀKA

(1) Povrᘐine Gospodarske – poslovne - prete០no uslu០no-obrtniაke namjene oznaაene su oker bojom i planskim oznakama K na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:1000.(2) Gospodarska – poslovna - prete០no uslu០no-obrtniაka namjena, obuhvaၰa povrᘐine na kojima se mogu graditi sve vrste poslovnih, uredskih, trgovaაkih zgrada, veၰe trgovine, prodajni saloni, zgrade za malo poduzetniᘐtvo, servise i zanate, poslovne zgrade vezane uz komunalno-uslu០nu namjenu, recikla០na dvoriᘐta, prateၰe ugostiteljske zgrade, skladiᘐta, manji აisti proizvodni pogoni i radionice, koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne smanjuju kvalitetu stanovanja, nisu buაni, niti emitiraju neugodne plinove i mirise, koje oneაiᘐၰuju okoliᘐ, kao i one koje u sluაaju oᘐteၰenja ili neispravnosti rada mogu ugroziti stanovniᘐtvo.(3) Pored graᄐevina iz stavka (2) ovog აlanka, unutar gospodarske – poslovne - prete០no uslu០no-obrtniაke namjene moguၰe je smjestiti i prometne i komunalne graᄐevine (pristupni putevi, autobusna stajaliᘐta, javne gara០e i parkiraliᘐta), manje prateၰe zgrade za ᘐport i rekreaciju te ostale javne prostore (parkove, djeაja igraliᘐta i sl.)(4) Iznimno se za potrebe osnovne gospodarske namjene omoguၰuje izgraditi stambeni prostor do 40% ukupne netto korisne povrᘐine graᄐevine.

Ⴠlanak 10.ᘀPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA

(1) Povrᘐine za ᘐport i rekreaciju oznaაene su tamno zelenom bojom i planskom oznakom R1 – ᘐport, R2 – rekreacija i R3 - kupaliᘐte (prirodna morska pla០a) na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:1000.(2) Povrᘐine za ᘐport i rekreaciju planiraju se unutar obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja na naაin da se osigura primjerena dostupnost korisnicima prostora sukladno struაnim normativima, odnosno pravilima struke.(3) Povrᘐine za ᘐport i rekreaciju – ᘐport (R1) – obuhvaၰaju povrᘐine za gradnju graᄐevina u funkciji ᘐporta i rekreacije, kao ᘐto su manje ᘐportske dvorane i druge zatvorene i otvorene ᘐportske graᄐevine sa ili bez gledaliᘐta, te drugi poslovni prostori i sadr០aji. (4) Povrᘐine za ᘐport i rekreaciju – rekreacija (R2) – obuhvaၰaju ureᄐene povrᘐine u funkciji ᘐporta i rekreacije, kao ᘐto su otvorena ᘐportska igraliᘐta sa ili bez gledaliᘐta, uz moguၰnost gradnje prateၰeg poslovnog prostora (prostori za usluge, trgovinu i ugostiteljstvo) ne veၰeg od 30% GBP graᄐevine.(5) Povrᘐine za ᘐport i rekreaciju – kupaliᘐte (R3) – obuhvaၰaju prirodne morske pla០e unutar naselja, nadzirane i pristupaაne s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljene, potpuno oაuvanoga zateაenoga prirodnog obilje០ja. (6) Povrᘐine prirodnih pla០a (R3) obuhvaၰaju kopneni dio i pripadajuၰi dio akvatorija, a namijenjena su kupanju, sportovima na vodi i u vodi i sl.(7) Unutar zona sportsko-rekreacijske namjene nije dozvoljena izgradnja turistiაkih smjeᘐtajnih kapaciteta ili stambenih graᄐevina.

Ⴠlanak 11.JAVNE ZELENE POVRᘀINE

(1) Javne zelene povrᘐine, koje se odreᄐuju ovim UPU-om, oznaაene su zelenom bojom i planskom oznakom: Z1 - javni park, Z2 - djeაje igraliᘐte i Z3 - odmoriᘐte, vrt, na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:1000.(2) Javni parkovi (Z1), djeაja igraliᘐta (Z2) i odmoriᘐta, vrtovi (Z3) su javni parkovno ureᄐeni prostori, planski oblikovani, namijenjeni odmoru i rekreaciji graᄐana, te unaprjeᄐenju slike grada. (3) Javni park (Z1) je javni neizgraᄐeni prostor oblikovan planski rasporeᄐenom vegetacijom namijenjen ᘐetnji i kratkovremenom odmoru u zelenilu.(4) Djeაja igraliᘐta (Z2) ureᄐuju se na Planom utvrᄐenim lokacijama, a moguၰe ih je smjestiti i unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene i gospodarske – poslovne – prete០no uslu០no-obrtniაke namjene. (5) Odmoriᘐte, vrt (Z3), predstavlja povrᘐinu ureᄐenu autohtonim biljnim zajednicama, namjenjenu odmoru i edukaciji. (6) U parkovima se iznimno dozvoljava polaganje vodova infrastrukture uz uvjet zadr០avanja kvalitetne visoke vegetacije i vrijednog ukrasnog grmlja.



Ⴠlanak 12.ZAᘀTITNE ZELENE POVRᘀINE

(1) Zaᘐtitne zelene povrᘐine koje se odreᄐuju ovim UPU-om oznaაene su zelenom bojom i planskom oznakom Z na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:1000.(2) Zaᘐtitne zelene povrᘐine (Z) u naselju smjeᘐtaju se na podruაju dodira dviju razliაitih namjena, u zonama visokog i gustog postojeၰeg zelenila ili kao tampon zone izmeᄐu javne (infrastruktura - promet) i privatne povrᘐine ili se predviᄐaju radi zaᘐtite okoliᘐa (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaᘐtita od buke, zaᘐtita zraka i dr.). (3) Zaᘐtitne zelene povrᘐine ureᄐuju se prete០ito kroz oაuvanje postojeၰe vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom. (4) Unutar zaᘐtitnih zelenih povrᘐina dozvoljava se polaganje vodova infrastrukture i smjeᘐtaj manjih komunalnih graᄐevina, uz uvjet zadr០avanja kvalitetne visoke vegetacije i vrijednog ukrasnog grmlja.(5) Zaᘐtitne zelene povrᘐine ureᄐuju se na naაin da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu oაuvanja preglednosti prometnih povrᘐina.

Ⴠlanak 13.INFRASTRUKTURNI SUSTAV

Infrastukturni sustavi sastoje se od Povrᘐina infrastrukturnih sustava i Podruაja zaᘐtitnih infrastrukturnih pojaseva.

Ⴠlanak 14.POVRᘀINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(1) Povrᘐine infrastrukturnih sustava oznaაene su bez posebne boje i planskom oznakom IS na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:1000.(2) Povrᘐine infrastrukturnih sustava obuhvaၰaju gradnju i voᄐenje infrastrukture na posebnim prostorima i აesticama, te linijske i povrᘐinske graᄐevine za promet, kao i njihove zaᘐtitne pojaseve.(3) Na tim povrᘐinama grade se:- transformatorska postrojenja, komutacijske graᄐevine i drugi ureᄐaji- linijske, povrᘐinske i druge infrastrukturne graᄐevine (4) Na povrᘐinama predviᄐenim za linijske, povrᘐinske i druge infrastrukturne graᄐevine, iz predhodnog stavka, mogu se graditi i ureᄐivati:- Uliაna mre០a;- Parkiraliᘐta, autobusne stanice;- Biciklistiაke staze, pjeᘐaაki putovi;- Javne gradske povrᘐine

Ⴠlanak 15.PODRUჀJA ZAᘀTITNIH INFRASTRUKTURNIH POJASEVA

(1) Povrᘐine zaᘐtitnih infrastrukturnih pojaseva oznaაene su pripadajuၰom oznakom na kartografskom prikazu 1 KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA u mjerilu 1:1000. (2) Podruაja zaᘐtitnih infrastrukturnih pojaseva oznaაavaju povrᘐine, kod kojih se pri poduzimanju zahvata u prostoru moraju ispuniti i poᘐtivati posebni uvijeti pravnih osoba s javnim ovlastima nadle០nih za pojedini infrastrukturni zaᘐtitni pojas.(3) Zaᘐtitni infrastrukturni pojasevi, zajedno sa veliაinama, oznaაeni su:- Zaᘐtitni zemljiᘐni pojas Dr០avne ceste D 110 – u ᘐirini od 35 m, odnosno 10 m od zemljiᘐnog pojasa

ceste (Is1)- Zaᘐtitni zemljiᘐni pojas Lokalne ceste L 63046 – u ᘐirini od 22 m, odnosno 5 m od zemljiᘐnog pojasa

ceste (Is2)(4) Unutar zaᘐtitnog pojasa javne (lokalne i dr០avne) ceste mogu se graditi samo graᄐevine za potrebe odr០avanja ceste i pru០anja usluga vozaაima i putnicima (benzinske postaje, parkiraliᘐta, autobusna stajaliᘐta i odmoriᘐta), uz odobrenje nadle០ne uprave za ceste.



2. UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA POSLOVNE NAMJENE

Ⴠlanak 16.(1) Graᄐevine poslovne namjene na podruაju obuhvata ovoga Plana smjeᘐtavaju se u zone gospodarske namjene - poslovne - prete០no uslu០no-obrtniაke (K) i zone mjeᘐovite – prete០no stambene namjene (M1 i M2).(2) Planom je predviᄐena gradnja novih te rekonstrukcija, odr០avanje i uklanjanje graᄐevina poslovne namjene, ako su u skladu s opၰim i posebnim odredbama ovoga Urbanistiაkog plana ureᄐenja.(3) Osim izgradnje na zasebnim graᄐevnim აesticama poslovni sadr០aji (uslu០no-obrtniაki) mogu se graditi kao prateၰi u sklopu graᄐevine osnovne namjene. (4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadr០aja i tehnologija osigurat ၰe se propisane mjere zaᘐtite okoliᘐa (zaᘐtita od buke, oneაiᘐၰavanja zraka, zagaᄐivanja tla, podzemnih i povrᘐinskih voda i sl.). (5) Tijekom obavljanja djelatnosti, proizvodnog procesa ili uskladiᘐtenja sirovina, polu-gotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati ᘐtetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga oneაiᘐၰenja zraka, vode i tla, izljevanja ᘐtetnih tvari i prolijevanja ᘐtetnih tekuၰina i otpadnih voda u teren, kao ni cijeᄐenje prilikom privremenog skladiᘐtenja na otvorenom, i sl., a za cijelu graᄐevnu აesticu treba provesti djelotvornu drena០u i odvodnju s odgovarajuၰim ureᄐajem za filtriranje ili proაiᘐၰavanje prije obveznog ispusta u javni sustav odvodnje, odnosno u zrak. Nije dozvoljena uporaba septiაkih talo០nica u svrhu zbrinjavanja otpadnih voda.

Ⴠlanak 17.(1) Na graᄐevnoj აestici mo០e se graditi jedna ili viᘐe graᄐevina poslovne namjene koje აine funkcionalnu i tehnoloᘐku cjelinu kao ᘐto su:- manje poslovne graᄐevine(graᄐevine do 4 poslovne jedinice, graᄐevine za trgovinu, banke, zastupstva, radionice za tihe obrte i sl.)- ostale poslovne graᄐevine (sve vrste poslovnih, uredskih, trgovaაkih zgrada, prodajni saloni, manji აisti proizvodni pogoni i radionice, skladiᘐta, recikla០na dvoriᘐta i dr.)(2) Graᄐevine poslovne namjene ne mogu se graditi kao dvojne graᄐevine ili graᄐevine u nizu.(3) U okviru graᄐevine poslovne namjene omoguၰuje se izgraditi stambeni prostor do 40% ukupne netto korisne povrᘐine graᄐevine.

2.1.1. Opၰi uvjeti gradnje graᄐevina poslovne namjene

Ⴠlanak 18.Prilikom gradnje graᄐevina poslovne namjene Planom se utvrᄐuju sljedeၰi Opၰi uvjeti odreᄐeni აlancima od 19. do 23.

Ⴠlanak 19.UREᄀENJE GRAᄀEVNE ჀESTICE

(1) Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graᄐevne აestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaᘐtititi kvalitetno zateაeno zelenilo. Uz sve javne povrᘐine (prometnice, pjeᘐaაke staze i sl.) treba osigurati i zeleni pojas.(2) Dio graᄐevne აestice izmeᄐu graᄐevnog pravca i regulacijske linije va០an je za sliku ulice i za do០ivljaj cjelovitog izgleda gospodarskoga prostora. Zbog toga je taj prostor potrebno promiᘐljeno arhitektonski i perivojno/pejsa០no oblikovati, a mo០e ga se urediti i kao dodatno parkiraliᘐte zaposlenih i gostiju.(3) Ograda აestice, osobito prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Mo០e biti metalna, djelomice puna ili kombinirana, ali preporuაa se da bude ozelenjena ០ivicom. Uz providnu ogradu prema susjednim graᄐevnim აesticama mora biti gusto zasaᄐena ០ivica s unutraᘐnje strane. Ograde mogu biti najveၰe visine od 180 cm ako su providne, odnosno 130 cm ako su neprovidne (odredba se ne odnosi na ០ivice)



(4) Iznimno od prethodnog stavka ovog აlanka, uliაne ograde mogu biti viᘐe od 1,80 m, kada je to odreᄐeno posebnim propisom.

Ⴠlanak 20.NAჀIN I UVJETI PRIKLJUჀENJA GRAᄀEVNE ჀESTICE

(1) Graᄐevna აestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu povrᘐinu.(2) Graᄐevna აestica mora biti prikljuაena na sustave vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija. (3) Prije prikljuაivanja graᄐevina na infrastrukturne sustave treba zatra០iti i dobiti suglasnost na potrebne kapacitete od nadle០nih pravnih osoba s javnim ovlastima na temelju odgovarajuၰe tehniაke dokumentacije.

Ⴠlanak 21.SMJEᘀTAJ VOZILA NA GRAᄀEVNOJ ჀESTICI

(1) Parkiraliᘐna mjesta za potrebe graᄐevina osiguravaju se unutar graᄐevne აestice, a prema normativima ovih Odredbi.(2) Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila mo០e se obavljati samo na graᄐevnoj აestici.

Ⴠlanak 22.UVJETI ZA OBLIKOVANJE GRAᄀEVINA

(1) Graᄐevina se prilagoᄐava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i koriᘐtenje materijala (otpornih na atmosferalije i po០ar) kako bi se ostvarila ᘐto kvalitetnija slika naselja Ugljan, (2) Oblikovanje proაelja provodi se prema naაelima suvremenog graᄐenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala, (3) Zbog ᘐto primjerenijeg uklapanja gospodarskoga prostora u sliku krajolika potrebno je osobito pozorno oblikovati krov i pokrov. Ne dozvoljava se koriᘐtenje svijetle i reflektirajuၰe boje pokrova, kao ni uporaba lima ili salonita. Preporuაa se izvedba kosoga krova, a dozvoljava se gradnja ravnih krovova.

Ⴠlanak 23.POSEBNI UVJETI

(1) Prilikom izgradnje na podruაju ili uz graᄐevine zaᘐtiၰene kao kulturno dobro odnosno uz podruაja sa prirodnim vrijednostima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadle០nog konzervatorskog odjela i slu០be zaᘐtite prirode.

2.1.2. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zone gospodarske namjene - poslovne - prete០no uslu០no-obrtniაke (K)

Ⴠlanak 24.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zone gospodarske namjene - poslovne - prete០no uslu០no-obrtniაke (K):

Pmin kig kis ᘀmin ZPmin RP b1 b2 E hmaxGBPma

x

MANJE I OSTALE POSLOVNE GRAᄀEVINE

400 0,3 1,0 16 30 5 h/2 (min3)

h/2 (min3) 2 8 1500

Znaაenje oznaka je slijedeၰe:Pmin najmanja povrᘐina graᄐevinske parcele u m2

kig najveၰi dozvoljeni koeficijent izgraᄐenosti parcelekis najveၰi dozvoljeni koeficijent iskoriᘐtenosti parceleᘀmin najmanja ᘐirina parcele na mjestu graᄐevnog pravacaGBPmax graᄐevinska (bruto) povrᘐinaZPmin najmanja povrᘐina ozelenjenog dijela parcele / povrᘐina parcele u %RP najmanja udaljenost osnovne graᄐevine od regulacijskog pravca u m1

b1 najmanja udaljenost graᄐevine od susjednih granica parcela u m1

b2 najmanja udaljenost graᄐevine od boაne granice parceleE najveၰi dozvoljeni broj nadzemnih eta០ahmax najveၰa dozvoljena visina graᄐevine u metrima



(2) Iznimno za graᄐevine u zoni gospodarske namjene – poslovne - prete០no uslu០no-obrtniაke (K) na graᄐevnim parcelama uz dr០avnu cestu D 110, udaljenost graᄐevnog pravca od ruba kolnika iznosi 15 m.

2.1.3. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zona mjeᘐovite –prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)

Ⴠlanak 25.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zone mjeᘐovite –prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1):


x

MANJE POSLOVNE GRAᄀEVINE

300 0,3 0,7 13 30 5 h/2 (min3)

h/2 (min3)

2 8 400





2.1.4. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene unutar zona mjeᘐovite –prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)

Ⴠlanak 26.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne – prete០no uslu០no-obrtniაke namjene unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2):


x

MANJE POSLOVNE GRAᄀEVINE 400 0,3 1,0 16 30 5 h/2

(min3)h/2 (min3) 2 8 600





(2) Iznimno za graᄐevine u zoni mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2) na graᄐevnim parcelama uz dr០avnu cestu D 110, udaljenost



graᄐevnog pravca od ruba kolnika iznosi 15 m, a na graᄐevnim აesticama uz lokalnu cestu L 63046 udaljenost iznosi 10,0 m.

2.1.5. UVJETI ZA REKONSTRUKCIJU GRAᄀEVINA POSLOVNE NAMJENE

Ⴠlanak 27.(1) Planom se omoguၰava rekonstrukcija i odr០avanje postojeၰih graᄐevina poslovne namjene.(2) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka vrijede svi uvjeti za gradnju graᄐevina poslovne namjene kao za novu gradnju. (3) Od ostalih uvjeta primjenjuju se odrebe აlanka 18.

2.2. UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIჀKE NAMJENE

Ⴠlanak 28.(1) Graᄐevine ugostiteljsko-turistiაke namjene na podruაju obuhvata ovoga Plana smjeᘐtaju se u zone mjeᘐovite – prete០no stambene namjene (M1 i M2).(2) Planom je predviᄐena gradnja novih te rekonstrukcija, odr០avanje i uklanjanje graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene, ako su u skladu s opၰim i posebnim odredbama ovoga Urbanistiაkog plana ureᄐenja. (3) Osim izgradnje na zasebnim graᄐevnim აesticama, ugostiteljski sadr០aji (restoran, café bar i sl.) mogu se graditi kao prateၰi u sklopu graᄐevine osnovne namjene. (4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadr០aja i tehnologija osigurat ၰe se propisane mjere zaᘐtite okoliᘐa (zaᘐtita od buke, oneაiᘐၰavanja zraka, zagaᄐivanja tla, podzemnih i povrᘐinskih voda i sl.).

Ⴠlanak 29.(1) Na graᄐevnoj აestici mo០e se graditi jedna ili viᘐe graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene koje აine funkcionalnu cjelinu kao ᘐto su:

• manje ugostiteljsko-turistiაke graᄐevine- graᄐevine iz skupine restorani (restoran, gostionica, pizzeria, slastiაarnica i dr.)- graᄐevine iz skupine barovi (osim disco-kluba i noၰnog kluba)

• ugostiteljsko-turistiაke graᄐevine za smjeᘐtaj gostiju do 20 le០aja• graᄐevine iz skupine hoteli unutar mjeᘐovite namjene, do 80 le០aja u skladu s odredbom აlanka

52. stavak 2. Zakona.

(2) Graᄐevine ugostiteljsko-turistiაke namjene ne mogu se graditi kao dvojne graᄐevine ili graᄐevine u nizu.

2.2.1. Opၰi uvjeti gradnje graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene

Ⴠlanak 30.(1) Prilikom gradnje graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene Planom se utvrᄐuju sljedeၰi opၰi uvjetiodreᄐeni აlancima od 31. do 35.


(1) Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graᄐevne აestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaᘐtititi kvalitetno zateაeno zelenilo. Uz sve javne povrᘐine (prometnice, pjeᘐaაke staze i sl.) treba osigurati i zeleni pojas.(2) Dio graᄐevne აestice izmeᄐu graᄐevnog pravca i regulacijske linije va០an je za sliku ulice i za do០ivljaj cjelovitog izgleda prostora. Zbog toga je taj prostor potrebno promiᘐljeno arhitektonski i perivojno/pejsa០no oblikovati, a mo០e ga se urediti i kao dodatno parkiraliᘐte zaposlenih i gostiju.



(3) Ograda აestice, osobito prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Mo០e biti metalna, djelomice puna ili kombinirana, ali preporuაa se da bude ozelenjena ០ivicom. Uz providnu ogradu prema susjednim graᄐevnim აesticama mora biti gusto zasaᄐena ០ivica s unutraᘐnje strane. Ograde mogu biti najveၰe visine od 150 cm ako su providne, odnosno 130 cm ako su neprovidne (odredba se ne odnosi na ០ivice)


(1) Graᄐevna აestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu povrᘐinu, koja ima koridor u ᘐirini najmanje 8,0 m.(2) Graᄐevna აestica mora biti prikljuაena na sustave vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija. (3) Prije prikljuაivanja graᄐevina na infrastrukturne sustave treba zatra០iti i dobiti suglasnost na potrebne kapacitete od nadle០nih pravnih osoba s javnim ovlastima na temelju odgovarajuၰe tehniაke dokumentacije.


(1) Parkiraliᘐna mjesta za potrebe graᄐevina osiguravaju se unutar graᄐevne აestice, a prema normativima ovih Odredbi.(2) Utovar i istovar dostavnih vozila mo០e se obavljati samo na graᄐevnoj აestici.


(1) Graᄐevina se prilagoᄐava okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i koriᘐtenje materijala (otpornih na atmosferalije i po០ar) kako bi se ostvarila ᘐto kvalitetnija slika naselja Ugljan, (2) Oblikovanje proაelja provodi se prema naაelima suvremenog graᄐenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala, (3) Zbog ᘐto primjerenijeg uklapanja graᄐevina u sliku krajolika potrebno je osobito pozorno oblikovati krov i pokrov. Ne dozvoljava se koriᘐtenje svijetle i reflektirajuၰe boje pokrova, kao ni uporaba lima ili salonita. Preporuაa se izvedba kosoga krova, a dozvoljava se gradnja ravnih krovova.


(1) Prilikom izgradnje na podruაju ili uz graᄐevine zaᘐtiၰene kao kulturno dobro odnosno uz podruაja s prirodnim vrijednostima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadle០nog konzervatorskog odjela i slu០be zaᘐtite prirode.

2.2.2. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)

Ⴠlanak 36.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene unutar zone mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1):


x

MANJE UGOSTITELJSKO-TURISTIჀKE GRAᄀEVINE

300 0,3 0,7 13 30 5 h/2 (min3)

h/2 (min3) 2 8 400







2.2.3. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)

Ⴠlanak 37.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2):


x

MANJE UGOSTITELJSKO-TURISTIჀKE GRAᄀEVINE I U.-T. GR. DO 20 LE័AJA*

400 0,3 1,0 16 30 5 h/2 (min3)

h/2 (min3) 2** 8** 500

GRAᄀEVINE IZ SKUPINE HOTELI 1000 0,3 1,5 20 30 5 h/2

(min3)h/2 (min3) 3 12 1500

* ugostiteljsko-turistiაke graᄐevine za smjeᘐtaj gostiju do 20 le០aja** osim kod ugostiteljsko-turistiაkih graᄐevina za smjeᘐtaj gostiju do 20 le០aja koje mogu imati 3 eta០e i visinu do 10,0 m.





(2) Iznimno za graᄐevine u zoni mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2) na graᄐevnim parcelama uz dr០avnu cestu D 110, udaljenost graᄐevnog pravca od ruba kolnika iznosi 15 m, a na graᄐevnim აesticama uz lokalnu cestu L 63046 udaljenost iznosi 10,0 m.

2.2.4. Uvjeti za rekonstrukciju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene

Ⴠlanak 38.(1) Planom se omoguၰava rekonstrukcija i odr០avanje postojeၰih graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene.(2) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka vrijede svi uvjeti za gradnju graᄐevina ugostiteljsko-turistiაke namjene kao za novu gradnju. (3) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka primjenjuju se odrebe აlanka 30.



3. UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA DRUᘀTVENIH DJELATNOSTI

Ⴠlanak 39.(1) Graᄐevine druᘐtvenih djelatnosti na podruაju obuhvata ovoga Plana smjeᘐtaju se u zone javne i druᘐtvene namjene (D4 – ᘐkolska i D7 – vjerska) i u zone mjeᘐovite prete០no stambene namjene (M2).(2) Planom je predviᄐena gradnja novih te rekonstrukcija, odr០avanje i uklanjanje graᄐevina druᘐtvenih djelatnosti, ako su u skladu s opၰim i posebnim odredbama ovoga Urbanistiაkog plana ureᄐenja. (3) Osim izgradnje na zasebnim graᄐevnim აesticama prostori javnih i druᘐtvenih djelatnosti mogu se graditi kao prateၰi u okviru stambene graᄐevine. (4) Prigodom planiranja, programiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadr០aja javne i druᘐtvene namjene primjenjivat ၰe se smjernice i standardi va០eၰih posebnih propisa.

Ⴠlanak 40.(1) Na graᄐevnoj აestici mo០e se graditi jedna ili viᘐe graᄐevina druᘐtvenih djelatnosti, koje აine funkcionalnu cjelinu, a u cilju zadovoljenja potreba naselja. Planom su obuhvaၰene sljedeၰe graᄐevine: - osnovna ᘐkola- vjerska graᄐevina- ostale graᄐevina javne i druᘐtvene namjene (upravna, socijalna, zdravstvena, kulturna, predᘐkolska ustanova, policija, vatrogasna slu០ba i dr.) (2) Graᄐevine javne i druᘐtvene namjene ne mogu se graditi kao dvojne graᄐevine ili graᄐevine u nizu.

3.1. Opၰi uvjeti gradnje graᄐevina druᘐtvenih djelatnosti

Ⴠlanak 41.(1) Prilikom gradnje graᄐevina javne i druᘐtvene namjene Planom se utvrᄐuju sljedeၰi opၰi uvjeti

odreᄐeni აlancima od 42. do 46.


(1) Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graᄐevne აestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaᘐtititi kvalitetno zateაeno zelenilo. Uz sve javne povrᘐine (prometnice, pjeᘐaაke staze i sl.) treba osigurati i zeleni pojas.(2) Dio graᄐevne აestice izmeᄐu graᄐevnog pravca i regulacijske linije va០an je za sliku ulice i za do០ivljaj cjelovitog izgleda prostora. Zbog toga je taj prostor potrebno promiᘐljeno arhitektonski i perivojno/pejsa០no oblikovati, a mo០e ga se urediti i kao dodatno parkiraliᘐte zaposlenih i korisnika.Kod zgrada koje se ugraᄐuju u veၰ djelomice uobliაeno gradsko tkivo, graᄐevni pravac treba prilagoditi okolnoj izgradnji. (3) Ograda აestice, osobito prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Mo០e biti metalna, djelomice puna ili kombinirana, ali preporuაa se da bude ozelenjena ០ivicom. Uz providnu ogradu prema susjednim graᄐevnim აesticama mora biti gusto zasaᄐena ០ivica s unutraᘐnje strane. Ograde mogu biti najveၰe visine od 150 cm ako su providne, odnosno 130 cm ako su neprovidne (odredba se ne odnosi na ០ivice). Moguၰe je ureᄐenje graᄐevne აestice i bez ograde.


(1) Graᄐevna აestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu povrᘐinu.(2) Prilikom gradnje nove graᄐevine javne i druᘐtvene namjene graᄐevna აestica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu povrᘐinu, koja ima koridor u ᘐirini najmanje 6,5 m.(2) Graᄐevna აestica mora biti prikljuაena na sustave vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija. (3) Prije prikljuაivanja graᄐevina na infrastrukturne sustave treba zatra០iti i dobiti suglasnost na potrebne kapacitete od nadle០nih pravnih osoba s javnim ovlastima na temelju odgovarajuၰe tehniაke dokumentacije.




(1) Parkiraliᘐna mjesta za potrebe graᄐevina osiguravaju se unutar graᄐevne აestice, a prema normativima ovih Odredbi.




(1) Ako se gradi nova graᄐevina djeაje ustanove (vrtiၰ i jaslice) ili ᘐkole sjeverno od postojeၰe izgraᄐene აestice, njihova udaljenost od postojeၰe zgrade mora iznositi najmanje tri visine postojeၰe zgrade. Ako se ju០no od navedenih zgrada druᘐtvenih djelatnosti gradi nova zgrada, ona mora biti odmaknuta od zgrade druᘐtvene djelatnosti najmanje tri svoje visine.(2) Povrᘐina აestice odreᄐuje se prema lokalnim uvjetima uz preporuku da se za djeაji vrtiၰ povrᘐina აestice odreᄐuje po kriteriju 15-40 m2/djetetu, za osnovne ᘐkole prema broju uაenika u brojnijoj smjeni 30-50 m2/uაeniku. Neizgraᄐeni dio tih აestica potrebno je prikladno perivojno oblikovati (predvidjeti igraliᘐta i sadr០aje za boravak i igru djece) u skladu s propisanim standardima i pravilima struke.(3) Prilikom izgradnje na podruაju ili uz graᄐevine zaᘐtiၰene kao kulturno dobro odnosno uz podruაja sa prirodnim vrijednostima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadle០nog konzervatorskog odjela i slu០be zaᘐtite prirode.

3.2. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti unutar zona javne i druᘐtvene namjene (D4 – ᘐkolska i D7 – vjerska)

Ⴠlanak 47.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti unutar zona javne i druᘐtvene namjene (D4 – ᘐkolska i D7 – vjerska):


x

OSNOVNA ᘀKOLA I VJERSKA GRAᄀEVINA 300 0,3 0,7 13 30 5 h/2

(min3)h/2 (min3) 3 10* 1000

* kod zgrada აija se visina ne mo០e mjeriti brojem eta០a (crkva, viᘐenamjenska dvorana, ᘐkolska ᘐportska dvorana i sl.) najveၰa dozvoljena visina graᄐevine je 16,50 metara ili do visine odreᄐene posebnim propisima, Iznimno istaknuti dijelovi vjerskih graᄐevina (na primjer zvonik) mogu biti i viᘐi ali ne viᘐi od 25 m od kote konaაno zaravnatog tla oko zgrade







3.3. Lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)

Ⴠlanak 48.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2):


x

OSNOVNA ᘀKOLA, VJERSKE GRAᄀEVINE I OSTALE GRAᄀEVINE JAVNE I DRUᘀTVNE NAMJENE

500 0,4 1,0 18 30 5 h/2 (min3)

h/2 (min3)

3 12* 1000

* kod zgrada აija se visina ne mo០e mjeriti brojem eta០a (crkva, viᘐenamjenska dvorana i sl.) najveၰa dozvoljena visina graᄐevine je 16,50 metara ili do visine odreᄐene posebnim propisima, Iznimno istaknuti dijelovi vjerskih graᄐevina (na primjer zvonik) mogu biti i viᘐi ali ne viᘐe od 25 m od kote konaაno zaravnatog tla oko zgrade






3.4. Uvjeti za rekonstrukciju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti

Ⴠlanak 49.(1) Planom se omoguၰava rekonstrukcija i odr០avanje postojeၰih graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti.(2) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka vrijede svi uvjeti za gradnju graᄐevina javnih i druᘐtvenih djelatnosti kao za novu gradnju, osim udaljenosti graᄐevine od susjedne meᄐe, koja se ne smije dodatno smanjivati i koeficijenata izgraᄐenosti i iskoristivosti, koji mogu biti najviᘐe: kig=0,5; kis=1,0. (3) Prenamjena postojeၰih graᄐevina u druge namjene dozvoljena je iskljuაivo u skladu s planiranom namjenom povrᘐina.(4) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka vrijede Opၰi uvjeti za gradnju iz აlanka 41.



4. UVJETI SMJEᘀTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKH GRAᄀEVINA

Ⴠlanak 50.(1) Sportsko-rekreacijske graᄐevine i povrᘐine na podruაju obuhvata ovoga Plana smjeᘐtaju se u zone sportsko-rekreacijske namjene (R1 – ᘐport, R2 – rekreacija) i u zone mjeᘐovite prete០no stambene namjene (M2).(2) Planom je predviᄐena gradnja novih te rekonstrukcija, odr០avanje i uklanjanje sportsko-rekreacijskih graᄐevina, ako su u skladu s opၰim i posebnim odredbama ovoga Urbanistiაkog plana ureᄐenja. (3) Osim izgradnje na zasebnim graᄐevnim აesticama sportsko-rekreacijske graᄐevine i povrᘐine mogu se graditi i ureᄐivati kao prateၰi u okviru graᄐevne აestice stambene graᄐevine. (4) Prigodom planiranja, programiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadr០aja sportsko-rekreacijske namjene primjenjivat ၰe se smjernice i standardi va០eၰih posebnih propisa.

Ⴠlanak 51.(1) Na graᄐevnoj აestici mo០e se graditi jedna ili viᘐe sportsko-rekreacijskih graᄐevina, koje აine funkcionalnu cjelinu, a u cilju zadovoljenja potreba naselja. Planom su obuhvaၰene sljedeၰe graᄐevine: - sportske graᄐevine (dvorane, natkrivena igraliᘐta i sl.)- rekreacijske graᄐevine i povrᘐine (sportska igraliᘐta, otvoreni tereni s gledaliᘐtem, trim-staze i sl.)

4.1. Opၰi uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskh graᄐevina

Ⴠlanak 52.(1) Prilikom gradnje sportsko-rekreacijskih graᄐevina Planom se utvrᄐuju sljedeၰi Opၰi uvjeti odreᄐeni აlancima od 53. do 57.


(1) Sve povrᘐine za ᘐport i rekreaciju treba oblikovati s visokim nasadima (drveၰem), odnosno najmanja prirodno ozelenjena povrᘐina treba biti 20% povrᘐine აestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaᘐtititi kvalitetno zateაeno zelenilo. Uz sve javne povrᘐine (prometnice, pjeᘐaაke staze i sl.) treba osigurati i zeleni pojas.(2) Dio graᄐevne აestice izmeᄐu graᄐevnog pravca i regulacijske linije va០an je za sliku ulice i za do០ivljaj cjelovitog izgleda prostora. Zbog toga je taj prostor potrebno promiᘐljeno arhitektonski i perivojno/pejsa០no oblikovati, a mo០e ga se urediti i kao dodatno parkiraliᘐte zaposlenih i korisnika.Kod zgrada koje se ugraᄐuju u veၰ djelomice uobliაeno gradsko tkivo, graᄐevni pravac treba prilagoditi okolnoj izgradnji. (3) Ograda აestice, osobito prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Mo០e biti metalna, djelomice puna ili kombinirana, ali preporuაa se da bude ozelenjena ០ivicom. Uz providnu ogradu prema susjednim graᄐevnim აesticama mora biti gusto zasaᄐena ០ivica s unutraᘐnje strane. Ograde mogu biti najveၰe visine od 150 cm ako su providne, odnosno 130 cm ako su neprovidne (odredba se ne odnosi na ០ivice).


(1) Graᄐevna აestica mora imati osiguran kolno-pjeᘐaაki pristup s javne povrᘐine.(2) Graᄐevna აestica mora biti prikljuაena na sustave vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija. (3) Prije prikljuაivanja graᄐevina na infrastrukturne sustave treba zatra០iti i dobiti suglasnost na potrebne kapacitete od nadle០nih pravnih osoba s javnim ovlastima na temelju odgovarajuၰe tehniაke dokumentacije.




(1) Parkiraliᘐna mjesta za potrebe graᄐevina osiguravaju se unutar graᄐevne აestice, a prema normativima ovih Odredbi.(2) Iznimno od stavka (1) ovog აlanka, u zoni R1 za sve graᄐevine mo០e se na prikladnoj udaljenosti od graᄐevne აestice osigurati parkiraliᘐno mjesto, a u sluაaju da se radi o susjednoj აestici treba izvesti izravnu pjeᘐaაku vezu parkiraliᘐta i graᄐevne აestice na kojoj se nalazi ᘐportsko-rekreacijski sadr០aj.




(1) Prateၰi poslovni sadr០aji ugostiteljstva i trgovine mogu se graditi istodobno ili nakon ureᄐenja sportsko-rekreacijskih povrᘐina, dok je zabranjena gradnja prateၰih sadr០aja prije gradnje i ureᄐenja sportsko–rekreacijskih povrᘐina. Ukupna povrᘐina prateၰih ugostiteljskih i trgovaაkih sadr០aja ne mo០e biti veၰa od 30% graᄐevinske (bruto) povrᘐine graᄐevine osnovne namjene, do najviᘐe 200 m2 GBP.(2) Prilikom izgradnje na podruაju ili uz graᄐevine zaᘐtiၰene kao kulturno dobro odnosno uz podruაja sa prirodnim vrijednostima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadle០nog konzervatorskog odjela i slu០be zaᘐtite prirode.

4.2. Lokacijski uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih graᄐevina unutar zona sportsko-rekreacijske namjene – sport (R1)

Ⴠlanak 58.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih graᄐevina unutar zona sportsko-rekreacijske namjene – sport (R1):

Pmin kig kis ᘀmin ZPmin RP b1 b2 E hmax GBPmax

SPORTSKE GRAᄀEVINE 500 0,3 0,7 18 20 5 h/2 (min3)

h/2 (min3) 2 8* 1600

* Iznimno istaknuti dijelovi sportskih graᄐevina (na primjer dimnjak) mogu biti i viᘐi, ali ne viᘐi od 25 m od kote konaაno zaravnatog tla uz zgradu.





(2) Iznimno za graᄐevine u zoni sportsko-rekreacijske namjene – sport (R1), na graᄐevnim parcelama uz dr០avnu cestu D 110, udaljenost graᄐevnog pravca od ruba kolnika iznosi 15 m.



4.3. Lokacijski uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite –prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)

Ⴠlanak 59.(1) Utvrᄐuju se lokacijski uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite –prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2):


SPORTSKE GRAᄀEVINE 500 0,4 1,0 18 20 5 h/2 (min3)

h/2 (min3)

2 8* 1000

* Iznimno istaknuti dijelovi sportskih graᄐevina (na primjer dimnjak) mogu biti i viᘐi, ali ne viᘐi od 25 m od kote konaაno zaravnatog tla uz zgradu.






4.4. Uvjeti za rekonstrukciju sportsko-rekreacijskh graᄐevina

Ⴠlanak 60.(1) Planom se omoguၰava rekonstrukcija i odr០avanje postojeၰih sportsko-rekreacijskih graᄐevina.(2) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka vrijede svi uvjeti za gradnju sportsko-rekreacijskih graᄐevina kao za novu gradnju.(3) Prenamjena postojeၰih graᄐevina u druge namjene dozvoljena je iskljuაivo u skladu s planiranom namjenom povrᘐina.(4) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka vrijede Opၰi uvjeti za gradnju iz აlanka 52.



5. UVJETI I NAჀIN GRADNJE STAMBENIH GRAᄀEVINA

Ⴠlanak 61.(1) Stambene graᄐevine moguၰe je graditi u predjelima mjeᘐovite namjene. Na kartografskom prikazu 1

KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA u mjerilu 1:1000 te su namjene oznaაene naranᄐastom bojom Mjeᘐovita - prete០no stambena namjena:

- viᘐe gustoၰe - u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja oznaაava se oznakom M1 (u PPUO oznaაene «SO»)- ni០e gustoၰe – u prete០no izgraᄐenim dijelovima naselja, te u neizgraᄐenim dijelovima naselja oznaაava se oznakom M2.

(2) Stambene graᄐevine mogu se prema naაinu gradnje graditi kao: - obiteljske kuၰe, - stambene graᄐevine do 4 stambene jedinice- stambene graᄐevine od 5 do 6 stambenih jedinica

(3) Na graᄐevnoj აestici mogu se, osim jedne graᄐevine stambene namjene, graditi i pomoၰne graᄐevine. (4) U okviru graᄐevne აestice stambene graᄐevine do 4 stambene jedinice i stambene graᄐevine od 5 do 6 stambenih jedinica, iz stavka (2) ovog აlanka mo០e se dio ukupnog broja jedinica planirati kao jedinice drugih namjena (poslovna, ugostiteljsko-turistiაka, druᘐtvena, sportsko-rekreacisjka i dr.), uz uvjet da povrᘐina jedinica drugih namjena bude manja od 50% ukupne korisne (neto) povrᘐine graᄐevine.

Ⴠlanak 62.(1) Uvjeti i naაin gradnje stambenih graᄐevina u Planu odreᄐeni su lokacijskim uvjetima. (6) Lokacijskim uvjetima se odreᄐuju:

• oblik i veliაina graᄐevne აestice• namjena, veliაina i graᄐevinska (brutto) povrᘐina graᄐevine s brojem funkcionalnih jedinica• najveၰi dozvoljeni koeficijenti izgraᄐenosti i iskoriᘐtenosti parcele • dozvoljena eta០nost i visina graᄐevine u metrima, • smjeᘐtaj jedne ili viᘐe graᄐevina na graᄐevnoj აestici, • uvjeti za oblikovanje graᄐevine• uvjeti za ureᄐenje graᄐevne აestice• uvjeti za prikljuაenje graᄐevne აestice na prometnu povrᘐinu i komunalnu infrastrukturu• ostali uvjeti

5.1 Opၰi uvjeti gradnje stambenih graᄐevina

Ⴠlanak 63.(1) Prilikom gradnje stambenih graᄐevina Planom se utvrᄐuju sljedeၰi Opၰi uvjeti odreᄐeni აlancima od 64. do 83.

Ⴠlanak 64.GRAᄀEVNA ჀESTICA

(1) Oblik i veliაina graᄐevne აestice treba omoguၰiti njeno svrhovito koriᘐtenje i izgradnju, a utvrdit ၰe se aktom kojim se odobrava graᄐenje. Pri tome treba te០iti ujednaაavanju veliაine i oblika graᄐevnih აestica.(2) Kod veliაine graᄐevne აestice za stambene graᄐevine unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene (M1) i za obiteljske kuၰe unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene (M2) mo០e se dozvoliti odstupanje do 5% najmanje dozvoljene povrᘐine graᄐevne აestice, ukoliko se isti dio povrᘐine oduzima za potrebe formiranja javne prometne povrᘐina.

Ⴠlanak 65.SMJEᘀTAJ GRAᄀEVINA NA GRAᄀEVNOJ ჀESTICI

(1) Udaljenost samostojeၰe i poluugraᄐene stambene graᄐevina od granica graᄐevne აestice je uglavnom najmanje 3,0 m, izuzev prema javnom prostoru (regulacijskoj liniji), gdje se udaljenost odreᄐuje odredbama ovoga UPU-a. Na stambenim graᄐevinama koje se grade na udaljenosti manje od 4,0 m od granica graᄐevne აestice ne smiju se graditi prostorni istaci - balkoni, loᄐe, terase i sl.



(2) Poluugraᄐena stambena graᄐevina gradi se na meᄐi prema susjednoj graᄐevnoj აestici. Zid na meᄐitakve poluugraᄐene stambene graᄐevine graᄐene, ne smije imati nikakvih otvora, te konstrukcija mora zadovoljavati uvjete zaᘐtite od po០ara (po០arni zid). Kroviᘐte i odvodnja oborinskih voda poluugraᄐene zgrade graᄐene na meᄐi mora biti rijeᘐena prema vlastitoj graᄐevnoj აestici.(3) Za zgrade graᄐene na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne graᄐevne აestice, kao i kod rekonstrukcije (dogradnje, nadogradnje i sl.), primjenjuju se sva pravila i uvjeti za poluugraᄐene zgrade.

Ⴠlanak 66.GRAᄀEVNI PRAVAC I REGULACIJSKA LINIJA

(1) Graᄐevni pravac je najmanja i/ili obvezna moguၰa udaljenost graᄐevine ili dijela graᄐevine od regulacijske linije. Kod ugraᄐenih i poluugraᄐenih zgrada istaci na proაelju moraju biti udaljeni najmanje za dvije dubine istaka od susjednih zgrada. Istaci veၰe povrᘐine ili dubine moraju se graditi na graᄐevnom pravcu. (2) Najmanja udaljenost graᄐevnog pravca od regulacijske linije je 5,0 metara. (3) Iznimno od stavka (2) ovog აlanka, ako se graᄐevni pravac planirane zgrade prema lokacijskim uvjetima prilagoᄐuje graᄐevnim pravcima izgraᄐenih (postojeၰih) zgrada, graᄐevni pravac mo០e biti i na manjoj udaljenosti od regulacijske linije odnosno mo០e se preklapati s regulacijskom linijom.(4) Iznimno od stavka (2) ovog აlanka, za graᄐevine u zoni mjeᘐovite prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2) na graᄐevnim parcelama uz dr០avnu cestu D 110 udaljenost graᄐevnog pravca od ruba kolnika iznosi 15 m, a uz lokalnu cestu L63046 udaljenost graᄐevnog pravca od ruba kolnika iznosi 10 m.(5) Polo០aj regulacijske linije odreᄐuje se tako, da se od osi prometnica odreᄐuje ᘐirina propisanog uliაnog pojasa (koridora). Ukoliko je ᘐirina propisanog uliაnog pojasa veၰa od raspolo០ivog prostora usluაaju postojeၰe izgradnje, zadr០ava se postojeၰa ᘐirina uz uvjet da se kod rekonstrukcije zgrade ova ᘐirina ne smije smanjivati, odnosno da se kod ruᘐenja postojeၰih i gradnje novih zgrada, graᄐevina gradi na propisanoj udaljenosti koju odreᄐuje prometni pojas, a iznimno za zamjenske graᄐevine manje, dok se ne ispune minimalni uvijeti veliაine graᄐevne აestice potrebne za gradnju prema ovim Odredbama, a najmanje na regulacijskoj liniji, ukoliko oblik i veliაina graᄐevne აestice to onemoguၰavaju.(6) Polo០aj graᄐevnog pravca i uvjeti za graᄐenje istaka na podruაju zaᘐtite kulturno-povijesne cjeline odreᄐuje se prema uvjetima nadle០ne konzervatorske slu០be.

Ⴠlanak 67.POMOၠNE GRAᄀEVINE

(1) Na graᄐevnim აesticama mjeᘐovite namjene, uz stambenu graᄐevinu se na istoj აestici mo០e izgraditi jedna ili viᘐe pomoၰnih graᄐevina u funkciji osnovne graᄐevine. Tlocrtna i graᄐevinska (bruto) povrᘐina pomoၰne graᄐevine uraაunavaju se u koeficijent izgraᄐenosti i iskoriᘐtenosti parcele.(2) Pomoၰna graᄐevina namjenom upotpunjuje osnovnu namjenu graᄐevine (prostori za rad, spremiᘐta ogrjeva i druge pomoၰne prostorije koje slu០e redovnoj uporabi graᄐevine) unutar mjeᘐovite namjene, te je unutar takve graᄐevine moguၰe urediti prostore za rad ljudi, ali ne i boravak odnosno stanovanje.(3) Pomoၰna graᄐevina se mo០e izgraditi kao samostojeၰa graᄐevina, prigradnja ili kao poluugraᄐena na meᄐi graᄐevne აestice. (4) Pomoၰne graᄐevine se u pravilu grade u dubini graᄐevne აestice, iza osnovne graᄐevine. U suprotnom, graᄐevni pravac pomoၰne graᄐevine treba biti najmanje 5,0 metara od regulacijske linije, odnosno na graᄐevnom pravcu osnovne graᄐevine, ako je udaljenija od 5,0m. (5) Pomoၰna graᄐevina se mo០e graditi kao odvojena i samostojeၰa, tada na udaljenosti ne manjoj od 2m od osnovne graᄐevine ili kao prislonjena osnovnoj graᄐevini.(6) Udaljenost graᄐevine iz stavka (1) ovog აlanka od meᄐe susjeda mora biti veၰa od 3,0 m.(7) Iznimno od prethodnog stavka ovog აlanka udaljenost od susjedne meᄐe mo០e biti i manja od 3,0 m,uz suglasnost susjeda.(8) Iznad pomoၰne graᄐevine u predjelima M1 i M2 mo០e se izgraditi prohodna terasa kao proᘐirenje stambenog ili ugostiteljskog prostora, poᘐtujuၰi propisane udaljenosti od susjednih zgrada i granica აestica. (9) Pomoၰna zgrada mo០e imati najveၰu visinu prizemlje (P) odnosno ako je teren u padu, s moguၰnoᘐၰu izgradnje podruma. Najveၰa tlocrtna povrᘐina takve graᄐevine mo០e biti do 100 m2. Pomoၰna graᄐevina mo០e imati ravni ili kosi krov nagiba do 230 i to bez nadozida. Graᄐevinu treba arhitektonski uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem zgrade i okolnog prostora.



(10) Pomoၰna zgrada ne mo០e se graditi prije gradnje osnovne graᄐevine, ukoliko se gradi na neizgraᄐenom zemljiᘐtu, odnosno mo០e i ranije u svrhu spremiᘐta gradiliᘐta prilikom izgradnje ili obnove postojeၰe osnovne graᄐevine.


(1) Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje ovim Odredbama propisani dio graᄐevne აestice. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaᘐtititi zateაeno kvalitetno zelenilo.(2) Prostor izmeᄐu graᄐevinskog pravca i regulacione linije mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeၰi prvenstveno autohtoni biljni materijal. U ovom prostoru mogu se smjestiti i nenatkrivene parkiraliᘐne povrᘐine.(3) Zabranjuju se znatnija preoblikovanja terena kao ᘐto su zatrpavanje vrtaაa, izvoᄐenje usjeka i nasipa, te gradnja podzida viᘐih od 1,50 metra. Iznimno, ako nema opasnosti od naruᘐavanja prirodnog izgleda ambijenta mogu se utvrditi drugi naაini izvoᄐenja i gradnje za pojedine lokacije.


(1) Parkiraliᘐna mjesta za potrebe graᄐevina osiguravaju se unutar graᄐevne აestice, a prema normativima ovih Odredbi.(2) Na svakoj graᄐevnoj აestici namijenjenoj stambenoj graᄐevini potrebno je osigurati dovoljan broj parkiraliᘐta i gara០a za potrebe stanara u tim zgradama, po normativu jedan stan jedno parkirno mijesto.(3) Ako se u zgradi nalazi poslovni prostor (unutar pomoၰne graᄐevine ili stambene zgrade s manjim poslovnim sadr០ajem) potrebno je predvidjeti i izvesti odgovarajuၰi broj parkiraliᘐnih mjesta za potrebe korisnika prostora, te prostor za zaustavljanje dostavnog vozila, sve na graᄐevnoj აestici. (4) Iznimno od stavka (1) ovog აlanka, u zoni M1 za sve graᄐevine mo០e se na prikladnoj udaljenosti od graᄐevne აestice osigurati parkiraliᘐno mjesto, a u sluაaju da se radi o susjednoj აestici treba izvesti izravnu pjeᘐaაku vezu parkiraliᘐta i graᄐevne აestice na kojoj se nalazi ugostiteljski sadr០aj.(5) Parkiraliᘐte se ne smije planirati du០ postojeၰe prometnice na naაin da se time su០uje kolnik ili da se onemoguၰi prolaz pjeᘐaka.(6) Ostali uvjeti parkiranja vozila i normativi odreᄐuju se podrobnije u აlanku 95.

Ⴠlanak 70.GARA័E, NATKRIVENA PARKIRALIᘀTA I PARKIRALIᘀTA

(1) Gara០a se mo០e izgraditi unutar suterena, prizemlja i ukopanog podruma stambene, pomoၰne ili poslovne i javne zgrade, odnosno kao samostojeၰa graᄐevina ili kao poluugraᄐena sa susjednom gara០om, na meᄐi graᄐevne აestice. (2) Graᄐevni pravac gara០e treba biti najmanje 5.0 m udaljen od regulacijske linije. Iznimno mo០e biti i bli០e, ali najbli០e na regulacijskoj liniji ᘐto je ovim planom predviᄐeno za; postojeၰe graᄐevine, graᄐevine na strmom zemljiᘐtu kada gradnja gara០e zahtijeva veliki iskop ili nasip, kod lokalnih uvjeta prema kojima se graᄐevni pravac nove gradnje odreᄐuje prema postojeၰem graᄐevnom pravcu zgrada na susjednim აesticama kada gara០a mora biti graᄐena na graᄐevnom pravcu.(3) Udaljenost graᄐevine iz stavka (1) ovog აlanka od meᄐe susjeda mora biti veၰa od 3.0 m, osim u sluაaju gradnje na meᄐi kao poluugraᄐene gara០e ili kao ugraᄐene kod gara០a u nizu, uz suglasnost susjeda.(4) Prostor ispred gara០e u pravilu se koristi za vanjsko parkiranje vozila na graᄐevnoj აestici, osim u sluაajevima kada to nije moguၰe ili je ote០ano. (5) Iznad gara០e u predjelima M1 i M2 mo០e se izgraditi prohodna terasa kao proᘐirenje stambenog ili ugostiteljskog prostora, poᘐtujuၰi propisane udaljenosti od susjednih zgrada i granica აestica. (6) Ako se gara០a stambene graᄐevine gradi kao samostojeၰa zgrada, ona mo០e imati najveၰu visinu kao prizemnica (P) odnosno, ako je teren u padu, s moguၰnoᘐၰu izgradnje podruma ispod gara០e. Najveၰa tlocrtna povrᘐina takve gara០e mo០e biti n x 3,5 x 6,0 m2, gdje je n broj gara០nih mjesta. Gara០a mo០e imati ravni ili kosi krov nagiba do 23° i to bez nadozida. Gara០u treba arhitektonski uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem zgrade i okolnog prostora.(7) Gara០a se ne mo០e koristiti u poslovnu ili neku drugu svrhu, te nije dozvoljena adaptacija gara០a u prostore za boravak i rad ljudi.(8) Gara០a se ne mo០e graditi prije osnovne graᄐevine.



Ⴠlanak 71.OGRADE

(1) Ograda okuၰnica (graᄐevnih აestica) mo០e biti puna ili providna sa ០ivicom s unutarnje strane. Moguၰa je izgradnja providnih ograda sa zidanim, kamenim ili betonskim parapetima (visine do 50 cm) i stupovima. Treba izbjegavati fazonske elemente ograda od betona kao imitacija povijesnih stilskih obilje០ja. (2) Najveၰa visina prozirnih ograda mo០e biti 1,8 metra a neprozirnih 1,3 metra. Ograda se izvodi obvezno na აestici s unutarnje strane meᄐe, odnosno s unutarnje strane regulacijske linije.(3) Visina ograde na ostalim mjestima postavlja se i odr០ava u skladu s va០eၰim odredbama Odluke o komunalnom redu Opၰine Preko. Kod izgradnje potpornog zida uz javnu povrᘐinu, zavrᘐna ploha zida mora biti oblo០ena kamenom ili betonskim prefabrikatom, a uz ogradu treba posaditi ០ivicu, puzavicu ili uresno grmlje. Preporuაa se upotreba autohtonih buᘐika (ruzmarin).(4) Ogradni zidovi prema javnim prometnicama mogu se raditi na regulacijskim linijama, koje su prikazane na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA MRE័A u mjerilu MJ 1:1000.


NA PROMETNU POVRᘀINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU(1) Svaka graᄐevna აestica mora imati osigurani kolno-pjeᘐaაki pristup s javne prometne povrᘐine, najmanje ᘐirine pristupa 5,0 m i najveၰe duljine 50,0 m, u skladu s ovim urbanistiაkim planom ureᄐenja.Kolno pjeᘐaაki pristup mora biti javni, a na njega je moguၰe prikljuაiti najviᘐe tri obiteljske kuၰe, odnosno jednu stambenu graᄐevinu. Razmak dvaju kolno-pjeᘐaაkih pristupa prikljuაenih na javnu povrᘐinu ne smije biti manji od 50.0 m.(2) Iznimno od stavka (1) ovog აlanka, kolno-pjeᘐaაki pristup graᄐevne აestice na javnu povrᘐinu, unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1), mo០e biti u០i, ali ne i u០i od 3,5 m uz uvjet da duljina puta ne prelazi 50 m, odnosno 100 m sa ugraᄐenim ugibaliᘐtima (proᘐirenjima na 5,0 m) na razmaku od 50 m. U tom sluაaju dozvoljena je izgradnja samo stambenih graᄐevina, bez poslovnih prostora ugostiteljske namjene - iznimka su tradicijske konobe i sl, uz poᘐtivanje ostalih uvjeta ovih Odredbi.(3) U sluაaju da se odredbe stavka (2) ovog აlanka ne mogu provesti na terenu, zbog gusto izgraᄐenog podruაja starih jezgri, graᄐevna აestica mo០e imati i samo pjeᘐaაki pristup, koji ne mo០e biti u០i od 1,5 m i du០i od 50 m. U tom sluაaju dozvoljena je izgradnja samo manje stambene zgrade აija graᄐevinska (bruto) povrᘐina ne prelazi 400 m2, s najviᘐe dvije stambene jedinice, bez poslovnih prostora ili prostora druge namjene osim stanovanja, te sa najviᘐe dvije nadzemne eta០e, uz poᘐtivanje ostalih uvjeta ovih Odredbi.(4) Graᄐevna აestica mora biti prikljuაena na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacija.

Ⴠlanak 73.PRIKLJUჀAK NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

(1) Zgrade na graᄐevnim აesticama mjeᘐovite namjene prikljuაuju se obvezno na izgraᄐenu komunalnu infrastrukturnu mre០u u skladu s posebnim uvjetima nadle០nih pravnih osoba s javnim ovlastima i va០eၰim zakonima. Dokumentacija za prikljuაenje na komunalnu infrastrukturu treba izraditi za svaki pojedini potez graᄐevnih აestica.(2) Prikljuაci na infrastrukturnu mre០u moraju biti izvedeni tako da ne naruᘐavaju estetski izgled uliაnih proაelja zgrada (ili s ulice vidljivih proაelja). To je osobito va០no kod zgrada koje su oznaაene kao spomenici kulture.

Ⴠlanak 74.PRIKLJUჀAK NA ELEKTRIჀNU MRE័U

(1) Zgrade na graᄐevnim აesticama prikljuაuju se na niskonaponsku elektriაnu mre០u na naაin, kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadle០na za opskrbu elektriაnom energijom.(2) U Opၰini Preko (unutar obuhvata ovoga UPU-a) treba prikljuაenje provesti podzemnim prikljuაkom ako je mre០a podzemna. Podzemni prikljuაak trebalo bi se planirati za sve predjele. Iznimno sukladno lokalnim uvjetima moguၰa je izvedba i zraაnog prikljuაka ako izvedba podzemnog prikljuაka nije tehniაki moguၰa ili opravdana.



Ⴠlanak 75.PRIKLJUჀAK NA PLINSKU MRE័U

(1) Zgrade na graᄐevnim აesticama prikljuაuju se na plinsku instalaciju (spremnik) na naაin kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadle០no za opskrbu plinom.(2) Ugradba instalacije plinske instalacije (cisterne) za graᄐevine zaᘐtiၰenog kulturnog dobra mora biti sukladno posebnim uvjetima nadle០ne slu០be za zaᘐtitu kulturnih dobara.

Ⴠlanak 76.TELEKOMUNIKACIJE

(1) Zgrade na graᄐevnim აesticama prikljuაuju se na telekomunikacijsku mre០u na naაin kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadle០na za telekomunikacijske sustave.(2) U Opၰini Preko (unutar obuhvata ovoga UPU-a) po០eljan je podzemni prikljuაak, osobito ako je gradska mre០a podzemna. Iznimno sukladno lokalnim uvjetima moguၰa je izvedba i zraაnog prikljuაka ako izvedba podzemnog prikljuაka nije tehniაki moguၰa ili opravdana.

Ⴠlanak 77.ODVODNJA

(1) Zgrade na graᄐevnim აesticama prikljuაuju se obvezno na lokalni sustav odvodnje na naაin kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadle០na za gradsku odvodnju. (2) Iznimno na izgraᄐenim graᄐevnim podruაjima naselja, gdje nije izgraᄐen sustav odvodnje (a do izgradnje sustava odvodnje) mora se odvodnja rijeᘐiti izgradnjom viᘐedijelnih nepropusnih septiაkih talo០nica, a za objekte s viᘐe od dva stana ili apartmana, tj. za viᘐe od 10 ES primjenom suvremenih ureᄐaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda. Ukoliko sadr០aji i namjena graᄐevina na აestici to zahtjeva potrebno je izgraditi i ureᄐaj za proაiᘐၰavanje. Septiაke jame i ureᄐaj za proაiᘐၰavanje trebaju biti pristupaაni za vozila za potrebe povremenog pra០njenja i odr០avanja. (3) Udaljenost septiაkih talo០nica od drugih stambenih ili poslovnih zgrada na istoj ili susjednoj graᄐevnoj აestici kao i od meᄐe susjedne graᄐevne აestice treba biti najmanje 3,0 metra. Od graᄐevina i ureᄐaja za opskrbu vodom (bunari i sl.) septiაka talo០nica treba biti udaljena najmanje 30,0 metara.(4) U dijelovima naselja u kojima nije izgraᄐena mre០a odvodnje otpadnih voda, a nakon ᘐto se ona izgradi sve su zgrade obvezne prikljuაiti se na ovaj sustav. Prethodno izgraᄐene septiაke jame potrebno je isprazniti, a predmetni dio graᄐevne აestice i tla vratiti u stanje prije koriᘐtenja.

Ⴠlanak 78.VODOOPSKRBA

(1) Svakoj postojeၰoj i novoplaniranoj zgradi na graᄐevnim აesticama mora se osigurati prikljuაenje na vodoopskrbnu mre០u na naაin kako to propisuje pravna osoba s javnim ovlastima nadle០na za vodoopskrbu.(2) Iznimno, a dok se ne izvede lokalna vodovodna mre០a, korisnik zgrade du០an je rijeᘐiti opskrbu pitkom vodom iz bunara i sl. na graᄐevnoj აestici. U sluაaju da na graᄐevnoj აestici nema pitke vode, moguၰa je za izdvojene postojeၰe graᄐevine - gradnja cisterne za vodu.


(1) Zgrade moraju biti izgraᄐene od აvrstoga graᄐevnoga materijala otpornog na atmosferalije i po០ar.(2) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mo០e se izvoditi koriᘐtenjem suvremenih i tradicionalnih, autohtonih materijala i boja, te koriᘐtenjem elemenata izvorne tradicijske arhitekture. Oblikovanje zgrada treba uskladiti s urbanistiაkom slikom naselja Ugljan i krajolikom.(3) Oblikovanje graᄐevina, koje se grade kao poluugraᄐene, ugraᄐene ili u nizu uz veၰ postojeၰe objekte u starim jezgrama, pogotovo u sklopu tradicionalnog "dvora", mora biti usklaᄐeno sa oblikovanjem veၰ izgraᄐenih objekata i s njima tvoriti arhitektonsku cjelinu. Oblikovanje tih graᄐevina ne smije naruᘐiti postojeၰi ambijent "dvora".(4) Na uliაnim proაeljima postojeၰih i novih graᄐevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje ureᄐaja za klimatizaciju, ventilaciju, satelitskih antena ili sliაno. Kod novih graᄐevina termotehniაke sustave treba postavljati u potkrovlje graᄐevine, te ugraᄐivati zajedniაke antenske sustave.



Ⴠlanak 80.KROVIᘀTE I POKROV

(1) Krovovi zgrada mogu kosi, ravni ili kombinirani. (2) Nagibi kosih krovova mogu biti najviᘐe 23°, odnosno iznimno i drugih nagiba ako se radi o rekonstrukciji postojeၰih zgrada, odnosno graᄐenju i rekonstrukciji zgrada sukladno uvjetima nadle០ne slu០be zaᘐtite kulturnih dobara. (3) Pokrov kosih krovova mo០e biti kupa kanalica, mediteran crijep ili kamene ploაe. Dozvoljavaju se i drugi pokrovi uz voᄐenje brige o oაuvanju tradicijske slike naselja. Ne dozvoljava se koriᘐtenje valovitog salonita, niti pokrova od lima. Vijenac krova mo០e biti najviᘐe 30 cm istaknut od ruba proაelja objekta, a na zabatu 10cm. (4) Kroviᘐte ne smije imati strehu.(5) U skladu s tradicionalnim i klasiაnim naაinom oblikovanja, izvedba svjetlarnika (luminara) preporuაa se iznad crte vijenca, odmaknuta od crte proაelja za jedan red pokrovnog crijepa. Iznimka su centralni proაelni svjetlarnici (luminari).(6) Osvjetljenje prostorija u korisnom potkrovlju je prozorima u zabatnom zidu zgrade, prozorima u ravnini krova ili krovnim prozorima (oblik krovnih kuၰica ili luminara). Krovni prozori smiju se izvesti na meᄐusobnoj udaljenosti od najmanje jednog razmaka krovnih rogova, uvuაeni tlocrtno najmanje za jedan red pokrovnog crijepa, iznimka su centralni proაelni svjetlarnici (luminari). Ukupna du០ina nadozidanih krovnih prozora, ne smije zauzimati viᘐe od 25% du០ine krova, a ukupna povrᘐine krovnih otvora ne smije zauzimati viᘐe od 10% tlocrtne povrᘐine krova kod proაelja nad kojim se nalaze (pripadajuၰeg proაelja zgrade).

Ⴠlanak 81.OSTALI UVJETI

(1) Prilikom izgradnje na podruაju ili uz graᄐevine zaᘐtiၰene kao kulturno dobro odnosno uz podruაja sa prirodnim vrijednostima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadle០nog konzervatorskog odjela i slu០be zaᘐtite prirode.

Ⴠlanak 82.ODLAGANJE KUၠNOG OTPADA

(1) Na graᄐevnim აesticama obiteljskih kuၰa i stambenih graᄐevina obvezno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kuၰnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupaაno s javne prometnice i zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.(2) Kod stambenih gaᄐevina mjesto za odlaganje otpada treba biti predviᄐeno u sklopu zgrade. Iznimno se mo០e dozvoliti odlaganje i izvan zgrade, ako to iz opravdanog razloga nije moguၰe osigurati u zgradi, ali mora biti na vlastitoj graᄐevnoj აestici, te arhitektonski oblikovano i usklaᄐeno s graᄐevinom. Za kontejnere (selektivno sakupljanje otpada - papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno neizlo០eno mjesto, odnosno mjesto koje ne utjeაe na sigurnost i odvijanje kolnog, pjeᘐaაkog i biciklistiაkog prometa.

Ⴠlanak 83.LOKALNI UVJETI

(1) Izgradnja i ureᄐivanje povrᘐina prema lokalnim uvjetima primjenjuje se u zonama mjeᘐovite prete០no stambene namjene, viᘐe gustoၰe u cjelovito izgraᄐenim dijelovima naselja (M1), u kojima se nove graᄐevine moraju uskladiti sa veၰ formiranim prostornim i ambijentalnim karakteristikama. Prema lokalnim uvjetima potrebno je prilagoditi graᄐenje, rekonstrukciju i adaptaciju stambenih graᄐevina koje mogu biti obiteljske kuၰe, stambene graᄐevine sa 4 stambene jedinice ili s najviᘐe jednom poslovnom jedinicom i tri stambene. Prilagodba lokalnim uvjetima gradnje vrᘐi se na naაin da novi objekti moraju udovoljiti sljedeၰim uvjetima:

• graᄐevinski pravac mora biti identiაan susjednim objektima, a ako kod lijevog i desnog susjeda on nije identiაan nova se graᄐevina mora graditi na graᄐevnom pravcu susjeda, koji je viᘐe udaljen od regulacijske linije, ali sa moguၰim posmikom od najviᘐe 30% zabatnog zida u odnosu na susjede.

• udaljenost od meᄐe prema susjedu mora biti najmanje onolika, koliko je objekt na susjednoj parceli udaljen od te meᄐe

• oblikovanje kroviᘐta i nagib krovnih ploha uskladiti sa susjednim objektima, iznimno se dozvoljava izvedba ravnog krova, ako je to opravdano ukupnim oblikovanjem objekta.



5.2. Gradnja stambenih graᄐevina

5.2.1. Uvjeti gradnje stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)

Ⴠlanak 84.(1) Utvrᄐuju se uvjeti za izgradnju stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1). (2) Uvjeti za izgradnju graᄐevina iz stavka (1) ovog აlanka primjenjuju se za novu izgradnju i rekonstrukciju.(3) Za graᄐevina iz stavka (1) ovog აlanka utvrᄐuju se uvjeti gradnje აiji je pregled dan u sljedeၰojtablici:TIPOLOGIJA IZGRADNJE


Obiteljska kuၰa -slobodnostojeၰa

300* 0,3 0,7 13 20 5* 3* 3* 2+Pot* 9* 400

Obiteljska kuၰa -poluugraᄐena

250* 0,4 0,8 10 20 5* 0 3* 2* 7* 400

Stambena graᄐ. do 4 stamb. jed.- slobodnostojeၰa

300 0,3 0,7 13 20 5* 3* 3* 2+Pot* 9* 480

*dozvoljena odstupanja rekonstrukcije i zamjenske gradnje (აlanak 85.)


kig najveၰi dozvoljeni koeficijent izgraᄐenosti parcelekis najveၰi dozvoljeni koeficijent iskoriᘐtenosti parceleᘀmin najmanja ᘐirina parcele na mjestu graᄐevnog pravacaZPmin najmanja povrᘐina ozelenjenog dijela parcele / povrᘐina parcele u %RP najmanja udaljenost osnovne graᄐevine od regulacijskog pravca u m1


b2 najmanja udaljenost graᄐevine od boაne granice parceleE najveၰi dozvoljeni broj nadzemnih eta០ahmax najveၰa dozvoljena visina graᄐevine u metrimaGBPmax graᄐevinska (bruto) povrᘐina

5.2.2. Uvjeti za rekonstrukciju stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1)

Ⴠlanak 85.(1) Planom se omoguၰava rekonstrukcija i odr០avanje postojeၰih graᄐevina stambene namjene unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1). (2) Kod rekonstrukcije postojeၰih graᄐevina i gradnje zamjenskih graᄐevina, vrijede svi uvjeti kao i kod izgradnje novih, osim veliაine parcele koja se mo០e zadr០ati prema zateაenom stanju. (3) U sluაaju rekonstrukcije kojom se ne mijenja tlocrtni gabarit postojeၰe graᄐevine, ne moraju se poᘐtovati odredbe o katnosti, visini, udaljenostima od susjedne meᄐe i koeficijentima kig i kis, veၰ se mogu zadr០ati zateაene vrijednosti bez dodatnog poveၰanja odstupanja.(4) Prilikom rekonstrukcije iz stavka (1) ovog აlanka vrijede Opၰi uvjeti za gradnju stambenih graᄐevina iz აlanka 63. ovih Odredbi.

5.3.1. Uvjeti gradnje stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2)

Ⴠlanak 86.(1) Utvrᄐuju se uvjeti za izgradnju stambenih graᄐevina unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u izgraᄐenim i neizgraᄐenim dijelovima graᄐevnog podruაja naselja (M2).(2) Uvjeti za izgradnju graᄐevina iz stavka (1) ovog აlanka primjenjuju se za novu izgradnju i rekonstrukciju.



(3) Za graᄐevina iz stavka (1) ovog აlanka utvrᄐuju se uvjeti gradnje აiji je pregled dan u sljedeၰoj tablici:TIPOLOGIJA IZGRADNJE


Obiteljska kuၰa -slobodnostojeၰa

400* 0,3 0,7 14 30 5 3 3 2+Pot 9 400

Obiteljska kuၰa -poluugraᄐena

300* 0,4 0,8 11 30 5 0 3 2+Pot 9 400

Stambena graᄐ. do 4 stamb. jed. - slobodnostojeၰa

600 0,3 0,7 18 30 5 3 3 2+Pot 9 480

Stambena graᄐ. od 5-6 stamb. j. - slobodnostojeၰa

800 0,3 0,7 20 30 5 3 3 2+Pot 9 600

*dozvoljena odstupanja za rekonstrukcije i zamjenske gradnje (აlanak 87).


kiz najveၰi dozvoljeni koeficijent izgraᄐenosti parcelekis najveၰi dozvoljeni koeficijent iskoriᘐtenosti parceleᘀmin najmanja ᘐirina parcele na mjestu graᄐevnog pravacaZPmin najmanja povrᘐina ozelenjenog dijela parcele / povrᘐina parcele u %RP najmanja udaljenost osnovne graᄐevine od regulacijskog pravca u m1

b1 najmanja udaljenost graᄐevine od boაne granice parcele u m1

b2 najmanja udaljenost graᄐevine od boაne granice parcele u m1

E najveၰi dozvoljeni broj nadzemnih eta០ahmax najveၰa dozvoljena visina graᄐevine u metrimaGBPmax graᄐevinska (bruto) povrᘐina



6. UVJETI UREᄀENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MRE័E S PRIPADAJUၠIM OBJEKTIMA I POVRᘀINAMA

Ⴠlanak 87.(1) Koridori rezervirani za gradnju prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mre០e prikazani su na kartografskom prikazu namjene povrᘐina bez boje (katastarski plan bez oznake i boje). Na kartografskim prikazima infrastrukturne mre០e unutar tih koridora prikazane su naაelne trase vodova za svaki pojedini infrastrukturni sustav. Detaljno odreᄐivanje trasa komunalne infrastrukture unutar planom odreᄐenih koridora utvrᄐuje se aktom kojim se odobrava graᄐenje.(2) Aktom kojim se odobrava graᄐenje mo០e se odrediti gradnja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mre០e i na povrᘐinama drugih namjena, ukoliko se time ne naruᘐavaju uvjeti koriᘐtenja povrᘐina.

Ⴠlanak 88.(1) Planom je predviᄐeno opremanje podruაja obuhvata prometnom, telekomunikacijskom, elektroenergetskom, vodoopskrbnom i kanalizacijskom infrastrukturnom mre០om. Pri projektiranju iizvoᄐenju pojedinih graᄐevina i ureᄐaja prometne i komunalne infrastrukture, potrebno se pridr០avati va០eၰih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih graᄐevina, objekata i ureᄐaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika predmetnog infrastrukturnog koridora.Prikljuაivanje graᄐevina na javnu prometnu povrᘐinu i komunalnu infrastrukturu moguၰe je unutar du០ine regulacijskog pravca svake parcele i obavlja se na naაin propisan od nadle០nog distributera ili komunalne organizacije.(2) Prikljuაci na infrastrukturnu mre០u moraju biti izvedeni tako, da ne naruᘐavaju estetski izgled uliაnih proაelja zgrada (ili s ulice vidljivih proაelja). Poglavito se to odnosi na zgrade koje su evidentirane kao kulturna dobra.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mre០eჀlanak 89.PROMETNICE

(1) Prometno rjeᘐenje te koridori prometnog sustava na podruაju obuhvata Plana definirani su nakartografskom prikazu broj 2.1 PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A -PROMETNA MRE័A u mjerilu MJ 1:1000.(2) Prometni koridori s javnim parkiraliᘐtima i pripadajuၰim zelenilom predstavljaju javni prostor, te se stoga preporuაa da აine jedinstvenu parcelu prema realnim dionicama. (3) Za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa unutar obuhvata Plana osigurana je, obzirom na oაekivani intenzitet prometa, potrebna ᘐirina kolnika i pjeᘐaაkih staza.(4) Voᄐenje infrastrukture treba planirati tako, da se prvenstveno koriste pojasevi infrastrukturnih sustava, posebice cestovnih, koji objedinjuju sve ili veၰinu komunalnih instalacija, tako da se izbjegne razaranje i cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu naაela i smjernica o zaᘐtiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliᘐa.

Ⴠlanak 90.JAVNA PROMETNA POVRᘀINA

(1) Javna prometna povrᘐina je povrᘐina javne namjene kojom se osigurava pristup do graᄐevnih აestica. Urbanistiაkim planom i aktom kojim se odobrava graᄐenje, predviᄐena javna prometna povrᘐina je propisane ᘐirine i stupnja ureᄐenosti koja omoguၰuje kvalitetno i sigurno kretanje vozila i pjeᘐaka na naაin da se zadovoljavaju propisi i pravila struke, a ukljuაivo ureᄐenje kolnika, biciklistiაkih staza, nogostupa, nasada (drvoreda) i polaganje infrastrukture.(2) Akt kojim se odobrava graᄐenje prema posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona mo០e se izdati, ukoliko je do graᄐevne აestice osiguran pristup na naაina kako to odreᄐuje ovaj Plan ili javnim kolno-pjeᘐaაkim pristupom. Javnom ureᄐenom prometnom povrᘐinom ne smatra se poljodjelski poljski put prikazan na katastarskoj podlozi plana u postojeၰem stanju. Da bi takav put postao javna prometna povrᘐina za isti je potrebno prethodno ishoditi akt kojim se odobrava graᄐenje, kojom ၰe se odrediti ᘐirina kolnika, nogostupa, biciklistiაkih staza i drvoreda (nasada), ᘐirina pojasa ulice, te naაin ureᄐenja i polaganja prateၰe infrastrukture.



(3) Akt kojim se odobrava graᄐenje pojedinaაne zgrade mo០e se izdati tek nakon ᘐto je izdan akt kojim se odobrava graᄐenje javne prometne povrᘐine.

Ⴠlanak 91.(1) Ovim UPU-om omoguၰena je gradnja ulica, trgova, perivojnih trgova, kao i ostalih prometnih graᄐevina i povrᘐina.(2) Ovim UPU-om predviᄐa se gradnja i ureᄐivanje osnovne mre០e ulica, trgova, perivojnih trgova i ostalih javnih povrᘐina, tako da se osigura usklaᄐen razvoj javnog, pjeᘐaაkog i biciklistiაkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeၰe i formiranje nove mre០e javnih prostora.

Ⴠlanak 92.(1) Popreაni profili planiranih ulica prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A - PROMETNA MRE័A u mjerilu MJ 1:1000.(2) U obuhvatu Plana utvrᄐena je osnovna prometna mre០a za koju se utvrᄐuju sljedeၰi minimalni uvjeti:

1. GLAVNA MJESNA CESTA – profil 1-1koridor ᘐirine 12,0 m; kolnik ᘐirine 6,0 m, obostrane pjeᘐaაke staze ᘐirine 1,5 m, te zeleni pojas 2x1,5 m.

2. SABIRNE CESTE – profil 2-2koridor ᘐirine 9,0 m; kolnik ᘐirine 6,0 m, obostrane pjeᘐaაke staze ᘐirine 1,5 m.

3. SABIRNE CESTE – profil 3-3koridor ᘐirine 8,0 m; kolnik ᘐirine 5,0 m, obostrane pjeᘐaაke staze ᘐirine 1,5 m.

4. SABIRNE CESTE – profil 4-4koridor ᘐirine 7,5 m; kolnik ᘐirine 6,0 m, jednostrana pjeᘐaაka staza ᘐirine 1,5 m.


6. OSTALE CESTE – profil 6-6koridor ᘐirine 6,5 m; kolnik ᘐirine 3,5 m, obostrane pjeᘐaაke staze ᘐirine 1,5 m


8. OSTALE CESTE – profil 8-8koridor ᘐirine 5,0 m; kolnik ᘐirine 3,5 m, jednostrana pjeᘐaაka staza ᘐirine 1,5 m.

9. SABIRNE CESTE – profil 9-9koridor ᘐirine 4,5 m; kolnik ᘐirine 4,5 m.

10. KOLNO-PJEᘀAჀKE POVRᘀINEKolno-pjeᘐaაki pristup s javne prometne povrᘐine mora biti najmanje ᘐirine 5,0 m i najveၰe duljine 50,0 m, u skladu s ovim urbanistiაkim planom ureᄐenja. Kolno pjeᘐaაki pristup mora biti javni, a razmak dvaju kolno-pjeᘐaაkih pristupa prikljuაenih na javnu povrᘐinu ne smije biti manji od 50.0 m. Iznimno,kolno-pjeᘐaაki pristup graᄐevne აestice na javnu povrᘐinu, unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene – u cjelovito izgraᄐenim dijelovima/jezgrama naselja (M1), mo០e biti u០i, ali ne i u០i od 3,5 m uz uvjet da duljina puta ne prelazi 50 m, odnosno 100 m sa ugraᄐenim ugibaliᘐtima (proᘐirenjima na 5 m) na razmaku od 50 m. Kolno-pjeᘐaაki pristupi se mogu planirati prema posebnim odredbama ovog Plana, odreᄐenih u აlanku 72. ovih Odredbi.

11. PJEᘀAჀKI PRILAZIPlaniraju se kao pjeᘐaაke staze ᘐirine pojasa najmanje 1,5 m.



(3) ᘀirina koridora prometnica i ulica podudara se s regulacijskom crtom.(4) Slijepa ulica mo០e biti najveၰe duljine 180 m, uz obvezu gradnje okretiᘐta na kraju ulice za komunalna i ostala vozila.(5) Na podruაju srediᘐta naselja brzinu svih vozila preporuაa se ograniაiti na 30 km/h zbog sigurnosti biciklista i pjeᘐaka.(6) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojeၰih cesta i ulica treba obvezno izgraditi rampe (skoᘐenja nogostupa na pjeᘐaაkim prijelazima) za svladavanje visinskih razlika za osobe s teᘐkoၰama u kretanju (sprjeაavanje «urbanistiაko-arhitektonskih barijera»).

Ⴠlanak 93.(1) Koridori javne prometne povrᘐine odreᄐeni u prethodnom აlanku detaljno ၰe se odrediti u postupku formiranja graᄐevinskih parcela. (2) Za svaku novu gradnju ili rekonstrukciju na podruაju Plana u postupku izdavanja akta kojim se odobrava graᄐenje obavezno se provodi postupak formiranja graᄐevinske parcele prema uvjetima iz ovog Plana. (3) Osnivanje graᄐevinskih აestica vrᘐi se izradom diobenog nacrta u kojim se dijelovi katastarske აestice, koji se nalaze u koridoru javne prometne ili zelene povrᘐine izdvajaju iz povrᘐine graᄐevne აestice i ukljuაuju u აesticu javne prometne povrᘐine, i to na naაin da se za javne prometne i zelene povrᘐine osiguraju veliაine pojaseva navedene u prethodnom აlanku i prikazane u grafiაkim prilozima Plana.(4) Postavljanje stupova javne rasvjete i ostale urbane opreme potrebno je izvesti na naაin kako ni na koji naაin ne bi ometali odvijanje kolnog i biciklistiაkog prometa, te pjeᘐaაko kretanje.

6.1.1. Javna parkiraliᘐta i gara០eჀlanak 94.

PARKIRALIᘀTA I GARA័E(1) Potreban broj parkiraliᘐnih ili gara០nih mjesta (PGM) za stambenu i ostale namjene propisan je ovim odredbama. Potreban broj parkiraliᘐnih ili gara០nih mjesta (PGM) za osobna vozila potrebno je osigurati na graᄐevnoj აestici, odnosno iznimno drugaაije, ako je odreᄐeno ovim Odredbama. (2) Postojeၰe gara០e i parkiraliᘐta smiju se prenamijeniti iskljuაivo uz istovremeno ureᄐenje zamjenskog prostora za smjeᘐtaj vozila.(3) Parkiranje se dopuᘐta u okviru onih cesta, gdje za to ima dovoljno prostora, te ako takvo parkiranje nije na ᘐtetu sigurnosti odvijanja prometa.(4) Izgradnja gara០a moguၰa je unutar zona mjeᘐovite – prete០no stambene namjene (M2) unutar obuhvata UPU-a.(5) Na javnim parkiraliᘐtima, koja se osnivaju unutar pojasa javne prometnice ili slu០e poslovno-stambenim, poslovnim, uslu០nim, turistiაkim i drugim graᄐevinama, najmanje 5% od ukupnog broja parkiraliᘐta mora biti ureᄐeno za parkiranje vozila invalidnih osoba, a na parkiraliᘐtima od 10 do 20 PM najmanje 1 PM mora biti ureᄐeno za parkiranje vozila invalidnih osoba unutar graᄐevnih აestica stambene namjene. (6) Gdje god je moguၰe na parkiraliᘐta automobila treba uklopiti sadnju visokoga drveၰa აije ၰe kroᘐnje prekriti parkiraliᘐne povrᘐine, dok se rubno oko veၰih parkiraliᘐnih povrᘐina treba planirati sadnja zaᘐtitnog grmlja.

Ⴠlanak 95.(1) Broj parkiraliᘐnih odnosno gara០nih mjesta odreᄐuje se prema kriterijima navedenim u tabeli koja je sastavni dio ovoga აlanka. Tijekom primjene ovoga UPU-a nije moguၰe izmjenama i dopunama ubla០avati navedene kriterije, ali su moguၰe promjene koje uvode stro០e kriterije. (2) Ukoliko namjena poslovnog prostora nije poznata, primjenjuju se najstro០iji kriteriji za pojedinu vrstu poslovnog prostora.(3) Kod svih poslovnih prostora u obraაun parkiraliᘐno-gara០nog mjesta ulazi i parkiraliᘐte za opskrbu.(4) Uz pojedine poslovne prostore ugostiteljske i turistiაke namjene potrebno je predvidjeti i parkiraliᘐte za barem jedno vozilo autobusa, ako iz funkcije graᄐevine ne proizlazi potreba za veၰim brojem takvih parkiraliᘐta.(5) Na parkiraliᘐtima u sklopu svih namjena potrebno je predvidjeti dovoljan broj parkiraliᘐta za bicikle, mopede i motocikle (u tabeli nisu navedeni kriteriji).



(6) Sa parkiraliᘐta za osobe s poteᘐkoၰama u kretanju potrebno je predvidjeti rampe odgovarajuၰih nagiba i duljina. (7) Odlukom Opၰinskog vijeၰa moguၰe je mijenjati normative za broj parkiraliᘐno-gara០nih mjesta, ali samo u smislu stro០ih uvjeta od ovih navedenih u odredbama ovoga UPU-a.

Broj NAMJENA GRAᄀEVINE JEDINICA MJERE POTREBAN BROJ PARKIRALIᘀNIH MJESTA

1. STANOVANJEStan 1 stan 1

2. OBRTI2.1. Obrt do 100 m2 n.p. do 10 zaposlenih 52.2. Obrt preko 100 m2 n.p. preko 10 zaposlenih 5PM/nx20 m2

3. UREDI3.1. Srednji uredi do 10 zaposlenih 43.2. Veၰi uredi preko 10 zaposlenih 4PM/nx10 zaposlenih4. TRGOVINE4.1. Manje trgovine do 500 m2 n.p. 4PM/nx100m2

4.2. Manji trgovaაki centar do 1000 m2 n.p. 354.3. Veၰi trgovaაki centar preko 1000 m2 n.p. 35PM/nx1000 m2

4.4. Manja prodajna skladiᘐta do 1000 m2 n.p. 204.5. Veၰa prodajna skladiᘐta preko 1000m2 n.p. 20PM/nx1000 m2

5. BANKE5.1. Manje mjenjaაnice do 30 m2 n.p. 35.2. Veၰe mjenjaაnice preko 30 m2 n.p. 3PM/nx30 m2

5.3. Banke-poslovnice 5PM/nx100 m2

6. USTANOVEDomovi, ᘐkole i vrtiၰi 1 zaposleni 1

7. VJERSKE USTANOVE 1 sjedalo 0,28. ᘀPORTSKE ZGRADE8.1. Dvorane bez gledatelja do 400 m2 n.p. 48.2. Dvorana bez gledatelja preko 400m2 -

1000m2 n.p.8

8.3. Dvorana s gledateljima 1 gledatelj 0,29. AMBULANTE, BOLNICE9.1. Ambulante n.p. 6PM/nx30 m2

10. UGOSTITELJSTVO10.1. Manji ugostiteljski lokali do 30 m2 n.p. 310.2. Manji ugostiteljski lokali od 30-50 m2 n.p. 410.3. Manji ugostiteljski lokali od 50-100 m2 n.p. 510.4. Manji ugostiteljski lokali preko 100 m2 n.p. 5PM/nx50 m2

10.5. Restorani svakih 100 m2 n.p. 410.6. Hoteli i hosteli 1 soba 0,411. SALONI AUTOMOBILA11.1. Saloni automobila n.p. 5PM/nx100 m2

12. SERVISI12.1 Servis automobila n.p. 4PM/nx100 m2

Ⴠlanak 96.(1) Javna parkiraliᘐta uredit ၰe se na mjestima koja su na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA I ULIჀNA INFRASTRUKTURNA MRE័A – PROMETNA MRE័A oznaაena planskom oznakom P i odgovarajuၰom ᘐrafurom.(2) Dimenzije pojedinog javno-parkiraliᘐnog mjesta su sljedeၰe:



ᘐirina kolnika min 5.0 mdu០ina parkirnog mjesta min 5.0 mᘐirina parkirnog mjesta min 2.3 mᘐirina parkirnog mjesta za vozila invalida min 3.5 m

6.1.2. Trgovi i druge veၰe pjeᘐaაke povrᘐine

Ⴠlanak 97.(1) Kretanje pjeᘐaka osigurava se gradnjom pjeᘐaაkih staza, ulica, trgova i perivojnih trgova, ᘐetaliᘐta, isl. Povrᘐine za kretanje pjeᘐaka moraju biti najmanje ᘐirine 1,50 metra, nagiba najviᘐe do 8% te protuklizne zavrᘐne obrade. Iznimno, unutar podruაja zaᘐtiၰenog povijesnog urbanog naslijeᄐa (povijesnih ulica) pjeᘐaაke povrᘐine mogu biti i u០e.(2) Na mjestu pjeᘐaაkih prijelaza kolnika obvezna je izgradnja skoᘐenja nogostupa (rampe) nagiba do 8%, tako da rubnjak nogostupa ne smije biti viᘐi od 2 cm od razine kolnika za potrebe osiguravanja prolaza osoba s teᘐkoၰama u kretanju (invalidi, djeაja kolica i sl.) – tj. svladavanja arhitektonskih barijera. (3) Na svim javnim povrᘐinama obvezna je izvedba ograda na mjestima razlike u visini veၰoj od 60 cm, odnosno uz stube i rampe kojima se svladava visina veၰa od 45 cm. Visina stuba na javnom prostoru je najviᘐe 14,5 cm. Uz stube je obvezno izvesti kosu traku propisanih nagiba za guranje kolica i bicikla radi svladavanja arhitektonskih barijera. (4) Obveza je ureᄐenja i izgradnje pjeᘐaაkih povrᘐina pri rekonstrukciji postojeၰih i gradnji novih prometnica uz primjenu standarda koji omoguၰavaju mobilnost osobama s teᘐkoၰama u kretanju.

6.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mre០e

Ⴠlanak 98.(1) Planom su odreᄐene naაelne trase komunalne infrastrukturne mre០e i naაelne trase ureᄐajakomunalne infrastrukture. (2) Kod izdavanja odobrenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojeၰih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehniაkim rjeᘐenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. (3) Korekcije ne mogu biti takve da onemoguၰe izvedbu cjelovitog rjeᘐenja predviᄐenog ovim Planom. (4) Gradnja komunalne infrastrukturne mre០e u pravilu je predviᄐena u koridorima javnih prometnihpovrᘐina. (5) Komunalna se infrastruktura izvodi sukladno va០eၰoj tehniაkoj regulativi i pravilima struke. (6) Kanalizacijski cjevovodi obavezno se pola០u ispod vodovodnih. (7) Komunalna se infrastruktura mo០e izvoditi i izvan koridora javnih prometnih povrᘐina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za sluაaj popravaka ili zamjena. (8) Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci – prikljuაci pojedinih graᄐevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera.(9) Aktom kojim se odobrava graᄐenje mo០e se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrᄐene ovim Planom, ukoliko se time ne naruᘐavaju Planom utvrᄐeni uvjeti koriᘐtenja povrᘐina.

6.2.1. Telekomunikacijska mre០a

Ⴠlanak 99.(1) Telekomunikacijska mre០a prikazana je na kartografskom prikazu 2.2. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A – ELEKTROENERGETSKA MRE័A I TELEKOMUNIKACIJSKA MRE័A u mjerilu MJ 1:1000.(2) Na podruაju Plana zadr០ava se postojeၰa telekomunkacijska mre០a, koja se mora dopunjavati sukladno ureᄐenju zemljiᘐta u naselju.



(3) Svaka postojeၰa i novoplanirana graᄐevina mora imati osiguran prikljuაak na javnu telekomunikacijsku mre០u koju აine svjetlovodni i bakreni kabeli uvuაeni u distributivnu kanalizaciju (DTK). DTK mre០a se u pravilu izvodi podzemno unutar prometnica prema rasporedu komunalnih instalacija u pjeᘐaაkom hodniku. (4) U sluაaju gradnje izvan cestovnog koridora, treba se provoditi na naაin da ne onemoguၰava izgradnju na graᄐevnim parcelama ili izgradnju drugih instalacija.(5) Prilikom gradnje planiranih prometnica potrebno je u nogostupu ili u pojasu ᘐirine 1m uz njih, osigurati koridor za izgradnju TK kanalizacije za uvlaაenje TK kabela.(6) Takoᄐer je potrebno osigurati (predvidjeti) popreაne koridore za prelaze TK kanalizacije na drugu stranu kako bi se omoguၰilo prikljuაenje korisnika na obje strane prometnica (ulica).

6.2.2. Elektroenergetska mre០a

Ⴠlanak 100.(1) Elektroenergetska mre០a prikazana je na kartografskom prikazu 2.2. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A – ELEKTROENERGETSKA MRE័A I TELEKOMUNIKACIJSKA MRE័A u mjerilu MJ 1:1000.(2) U zaᘐtitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguၰa rekonstrukcija i gradnja graᄐevina sukladno uvjetima nadle០nog tijela elektroprivrede.(3) Eventualne stupne trafostanice unutar UPU-a naselja moraju se zamijeniti აvrsto graᄐenim trafostanicama izvedenim na zasebnim graᄐevnim parcelama, osim onih koje se nalaze u sklopu drugih graᄐevina.(4) Svaka postojeၰa i planirana graᄐevina mora imati moguၰnost prikljuაka na javnu elektroenergetsku mre០u.(5) Prometnice na podruაju UPU naselja, moraju biti pokrivene javnom rasvjetom uz pjeᘐaაke i kolne komunikacije, a moguၰa je etapna realizacija, prema dinamici ureᄐenja zemljiᘐta u naselju.(6) Na podruაju UPU-a obvezno je postupno kabliranje elektroenergetske mre០e, ugradnjom u javnu prometnu povrᘐinu, usklaᄐeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija.

6.2.3. Vodoopskrbna mre០aჀlanak 101.

(1) Vodoopskrbna infrastrukturna mre០a prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A – VODOOPSKRBNA MRE័A I MRE័A ODVODNJE OTPADNIH VODA u mjerilu MJ 1:1000.(2) Trase vodoopskrbnih cjevovoda planirane su u trupu gradskih prometnica i moraju se uskladiti s ostalim postojeၰim i buduၰim infrastrukturnim instalacijama, te prema posebnim uvjetima nadle០nih tijela.(3) Planirani cjevovodi se nikako ne smiju spajati na postojeၰi magistralni cjevovod veၰ na postojeၰu vodoopskrbnu mre០u.(4) Vodoopskrbna infrastrukturna mre០a izvodi se sukladno va០eၰoj tehniაkoj regulativi i pravilima struke,te sljedeၰim uvjetima:

• vodovi vodoopskrbne mre០e ukapaju se najmanje 80.0 cm ispod povrᘐine tla,• uz javne prometnice izvodi se hidrantska mre០a s nadzemnim hidrantima,• spajanje na javnu vodoopskrbnu mre០u vrᘐi se preko revizionog okna u kojem je montiran

vodomjer,• reviziono okno mora biti smjeᘐteno na lako dostupnom mjestu, svj. otvora najmanje 80×80 cm.



6.2.4. Odvodnja otpadnih voda

Ⴠlanak 102.(1) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda prikazana je na kartografskom prikazu 2.3. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A – VODOOPSKRBNA MRE័A I MRE័A ODVODNJE OTPADNIH VODA u mjerilu MJ 1:1000.(2) Trase cjevovoda kanalizacijske mre០e planirane su u trupu prometnica. Trase kanalizacijskih cjevovoda moraju biti usklaᄐene s ostalim, postojeၰim i buduၰim, infrastrukturnim instalacijama, odnosno prema posebnim uvjetima nadle០nih tijela. (3) Mre០a cjevovoda odvodnje sanitarnih otpadnih voda izvodi se sukladno va០eၰoj tehniაkoj regulativi i pravilima struke te sljedeၰim uvjetima:

• prikljuაni cjevovodi odvodnje otpadnih voda moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod povrᘐine, odnosno uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, na dubini prema va០eၰim uvjetima nadle០nih tijela,

• spajanje kuၰnih prikljuაaka na javnu kanalizacijsku mre០u vrᘐiti preko revizijskog okna kuၰnog prikljuაka, აija kota dna mora biti viᘐa od kote dna revizijskog okna javne kanalizacijske mre០e na koju se vrᘐi spajanje,

• revizijsko okno kuၰnog prikljuაka mora biti smjeᘐteno na lako dostupnom mjestu, izvedeno od odgovarajuၰeg materijala te najmanjeg svijetlog otvora 80 x 80 cm,

• nije dopuᘐteno upuᘐtanje oborinskih otpadnih voda sa krovova i ostalih povrᘐina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda,

(4) Trase cjevovoda odvodnje oborinskih otpadnih voda planirane su u trupu prometnica. Trase cjevovoda moraju biti usklaᄐene s ostalim, postojeၰim i buduၰim, infrastrukturnim instalacijama, odnosno prema posebnim uvjetima nadle០nih tijela. Mre០a cjevovoda odvodnje oborinskih otpadnih voda izvodi se sukladno va០eၰoj tehniაkoj regulativi i pravilima struke te sljedeၰim uvjetima:

• prikljuაni cjevovodi odvodnje otpadnih voda moraju biti ukopani najmanje 80 cm ispod povrᘐine, odnosno uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, osim cjevovoda za odvodnju sanitarnih otpadnih voda, na dubini prema va០eၰim uvjetima nadle០nih poduzeၰa,

• upuᘐtanje oborinskih otpadnih voda sa krovnih povrᘐina i terasa natkrivenih objekata u recipijent (podzemlje/more) moguၰe preko upojnog bunara na pripadajuၰoj parceli,

• nije dopuᘐteno upuᘐtanje oborinskih otpadnih voda sa krovova i ostalih povrᘐina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda,

• prikupljanje oborinskih otpadnih voda sa prometnica, manipulativnih povrᘐina i parkiraliᘐta vrᘐiti putem slivnika i linijskih prihvatnih kanala, opremljenih talo០nikom; talo០nik mora biti dostupan za აiᘐၰenje nadle០nim slu០bama,

• u sluაajevima kad je to opravdano iz sanitarnih, te tehniაko-tehnoloᘐkih razloga, omoguၰiti prikljuაenje oborinskih otpadnih voda sa krovnih povrᘐina i terasa natkrivenih objekata na cjevovode oborinskih otpadnih voda u sklopu prometnica ili u ureᄐene povremene povrᘐinske tokove.

(5) Na izgraᄐenim podruაjima GP naselja gdje nema izgraᄐenih ili nisu projektirani kanalizacijski sustavi, do izgradnje istih, odvodnja otpadnih voda rjeᘐavat ၰe se izgradnjom vlastitih nepropusnih septiაkih talo០nica, tj. primjenom suvremenih ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda , na naაin:

- da talo០nica bude izvedena kao nepropusna za okolni teren,- da se locira izvan zaᘐtitnog pojasa prometnice,- da od susjedne graᄐevinske აestice bude udaljena minimalno 3,0 m,- da joj se omoguၰi kolni pristup radi აiᘐၰenja.

(6) Otpadne vode iz septiაkih talo០nica, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, prazne se putem nadle០nog komunalnog poduzeၰa na deponij odreᄐen od nadle០nih slu០bi Opၰine. (7) Planom se obvezuje primjena suvremenih ureᄐaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s viᘐe od dva stana ili apartmana, tj. za viᘐe od 10 ES.(8) Proizvodni pogoni, obrtniაke i uslu០ne radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureᄐaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje moguၰeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuᘐtanju voda u javnu kanalizaciju. Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog proაiᘐၰavanja treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.



7. UVJETI UREᄀENJA JAVNIH ZELENIH POVRᘀINA

Ⴠlanak 103.(1) Struktura javnih zelenih povrᘐina prikazana je na kartografskom prikazu 1. KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA.(2) Javni parkovi (Z1), djeაja igraliᘐta (Z2) i odmoriᘐta, vrtovi (Z3) su javni parkovni ureᄐeni prostori, planski oblikovani, namijenjeni odmoru i rekreaciji graᄐana. Ureᄐene javne zelene povrᘐine mogu biti i unutar drugih namjena, osobito javne i druᘐtvene (D4, D7), sportsko-rekreacijske (R1, R2) te mjeᘐovite –prete០no stambene namjene (M2). Svaki park se ureᄐuje, kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom iliodr០avanjem postojeၰeg, prete០no visokog zelenila i ureᄐenjem parternih zelenih i pjeᘐaაkih povrᘐina istaza, prema projektu krajobraznog ureᄐenja. Pri tome je potrebno saაuvati postojeၰe vrijedno zelenilo, te ga dopunjavati prete០no autohtonim raslinjem kao i postojeၰu konfiguraciju terena.(3) Za ureᄐenje svakog pojedinog dijela javnih zelenih povrᘐina u obuhvatu Plana potrebno je izraditi idejno rjeᘐenje u kojem treba uva០iti sljedeၰe uvjete:

• Pjeᘐaაke staze na javnim zelenim povrᘐinama izvoditi u kamenoj sipini, granitinim ili betonskim kockama. Za ove povrᘐine ne dozvoljava se upotreba asfalta.

• Unutar javnih zelenih povrᘐina mogu se postavljati klupe, koᘐare za smeၰe, stupovi javne rasvjete, skulpture, fontane, paviljoni i druga urbana oprema, zatim se mogu urediti djeაja igraliᘐta, pojedinaაno rekreacijsko igraliᘐte, trim staza, posebno oblikovani dio parka kao npr. park skulpturai sliაni sadr០aji namjenjeni stanovnicima za boravak na otvorenom.

• Unutar javnih zelenih povrᘐina ne mogu se postavljati prodajni kiosci.• Moguၰa je gradnja pomoၰnih graᄐevina i infrastrukture u namjeni rekreacije i zaᘐtite javnih zelenih

povrᘐina (sanitarni აvorovi, mjesta pitke vode, graᄐevine za odr០avanje i zaᘐtitu javnih zelenih povrᘐina). Ove graᄐevine moraju biti prizemne, povrᘐine najviᘐe do 50 m2 GBP te oblikovanjem moraju biti u skladu s ureᄐenjem prostora u kojemu se grade.

• Infrastrukturni sustavi mogu se graditi unutar javnih zelenih povrᘐina ukoliko je to ekonomski opravdano.

Ⴠlanak 104.(1) Funkcionalno oblikovanje parka odreᄐuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene. Smjernice za oblikovanje strukture parka su: 70 % pod visokom vegetacijom, 25% su livade i travnjaci, a 5% staze i tereni za igru i razonodu.(2) U sklopu dijela planiranih javnih parkova moguၰa je gradnja i ureᄐenje djeაjih igraliᘐta (Z2). Struktura tako ureᄐenog parka mo០e odstupati od smjernica za strukturu odreᄐenih u stavku (1) ovog აlanka. (3) Parkove treba planirati, projektirati i izvesti na naაin da se osigura primjerena dostupnost korisnicima prostora sukladno struაnim normativima.(4) U javnim parkovima, djeაjim igraliᘐtima i odmoriᘐtima, vrtovima mogu se postavljati sjenice (odrine, nadstreᘐnice) u funkciji obilaska i odmora u javnom parku (zaᘐtita od sunca i kiᘐe). Sjenice nisu namijenjene za ugostiteljstvo i usluge. (4) Unutar parkova, djeაjih igraliᘐta i odmoriᘐta, vrtova zabranjena je gradnja novih zgrada. Postojeၰe zgrade koje nisu sukladne osnovnoj namjeni (Z1, Z2 i Z3) mogu se zadr០ati bez moguၰnosti proᘐirenja s preporukom, da se postupno prenamjene ili premjeste.

Ⴠlanak 105.(1) Ovim Planom utvrᄐuju se lokacije djeაjih igraliᘐta: mala djeაja igraliᘐta za djecu predᘐkolskog uzrasta (do 7 godina) i velika djeაja igraliᘐta za djecu ᘐkolskoga uzrasta (7-14 godina). (2) Unutar javnog parka moguၰe je ureᄐenje djeაjih igraliᘐta kao javnih neizgraᄐenih prostora planski oblikovanih i namijenjenih rekreaciji djece.

Ⴠlanak 106.(1) Planom je u koridoru ulice, a gdje dozvoljava ᘐirina ploაnika i regulacija prometa, te postoje prostorne moguၰnosti, predviᄐeno ureᄐenje s drvoredima. (2) Pri ureᄐivanju zaᘐtitnih zelenih povrᘐina treba paziti da se ne ugrozi preglednost i sigurnost prometa, naroაito u blizini raskrᘐၰa. (3) Planom je u skladu s prostornim moguၰnostima, predviᄐeno ozelenjavanje javnih parkiraliᘐta visokim zelenilom (drvored u rasteru parkiraliᘐnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom i sl.).



8. MJERE ZAᘀTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAᄀEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Ⴠlanak 107.(1) Opၰa naაela zaᘐtite jesu:- Oაuvanje i zaᘐtita prirodnoga i kultiviranoga krajobraza kao temeljne vrijednosti prostora;- Zadr០avanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pjeᘐaაkih staza);- Oაuvanje i obnova svih povijesnih graᄐevina spomeniაkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;- Oაuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeᄐenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);- Zadr០avanje i oაuvanje prepoznatljivih toponima;- Osiguranje ravnote០e i sklada izmeᄐu urbaniziranog izgraᄐenog i prirodnog neizgraᄐenog prostora- U cilju poboljᘐanja ekoloᘐkih i mikroklimatskih prilika mora se stvoriti kvalitetan zeleni sustav naselja, u vidu mre០e parkova, drvoreda i tratina koja pro០ima naselje, te se povezuje sa prirodnim podruაjem izvan naselja kao va០nim ekoloᘐkim osloncem.(2) Posebnu brigu treba posvetiti zaᘐtiti zaᘐtiၰenog obalnog podruაja i sustavnom აuvanju, zaᘐtiti biljnog pokrova, te spreაavanju svih oblika nenadgledane izgradnje.

Ⴠlanak 108.Pravovremeno treba sprjeაavati bespravnu izgradnju, kao i one zahvate u prostoru koji nisu u skladu s ovim Planom. Kaznenim mjerama koje su u skladu s va០eၰim zakonima i propisima აuvati tlo, more, vode i zrak.

8.1. Mjere zaᘐtite prirodnih i krajobraznih cjelina

Ⴠlanak 109.Unutar obuhvata predmetnog Plana nema registriranih zaᘐtiၰenih podruაja ni u jednoj kategoriji zaᘐtite, sukladno odredbi აlanka 8. Zakona o zaᘐtiti prirode (NN br. 70/05), te nisu utvrᄐena podruაja i lokaliteti osobitih prirodnih vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, kojima bi trebalo posvetiti posebnu pa០nju prilikom izrade ovoga Plana.

Ⴠlanak 110.(1) Zaᘐtita prirodnih vrijednosti odreᄐena je Zakonom o zaᘐtiti prirode (NN 70/05.). Priroda se zakonski definira kao «sveukupna bioloᘐka i krajobrazna raznolikost». U Strategiji i akcijskom planu bioloᘐke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/1999.) temeljni i strateᘐki cilj zaᘐtite prirode i okoliᘐa jest zaᘐtita i oაuvanje bioloᘐke i krajobrazne raznolikosti i identitet pojedinog kraja.(2) Uva០avajuၰi odredbe Zakona i Strategije na podruაju obuhvata UPU-a treba zaᘐtititi prirodne vrijednosti i krajobraznu raznolikost. Oაuvanje krajobrazne raznolikosti ne odnosi se samo na zaᘐtitu pojedinih biljnih i ០ivotinjskih vrsta veၰ podrazumijeva zaᘐtitu sveukupne bioloᘐke i krajobrazne raznolikosti nekog prostora. Smanjivanjem bioloᘐke raznolikosti pojedinog predjela smanjuje se i njegova ekoloᘐka stabilnost i ravnote០a te ono postaje neotporno na negativne utjecaje.(3) Treba njegovati elemente koji utjeაu na prepoznatljivost i raznolikost krajobraza te treba sprjeაavati zahvate koji bi ugrozili i obezvrijedili prirodne posebnosti krajobraza.

Ⴠlanak 111.Za navedeno podruაje primjenjuju se sljedeၰe mjere zaᘐtite:(1) Zaᘐtitu prirode – sveukupne bioloᘐke i krajobrazne raznolikosti treba provoditi njezinim oაuvanjem i zaᘐtitom prirodnih vrijednosti (zaᘐtiၰena podruაja, zaᘐtiၰene svojte, te zaᘐtiၰeni minerali, sigovine i fosili),na naაin kako je to propisano Zakonom, razliაitim posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona.(2) Podruაje obuhvata ovog UPU-a nije podruაje rasprostranjenosti zaᘐtiၰenih (strogo zaᘐtiၰenih i zaᘐtiၰenih zaviაajnih i stranih) svojti, te nije uᘐlo u sastav buduၰe Nacionalne ekoloᘐke mre០e.



(3) U svrhu oაuvanja krajobrazne raznolikosti treba planirati izgradnju koja neၰe naruᘐiti fizionomiju krajobraza i koja ၰe njegovati tradicionalan naაin gradnje uz primjenu prirodnih, autohtonih materijala i boja, posvetivᘐi posebnu pa០nju odreᄐivanju visina i gabarita objekata.(4) Gospodarski razvitak i rast planirati na naაelima odr០ivog koriᘐtenja prirodnih dobara ne ugro០avajuၰi აovjekovo zdravlje, biljne i ០ivotinjske svojte i prirodna dobra.(5) Prilikom planiranja, pojedine dijelove treba saაuvati kao zaᘐtitne zelene povrᘐine, tako da se u ᘐto veၰoj mjeri saაuva postojeၰa vegetacija

8.2. Mjere zaᘐtite kulturno-povijesnih cijelina

Ⴠlanak 112.Graᄐevine i povrᘐine na koje se odnose mjere zaᘐtite kulturno-povijesnih cjelina i graᄐevina i ambijentalnih vrijednosti prikazane su kartografskim prikazom broj 3. "Uvjeti koriᘐtenja, ureᄐenja i zaᘐtite povrᘐina" u mjerilu MJ 1:1000.

Ⴠlanak 113.(1) Prema evidenciji Uprave za zaᘐtitu kulturne baᘐtine - Konzervatorski odjel u Zadru, u svrhu oაuvanja kulturno-povijesnog i graditeljskog nasljeᄐa potrebno je veၰu pa០nju posvetiti sljedeၰim graᄐevinama:- Ljetnikovac De Ponte (17.st.) s pripadajuၰim vrtovima i kapelicom na k.ა. 51/1, 51/2, 1345/1 i 1345/2, sve k.o. Ugljan- graditeljski sklop magazina 'Tratica' na k.ა. 56/1, 56/2, 1665/1 i 1665/2, sve k.o. Ugljan- tradicijski dvor u zaseoku Stipaniၰ na k.ა. 62, sve k.o. Ugljan- tradicijski dvor u zaseoku Stipaniၰ na k.ა. 52/1, 52/2, 52/3, 52/4, 52/6, 52/7, 52/8, 1372/1, 1372/2,1372/4, 1372/5, 1374/2, 1374/3 – dio, 1375/1, sve k.o. Ugljan

- tradicijski dvor u zaseoku Stipaniၰ na k.ა. 53/1, 53/2, 54 i 1385/2, sve k.o. Ugljan(2) Graᄐevine i sklopovi iz stavka (1) ovog აlanka posjeduju elemente da se nad njima provede postupak utvrᄐivanja svojstva kulturnog dobra, pa ih sukladno tome treba posebno tretirati u prostoru.

8.2.1. Sustav mjera zaᘐtite kulturnog dobra

Ⴠlanak 114.(1) Mjere zaᘐtite kulturnih dobara primjenjuju se osobito na graᄐevine i pripadajuၰe katastarske აestice koje su kao kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ali mjere zaᘐtite vrijede i za sva evidentirana kulturna dobra za koja se predviᄐa zaᘐtita PPUO Preko kao i ovim UPU-om.(2) Za sve registrirane i evidentirane kulturne spomenike i arheoloᘐke lokalitete mjere zaᘐtite i uvjete gradnje propisuje nadle០na uprava za zaᘐtitu kulturne baᘐtine. (3) Za sve zahvate na kulturnim dobrima (popravak, odr០avanje, rekonstrukcija, interpolacija, ruᘐenje i izvoᄐenje radova na arheoloᘐkim lokalitetima) potrebno je ishoditi potrebne sugalsnosti prema Zakonu o zaᘐtiti i oაuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03. i 157/03): posebne uvjete, rjeᘐenje o prethodnom odobrenju i rjeᘐenje za arheoloᘐka istra០ivanja.(4) Vlasnik (imatelj) kulturnog dobra du០an je provoditi sve mjere zaᘐtite koje se odnose na odr០avanje predmetnog kulturnog dobra, a odreᄐuje ih nadle០no tijelo.(5) Evidentirani spomenici kulture predla០u se za registraciju(6) Svi registrirani i evidentirani spomenici kulture, se trebaju obnoviti najmanje do stanja izgraᄐenosti, kakvo je bilo prije oᘐteაenja ili ruᘐenja, u pravilu prema faksimilu i na mjestu postojeၰeg objekta(7) Ako se prilikom izvoᄐenja graᄐevinskih radova ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na povrᘐini ili ispod povrᘐine tla, na kopnu u vodi ili moru naiᄐe na arheoloᘐko nalaziᘐte ili nalaze, osoba koja izvodi radove du០na je prekinuti radove i o nalazu, bez odgaᄐanja, obvjestiti nadle០no tijelo.(8) Arheloᘐka istra០ivanja se mogu obavljati samo na temelju odobrenja koje rjeᘐenjem daje nadle០no tijelo. Rjeᘐenjem se odreᄐuje podruაje na kojem se mogu izvoditi radovi, kao i mjesto pohrane nalaza, ureᄐenje i predstavljanje nalaziᘐta i nalaza.



9. POSTUPANJE S OTPADOM

Ⴠlanak 115.(1) Postupanje s otpadom provoditi sukladno Zakonu o otpadu (NN br.178/04.), Pravilniku o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/96.), Pravilniku o postupanju s ambala០nim otpadom (Narodne novine broj 53/96.), Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine br. 123/97. i 112/01.) i Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine br. 32/98.) te ostalim zakonima i pravilnicima koji odreᄐuju postupanje s otpadom za pojedina posebna podruაja pod zaᘐtitom.(2) Komunalni otpad, do izrade Studije o postupanju s otpadom za cijelu ០upaniju, sukladno აlanku 89. PPZ័ treba odvoziti na kopno.(3) Provoᄐenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Opၰina, a skuplja ga ovlaᘐtenapravna osoba. Potrebno je propisati mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, mjere iskoriᘐtavanja vrijednih osobina otpada s ciljem smanjenja oneაiᘐၰenja okoliᘐa otpadom s odlagaliᘐta. Potrebno je uspostaviti Program obiteljskog kompostiranja, takoᄐer s ciljem smanjenja ukupne koliაine otpada koje se odla០e na odlagaliᘐtima (bio-otpad predstavlja oko 30% ukupne koliაine komunalnog otpada). Mjere postupanja s otpadom utvrᄐuju se programom zaᘐtite okoliᘐa koji donosi Opၰinsko vijeၰe.(4) Deponiranje viᘐka graᄐevinskog materijala (otpada) moguၰe je vrᘐiti unutar graᄐevinskih podruაja poslovne namjene, i to u komunalnoj zoni (K4) i u poslovno-servisnoj zoni (K3) u k.o. Lukoran.(5) Unutar obuhvata plana moguၰe je osnovati mjesno, manje, recikla០no dvoriᘐte koje bi moglo sadr០avati sljedeၰe kontejnere za : PET ambala០u, limenke, staklo, papir, otpadna jestiva ulja i sl.(6) Mjerama odgoja puაanstva poticati i organizirati sakupljanje i odvoz bio-otpada biljnoga podrijetla, koji ၰe se preraᄐivati za kompost, a u cilju smanjenja krupnoga neiskoristivoga otpada provoditi mjere separatnog skupljanja korisnog otpada te mjere pripreme za postupak recikliranja otpada. Potrebno je uspostaviti program odvojenog sakupljanja opasnog otpada iz kuၰanstva, koji se sastoji od slijedeၰih tvari:

- kemijskih sredstava za აiᘐၰenje,- kemijskih sredstava za აiᘐၰenje drvenih povrᘐina,- boja i lakova,- starih lijekova,- istroᘐenih akumulatora i baterija,- istroᘐenih motornih ulja itd.

(7) Za privatna domaၰinstva utvrdit ၰe se potreban broj posuda za pojedino domaၰinstvo. U domaၰinstvima treba osigurati lokaciju za spremnike u neposrednoj blizini prikljuაka parcele na javnu prometnu povrᘐinu. (8) Za prostore s viᘐe stambenih graᄐevina formirat ၰe se otoci spremnika otpada na kojima ၰe se nalaziti viᘐe posuda za specifiაan otpad. Uz sve stambene graᄐevine s viᘐe od 3 stana, te uz javne graᄐevine potrebno je odrediti mjesto gorenavedenog otoka. Oblikovanje, veliაina i smjeᘐtaj otoka definirat ၰe se Odlukom o komunalnom redu, a nakon izrade Elaborata o selektiranju otpada. (9) Provoᄐenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambala០nim, graᄐevnim, elektriაkim i elektroniაkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava ័upanija, a skupljaju gaovlaᘐtene pravne osobe. Provoᄐenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada RepublikeHrvatske, a skupljaju ga ovlaᘐtene pravne osobe.(10) Proizvoᄐaა otpada du០an je na propisan naაin obraditi i/ili odlo០iti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti. Otpad koji nastaje u poslovnim sadr០ajima u okviru poslovnih zona (industrijski, ambala០ni, graᄐevni, elektriაki i elektroniაki otpad, otpadna vozila i otpadne gume), do odvo០enja, odvojeno ၰeskupljati svaki proizvoᄐaა otpada u okviru svog prostora. Proizvoᄐaა otpada mo០e privremeno skladiᘐtiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev graᄐevnog otpada i otpadnih vozila. Iznimno se sakupljaliᘐta za odvojeno skupljanje otpada, za viᘐe manjih korisnika, mogu postaviti na javnim povrᘐinama u okviru poslovne zone, uz odobrenje nadle០nog tijela jedinice lokalne samouprave.(11) Komunalni otpad, odnosno otpad iz kuၰanstava i otpad koji je po svojstvima i sastavu sliაan otpadu iz kuၰanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslu០nim djelatnostima, skuplja se upropisane spremnike, koji se postavljaju na organiziranim sakupljaliᘐtima I ureᄐuju na javnim povrᘐinamas kolnim prilazom za komunalno vozilo.(12) Kako bi se sprijeაilo nekontrolirano odlaganje krupnog otpada preporuაa se njegovo periodiაno prikupljanje u posebne veၰe spremnike ili organiziranje skupljaაkog mjesta na koje bi korisnici sami odvozili takav otpad.



(13) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvoᄐaა opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladiᘐtenje i oznaაavanje opasnog otpada, do konaაnog zbrinjavanja od strane ovlaᘐtenih pravnih osoba. Neopasni otpad აija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladiᘐtiti. Industrijski, ambala០ni, graᄐevni, elektriაki i elektroniაki otpad, otpadna vozila i otpadne gume moraju se posebno skupljati, oznaაavati i u najveၰoj moguၰoj mjeri reciklirati. Proizvoᄐaა opasnog otpada i industrijskoga, ambala០noga, graᄐevnoga, elektriაkog i elektroniაkog otpada, otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom, du០an je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o koliაinama i vrstama otpada, აija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.(14) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a eventualno otpadom oneაiᘐၰenepovrᘐine treba sanirati. Sanacija se provodi temeljem plana sanacije otpadom oneაiᘐၰenog tla i neureᄐenih odlagaliᘐta, kojeg donosi opၰinsko vijeၰe.



10. MJERE SPRJEჀAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIᘀ

Ⴠlanak 116.Planske mjere koje ukljuაuju ograniაenja gospodarskih djelatnosti, ni០e gustoၰe izgraᄐenosti inaseljenosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i povremenih tokova oborinskih voda (bujiაnitokovi), za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mre០e, te oაuvanje i njegu ᘐumskih i drugihzelenih povrᘐina, su odreᄐene na naაin da se, uz primjenu propisanih mjera, oაuva postojeၰa kvalitetaokoliᘐa. Zaᘐtita okoliᘐa provodit ၰe se sukladno Zakonu o zaᘐtiti okoliᘐa, Zakona o zaᘐtiti od buke, Zakonao zaᘐtiti zraka, Zakona o otpadu, izmjenama i dopunama tih zakona te drugih podzakonskih propisa donesenih u svezi ili temeljem tih zakona.

Ⴠlanak 117.Kao vrlo va០an აimbenik zaᘐtite okoliᘐa na prostoru naselja Ugljan uspostavljaju se i აuvaju zaᘐtitne ijavne zelene povrᘐine, posebno uz izgraᄐene djelove naselja i du០ pojaseva prometnih koridora, tezelenilo na graᄐevnim აesticama. Sanitarno zaᘐtitna funkcija zelenila ukljuაuje zaᘐtitu od buke, praᘐine, neugodnih mirisa, od zagaᄐenja zraka, zaᘐtitu tla i regulaciju mikroklime (vjetar, insolacija i drugo).

Ⴠlanak 118.Unutar obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja nisu dozvoljene gospodarske namjene აije djelatnosti itehnologije mogu ᘐtetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecajti na okoliᘐ. U tehnoloᘐkomprocesu koristiti samo აiste energente.Oneაiᘐၰenja okoliᘐa აiji su izvor postojeၰe proizvodne i obrtniაke djelatnosti je potrebno rekonstrukcijom tehnoloᘐkog procesa svesti na dopuᘐtene razine.

Ⴠlanak 119.Promet je osnovni izvor buke i oneაiᘐၰenja zraka u obuhvatu plana. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojeၰih prometnica, re០imom prometa, organizacijom javnog prometa i ureᄐenjem parkiraliᘐta i gara០a, postiၰi veၰu protoაnost prometa i smanjenje inteziteta prometa u naselju. Nepovoljni utjecaj na okoliᘐ s prometnih tokova potrebno je primjenom mjera zaᘐtite, svesti na najmanju moguၰu razinu.

10.1. Zaᘐtita tla

Ⴠlanak 120.U cilju zaᘐtite tla potrebno je poduzeti sljedeၰe aktivnosti:

- osigurati i odr០avati funkcije tla, primjereno staniᘐtu, smanjenjem uporabe povrᘐina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unoᘐenja ᘐtetnih tvari,

- provoditi mjere zaᘐtite tla u skladu s njegovim ekoloᘐkim koriᘐtenjem,- rekultivirati povrᘐine (odlagaliᘐta otpada, kliziᘐta i sl.),- obnoviti povrᘐine oᘐteၰene erozijom i klizanjem,- poticati procese prirodnog pomlaᄐivanja ᘐuma i autohtone ᘐumske zajednice.- saაuvati od uniᘐtenja autohtone ០ivotinjske vrste.

Ⴠlanak 121.Osnovna mjera zaᘐtite tla provodi se graᄐenjem na terenu povoljnih geotehniაkih karakteristika, uzistovremeno iskljuაivanje mikrolokacija s loᘐim karakteristikama (vrtaაe i rasjedi), ᘐto treba provoditi daljedo smjeᘐtaja graᄐevina na graᄐevnoj აestici. U sklopu graᄐevnih აestica treba აuvati manje povrᘐine obradivog tla (niska gustoၰa izgraᄐenosti, mikrolokacija graᄐevine).

Ⴠlanak 122.U sva tla treba zabraniti ulijevanje neproაiᘐၰenih otpadnih voda.

Ⴠlanak 123.Unutar obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja nije dozvoljen unos ᘐtetnih tvari u tlo, izravno ili putemdispozicije otpadnih voda.



10.2. Zaᘐtita zraka

Ⴠlanak 124.U cilju poboljᘐanja kakvoၰe zraka potrebne su slijedeၰe mjere:

- upotreba niskosumpornog lo០ivog ulja sa sadr០ajem sumpora do 1% odnosno nekog drugog energenta u svim kotlovnicama koje koriste lo០ivo ulje,

- zabrana koriᘐtenja ugljena u kuၰnim kotlovnicama i zabrana prodaje ugljena na malo sa sadr០ajem sumpora veၰim od 0.55 g/MJ.

Ⴠlanak 125.Prilikom novih zahvata ne smije se dozvoliti poveၰanje optereၰenja zraka, a prema Uredbi o preporuაenim i graniაnim vrijednostima kakvoၰe zraka (NN br. 101/96.) – cilj je oაuvanje prve kategorije kakvoၰe zraka.

Ⴠlanak 126.U cilju poboljᘐanja kakvoၰe zraka odreᄐuju se slijedeၰe mjere i aktivnosti na podruაju planiranja i ureᄐenja javnih prostora i povrᘐina:

- realizaciju planiranih elemenata prometne infrastrukture u cilju bolje protoაnosti prometa,- odr០avanje i ureᄐivanje zaᘐtitnih zelenih i ostalih povrᘐina, i to posebno u zaᘐtitnim pojasevima

dr០avnih cesta i izmeᄐu zona poslovne namjene i stambene namjene.- odabir najpovoljnijih dostupnih i primjenjivih tehnologija- poticanje koriᘐtenja აistih energenata, posebno plina; u prvoj fazi ukapljenog naftnog plina, a nakon

realizacije magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom lokalne opskrbne mre០e)- planirati i graditi unutar svih naselja Opၰine Preko pjeᘐaაke ᘐetnice, biciklistiაke staze, javne parkove

i djeაja igraliᘐta.

10.3. Zaᘐtita voda i mora

Ⴠlanak 127.Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko proაiᘐၰivaაa otpadnih voda. Za naselja odnosno graᄐevine koje neၰe moၰi biti ukljuაene u sustav odvodnje ili do njihovog ukljuაivanja u sustav, obvezna je izgradnja nepropusnih septiაkih talo០nica, odnosno suvremenih ureᄐaja za proაiᘐၰavanje.

Ⴠlanak 128.Obalu treba ᘐtititi od bespravne izgradnje, redovitim praၰenjem stanja u prostoru od strane struაnih slu០bi Opၰine i ័upanije. Nala០e se kontrolirani razvoj stacionarnog i nautiაkog turizma u skladu sa odr០ivim razvojem.

Ⴠlanak 129.Sukladno Zakonu, za sve graᄐevine za koje je potrebna, obavezna je izrada odgovarajuၰe Studije o utjecaju na okoliᘐ koja ukljuაuje i dobivanje odreᄐenih spoznaja o kakvoၰi mora, definiranje mjera njegove zaᘐtite i naაin praၰenja stanja (monitoring).

Ⴠlanak 130.Unutar obuhvata plana nema povrᘐinskih vodotokova pa se navedenim mjerama ᘐtite vode u podzemlju.

Ⴠlanak 131.Radi zaᘐtite podzemnih voda, koja se primarno provodi pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potroᘐnih, tehnoloᘐkih i oborinskih voda na prostoru obuhvata Plana je potrebno nastaviti zapoაetu izgradnju sustava odvodnje komunalnih (sanitarnih) otpadnih voda. Pored toga novu gradnju treba usmjeravati na prostore s moguၰnoᘐၰu istovremenog rjeᘐavanja prikljuაka na javni sustav odvodnje.



Ⴠlanak 132.Tehnoloᘐke otpadne vode treba, prije ispuᘐtanja u mre០u odvodnje komunalnih otpadnih voda, vlastitim ureᄐajem proაistiti do razine oneაiᘐၰenja dozvoljenog za komunalne vode.

Ⴠlanak 133.Za pojedine graᄐevine gospodarske, poslovne, javne i druᘐtvene namjene (s veၰom koliაinom otpadnih voda), kad nije moguၰe uskladiti dinamiku gradnje graᄐevine i javnog sustava odvodnje otpadnih voda, je iznimno dozvoljeno predvidjeti gradnju samostalnog ili zajedniაkog (za viᘐe takvih korisnika) ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda.

Ⴠlanak 134.Oborinske vode s krovova, s pjeᘐaაkih povrᘐina s აvrstom podlogom i sliაne, se prikupljaju i upuᘐtaju u teren putem upojne graᄐevine. Oborinske otpadne vode s prometnih povrᘐina, posebno parkiraliᘐta i servisnih platoa, se vode do odvajaაa ulja i masnoၰa, te se nakon proაiᘐၰavanja upuᘐtaju u teren putem upojne graᄐevine.

10.4. Zaᘐtita od buke

Ⴠlanak 135.Mjere zaᘐtite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaᘐtiti od buke (NN br. 20/03.) ipodzakonskih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donoᘐenja odgovarajuၰeg podzakonskihpropisa primjenjuje se Pravilnik o najviᘐim dopuᘐtenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave(NN br. 37/90.).

Ⴠlanak 136.U sklopu zona mjeᘐovite namjene ne dopustiti lociranje poslovnih sadr០aja koji predstavljaju izvor buke.

Ⴠlanak 137.Izmeᄐu zona razliაitih uvjeta koriᘐtenja i dopuᘐtenih vrijednosti razine buke ureᄐivati i odr០avati Planom odreᄐene zaᘐtitne zelene pojaseve.

Ⴠlanak 138.Zbog smanjenja buke s prometnica provoditi sljedeၰe mjere zaᘐtite : -u cilju smanjena buke osigurati veၰu protoაnost prometa i smanjenje inteziteta prometa, planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom prometne mre០e i ureᄐenjem izdvojenih parkiraliᘐta,

10.5. Zaᘐtita od po០ara

Ⴠlanak 139.Zaᘐtitu od po០ara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaᘐtiti od po០ara (NN br. 58/93. i 33/05.).

Ⴠlanak 140.Radi sprjeაavanja ᘐirenja po០ara na susjedne graᄐevine, graᄐevina mora biti udaljena od susjednih graᄐevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se doka០e uzimajuၰi u obzir po០arno optereၰenje, brzinu ᘐirenja po០ara, po០arne karakteristike materijala graᄐevina, veliაinu otvora na vanjskim zidovima graᄐevina i dr. da se po០ar neၰe prenijeti na susjedne graᄐevine ili mora biti odvojena od susjednih graᄐevina po០arnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluაaju da graᄐevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov graᄐevine najmanje 0,5 m ili zavrᘐava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti du០ine najmanje 1 m ispod pokrova kroviᘐta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u du០ini konzole.



Ⴠlanak 141.Radi omoguၰavanja spaᘐavanja osoba iz graᄐevina i gaᘐenja po០ara na graᄐevini i otvorenom prostoru graᄐevina mora imati vatrogasni prilaz odreᄐen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mre០e potrebno je, ukoliko ne postoji planirati vanjsku hidrantsku mre០u.

Ⴠlanak 142.Prilikom projektiranja gara០a koristiti priznata pravila tehniაke prakse, koje se u ovom sluაaju rabe kao pravila tehniაke prakse, ᘐto se temelji na აlanku 2. stavak 1. Zakona o zaᘐtiti po០ara (NN br. 58/93. i 33/05.)

Ⴠlanak 143.Ostale mjere zaᘐtite od po០ara projektirati u skladu s va០eၰim pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.

Ⴠlanak 144.Za 'slo០ene graᄐevine' potrebno je izraditi prikaz predviᄐenih mjera zaᘐtite od po០ara iz kojeg ၰe biti moguၰe ocjeniti odabrani sustav zaᘐtite od po០ara.

Ⴠlanak 145.Za projekte iz glavnog projekta, koji se odnose na graᄐevine na kojima postoje posebne mjere zaᘐtite od po០ara, potrebno je ishoditi suglasnost od policijske uprave da su u glavnom projektu predviᄐene propisane ili posebnim uvjetima graᄐenja tra០ene mjere zaᘐtite od po០ara.

Ⴠlanak 146.Gradnju graᄐevina i postrojenja za skladiᘐtenje i promet zapaljivih tekuၰina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekuၰinama i plinovima (“Narodne novine” broj 108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.

Ⴠlanak 147.Zaᘐtita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem graᄐevina i graᄐenjem, kao irekonstrukcijom postojeၰih graᄐevina. Za znaაajnije graᄐevine (veၰe graᄐevine druᘐtvene namjene, sportska dvorana) vrᘐe se dodatna istra០ivanja radi toაnijeg odreᄐivana seizmiაkih parametara.

Ⴠlanak 148.Moguၰnost evakuacije ljudi i pristup interventnih vozila osigurava se uvjetima rekonstrukcije postojeၰih i gradnje novih prometnica, te odreᄐivanjem udaljenosti graᄐevina od prometnica i odreᄐivanjem visina graᄐevina u novim dijelovima naselja, izgradnjom prometne mre០e i alternativnih pristupa pojedinim zonama.

Ⴠlanak 149.Kod gradnje i ureᄐenja skloniᘐta potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o mjerama zaᘐtiteod elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureᄐivanju prostora (NN br.29/83, 36/85, 42/86 i 30/94).Dozvoljava se ureᄐenje skloniᘐta kao dvonamjenskog.Lokacija i karakteristike pojedinog skloniᘐta utvrᄐuju se uz smjernice i suglasnost nadle០nog tijela uprave.

Ⴠlanak 150.Kod gradnje novih graᄐevina i ureᄐenja javnih povrᘐina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanistiაko-tehniაkim uvjetima i normativima za sprjeაavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiაkih barijera (NN br. 47/82. i 30/94.).

Ⴠlanak 151.Potrebno je provesti sljedeၰe mjere:

- donijeti plan gaᘐenja,- donijeti plan za postupanje u sluაaju nezgoda s opasnim tvarima,- predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mre០e,



- provesti nadzor dimnjaაarske slu០be,- zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti,- provoditi osmatranje cjelokupnog teritorija.

10.6. Zaᘐtita od ᘐtetnog djelovanja voda

Ⴠlanak 152.

Zaᘐtita od ᘐtetnog djelovanja povremenih bujiაnih tokova oborinske i povrᘐinske vode, kada mo០e doၰi do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljiᘐta i drugih sliაnih ᘐtetnih pojava, te posredno do ugro០avanja ០ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremeၰaja u vodnom re០imu ၰe se provesti izgradnjom zaᘐtitnih i regulacijskih vodnih graᄐevina, te poduzimanjem niza mjera zaᘐtite.

Ⴠlanak 153.Mjere zaᘐtite su:(1) Radi spreაavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica grade se i odr០avaju regulacijske i zaᘐtitne vodne gradevine, izvode zaᘐtitni radovi i provode mjere zaᘐtite.(2) Radovima za zaᘐtitu od erozija i bujica smatraju se osobito: poᘐumljavanje, uzgoj i odriavanje zaᘐtitne vegetacije, trasiranje, krაenje raslinja, აiᘐၰenje korita i drugi sliაni radovi. (3) Mjerama za zaᘐtitu od erozija i bujica smatraju se osobito: zabrana i ograniაavanje sjeაe drveၰa i grmlja, zabrana i ograniაavanje vadenja pijeska, ᘐljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajuၰi naაin koriᘐtenja poljoprivrednog i drugog zemljiᘐta i druge odgovarajuၰe mjere. (4) Odr០avanje prirodnih povremenih vodotoka, oblaganjem korita i obala kamenom, cementnim ploაama, ០iაanim pleterom i sl., აiᘐၰenje, uklapanje nanosa i djelomiაno produbljavanje dna korita, ubla០avanje zavoja bez znaაajnije promjene trase korita.(5) Zemljiᘐte od vanjskog ruba otvorenog korita vode bujiაnih tokova u ᘐirini 3.0 m je zaᘐtitni zemljiᘐni pojas i pojas potreban za njegovo redovno odr០avanje (kod otvorenog kanala uz prometnicu na strani prometnice se ne odreᄐuje zaᘐtitni pojas). Unutar navedenog pojasa zabranjeno je obavljati radnje,kojima se mo០e pogorᘐati vodni re០im i poveၰati stupanj ugro០enosti od ᘐtetnog djelovanja voda, odnosno podizati graᄐevine i ograde, odlagati zemlju i otpadni materijal, te ispuᘐtati sanitarne otpadne vode.(6) Kod rekonstrukcije postojeၰih graᄐevina koje su postavom u prostoru udaljene manje od 3.0 m, od vanjskog ruba otvorenog korita voda bujiაnih tokova, odnosno nalaze se u zaᘐtitnom zemljiᘐnom pojasu, mora se izvesti cijela graᄐevina izvan zaᘐtitnog pojasa ili uz suglasnost i nadzor nadle០nih slu០bi, dati tehniაko rjeᘐenje korekcije trase vodotoka (ubla០avanjem zavoja ili sl.) bez znaაajnije promjene trase korita.(7) Ceste, putovi i prijelazi preko kanala povremenih tokova bujiაnih voda moraju se odr០avati tako, da se na njima ne skuplja, odnosno ne zadr០ava, voda koja mo០e smanjiti njihovu otpornost i funkcionalnu sposobnost. Dok se takvo stanje ne uspostavi nadle០no tijelo uprave zabranit ၰe rjeᘐenjem njihovo koriᘐtenje.



11. MJERE PROVEDBE PLANA

Ⴠlanak 154.Provedba plana, gradnja i ureᄐenje povrᘐina vrᘐit ၰe se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnomtekstualnom i grafiაkom dijelu Plana i zakonskim odredbama.

Ⴠlanak 155.Ureᄐenje graᄐevinskog zemljiᘐta; priprema zemljiᘐta za izgradnju, izvoᄐenje prometnica, komunalneinfrastrukture i telekomunikacija, mora se meᄐusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a ucilju racionalizacije troᘐkova gradnje.

Ⴠlanak 156.Posebne uvjete graᄐenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit ၰe nadle០na tijela dr០avne uprave, odnosnopravne osobe s javnim ovlastima kada je to odreᄐeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni programizgradnje i ureᄐenja pojedine graᄐevne აestice.

11.1. Neposredna provedba plana

Ⴠlanak 157.Neposrednom provedbom plana smatra se izdavanje akata kojim se odobrava graᄐenje na temelju lokacijskih uvjeta definiranih u ovom Planu. Neposredna provedba plana moguၰa je za sve povrᘐine za koje je ovim Planom odreᄐena namjena povrᘐina i lokacijski uvjeti za gradnju zgrada i ureᄐivanje povrᘐina.

11.2. Naაin i uvjeti gradnje - oblici koriᘐtenja prostora

Ⴠlanak 158.(1) Kod neposredne provedbe plana naაin i uvjeti gradnje utvrᄐuju se prema kartografskom prikazu 4. NAჀIN I UVJETI GRADNJE – OBLICI KORIᘀTENJA PROSTORA u mjerilu MJ 1:1000. U obuhvatu Plana predviᄐeni su sljedeၰi oblici koriᘐtenja prostora:(2) OBNOVA DIJELOVA NASELJAOve povrᘐine obuhvaၰaju graᄐevne აestice evidentiranih kulturnih dobara, na kojima su omoguၰeni zahvati odr០avanja, rekonstrukcije, promjene naაina koriᘐtenja, u skladu s lokacijskim uvjetima utvrᄐenim za predmetnu namjenu povrᘐina i prema posebnim uvjetima nadle០nog konzervatorskog odjela.(3) REKONSTRUKCIJA, INTERPOLACIJA Ove povrᘐine obuhvaၰaju djelomiაno izgraᄐene zone naselja koja su u procesu izgradnje ili urbane transformacije, te se na njima omoguၰuju zahvati rekonstrukcije, interpolacije i nove gradnje u skladu s lokacijskim uvjetima utvrᄐenim za predmetnu namjenu povrᘐina.(4) NOVA GRADNJAOvim oblikom koriᘐtenja obuhvaၰene su neizgraᄐene povrᘐine na kojima se omoguၰuje nova gradnja i kasnija rekonstrukcija, u skladu s lokacijskim uvjetima utvrᄐenim za predmetnu namjenu povrᘐina.



III. PRIJELAZNE I ZAVRᘀNE ODREDBE

Ⴠlanak 159.(1) Ovom Odlukom utvrᄐuje se 5 (pet) izvornika Urbanistiაkog plana ureᄐenja za dio k.o. Ugljan – GP Batala០a-Ugljan-Ⴠeprljanda - podruაje Soline – Stipaniၰ – Peᘐun, potpisanih od predsjednika i ovjerenih peაatom Opၰine Preko.(2) Dva izvornika აuvaju se u pismohrani Opၰini Preko, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:- Ministarstvu zaᘐtite okoliᘐa, prostornog ureᄐenja i graditeljstva Republike Hrvatske,- Zadarskoj ០upaniji, Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog ureᄐenja i gradnje,- Zavodu za prostorno ureᄐenje Zadarske ០upanije.

Ⴠlanak 160.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Slu០benom glasniku« Opၰine Preko.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZA za dio k.o. Ugljan – GP … · 2018. 4. 26. · URBANISTIČKI...

Documents

Transcript of URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZA za dio k.o. Ugljan – GP … · 2018. 4. 26. · URBANISTIČKI...