PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OP ĆINE ZADVARJE za … · 2015-10-10 · predvi ñene odgovaraju ćim...

prosinac 2009.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ZADVARJE

za razdoblje 2010. – 2018.

Plan gospodarenja otpadom Općine Zadvarje za razdoblje 2010. – 2018. __________________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________ Zeleni servis d.o.o. Poslovno savjetovanje – Zakonodavstvo okoliša, Split, Templarska 23

1

SADRŽAJ 1 UVOD ................................................................................................................... 2

1.1 Nazivlje u Planu ............................................................................................ 3 1.2 Pojam gospodarenja otpadom (čl.4 Zakona o otpadu NN 178/04) ............. 11 1.3 Ciljevi gospodarenja otpadom ..................................................................... 12 1.4 Načela gospodarenja otpadom ................................................................... 12 1.5 Svrha i cilj ovog Plana gospodarenja otpadom ........................................... 13

2 ZAKONODAVNI OKVIR ..................................................................................... 13 2.1 Planski dokumenti gospodarenja otpadom ................................................. 13 2.2 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ............................... 14 2.3 Obvezni sadržaj Plana gospodarenja otpadom ........................................... 15 2.4 Obveze općine Zadvarje sukladno zakonskoj regulativi .............................. 15 2.5 Propisi koji ureñuju gospodarenje otpadom u RH ....................................... 16

3 POSTOJEĆE STANJE ....................................................................................... 17 3.1 Osnovni podaci o općini Zadvarje ............................................................... 17 3.2 Općinska naselja ......................................................................................... 18 3.3 Kulturno- povijesne vrijednosti .................................................................... 18 3.4 Gospodarstvo .............................................................................................. 19

4 POSTUPANJE S OTPADOM I TOKOVI OTPADA ............................................ 20 4.1 Djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste i količine otpada ............................. 20

4.1.1 Djelatnost: 02 00 00; Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade ......... 21 4.1.2 Djelatnost: 08 00 00; Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe (PFDU) premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja ................................................................................... 22 4.1.3 Djelatnost: 12 00 00; Otpad od mehaničkog oblikovanja te fizičke i mehaničke površinske obrade metala i plastike ................................................. 22 4.1.4 Djelatnost: 13 00 00; Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) ............................................................ 23 4.1.5 Djelatnost: 15 00 00; Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način .......................................................................................................... 24 4.1.6 Djelatnost: 16 00 00; Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu ... 25 4.1.7 Djelatnost: 17 00 00; Grañevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija) .................. 26 4.1.8 Djelatnost 20 00 00; Električni i elektronički otpad ............................... 27 4.1.9 Djelatnost: 20 00 00; Komunalni otpad ................................................ 28

4.2 Skupljanje, prijevoz i zbrinjavanje komunalnog otpada ............................... 29 4.3 Procjena količina otpada ............................................................................. 30

5 PLANIRANJE ..................................................................................................... 32 5.1 Mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada ........................................ 32 5.2 Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta otpada ........................................ 38 5.3 Popis otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta .................... 38 5.4 Plan aktivnosti za period 2009. – 2017. godine ........................................... 40 5.5 Ekonomičnost i financiranje ........................................................................ 43

6 ZAKLJUČAK ...................................................................................................... 45



2

1 UVOD

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je nizom pravnih propisa od kojih su temeljni Zakon o otpadu (NN 178/04), Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. – 2015. (NN 85/07), Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07). Navedeni propisi sastavni su dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02). U procesu približavanja Europskoj Uniji usvojeno je još mnogo pravnih propisa koji reguliraju gospodarenje otpadom, gospodarenje posebnim vrstama otpada regulirano je i posebnim pravilnicima. Usklañivanje zakonodavstva u ovom dijelu još nije završeno, očekuje se otvaranje još jednog poglavlja zaštite okoliša u pregovorima sa Europskom unijom. Sukladno postojećim zakonskim propisima Općina Zadvarje donosi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2009. – 2017. čijom provedbom će se nastojati postići slijedeće:

• uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom u skladu sa Planom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja otpadom Splitsko-Dalmatinske županije,

• povećati udio odvojeno prikupljanog otpada, • recikliranje i ponovna oporaba otpada, • prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja, • smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu • izdvajanje goriva iz otpada, • smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima, • smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš, • sanacija «divljih» odlagališta, • samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom,



3

1.1 Nazivlje u Planu

Ambalažni otpad definiran je u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja svaku ambalažu ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke. Biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji. Centar za gospodarenje otpadom je sustav grañevina i ureñaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada. Cjelovito gospodarenje otpadom izraz potječe iz SAD-a, a odnosi se na komplementarnu (dopunsku) primjenu različitih postupaka gospodarenja otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje količine otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada. Čistija proizvodnja ( ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP uključuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprečavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga životnoga ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i konačnog odlaganja (prema definiciji UNEP-a). Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, madraci, drveće i sl. Gospodarenje otpadom je skup svih aktivnosti, odluka i mjera za: sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena. Grañevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i grañevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada. Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrañuje se biološkim putem, niti stvara opasne tvari za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznačajan stupanj ispuštanja zagañujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode.



4

Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna, biološka i energetska reciklaža) te odlaganje otpada koji se ne može drugačije iskoristiti. Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Takoñer je to i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Kakvo ća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima. Komunalni otpad je otpad iz kućanstva te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojim svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz čl. 2. Zakona o otpadu (NN 178/04) odreñen kao neopasni. Obrada otpada je postupak u kojem se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanja, mijenjaju svojstva otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje otpadom te poboljšanja iskoristivosti otpada. Obrañivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obrañuje otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada. Odlagalište znači mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. podzemlje) prema čl. 2 (g) Direktive o odlaganju otpada br. 1991/31/EC. Odlagališta mogu biti:

- lokacije internih odlagališta (proizvoñač otpada odlaže otpad iz vlastite proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje),

- lokacije trajnih odlagališta koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od

godine dana).



5

Odlagalištima se ne smatraju:

- postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog mjesta oporabe (recovery), obrade (treatment) ili zbrinjavanje (disposal),

- skladištenje otpada prije iskorištavanja (oporabe) ili obrade, kraće od tri godine,

- skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana. Odlagališta otpada primaju najveću količinu proizvedenog otpada. Svrstana su prema kategorijama, pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenost. Aktivna odlagališta svrstana su u pet kategorija otpada:

a) Legalna odlagališta otpada su grañevine za (trajno) odlaganje otpada, predviñene odgovarajućim prostorno – planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i sagrañene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishoñenih dozvola – lokacijske, grañevinske i uporabne.

b) Odlagališta otpada u postupku legalizacije su grañevine za (trajno) odlaganje

otpada, predviñene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno ishoñenje potrebnih dozvola – lokacijske i grañevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.

c) Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neureñeni prostori za (trajno)

odlaganje otpada, predviñeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, grañevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

d) Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neureñeni manji prostori za

odlaganje otpada koji nisu predviñeni odgovarajućim prostorno planskim dokumentima ( županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, grañevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

e) «Divlja» odlagališta otpada – smetlišta su manji neureñeni prostori koji nisu

predviñeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće grañani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze grañani.



6

Održivi razvitak je gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i krajobraza. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koje je posljedica nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša. Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćivanje okoliša. Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. Opasni otpad je otpad odreñen kategorijama (generičkim tipovima) i sastavinama, a obvezno sadrži jedno ili više svojstava, utvrñenih Listom opasnog otpada:

- H1 Eksplozivnost - H2 Reaktivnost - H3 Zapaljivost - H4 Nadražljivost - H5 Štetnost - H6 Toksičnost - H7 Kancerogenost - H8 Korozivnost - H9 Infektivnost - H10 Teratogenost - H11 Mutagenost - H12 Tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu

s vodom, zrakom ili kiselinom

- H13 Tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati

tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika (H1-H12)

- H14 Ekotoksične tvari (Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05)



7

Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Postupci oporabe su: - R1 Korištenje kao gorivo ili na drugi način za proizvodnju energije, - R2 Obnavljanje (reklamacija)/regeneracija otapala, - R3 Recikliranje/obnavljanje organskih tvari koje se ne koriste kao otapala

(uključujući kompostiranje i druge procese biološke prerade), - R4 Recikliranje/obnavljanje metala i metalnih spojeva, - R5 Recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala, - R6 Regeneracija kiselina i lužina, - R7 Oporaba (recovery) sastojaka koji se koriste za suzbijanje zagañenja

(pollution), - R8 Oporaba (recovery) sastojaka iz katalizatora, - R9 Ponovna prerada iskorištene nafte ili drugi način ponovne uporabe (re-use)

nafte, - R10 Obrada (treatment) zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja, - R11 Upotreba otpadnom materijala dobivenog iz bilo kojeg od postupaka od R1-

R10, - R12 Razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojem od postupaka od R1-R12, - R13 Skladištenje otpada predviñenog za bilo koji od postupaka od R1-R-12 (osim

privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja).

Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio, ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti (prema članku 1(A) Direktive o otpadu 75/442/EEC), kategorije otpada su odreñene Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05): Q1 Ostaci iz proizvodnje ili uporabe koji nisu drugačije specificirani; Q2 Proizvodi koji ne odgovaraju normama; Q3 Proizvodi kojima je rok za odgovarajuću uporabu istekao; Q4 Materijali koji su prosuti, odnosno proliveni, izgubljeni ili su pretrpjeli neku

drugu nezgodu, uključujući i sve druge materijale, opremu itd., koji su onečišćeni kao posljedica takve nezgode;

Q5 Materijali koji su zagañeni ili onečišćeni planiranim djelovanjem (npr. ostaci nakon postupaka čišćenja, ambalaža, spremnici itd.);

Q6 Neuporabljivi dijelovi (npr. odbačene baterije i akumulatori, istrošeni katalizatori itd.);

Q7 Tvari koje više ne zadovoljavaju kakvoćom (npr. onečišćene kiseline, onečišćena otapala, istrošene soli za otvrdnjavanje);

Q8 Ostaci iz proizvodnih procesa (npr. šljaka, destilacijski talog itd.); Q9 Ostaci iz procesa uklanjanja onečišćenja (npr. muljevi iz ureñaja za

pročišćavanje, prašina iz filtra za zrak, istrošeni filtri itd.); Q10 Ostaci strojne i završne obrade (npr. tokarske strugotine, proizvodno iverje

itd.); Q11 Ostaci od vañenja i prerade sirovina (npr. jalovina, talog iz naftnih polja itd.); Q12 Onečišćene tvari (npr. ulja onečišćena PCB-om/polikloriranim bifenilom itd.); Q13 Materijali, tvari i proizvodi čija je uporaba zakonom zabranjena;



8

Q14 Proizvodi koje posjednih više neće koristiti (npr. iz poljoprivrede, kućanstva,

ureda, trgovačkih djelatnosti ili dućana); Q15 Onečišćeni materijali, tvari i proizvodi nastali kao rezultat sanacije tla; Q16 Svi materijali, tvari ili proizvodi koji nisu navedeni u gornjim kategorijama Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamski cjelovita geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad odlaže utiskivanjem. Podzemno odlagalište može biti i postrojenje za trajno skladištenje otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su to rudnici soli ili kalija. Ponovna uporaba (prema čl. 3 (5) Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu br. 94/62/EC znači bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila zamišljena i dizajnirana za odreñeni minimalni broj uporaba tijekom životnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, sa ili bez pomoćnih sredstava kojima se omogućuje ponovno punjenje; takva će ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno uporabiti. Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja otpada (prema čl. 2(b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002). Posjednik otpada je proizvoñač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje. Pretovarna stanica je grañevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Prirodna pojava je fizikalno-kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša. Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvoñača. Proizvo ñač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoñač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav i svojstva otpada.



9

Reciklažno dvorište jest grañevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Opremljena su spremnicima i posudama zapremnina 1100 litara do 5000 litara u kojima se, ovisno o veličini i izvedbi, odvojeno prikuplja desetak različitih vrsta iskoristivih otpadnih tvari i opasnog otpada od grañana. Prilikom odabira lokacije osobito je važno da RD bude smješteno tako da grañani mogu što jednostavnije doći do RD-a. Okvirno se može računati da je gravitacijsko područje RD-a u radijusu od dva do četiri km, u veličini od 5000 do 50.000 stanovnika, odnosno jedno reciklažno dvorište po naselju. RD du i mjesta gdje grañani mogu na jednostavan i prihvatljiv način dobiti informacije o gospodarenju otpadom, a osobito u pogledu smanjivanja i štetnosti vlastitog otpada te u pogledu boljeg iskorištavanja raznog otpada. Stanovništvo se obavještava o radu RD-a (radno vrijeme, vrste otpada i dr.) u sredstvima javnog informiranja. U RD-ima je potrebno organizirati sakupljanje glomaznog otpada jer se na taj način postiže značajnije poboljšanje kvalitete usluge i smanjivanja troškova:

- grañani mogu tijekom cijele godine, u sve radne dana uključujući subotu, besplatno i za okoliš primjereno odložiti vlastiti glomazni otpad;

- povećavaju se prikupljene količine otpada po reciklažnim dvorištima i time smanjuje prosječna cijena;

- napušta se razbacivanje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama; - provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time

efikasnije recikliranje i oporaba ( autogume, metali, rashladni ureñaji i dr.). - omogućava se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju

obradu. Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Registar one čišćenja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš. Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša. Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u grañevini za skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skupljanje otpada je prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza. Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

- biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajući u obzir mjerila propisana posebnim propisima,

- vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili količinsko, u skladu sa posebnim propisima,



10

- moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima

- tlu, čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima

- zemljanoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima.

Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreñenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Termi čka obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje. Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrañuje i/ili zbrinjava. Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima, a to su: D1 Zbrinjavanje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.), D2 Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili

muljeva ispuštenih na tlo), D3 Duboko injektiranje (npr. utiskivanje pumpabilnog otpada u bušotine, u rudnike

soli, «prirodna» odlagališta itd.), D4 Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera

ili lagune itd.), D5 Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane

podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i meñusobno i od prirodnog okoliša), D6 Ispuštanje u vodene sredine (osim mora i oceana), D7 Ispuštanje u mora/oceane, uključujući i odlaganje na morsko dno, D8 Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja

daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od načina navedenih pod brojevima D1-D12,

D9 Fizičko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od načina navedenih pod brojevima D1- D12 (npr. isparavanje, sušenje itd.),

D10 Spaljivanje na kopnu, D11 Spaljivanje na moru, D12 Trajno skladištenje (npr. smještanje spremnika u rudnike itd.), D13 Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka D1-D12, D14 Prepakiranje prije bilo kojeg od postupaka navedenih od D1-D13, D15 Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od postupaka od D1-D14 (osim

privremenog skladištenja, te uskladištenja otpada na mjestu nastanka prije skupljanja).



11

Zahvat u okolišu je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju. Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno sakupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad).

1.2 Pojam gospodarenja otpadom ( čl.4 Zakona o otpadu NN 178/04) Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegova štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u

svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:

1. rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka, 2. pojave buke, 3. pojava neugodnih mirisa,

4. ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, 5. štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, 6. nastajanje eksplozije ili požara.



12

1.3 Ciljevi gospodarenja otpadom Ciljevi gospodarenja otpadom su:

1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:

- razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, - tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u

najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,

- razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,

2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno

drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe,

3. zbrinjavanje otpada na propisani način,

4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

U ostvarivanju navedenih ciljeva uzimat će se u obzir najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima gospodarenja otpadom.

1.4 Načela gospodarenja otpadom Gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, ureñenih posebnim propisima, poštivanju načela meñunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na slijedećim načelima:

1. onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih mjera i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,

2. odgovornost proizvo ñača – proizvoñač proizvoda od kojega otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije,

3. blizina – oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbližoj odgovarajućoj grañevini ili ureñaju, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš.



13

1.5 Svrha i cilj ovog Plana gospodarenja otpadom Plan gospodarenja otpadom općine Zadvarje je instrument kojim će se nastojati postići održivo gospodarenje otpadom. U tom smislu njegova svrha je pružiti pregled postojećeg stanja na terenu i to na način da se detaljno utvrdi slijedeće:

- djelatnosti iz kojih nastaje otpad (sukladno Uredbi o kategorijama i vrstama otpada NN 50/05)

- vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti (sukladno Uredbi 50/05) - karakteristike otpada, - tokovi otpada - količina otpada - način sakupljanja te postupanje sa otpadom - planirana financijska sredstva koja su potrebna za održivo gospodarenje

otpadom Cilj ovog Plana gospodarenja otpadom je utvrditi postojeće stanje u smislu nastajanja vrsta i količina otpada, tokova otpada te planiranje istoga radi ostvarivanje strateških ciljeva gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

2 ZAKONODAVNI OKVIR

2.1 Planski dokumenti gospodarenja otpadom

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. –

2015. g. - županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja

otpadom Grada Zagreba - gradski, odnosno općinski planovi gospodarenja otpadom, - plan gospodarenja otpadom proizvoñača otpada.

Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklañeni sa Strategijom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja otpadom RH, te sa Strategijom zaštite okoliša RH i programima zaštite okoliša.



14

2.2 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrva tske Strategija gospodarenja otpadom RH odreñuje strateške ciljeve gospodarenja otpadom:

1. izbjegavanje nastajanja i smanjivanja količine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada

2. razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)

3. smanjivanje rizika od otpada 4. doprinos zaposlenosti u RH 5. edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema

gospodarenja otpadom Strategija odreñuje i odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti, odgovornost Općine Zadvarje u procesu unaprjeñivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su slijedeće:

• prostornim planovima utvrñivati lokacije za grañevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,

• donositi planove gospodarenja otpadom, usklañene s državnim planom gospodarenja otpadom,

• organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada,

• sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo, • omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te

organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom, • dostavljati podatke u skladu s propisima, • stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.



15

2.3 Obvezni sadržaj Plana gospodarenja otpadom Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine sadrži osobito:

1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, 3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta, 4. redoslijed aktivnosti sanacije neureñenih odlagališta i otpadom onečišćenog

okoliša, 5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Plan gospodarenja otpadom donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće. Nadležni ured nadzire provedbu planova gospodarenja otpadom. Poglavarstva grada i općine dužna su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi gradskom, odnosno općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrñenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće nadležni ured dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan se objavljuje u službenom glasilu grada, odnosno općine.

2.4 Obveze op ćine Zadvarje sukladno zakonskoj regulativi Sukladno Zakonu o otpadu gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, sukladno načelu «onečišćivač plaća». Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog skupljanja otpada 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u

okoliš i 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove

projektiranja i gradnje grañevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada grañevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja grañevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove grañevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.



16

2.5 Propisi koji ure ñuju gospodarenje otpadom u RH

1. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) 2. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada, NN 50/05. 3. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09) 4. Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06) 5. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) 6. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09) 7. Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću

posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)

8. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)

9. Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2006. godini (NN 64/06)

10. Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09) 11. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09) 12. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06,

31/09) 13. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09) 14. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07) 15. Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u

energetske svrhe u 2007. godini (NN 36/07) 16. Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN

42/07) 17. Pravilnik o načinu i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) 18. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) 19. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i

opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09) 20. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. –

2015. godine (NN 85/07) 21. Plan gospodarenja otpadom Splitsko – dalmatinske županije 2007. – 2015. 22. Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u 2008. godini (NN

82/07) 23. Pravilni o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada

za odlagališta otpada (NN 117/07) 24. Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08) 25. Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda

kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) 26. Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan – dioksida (NN 70/08) 27. Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08) 28. Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima

(NN105/08) 29. Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih

sirovina (NN 128/08)



17

3 POSTOJEĆE STANJE

3.1 Osnovni podaci o op ćini Zadvarje Općina Zadvarje položajno i funkcijski pripada mikroregiji obalnog područja Splitsko dalmatinske županije. Smještena je izmeñu područja grada Omiša, općine Brela i općine Šestanovac na kopnu, a na moru je razgraničena s bračkom općinom Selce. Reljef je većinom krševit a većih plodnih površina gotovo i nema(osim Vrbanj polje). Slika 3.1/1 Općina Zadvarje

Obalni dio Općine u dužini od cca 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji je , po svojoj specifičnosti , morski dio , u kategoriji (hidrološkog ) spomenika prirode. Jednim dijelom Općina ulazi u Park prirode Biokovo , na prijevoju Dubci koji je od povijesnog značaja. To je i danas jedino mjesto , uz planinu Biokovo , koji povezuje obalni i zaobalni dio Županije i dalje sve do Bosne. Zbog toga je Zadvarje u povijesti poznato kao trgovački centar s sajmištem koji se i danas održava. Sjedište općine je u istoimenom i jedinom naselju Zadvarje. Općina Zadvarje postoji od 1997. godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovac. Prostor općine obuhvaća približno 13,22 km² kopnenog dijela. Prema zadnjem popisu stanovnštva iz 2001. broj stanovnika u općini je 277.



18

3.2 Općinska naselja Zadvarje je jedino naselje općine. Područje općine obuhvaća 8 mesusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje. Tablica 3.2/1 Stanovništvo općine Zadvarje

Naselje

Površina km2

Stanovnici 2001.

Gustoća naseljenosti (stan/km2)

Zadvarje 13,22 277 20,95

Prema popisu stanovništva 2001. godine bilo je 84 domaćinstava. Prosječna veličina domaćinstva je iznosila 3,3 člana. Tablica 3.2/2 Domaćinstva po naseljima općine Zadvarje i zaseocima

Naselje

Broj domaćinstava

2001.

Prosječna veličina

domaćinstva Zadvarje 60 4

Krnići i Popovići 8 2,5 Krželj i Popović 8 2

Santrići 4 2,5 Pejkovići 6 3,30

Dobna struktura općine Zadvarje pokazuje da je stanovništvo već značajno uvedeno u proces starenja.

3.3 Kulturno- povijesne vrijednosti Općina Zadvarje je posebna po svojim prirodnim posebnostima, od kojih je većina u kategoriji preventivno zaštićenih kulturnih dobara RH. To je područje koje se ističe bogastvom različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom kulturnog življenja od prapovijesti i antike do danas.



19

3.4 Gospodarstvo Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti Općine Zavarje su bile poljodjelstvo, trgovina i druge djelatnosti. Poljoprivreda kao grana gospodarstva će se i ubuduće obavljati u Vrbanj polju, pretežno za vlastite potrebe. Najčešće se radi o proizvodnji voća i povrća. Elektroprivreda je jedan od glavnih gospodarskih grana na području Općine, pošto se na području Općine nalazi hidroelektrana Kraljevac. Općina Zadvarje ima direktan izvor proračunskih prihoda od hidroelektrane i to temeljem komunalne naknade i naknade za korištenje prostora hidroelektrane. Turizam kao strateška gospodarska grana je u početcima. Danas postoji samo jednodnevni izletnički gosti koji dolaze vidjeti prirodne ljepote Gubavice i Cetine, ali se zbog manjka sadržaja ne zadržavaju. U općini Zadvarje se tradicionalno svakog utorka održava stočni sajam regionalnog značaja. U gospodarskoj zoni Zadvarje veličine cca 25,8 ha predviña se izgradnja industrijsko-proizvodnih kapaciteta, zananstva i servisa. Do danas firma Eljuga gradi pogon za proizvodnju voštanih svijećaa županijski lovački savez planira izgraditi skladište za hladnjaču za pregled i skladištenje mesa divljači. Turistička zona Ograde površine 3,30 ha planira se u kanjonu Cetine s pogledom na slap Gubavica. Unutar zone je planirana izgradnja manjih hotela te ureñenje terena(vidikovca, suvenirnice, prateći sadržaji izletišta,manji rekreativni sadržaji, odmorišta). Cestovno je povezana i opremljena komunalnom infrastrukturom. Zona Dubci veličine cca 16,23 ha planirana je za športsko rekreacijske aktivnosti.

Privredni subjekti u općini su: - HE Kraljevac - Benzinska postaja Ina - 3 ugostiteljska objekta - mini market prehrambene robe - poljoprivredna apoteka - 2 prodavaonice stočne hrane - Vodovod Makarska



20

4 POSTUPANJE S OTPADOM I TOKOVI OTPADA Kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada odreñene su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05). Prema Katalogu otpada, koji je sastavni dio Uredbe, otpad se razvrstava u dvadeset grupa ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, odnosno o djelatnostima koje ga generiraju (stvaraju).

4.1 Djelatnosti iz kojih nastaje otpad, vrste i kol ičine otpada Tablica 4.1/1 Djelatnosti iz kojih nastaje otpad na području općine Zadvarje (temeljem Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05). Šifra djelatnosti Naziv djelatnosti 02 00 00 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih

kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade

08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe (PFDU) premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja

12 00 00 Otpad od mehaničkog oblikovanja te fizičke i mehaničke površinske obrade metala i plastike

13 00 00 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

15 00 00 Otpadna ambalaža, apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filterski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 17 00 00 Grañevinski otpad i otpad od rušenja objekata

(uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija)

20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije



21

4.1.1 Djelatnost: 02 00 00; Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i riba rstva, pripremanja hrane i prerade

Nusproizvodi životinjskog porijekla Postupanje s otpadom životinjskog porijekla ureñeno je Zakonom o veterinarstvu (NN 41/07) i Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06). Gospodarenje nusproizvodima životinjskog porijekla po veterinarsko-zdravstvenim načelima i načelima veterinarske zaštite okoliša podrazumijeva prihvat, skupljanje, razvrstavanje prema stupnju rizičnosti (kategorije 1,2,3), privremeno skladištenje u sabiralištima s ureñajima za hlañenje, razudbu uginulih životinja, toplinsku preradu i spaljivanje životinjskih poluprerañevina koje sadrže proteine. Nusproizvodi životinjskog porijekla nastaju u klaonicama, objektima za preradu mesa, riba, jaja, mlijeka, crijeva, u hladnjačama, skladištima, valionicama jednodnevnih pilića, na tržnicama, u prodavaonicama mesa, ribarnicama, ugostiteljstvu i drugim objektima javne prehrane, u objektima za uzgoj i držanje životinja, u zološkim vrtovima, lovnom gospodarstvu, lučkim terminalima, graničnim prijelazima, u prijevozu životinja i proizvoda i na drugim mjestima na kojima se životinje čuvaju i uzgajaju, te na mjestima gdje se proizvode namirnice životinjskog porijekla. Za područje općine Zadvarje karakteristično je da se još uvijek zadržao običaj kolinja i to zimskom periodu od sredine studenog do kraja prosinca. Nusproizvode stanovništvo obično odloži ili na divlja odlagališta ili u komunalni otpad što nije prihvatljivo. Povremeno se dogaña da nusproizvode životinjskog porijekla odlože i fizičke i pravne osobe koje nisu iz područja općine Zadvarje. Najčešće se to dogaña u noćnim satima pa ne postoje informacije o počinitelju onečišćenja.



22

4.1.2 Djelatnost: 08 00 00; Otpad od proizvodnje, f ormulacije, dobave i uporabe (PFDU) premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarsk ih boja

Iz djelatnosti 08 00 00 nastaje otpad ključnog broja 08 03 17* - otpadni tiskarski toner koji sadrži opasne tvari. Otpad nastaje u uredima poslovnih subjekata. Pravilnikom o gospodarenju otpadom odreñeno je da se za ovu vrstu otpada vodi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (obrazac ONTO). Poslovni subjekti postupaju sukladno Pravilniku o registru onečišćenja okoliša te se prijavljuju u Registar onečišćenja okoliša koji vodi Ured za zaštitu okoliša u Splitsko-Dalmatinskoj županiji. Otpad se predaje ovlaštenom sakupljaču koji ga izvozi na postupak zbrinjavanja D – 10 (spaljivanje otpada na kopnu) Tablica 4.1.2/1 Pregled otpada koji nastaje iz djelatnosti 08 00 00 Ključni broj otpada

Naziv otpada

Količina kg u 2009.

Predviñena količina za razdoblje 2009.-2017.

Predviñeni postupak zbrinjavanja

08 03 17 *

Otpadni tiskarski toner koji sadrži opasne tvari

6

60

D - 10

4.1.3 Djelatnost: 12 00 00; Otpad od mehani čkog oblikovanja te fizi čke i mehani čke površinske obrade metala i plastike

Iz djelatnosti 12 00 00 nastaje otpad ključnog broja 12 01 01 – strugotine i opiljci koji sadrže željezo. Pravilnikom o gospodarenju otpadom odreñeno je da se za ovu vrstu otpada vodi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (obrazac ONTO). Poslovni subjekti postupaju sukladno Pravilniku o registru onečišćenja okoliša te se prijavljuju u Registar onečišćenja okoliša koji vodi Ured za zaštitu okoliša u Splitsko-Dalmatinskoj županiji. Otpad se predaje ovlaštenom sakupljaču na postupak oporabe R – 4 (recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala). Tablica 4.1.3/1 Pregled otpada koji nastaje iz djelatnosti 12 00 00 Ključni broj otpada

Naziv otpada



Predviñeni postupak oporabe

12 01 01

Strugotine i opiljci koji sadrže željezo

50

400

R - 4



23

4.1.4 Djelatnost: 13 00 00; Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19 )

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima čl. 6 (NN 124/06) propisano je da su posjednici otpadnih ulja dužni osigurati sakupljanje i privremeno skladištenje otpadnih ulja nastalih njihovom djelatnošću. Sakupljanje i odvoz otpadnih motornih ulja vrše ovlaštene tvrtke koje su ishodile dozvolu za gospodarenje tom vrstom otpada, otpad se predaje oporabitelju na postupak R-1; korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije. Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva nastaju u HE Kraljevac koja postupa sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima i ostalim propisima koji reguliraju ove vrste otpada te Pravilniku o registru onečišćenja okoliša. Tablica 4.1.4/1 Pregled otpada koji nastaje iz djelatnosti 13 00 00: Ključni broj otpada

Naziv otpada

Količina u kg u 2009.



13 01 11 *

Sintetska hidraulična ulja

50

400

R - 1

13 02 08 *

Ostala maziva ulja za motore i zupčanike

27

240

R - 1

13 03 07 *

Neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi mineralnih ulja

10

100

R - 1



24

4.1.5 Djelatnost: 15 00 00; Otpadna ambalaža; apsor bensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski materija li i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi na čin

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05) ureñuje postupanje sa ambalažnim otpadom te obveze prodavatelja/uvoznika. Pravilnik pozitivno djeluje na svijest stanovništva, PET i MET ambalaža se odvaja i ne završava u komunalnom otpadu. Povrat i/ili skupljanje ambalaže organizirano je preko prodajnih mjesta, uz isplatu povratne naknade potrošačima. Time je spriječeno opterećivanje odlagališta i prirode ovom vrstom otpada, otpadna ambalaža postala je sirovina za recikliranje te se iz nje rade novi proizvodi. Na području općine ne postoji odvojeno sakupljanje otpadne ambalaže . Prema Pravilniku o gospodarenju otpadom otpad se mora odvojeno sakupljati, za svaku vrstu otpada mora se voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada. Ambalažni otpad koji nastaje kod poslovnih subjekata HE Kraljevac i benzinske postaje INA sakuplja ovlašteni sakupljač, otpad se izvozi na postupak zbrinjavanja D-10 (spaljivanje otpada na kopnu). Tablica 4.1.5/1 Pregled otpada koji nastaje iz djelatnosti 15 00 00 Ključni broj otpada

Naziv otpada



Predviñeni postupak zbrinjavanja

15 01 10 *

Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

180

1500

D – 10

15 02 02*

Apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima

100

800

D – 10



25

4.1.6 Djelatnost: 16 00 00; Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06) čl. 8 propisuje da su prodavatelji i posjednici dužni postaviti spremnike za odvojeno skupljanje otpadnih baterija i akumulatora u svom poslovnom prostoru ili neposrednoj blizini. Prodavatelj i posjednik dužan je preuzimati otpadne baterije i akumulatore kakve ima u svom prodajnom programu, bez naknade i obveze kupnje za krajnjeg korisnika i bez obzira na proizvoñača, uključujući otpadne baterije i akumulatore koje mogu biti sastavni dijelovi ureñaja koji prodaje ili servisira. Otpad nastaje iz obavljanja djelatnosti HE Kraljevac koji postupa sukladno zakonskoj regulativi. Otpad se predaje ovlaštenim sakupljačima, završni postupak oporabe je R-4 (recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala). Tablica 4.1.6/1 Pregled otpada koji nastaje iz djelatnosti 16 00 00 Ključni broj otpada

Naziv otpada




16 02 14

Stara oprema koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 13

0

2000

R - 4

16 06 01 *

Olovne baterije

30

200

R - 4

16 06 05

Ostale baterije i akumulatori

10

100

R - 4



26

4.1.7 Djelatnost: 17 00 00; Gra ñevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uklju čujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija)

Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08) propisuje način gospodarenja grañevnim otpadom. Grañevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje grañevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih grañevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za grañenje grañevine zbog kojeg je grañenja nastao. Posjednik grañevnog otpada je vlasnik grañevine, investitor, izvoñač kojem je vlasnik grañevine odnosno investitor na temelju valjanog pravnog posla prenio pravo raspolaganja odnosno posjedništva nad grañevnim otpadom; treća osoba kojoj je vlasnik grañevine na temelju valjanog pravnog posla prenio pravo raspolaganja odnosno posjedništva nad grañevnim otpadom. Grañevni otpad ne smije se odložiti na mjestu nastanka kao niti na lokacijama koje nisu za to predviñene. Posjednik grañevnog otpada dužan je snositi sve troškove gospodarenja grañevnim otpadom (aktivnosti i mjere koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje grañevnog otpada). Trenutno je najveći problem odlaganje grañevnog otpada na divljem odlagalištu «Put brane».



27

4.1.8 Djelatnost: 20 00 00; Elektri čni i elektroni čki otpad Prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i opremom (čl. 4 NN 74/07) električni i elektronički otpad (EE otpad) je: otpadna električna i elektronička oprema uključujući sklopove i sastavne dijelove, koji nastaju u gospodarstvu (industriji, obrtu i sl.) i EE otpad iz kućanstva. EE otpad iz kućanstva podrazumijeva: hladnjake, zamrzivače, perilice i sušilice rublja, perilice posuña, štednjake, električne radijatore, termoakumulacione peći, klima-ureñaje, TV prijamnike i drugi EE otpad mase veće od 30 kg. Čl. 12 Pravilnika propisuje da posjednik mora EE otpad odvajati od komunalnog i ostalih vrsta otpada. Skupljanje i prijevoz EE otpada od posjednika mora se obavljati na način da se omogući ponovna uporaba, rastavljanje i oporaba, uključujući i recikliranje EE otpada. EE otpad koji se predaje sakupljaču mora biti u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno rastavljan radi vañenja zasebnih komponenti. Takvim otpadom smatraju se i prethodno nerastavljeni dijelovi opreme koja se sastoji od više cjelina (ekrani kompjutora, elektromotori crpki ili kompresora i sl.). Stanovništvo općine može na besplatni telefon 0800 444 110 naručiti odvoz EE- otpada koji obavlja ovlašteni koncesionar Flora-VTC d.o.o. bez naplate. EE otpad iz kućanstva skupljač je dužan preuzeti unutar 30 dana od dana poziva.



28

4.1.9 Djelatnost: 20 00 00; Komunalni otpad Prosječna godišnja količina miješanog komunalnog otpada ključnog broja 20 03 01 uključujući i krupni otpad ključnog broja 20 03 07 procjenjuje se na 268,32 tona što iznosi 2,65 kg dnevno po stanovniku. Na podrućju općine stvara se još 5 tona miješanog komunalnog otpada godišnje sa stočnog sajmišta. Glomazni otpad odvozi se jednom godišnje. Nema podataka o količini. Osim miješanog komunalnog otpada na području općine iz poslovanja gospodarskih subjekata nastaje i otpad ključnog broja 20 01 21* (fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu). Ovaj otpad se predaje ovlaštenom sakupljaču na postupak oporabe R-4 (recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala). Tablica 4.1.9/1 Pregled otpada koji nastaje iz djelatnosti 20 00 00 Ključni broj otpada

Naziv otpada




20 01 21 *

Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

5

40

R - 4



29

Temeljem Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na bazi provedenih ispitivanja sastava komunalnog otpada daje se prikaz prosječnog godišnjeg sastava komunalnog otpada: Tablica 4.1.9/1 Sastav komunalnog otpada

Komponenta Otpada

mas % srednja vrijednost

Kuhinjski i biootpad 42,1 Papir i karton 20,0 Koža i kosti 3,1 Drvo 1,3 Tekstil 8,0 Staklo 6,8 Metali 4,1 Inertni 1,9 Plastika 12,0 Guma 0,7 Posebni 0,3

Iz pregleda tablice vidljivo je da je udio biorazgradivog otpada cca ¾ ukupne količine. Veći dio tog otpada može se kompostirati i reciklirati. Rezultati ove analize upućuju na zaključak da je potrebno što više odvajati otpad po vrstama kako bi se postigao cilj «Nula otpada», odnosno smanjile količine otpada koje se odlažu na odlagališta.

4.2 Skupljanje, prijevoz i zbrinjavanje komunalnog otpada

Na području Općine miješani komunalni otpad sakuplja komunalno poduzeće Peovica d.o.o. iz Omiša i odvozi na odlagalište Karepovac u Splitu na postupak zbrinjavanja D – 1. Na području općine Zadvarje postavljeno je 25 kontejnera kapaciteta 1,1 m3. Sakupljanjem otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva.

Dinamika odvoza je:

- 2 puta tjedno centar mjesta Zadvarje - 3 puta tjedno ispred staračkog doma «Treća životna dob» - 1 put tjedno udaljenija i manje nastanjena područja



30

Komunalno poduzeće «Peovica» posjeduje vozni park za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada koji čine slijedeća vozila i ureñaji: Tablica 4.2/1 Pregled vozila kojima se odvozi komunalni otpad Naziv vozila/ureñaja Tip vozila/ureñaja Kapacitet vozila/ureñaja

Kamion smećar Mercedes 24 m3 Kamion smećar MAN 18 m3 Kamion smećar IVECO 14 m3 Kamion smećar IVECO 5 m3

Autopresa Abrol 2 x 30 m3

Odvoz otpada se još uvijek naplaćuje po m2 stambene površine. Taj način obračuna ne stimulira odvojeno prikupljanje. Trenutno na području općine ne postoje kontejneri za skupljanje korisnog otpada za reciklažu.

4.3 Procjena koli čina otpada Količina komunalnog otpada prema podacima iz komunalno poduzeća za 2008. i 2009. godinu je procijenjena na 268,32 tona godišnje uključujući i glomazni otpad. Na temelju ovih podataka specifična količina komunalnog otpada po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom iznosila je: Specifična količina = 268,32 tona x 1.000 / (277 stanovnika x 365 dana) = 2,65 kg/st/dan.

Predviñena količina otpada za razdoblje do 2017. izrañena je na osnovu podataka o popisu stanovništva i trenutnom prirodnom prirastu od 3% te predviñenom naseljavanju stambene zone.



31

Tablica 4.3./1 Prikaz očekivanog kretanja količina komunalnog otpada

Godina

Broj obuhvaćenih stanovnika

Komunalni otpad t/god.

Komunalni otpad nakon odvajanja

iskoristivih sastojaka t/god.

2010 285 276,37 55,27 2011 294 284,66 56,93 2012 400 381,44 76,29 2013 412 392,88 78,58 2014 424 404,67 80,93 2015 437 416,81 83,36 2016 450 429,31 85,86 2017 464 442,19 88,44

Papir i kuhinjski otpad u ukupnoj količini komunalnog otpada zastupljeni sa 62 % udjela, staklo, metali i plastika u ukupnoj količini komunalnog otpada zastupljeni su sa 22,9% udjela. Prema navedenom, može se zaključiti da više od 80 % komunalnog otpada ne bi trebalo završavati na odlagalištima i nepotrebno opterećivati okoliš. Ovakav trend je teško postići u kratkom vremenskom periodu, projekcija količina je nastala matematičkim putem u zamišljenim idealnim uvjetima. Ipak, prikaz omjera komunalnog otpada prije i poslije odvajanja korisnih sastojaka pokazuje pravi smjer u kojem treba djelovati lokalna zajednica kako bi se postigao održivi razvitak. U prvoj fazi ovoga Plana postaviti će se 1 zeleni otok (3 posude) te će se stanovništvo educirati o važnosti izdvajanja otpada. Takoñer će se o tome obavijestiti i poslovne subjekte da se odvojeno prikuplja otpad od papira, plastične i metalne ambalaže. Cilj ovih aktivnosti je da se papir, plastična i metalna ambalaža postupno izdvoje iz komunalnog otpada u 100 % iznosu.



32

5 PLANIRANJE

5.1 Mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada Da bi se postiglo smanjivanje odloženog otpada te na taj način smanjio pritisak na sastavnice okoliša Strategija odreñuje koncept gospodarenja otpadom:

• izbjegavanje nastanka otpada, što rezultira maksimalnim smanjivanjem količine i opasnih svojstava neizbježnog otpada na mjestu nastanka tako da u slijedeće faze gospodarenja otpadom odlazi manje ukupnog, a osobito neškodljivog otpada,

• vrednovanje – oporaba neizbježnog otpada ima zadaću iskoristiti materijalna i energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama tehničkih mogućnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti; ova faza započinje odvojenim skupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom do mjesta iskorištavanja,

• odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na ureñena kontrolirana odlagališta (sanirana postojeća ili nova) kao najniže rangiranoga u hijerarhiji otpada; uključene su sanacije odlagališta i drugih starih opterećenja

Tablica 5.1/1 Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Izbjegavanje

- manji proizvodni otpad - proizvod s manje otpada - uporaba primjerenije ambalaže

Neizbjegnuti otpad

Vrednovanje otpada

- materijalna reciklaža i ponovna uporaba - biološka reciklaža i ponovna uporaba - energetska reciklaža i ponovna uporaba

Kontrolirana odlagališta



33

«Onečišćivač plaća» jedno je od temeljnih načela gospodarenja otpadom koje je propisano Zakonom o otpadu (NN178/04). Načelo «onečišćivač plaća» odreñuje je da posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih mjera i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad. Sukladno tome, uspostavljanjem plaćanja naknade po količini odvezenog otpada stanovništvo bi se potaklo da stvara manje otpada odnosno da otpad na mjestu nastanka odvaja prema vrstama (otpad koji se može reciklirati odvaja u posebne spremnike odnosno odlaže na zelene otoke) odvojeno kako bi smanjilo količinu odvoza. Prevencija stvaranja otpada najvažnija je karika u pravilnom gospodarenju otpadom. Sprečavanjem nastanka otpada smanjuje se količina nastalog otpada. Uvoñenjem sustava naplate odvoza otpada iz kućanstava i poslovnih subjekata po količini nastalog otpada najviše bi se postiglo u sprečavanju nastanka otpada. Ovakav sustav naplate bio bi poticajan za stanovništvo, rezultat bi bio izbjegavanje stvaranja otpada, odnosno bolje odvajanje kako bi se smanjili troškovi odvoza. Na taj način smanjile bi se komunalne naknade, očekivani manji priliv novca komunalne tvrtke bi nadoknadile smanjenim troškovima odvoza odnosno prodajom odvojeno prikupljenih materijala. Primarna reciklaža temelji se na odvojenom sakupljanju otpadnih tvari i to na mjestu nastanka otpada. Na taj način se formiraju odvojeni tokovi različitih vrsta iskoristivih i opasnih otpadnih tvari. Odvojeni tokovi otpada preduvjet su reciklaže (autogume, lijekovi, ulja, e-otpad, akumulatori, papir, staklo, metal i dr.). Pravilnici o gospodarenju posebnih vrsta otpada reguliraju načine odvajanja, skladištenja i sakupljanja tih vrsta otpada. Za otpad koji nije obuhvaćen spomenutim pravilnicima predviña se primjena odvojenog prikupljanja u okviru komunalnog sustava, a to su:

- papir i karton, - staklo, - plastika, - metali, - opasni otpad, - glomazni otpad i dr.



34

Sustav odvojenog prikupljanja otpada može se organizirati na slijedeće načine:

• reciklažna dvorišta (RD) • zeleni otoci - skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju

reciklirajući materijali (papir, staklo, plastična ambalaža, metalna ambalaža, biootpad)

• spremnici i posude za pojedine vrste otpada na više sabirnih mjesta u

naselju ili postavljanje posuda za odvojeno prikupljanje uz spremnik za sakupljanje komunalnog otpada;

• malootkupne stanice - broj, veličina i izvedba kojih izravno ovise o tržišnim

uvjetima;

• mobilni sustav sakupljanja korisnog otpada – svežnjevi ambalaže (papir i karton)

Biorazgradivi otpad Biorazgradivi otpad iz domaćinstva je otpad koji nastaje prilikom svakodnevne pripreme hrane, ureñenjem zelenih površina okućnica: kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve, ostaci kruha, ljuske od jajeta, talog i vrećice kave i čaja, lišće, suho granje, trava, cvijeće, opalo voće i dr. Biorazgradivi, zeleni otpad s javnih površina je otpalo lišće, pokošena trava, te drvenasti otpad (ogranci, stabljike i korijenje), a sakuplja se s tržnica, groblja, parkova i drugih javnih zelenih površina.. Ostaci hrane i ostaci obrañivanja vrtova mogu se kompostirati kod kuće. Tvari koje se mogu kompostirati su: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma, talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja, životinjske dlake, perje, male količine papira, pepeo drvnog ugljena ili drva. Pravilnim kompostiranjem dobije se zreo mrvičast kompost tamnosmeñe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje vrtova i zelenih površina. U narednom osmogodišnjem razdoblju poduzeti će se slijedeće mjere u cilju izdvajanja i iskorištavanja vrijednih svojstava bio otpada iz komunalnog otpada:

- kontinuirana edukacija stanovništva o skupljanju biorazgradivog otpada i kompostiranju kod kuće (sredstva javnog informiranja, mediji, letci i sl.)

- zainteresiranima će se podijeliti posude za kompostiranje kod kuće

- podijelit će se posude za skupljanje bio otpada po domaćinstvima



35

Opasni otpad iz doma ćinstva Kao i kod svih vrsta otpada najveći rezultati kod izdvajanja opasnog otpada iz domaćinstva postižu se širim edukacijskim akcijama, letcima, kampanjama koje će podizati ekološku osviještenost stanovništva. Danas se u većini trgovina nalaze spremnici u koje se mogu odložiti baterije, u ljekarnama se mogu predati stari i neupotrebljivi lijekovi. Županijskim planom predviñeno je reciklažno dvorište u gradu Makarska. Stalnim edukativnim kampanjama nastojati će se podići svijest stanovništva o štetnosti ambalaže onečišćene opasnim tvarima, kemikalijama i otapalima te miješanju istog sa kućnim otpadom. Upućivati će se stanovništvo na odvajanje tih vrsta otpada i odvoz u najbliže reciklažno dvorište. Otpadno staklo, metali, plastika, tekstil Otpadno staklo, metali, plastika i tekstil su sastojci komunalnog otpada koji je moguće reciklirati. Potrebna je kontinuirana edukacija stanovništva i podizanje svijesti o potrebi odvojenog skupljanja ovih materijala. Županijskim planom predviñeno je reciklažno dvorište u Makarskoj u kojem će stanovništvo moći predavati ove korisne sirovine za reciklažu.



36

Grañevni otpad Županijskim planom na lokaciji Centra za gospodarenje otpadom Lećevica predviñen je rezervirani prostor za smještaj mobilnog postrojenja za recikliranje grañevinskog otpada koji će se prema potrebi premještati po cijelom području Splitsko-dalmatinske županije. Reciklažom grañevnog otpada dobiju se slijedeći materijali: humus, pijesak, drobljenac raznih granulacija. Na području općine Zadvarje grañevni otpad najčešće se odlaže na divlje odlagalište «Put Brane» , javne površine ili u netaknutu prirodu. Nakon sanacije divljeg odlagališta, proces odlaganja ponovno počinje unatoč zabranama odlaganja. Radi sprečavanja nekontroliranog odlaganja grañevnog otpada poduzeti će se slijedeće mjere:

- postaviti će se kontejneri za grañevni otpad u proširenju Poslovne zone - postaviti će se znakovi zabrane odlaganja otpada na više lokacija - kontinuirano će se provoditi edukativna kampanja u cilju da se grañevni otpad

razvrstava na mjestu nastanka i isključivo odlaže u kontejnere koji su namijenjeni u tu svrhu

- pratiti će se postignuti rezultati i ako je potrebno donositi nove mjere Županijskim Planom predviñeno je postavljanje opreme za recikliranje grañevnog otpada u Makarskoj. Mikrolokacija će biti odreñena u Planu gospodarenja grada Makarske.



37

Smanjivanje i prevencija proizvodnog otpada na mjestu nastanka najbolje se postiže primjenom čistije proizvodnje. ( Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ) Tablica 5.1/2 Primjena čistije proizvodnje sa ciljem smanjivanja i prevencije proizvodnog otpada u proizvodnom procesu OBLIKOVANJE PROIZVODA

PLARNIRANJE PROIZVODNJE

KONSTURKCIJA PROIZVODNE OPREME

OBRAZOVANJE, PRAĆENJE PROIZVODNJE

Proizvodi koji su manje štetni

zamjena sirovina i katalizatora

povezivanje operacija

uvoñenje procedura rada

Proizvodi koji se lakše recikliraju

promjene radnih uvjeta

promjena ureñaja štednja materijala

Zamjena proizvoda

postupci održavanja

obrada sirovina osnivanje radnog tima za nadzor

optimiranje provedbe

automatizacija, nadzor nad stvaranjem otpada

klasifikacija otpada

poboljšavanje pri rukovanju materijalima

uporaba ambalaže koja se može reciklirati

Izbjegavanje otpada u proizvodnji:

• razvojem tehnologije koja ne stvara otpad • otpad vraćati u vlastitu proizvodnju • otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima • proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi • pri proizvodnji za tržište robu pakirati u najnužnijoj ambalaži • proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon

toga se odbacuje kao otpad Utjecati na ponašanje potrošača:

• da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati • da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri

kupovanju robe preferiraju povratnu ambalažu • da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže



38

5.2 Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta otpad a Na području općine Zadvarje ne postoji službeno odlagalište otpada.

5.3 Popis otpadom one čišćenog okoliša i neure ñenih odlagališta Na području općine Zadvarje postoji «divlje» odlagalište «Put Brane». Slika 5.3/1 Divlje odlagalište «Put Brane»



39

Slika 5.3/2 Divlje odlagalište «Put Brane»

Lokacija je u neposrednoj blizini stambenih kuća, neposredno uz lokalnu cestu i stambene objekte, put brane po kojem je i dobila naziv. Odložene su slijedeće vrste otpada: komunalni otpad i to glomazni te grañevinski otpad. Prevladava grañevinski otpad. Otpad je odlagan na širinu i dalje uz prometnicu, vrlo je nepravilnih oblika, procijenjena količina od strane lokalne uprave iznosi 500 m3 .



40

5.4 Plan aktivnosti za period 2009. – 2017. godine

a) Edukativne kampanje (sredstva javnog informiranja, letci i sl.) b) Postavljanje zelenih otoka c) Postavljanje spremnika za odlaganje grañevnog otpada d) Postavljanje rashladnog kontejnera za nusproizvode životinjskog porijekla e) Posude za kompostiranje kod kuće f) Posude za biootpad g) Postavljanje tabli sa znakom zabrane odlaganja otpada h) Posude za komunalni otpad od 120 l

a) Edukativne kampanje

Stanovništvo općine potrebno je kroz radionice, pisane materijale i predavanje educirati o:

- potrebi razvrstavanja otpada, - pravilnom postupanju sa otpadom, - štetnosti divljih odlagališta po okoliš - pravilnom korištenju energije i mogućim uštedama energije u domaćinstvima, - mjerama i akcijama koje se namjeravaju poduzeti kako bi se spriječilo

neovlašteno odlaganje otpada, - mjerama, poticajima i akcijama usmjerenim na štednju energije.

b) Postavljanje zelenih otoka

Županijskim Planom gospodarenja otpadom nije predviñeno postavljanje zelenih otoka . Ovim Planom odreñuje se postavljanje jednog zelenog otoka koji će se sastojati od spremnika za papir, staklo, PET ambalažu, i to u centru mjesta Zadvarje, gdje se održava stočni sajam. Prije postavljanja zelenih otoka izvršiti će se edukacija i informiranje stanovništva putem letaka, edukacija u školi i sl. Planom gospodarenja otpadom RH odreñeno je da se gušće naseljena mjesta i gradovi opremaju većim brojem posuda za odvojeno prikupljanje – predvidivo od 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika. Općina Zadvarje će postaviti u prvoj fazi 1 zeleni otok (3 posude), a u drugoj fazi kada bude izgrañena i useljena stambena zona postaviti će se još jedan zeleni otok (3 posude).



41

Slika 4. Primjer zelenog otoka

c) Postavljanje spremnika za odlaganje grañevnog otpada Spremnici zapremnine 7 m3 postaviti će se na proširenju Poslovne zone i o tome će se informirati stanovništvo.

d) Postavljanje rashladnog kontejnera za nusproizvode životinjskog porijekla U suradnji sa tvrtkom Agroproteinka koja je ovlašteni sakupljač i zbrinjavatelj predmetnog otpada, dogovoriti će se postavljanje rashladnog kontejnera za nusproizvode životinjskog porijekla. Kontejner će se nalaziti u naselju Zadvarje u zimskim mjesecima (studeni, prosinac i siječanj) kada se odvija kolinje. U tu svrhu općina će osigurati priključak na električnu mrežu 220 V. Ukoliko se pojavi stalna potreba za rashladnim kontejnerom isto će se ugovoriti sa tvrtkom Agroproteinka.



42

e) Posude za kompostiranje kod kuće

Istovremeno sa provoñenjem kampanje o iskorištavanju biorazgradivog otpada zainteresiranim grañanima dijeliti će se posude za kompostiranje kod kuće. O podijeljenim posudama voditi će se evidencija kako bi se mogli vidjeti rezultati.

f) Posude za biootpad Nakon što Centar za gospodarenje otpadom Lećevica započne sa radom, podijelit će se stanovništvu posude za biootpad te će se otpad odvoziti u pretovarnu stanicu koja je predviñena u Makarsku ili do Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

g) Postavljanje tabli sa znakom zabrane odlaganja otpada Na divlja odlagališta postaviti će se table informacijama o zabrani odlaganja grañevnog otpada, odnosno sa informacijom o odlaganju istog u namjenske kontejnere.

5.5. Ureñaji za pro čišćavanje otpadnih voda

Prostornim planom utvrñene su gospodarske zone, tj. zone za razvoj industrijsko-proizvodno-prerañivačkih kapaciteta, zanatstva i servisa, stacionarno-transportnih i skladišnih djelatnosti te ostalih radnih djelatnosti koje ne zagañuju okoliš, komunalnih grañevina, grañevina infrastrukture i sl. Sa obzirom da na području općine Zadvarje nema izgrañene kanalizacijske mreže planiranja je izgradnja kanalizacijskog sustava. Izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije podrazumijeva da će se sve kućanske otpadne vode, putem zatvorenih kanala i posredstvom crpnih stanica, sakupiti na ureñaju za pročišćavanje.



43

Na lokaciji ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda «Zadvarje» predviña se izvedba «linije» za obradu mulja koja uključuje:

- spremnik prihvata i mehaničkog ugušćivanja stabiliziranog mulja i - i objekt sa kompletnom opremom za pripremu, dehidraciju i prihvat prije

odlaganja dehidriranog mulja. U prvoj fazi izgradnje ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda «Zadvarje» moguća je izvedba samo prihvata i ugušćivanja stabiliziranog mulja i njegovo odvoženje na finalnu obradu (dehidraciju) na ureñaj koji je opremljen za dehidraciju mulja.

5.5 Ekonomi čnost i financiranje

Trošak sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada plaćaju stanovnici općine Zadvarje.

Tablica 5.5/1 Planirana ulaganja Vrsta ulaganja Iznos (kn) Edukativne akcije 20.000 Zeleni otoci 20.000 Kontejneri za grañevni otpad 45.000 Posude za biorazgradivi otpad 10.000 Posude za kompostiranje 10.000 Sanacija divljih odlagališta 80.000 Posude od 120 litara 10.000 Biološki ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda 3.500.000 Kontejneri kapaciteta 1100 l 30.000 Ukupno: 3.725.000



44

Tablica 5.2. Dinamika ulaganja

Izvori financiranja su sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna, sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, županijski proračun, općinski proračun. Drugi izvori su: krediti (koji bi se vraćali iz očekivanog povećanja priliva sredstava od naplate komunalnih usluga), koncesije, donacije i predpristupni fondovi EU-a.

Ulaganja 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Zeleni otoci (1 kom)

10.000

10.000

Oprema – nabava rolo kontejnera

30.000

15.000

Edukacija 5.000 5.000 5.000 5.000 Posuda za bio otpad (86 kom)

10.000

Posude za kompostiranje

10.000

Sanacija «divljeg» odlagališta

40.000

40.000

Posude od 120 l 10.000 Kontejneri 1100 l 30.000 Biološki ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda

1.750.000 1.750.000

Ukupno: 60.000 80.000 1.760.000 1.755.000 40.000 5.000 20.000 5.000



45

6 ZAKLJU ČAK Na ovim prostorima su se obavljale djelatnosti koje su malo ili nimalo oštetile prirodni okoliš. Zrak, voda i tlo ovdje su još uvijek visoke kakvoće. Budući da je cijelo područje općine vodozaštitno područje fizički i pravni subjekti moraju imati visoku ekološku svijest i postupati sa svojim otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu i drugim provedbenim Pravilnicima i Uredbama koje reguliraju postupanje sa otpadom. Čelnici lokalne zajednice trebaju u gospodarskom razvoju veliku pozornost obraćati na to koliko je proces politički zreo i kako djeluje na okoliš. Nekada su se promjene u prirodi pokazivale tek poslije 400 ili 500 godina, a sada se prostor može vidno uništiti za samo 10 godina. U slijedećim fazama potrebno je kontinuirano pratiti promjene količina raznih vrsta otpada te revidiranje Plana gospodarenja otpadom s obzirom na promjene u prostornim planovima, razvoju poslovne i stambeno mješovite zone, promjene u prirastu stanovništva i promjene zakonskih propisa. Općina Zadvarje težiti će održivom razvitku što podrazumijeva gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i krajobraza.



46

NARUČITELJ: OPĆINA ZADVARJE IZVRŠITELJ: ZELENI SERVIS d.o.o. Poslovno savjetovanje Zakonodavstvo okoliša SPLIT, Templarska 23 UGOVOR broj: 0912/2009. PROJEKT: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE Zadvarje za razdoblje 2009-2017. PROJEKTANTI: Smiljana Blažević dipl.iur. Boška Matošić dipl.ing.kem.teh. DIREKTOR: Smiljana Blažević dipl.iur.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OP ĆINE ZADVARJE za … · 2015-10-10 · predvi ñene odgovaraju ćim...

Documents

Transcript of PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OP ĆINE ZADVARJE za … · 2015-10-10 · predvi ñene odgovaraju ćim...