Termoelektrana--- (1996)

7/29/2019 Termoelektrana--- (1996)

1/8

TermoelektranaZaton - Jasenice

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA


2/8

Simul i ran i poloaj Termoelekt rane Z aton u prostoru

S u s t a v u jo O d t r e n u t k a osam ostal jen ja H rvatske , H rvatska e lekt ropr ivredapromi l ja primjerenu s t ra tegi ju rada i izgra enosti elektroenergetskogsustava s t emel jnim c i l jem - to m an j a elektroenergetska ovisnost i tovea pou zdan os t rada e lekt roenergetskog sus tava. Zateena slika elek-t roene rge t s k ih izvora i pri jenosnog sus tava e lekt r ine energi je posl je -dica je pripadnos t i negdanjem jugoslavenskom sus tavu. Dom ovinski rati sve njegove posljedice nam e t nu le su novi pristup u plani r anju i osmi l javan ju uvjeta zaosiguranje dovoljne koliine elektrine energije.P rem a p roc j enam a ukupne potron je , Hrvatskoj e u 2010. godin i trebati 1500 MWnove snage, a do 2020. godine daljnjih 1200 MW. T i m e se mora nadoknadi t i 650 MWizgubljene snage u izvor ima koje je Hrvatska izgradi la u Srbiji i Bosni i Hercegovini ,zamijenit i di o kapaciteta postojeih elektrana n a podru ju Hrvatske, te zadovol ji t i predvi enupoveanu pot ronju elektrine energije.Izgradnjom objekata pr i jenosne mree i n o v i h elekt rana t rebalo bi pojaat i hrvatski pri -j enosni sus tav, pobol j at i njegovu povezanos t s europskom mreom, te poveat i pouzdanos topskrbe prema europskim kriterij ima tako da se bar 90 posto elektrine energije osiguravaiz izvora n a hrvatskom nac iona lnom ter i tor i ju , u z poveani u dje l t emel jnih izvora e lek -tr ine energije - termoelektrana. U ostvar ivanju ti h ciljeva treba imati n a u m u postizanjeregionalne ravnom j e rnos t i u r a s po redu t em e l j n ih i zvo ra i bol je s t rukture gor iva zap r o i z v o dn ju elektrine energije.S obzirom da vie od po lov i c u izvora u Hrvatskoj elektroprivredi ine hidroelektrane,godinja proizvodnja elektrine energije vrlo je promjenlj iva jer ovisi o hidrolokim okol -n o s t i ma . D a b i se t akva ovisnost umanj i la , oekivano poveanje pot ronje e lekt r ineenergije planira se osigurat i preteito iz termoermoelektrana.Temel jno pitanje izgradnje termoenergetskih postrojenja jest izbor goriva. Pritom su pre-su d n i dos t upnos t goriva i s tab i ln os t njegove c i jene . S obzirom da je Hrvatska s i romanapr imarnim izvor ima energije, n u n o je ori jent i rana n a uvoz energenata i prem a t om eodre uje svoju strategi ju razvoja energetike.I skustva Europe i svijeta pokazuju da je svaki t rei kilovatsat elektrine energije proizve-den u te rmoelekt ranama koje kor is te ugl jen. S tab i lnos t t r i t a ugl jenom zbog golemihrezervi u brojnim zemljam a, te s uv rem ena tehnologija koja ga ini podobnim u ekolokomsmis lu , upravo ugljen svrstavaju u gorivo najeeg izbora za proizvodnju e lekt r ine


3/8

t o J ei.

rad iZ a t o n ?

Termoelektrana Zaton je termoenergetsko pos tro jenje u kojem seenergija ugljena koji Izgara u kot lu , p o mo u parne turbine i e lek tr inoggeneratora, pretvara u toplinsku energiju odnosno mehaniki rad, tekon a n o u elektrinu energiju. Snaga elektrane je u prvoj fazi 3 5 0 MWs godin jom proizvodnjom elektrine energije od 2100 G W h , dok je ukonanic i 2 x 350 MW s 2 x 2100 G W h ,Z a rad termoelektrane snage 350 MW potrebno je godinje 720.000 t o n a kva l i te tnogk a me n o g ugljena s m a n j e od l pos to sumpora i s donjom ogr jevnom vr i jednou od

26.000 kJ/kg. Nakon izgradnje jo j e dn o g bloka jednake snage, u k u p n o je godinjepotrebno 1.440.000 tona ug l jena . Brodovima kapaciteta 70 t i sua do 100 tisua tonaugljen se dovozi n a pris tan u Velebitskom kanalu , p redvidivo u bl iz in i uva le Modr i .Uku pn u koliinu ugljena mogu dovesti sedam do deset brodova za godin ju pro izvodnjujednog bloka , odnosno petnaest do dvadeset brodova za godinju proizvodnju dva bloka.U r e a ji za istovar su n a brodovima, a ugljen se i s tovaru je jedan do dva dana.Ugl jen se odpris tana transportira do elektrane zatvorenim pokretnim trakama i sprema u tr i , odnosnoest zatvorenih skladita kapaciteta po 70 t i sua tona svako.Nusproizvodi izgaranja ugljena (pepeo i ljaka) i odsumpo ravan ja d im n ih plinova (gips) ,u ku pn o 120 t i sua tona , odnosno 240 tisua tona godinje (za 2 x 350 MW) se pr ivremenoskladite u za to predvi en im s i los im a sm je ten im u z elektranu, do t renutka n j ihoveo tp r e me s lokacije te rmoe lek trane . Z a svaki blok postoje tr i si losa za k r u t i ostatakkapaciteta 10 tisua to n a za ljaku, 20 tisua to n a za pepeo i 5 t isua tona za skladitenjegipsa. P ostoji i silos za vapnenac kapaciteta 5 t i sua tona .Ostal i objekti termoelektrane tako er su u zatvorenoj izvedbi i to: parni ko tao s u re a je mza smanjivanje sadraja duikovih oksida u dimn im plinovima (denox), elektrostatski filtri,u r e a j za odsump oravanje d imn ih p linova , s t ro ja rn ica , ml inovi za ugl jen , rask lopno SF6postrojenje, kemijska priprema vode, pomona kotlovnica i druga postrojenja.Otpadna toplina iz termoelektrane se odvodi u atmosferu posredstvom optonog rashladnogsustava s vlanim rashladnim tornjem promjera u temel j ima od priblino 120 m , vis ine14 0 in . Do da tn a voda za ra shladn i to ranj i voda za os ta le tehnoloke potrebe e lek trane(ukupno 25 0 l i tara u sekundi po jednom bloku) , osigurat e se iz sus tava Reverz ibi lnehidroelektrane Velebit, prikljukom n a vodnu komoru n a iz lazu iz tune la l ike akumu-lacije tikada . Kroz rash ladni to ranj s pr i rodnom cirkulac i jom z raka , isputat e se iproieni dimni plinovi. Primjerenom visinom tornja omoguit e se nj ihova kvalitetnadisperzi ja u okolici.Z a izgradnju te rmoe lek trane snage 35 0 M W potrebno je 15 h e k ta r a (500x300 m )zemljita, a za dva bloka jednake snage priblino 30 hektara (700x450 m). Na priloenomt locr tu Termoelektrane Zaton prikazan je poloaj glavnih objekata i sustava, a s imulac i jau prostoru - n a mjestu n a p u te n e Tvornice gl inice, kao i presjek postrojenja upotpunjujuin fo rmaci ju o njenim dimenz i jam a, obl iku i funkcij i . I z priloenih skica i shema mo e sevidjeti da je rije o tehnolok i zah t jevnom postrojenju, tako da e za pr ipreme i izgradnjuelekt rane trebati est do sedam godina.

Prije upotrebe, ugljen se sui i m elje. U gljena praina se u p u h u j e ul o i te kot la gdje izgara pri tempera tu r i od pr ibl ino 1500 C. Topl inakoja se osloba a pri izgaranju ugljena zagrijava vodu u cijevima kotla,tako da se voda pretvara u paru tempera ture 565 C i tlaka 240 bara.Voda se prije ulaska u kotao kemijski obradi kako bi se izbjeglo stvaranjek a me n ca u ci jev ima kot la .U p a r n o j t u r b i n i para pr os t r u j a va kroz njen v i s o k o t l a n i , s rednje t l ani i n i s k o t l a n idio. U svakom od nj ih, naime, pari padaju t lak i t e mp e r a tu r a . Z a to se n a k o n visokot lanogdije ia tu rbine para ponovo vraa u kotao gdje se , prije nego to se propus t i u srednjetlanidio, u takozvanom m e upregr ijan ju dodatno zagr i java . N akon zadnjeg s tupnja turbine par ije temperatura pala na 35 C. a tlak na 0,05 bara. Tada ona ulazi u kondenzator h la envodom iz optonog sustava s vlanim rashladnim tornjem. Para se kondenzira, a voda sepotom p u m p a u kota o, zagrijava i isparava, pa krug voda-para kree i z n o v a .Para svojom energijom okree t u rb inu , te se tako toplinska ene rgija pretvara u me h a n i k uenergiju. U elektrinom generatoru, koji je izravno spojen s tu rbinom, pretvara se mehanikau elektrinu energiju koja se preko glavnog transformato ra i rasklopnog postrojenja upuu jeu elektroenergetsku m reu. Toplina plinova izgaranja - dimnih plino va, koristi se za zagri-j avanje vode, odnosno pare te dijelom za zagrijavan je svjeeg zraka potrebn og za izgaranjeugl jena u kotlu. Prolazom kroz denox ure aj, e lektrostatske fi l tre i u re a j za odsumpora -vanje - prije isputanja kroz rashladni toranj - d i mn i m p l i n o v i ma se smanjuje sadrajduikovih i sumpornih oksida, te praine n a razinu niu od doputenih kon centracija.Energetska bilanca u priloenom diagramu pokazuje da se, uz ovaj ti p tehnologije , ak 41posto energetskog sadraja ugljena pretvori u elektrinu energiju. Usporedbe radi, u posto-jeim termoelektranama Hrvatske elektroprivrede iskoristivost goriva je 33 posto. Zbogneizbjenih termodinamikih ogranienja proc esa, ostali di o energije goriva prenosi se uokoli kao energetski gubitak. N ajvei dio, ak 46 posto, odlazi preko rashladnog tornja uatmosferu. Dimnim plinovima u atmosferu odlazi 7 posto energije goriva, a ostali gubici(elektrini gub ici i toplinsko zraenje) su re la t ivno mal i . Vlasti ti potroak elektrane iznosi4 posto energije goriva, odnosno 9 posto od proizvedene elektrine energije na generatoru,pa snaga na pragu jedno g bloka elektrane izno si 318 MW.


4/8

Tehnoloka shema Termoelektrane Zaton1. Brod samoiskrc iva za dopremu ugl jena 2. Pristan 3. Zatvoreno skladite ugl jena 4. B unke r za ugljen 5. M l i n o v i za ugl jen 6, Parn i kotao7. Denox u re a j 8. Elektrostatski filtri 9. Silosi za pepeo i ljaku 10 . U r e a j za odsumporavanje dimnih p l inova 11 . Silos za gips 12. Silos zavapnenac 13 . Termika priprema napojne vode 14. Visoki i srednji tlak parne turbine 15 . Niski tlak p a me turb ine 16. K o n d e n z a t o r 17. Pum pna s t an i -ca rashladne vode 18. Rashladni toranj i ispust dimnih plinova 19. Priprema dodatne rashladne vode 20 . G ornja akumulacija Reverzibilne hidroelek-trane Velebit 21 . Elektrini generator 22. Rasklopno postrojenje 11 kV 23. Transformator 24 . Rasklopno postrojenje 400 kV (SF6) 25 . Elektrina mrea


5/8

e n e r g i j e . O s o b i t o je t a k o u p o m o r s k i m z e m l j a m a p o p u t D a n s k e , P o r t u g a l a , I r s k e ,panjolske i drugih. U z spomenute predn os t i, u okolnos t ima nunog uvoza energenata inestabilnog trita tekueg i plinovitog goriva, H rvatskoj ka o pomorskoj zemlji ugljen posta-je energent loginog izbora.Budu i da elektroenergetski sustav mora stvori t i podjednake uvjete za razvoj gospodarstva usvim dijelovima Hrvatske, namee se nu da osigura nja elektroenergetske mree d ovoljnogkapaciteta i bar j ednog tem el jnog - termoenergetskog izvora u sva etiri teritorijalna dijelasustava. Ovaj drugi uvjet je u manjoj il i veoj mjeri i spunjen u svim podruj ima, os im uDalmacij i .Procjene pokazuju da e u Dalmac i j i potronja elektr ine energije narasti s 2750 G W hu 1995. godini n a 3400 G W h u 2000. godini , te na pr ib l i no 4500 G W h u 2010. godini i6000 G W h u 2020. godini. To znai da e, uz realnu proizvodnju postojeih hidroelektrana uizrazito sunoj godini od 1600 GWh, pot ron ja u D alm ac i j i bi t i vea od mogunost iproizvodnje njenih izvora i to: u 1996. godini za 1200 G W h , u 2000. godini za 1800G W h , u 2010. za 2900 G W h i u 2020. godini za 4400 G W h . Razl iku izme u pot ronje iproizvodnje m ogue je do odre ene mjere na dokn a ivat i elektrinom energijom prenesenomiz dragih di je lova sus tava, no ve iza 2000. godine na jpovol jn i je je rjeenje temeljni izvorelektrine energije - termoelektrana snage 35 0 M W. I za 2010. godine kapacitet termoelek-trane trebat e udvostruit i s jo jednim blokom jednake snage.Term oelektrana bi kao gorivo korist ila uvozn i ugljen koji se doprema morskim putem i stogaje vano da bude n a obali ili u njenoj blizini. Smjetaj termoelektrane n a podruju jasenikezaravni odgovara zbog vie razloga: pospjeuje se rad junog dijela visokonaponske mree,jami opskrba Dalmacije elektrinom energijom, popravlja poloaj u sustavu oblinjeReverzibilne hidroelektrane Velebit i koristi se ve dobrim dijeiom pripremljena lokacija sinfrastrukturom bive Tvornice glinice. D rugim rijeima , razlono je predloiti izgradnju ter-moelektrane n a spomen utoj lokac i ji , radnog imen a Termoelektrana Zaton, koja bi bila vaanoslonac hrvatskog elektroenergetskog sustava.

1. Parn i ko t ao 2. Bunker za ugljen 3. St rojarnica 4. R as k l opno post rojenje (SFg) i t r ans f o rm a t o r i 5. D e n o x u r e a j 6. Elek t ros t a t s k i fi tr i7 .U r e a j z a o d s u m p o r a v a n j e d i m n i h p l i n o v a 8 . R a s h l a d n i t o r a n j i i s p u s t d i m n i h p l i n o v a 9 . P u m p n a st a n i c a r a s h l a d n e v o d e10. Z a t v o r e n a s k l a d i t a u g l j e n a 11. S p r e m n i k p o m o n o g t e k u e g g o r i v a 12. S i los i za gips i v a p n e n a c 13. S i l o s i za l j aku i p e p e o14. Pro i avan j e o t padne vod e 15. P o m o n a k o t l o vn i c a i kemijska pr iprema vode 16. Upravna zg rada , skladi ta i r a d i o n i c e 17. Pr i s t an18 . P r e d v i e n i p r o st o r za drugi b lok sn age 3 5 0 MW

Tlocrt Termoelektrane Zaton


6/8

D a n a s se vie nigdje ne m oe graditi bilo kakvo postrojenje, a osobi toenergetsko, bez u gr a en ih sustava i kom pon en a t a za sman jen je u t jeca jan a okoli. Termoelektrana Zaton je opremljena suvremenim u r e a ji m aza zati tu okolia, provjerenim n a b r o jn i m e l ekt r a n a m a u svijetu. Ugljen sa d r a va m a n je od .1 posto su m por a , pa e emis i ja sumpordioksida SO2 u a tmosferu nakon proiavanja, bi ti samo 150 m g / m 3.U k u p n a emisi ja SO2 iz elektrane u radu s ukupnom snagom od 700 MW bit e godinjenajvie bl izu 2 tisue tona . U sporedbe rad i , t renu tna ukupn a emisi ja SO2 u H rva tskoj i znosipribl ino 150 tisua tona godinje. U r e a j z a odsumporavan je d i m n i h plinova upotreblja -va vapnenac koji vee SO2 iz pl inova i pretvara ga u gips i zn imne istoe. Oneienja u obl iku d u ikovih oksida N O X e se zna tno sm an j i t i u denox u r e a ju , n apribl ino 150 mg/ m 3, tako da n i nj ihova u k u p n a godinja emisi ja nee biti vea od 2 t isuetona . Krute estice se izdvajaju iz d i m n i h p l in ova pr imjenom elektrostatskih f i l tara. Emisi ja jem a l a i i znosi samo 50 m g / m 3. Bez obzira na to , termoelektrana ima vrhunsku opremu zakon t inu i rano mjerenje emis i je u dimovodnom kana lu i imisi je u okolici . Pretovar i skla-ditenje ugl jena , ka o i otprema pepela , l jake i gipsa obavljaju se u za tvorenom sustavu , pan e m a ut jecaja praine na okoli . Kruti ostatak koji je jedan o d produka ta spa l j ivan ja ugljena ( l jaka, pepeo), te gipskoriste se kao si rovine u indust r i ji cem enta i graditel jskih elemenata. Zatvorenim trans-portnim sustavom privremeno se odlau u posebnim silosima termoelektrane, a potom seodvoze spec i ja ln im brodom. Modernom izvedbom vlanog rashladnog tornja s uinkovitim e l imina torom kapljicaiskljuuje se mogunost nas tanka magle i oroavanja, odnosno poledice u blioj okolicitornja u izn imno nepo vol jn im m eteorolokim uvje t im a . Pr imjenom ovog sustava h l a e n jai skl juuje se u potpunost i toplinsko op tereenje m or a i Z r m a n je. Tehnoloka otpadna voda e se proiavati i vraati natrag u upotrebu , to zna i da seotpadna voda n ee i spu ta t i u m or e n i u Z r m a n j u . V i zu a l n i u t j e c a j Termoelektrane Zaton na okol inu je neizbjean . Sm jetan jem cjelokup-n e opreme u zatvoreni prostor i i zabran im a rhi tektonskim r jeen jem, a s obzirom n a pos-tojee stanje i izgled lokacije nakon prestanka rada Tvornice glinice, TermoelektranaZaton e svakako vizualno- estetski popraviti sl iku krajolika jasenike za ravn i . Kako se cjelokupni proizvodni proces d oga a u za tvorenom prostoru , buka pri radupostrojenja se mo e lako smanjiti tako da na ogradi elektrane n e bude vea od 50 decibelaPrijateljski odnos s okol i em danas vie nija samo fraza. Odrivi razvoj za kojeg se m or a l aopredijel i t i svjetska za jedn ica , nam ee i vr lo stroge norme zati te okolia . Hrvatski propisi0 za t i t i okolia neprestano se u s k la u j u s propis im a Europske un i je , a ukl juuju praenje1 nadzor ut jecaja na okoli pr igodom izgradnje i rada elekt rana . N o , pri je odluke o izgrad-nji, sveobuhva tna studija o u t jeca ju Termoelektrane Zaton n a okoli, otvorena sudu javnos-ti , pokazat e dostatnost predvi enih sustava zati te okolia.Ve smo spom en u l i kako Termoelektrana Zaton im a vrlo povol janpoloa j za razvoj hrva tskog elektroenergetskog sustava . U ovom dijeluemo spomenuti neke od razloga za njenu izgradnju, s osvitom na okolnostiu regiji gdje se t e rmoelek t r ana gradi. Termoelektrana Zaton e proizvoditi elektr inu energiju n a jm a n je 25do 30 godina, to znai da e se i zgradn jom samo jednog elektroener -getskog post rojen ja od 350 MW zna tno poboljati opskrba potroaa elektr inom energi -jo m u Dalmac i j i , a izgradnjom i drugog bloka u potpunosti stabi l izirati elektroenergetskeokolnost i n a ovom podruju u dugoronom razdobl ju . Terc i ja rne djelatnosti koje u D a lm a c i j i predstavljaju gospodarski razvojni priori tet neza-mis l ive su bez dobrog elektroenergetskog u temel jen ja . N a i m e , turizam visoke razinepodrazumi jeva upotrebu b r o jn i h su vr em en i h t ehn i k i h u r e a ja pogonjenih elektr inomenergijom. Elektrana ima dobre ekonomske parametre. Izgradnja jednog bloka staja la bi pribl ino550 mil i juna U S D , dok bi s izgradnjom i drugog bloka investicija porasla na pribl ino m il i-j a r du USD. Uz povol jne uvje te f inanc i ran ja , te c i jenu ugl jena od 40 U S D / t , ci jena elek-tr ine energije bi la bi 0,05 U S D / k W h . Stabi lno svje tsko t r i te ugl jena jam i kon t inu i te tisporuke i stabi lne ci jene goriva, a to je jamac ekonomske stabi lnosti projekta . Termoelektrana Zaton svojim d i m en z i j a m a i oblikom, kao i i n t eg r a l n i m sustavom za t i teokolia racionalno koristi prostor , u z vrlo ogranien u t j eca j n a okol i . O n a u n a p r e u je pos-tojei prostor , a velikim kapacitetom svojih zatvorenih skladita doputa planiranjed inamike (ne)koritenja pr i s tana u skladu sa za h t j ev i m a u turistikoj sezoni . Pristan za brodove s ugl jenom, koj i se koristi samo nekoliko dana mjeseno, moepos lu i t i i kao privez za vee i l i manje brodove, a u z m a l e zahva te mogue je ostvari t i id r u ge sadraje, ako za to bude in teresa loka lne za jedn ice . Godinju koliinu krutog ostatka (pepeo, ljaka i gips) od priblino 120 tisua tona pojednom bloku e lekt rane mogue je upotr i jebiti u industr i j i c em en t a i graditel jskih eleme-na t a , a to se jedn im dijelom moe organizirati i n a lokalnoj razini . H r v a t s k a elekt ropr ivreda bi, t em e l j em va e i h p r op i sa , p l a a l a n a kn a d u zakor i ten je pros tora od pr ib l ino pet i pol m i l i j u n a dola ra godinje, od ega bi loka lnojza j ed n i c i os ta ja lo pr ib l ino e t i r i m i l i j u n a d o l a r a . U z i zgradn ju svakog elekt roener -getskog objekta grade se i po t r eb n i i n f r a s t r u k t u r n i objekt i , t e n ek i d rugi sadra j i ko j im o g u b i t i korisni l oka l n om gospod a r s tvu i t u r i s t i ko j d j e l a t n os t i . T e r m o e l e k t r a n a bi u poe tku zapo l java la 300 r a d n i ka , a n a kon kon a n e i zg r a d n j e500 r a d n i ka .

So k o l i e m

p r e d l a e m os


7/8

Presjek Termoelekt rane Za ton

Svaka drava, sukladno svojim r eze r va m a primarne energije, zemljopis-n om poloa ju i gospodarskim okolnost im a , odre u je svoju energetskupol i t iku .Tako i Hrva tska pokuava usklad i t i sve te odrednice, kakoenergija, a posebice elektrina, ne bi bila ograniavajui imbenik njeneneovisnost i i gospodarskog razvoja.Razl ika iz m e u potronje i proizvodnje elektr ine energije u Dalmaci j im oe se do odre ene m jere osigurati pr i jenosom iz drugih dijelova sustava, ali gospodarski isigurnosni razlozi ve danas, a jo vie u b u d u n os t i , n ed vo jb en o daju prednost izgradn j ielektroenergetskog izvora u D a l m a c i j i , ko ji n e sm i j e bi t i ov i sa n o meteorolokim okol -n os t i m a .Izgradnjom Termoelektrane Zaton, H rvatska elektroprivreda ostvaruje dugoronu pouzdanostrada elektroenergetskog sustava u Dalm aciji, a njenim poloajem i konanom snagom 2 x 35 0 MWbi tno doprinosi kvaliteti i cjelokupnog hrvatskog elektroenergetskog sustava. Uz toHrvatska e iskoristiti prednosti svoje primorske lokacije da se, uz tekue gorivo i plin,ravnopravno koristi i u g l j en om . Tim e se po st ie vea raznol ikost goriva i smanjuje ovis -nos t o raspoloivosti i c i jen a m a po j ed i n og energenta.Hrvatska elektroprivreda je ori jentirana n a stvaranje pri ja tel jskog okruenja oko svojihobjekata , uskla ujui ih s dragim korisnicima prostora i s potrebama lokalne zajednice, aprema propis ima i su vr em en i m n o r m a m a . Odluka o izgradnji Termoelektrane Zaton neebiti donesena pri je nego se podrobn im i s traivanjima provjeri postoji li, osim tehniko-tehnoloke i ekonomske, i ekoloka utemeljenost njene izgradnje, te prije nego se dobi jepotvrda nad len ih upravn ih tijela Vlade Republ ike H rva tske.

O m o g u i m orazvoj

En ergetska b i l anc a Termoelekt rane Za ton


8/8

t

n'OO

BOO

O

op

pn

iA

o>

fMxIMM1a

(M

p>

Termoelektrana--- (1996)

Documents

Transcript of Termoelektrana--- (1996)