ipd-ssi.hripd-ssi.hr/wp-content/uploads/2015/09/Vharip-sv-29-6.pdf · DARINKO MUNIĆ, Riječki...

DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str.235 — 272

DARIN K O MUNIĆ,

Zavod za povijesne i d ru štvene zna- Izvorni znanstven i rad UDK 634.8nosti JA ZU , R ijeka, B raće Š upak 5 (497.13) »1775« (091)

RIJEČKI VINOGRADI 1775. GODINE

U prilogu se objavljuju dva popisa vinograda i njihovih vlasnika na području Rijeke (t er ritorio di Fiume«) i Podbrega (»territorio di Podbreg«) od 20. ožujka 177.5. godine, koji su pohranjeni u Arhivu H rvatske u Zagrebu. Radi se o dvije nekadašnje upravno-administrativne cjeline, koje danas čine jedan dio grada Rijeke. Na osnovi podataka što ih izvori sadrže ustanovljava se broj vinograda i njihovih vlasnika, predjela na kojim a se vinogradi prostiru, te socijalni i etnički sastav stanovnika R ijeke i Podbrega koji su 1775. godine bili njihovi vlasnici. Tabelarnim prikazim a i popisom svih vlasnika nekadašnjih riječkih vinograda sistem atiziraju se podaci iz dvaju popisa koje ovdje po prvi put objavljujem o.

Već p ri prvom , n a js ta rijem pisanom spom enu im ena g rada R ijeke u ob liku R ika,0 uz im e jednog njenog iseljen ika »D om inicusa de rieha« spom in je se i v inograd . Doduše, ne rad i se o riječkom v inogradu , ali nas ta v ije s t posredno upozoravàv na vrlo ra n u povezanost s tanovn ika R ijeke i v inograda . N aim e, riječ je o pergam eni ko ja je n asta la izm eđu 1230. i 1233. godine, a kojom je pu ljsk i podesta t molio ravenskog nadb iskupa Tederika, da isp ita i p resudom riješi p itan je spornog vinograda, kojeg već osam godina drži D om inikov sin W arient, koji tv rd i, da je » P etar D ente doista prodao D om iniku ’de rich a’ v inograd i kupov ina je isp laćena p red svjedocim a.«2)

M eđutim , uz posjedovanje, ob radu v inograda i p ro izvodn ju v ina. nisu bili vezani sam o povrem eni riječk i doseljenici. Povoljn i m ed iteransk i k lim atsk i uv je ti, zem ljište i geografski sm ještaj R ijeke, om ogućili su n jen im stanovn i-

1) Danilo KLEN, »Rika, 750 godina od prvog spomena imena Rijeke«, Posebni prilog časopisa Dometi, god. X III, br. 3/4/5, Rijeka 1980, str. I—XII.

21 I s t o , str. X. »Dominicus de richa« doseljenik u Pulu, početkom X III stoljeća, uz svoje je ime kao posebnu oznaku pridodavao i ime m jesta iz kojeg je u Pulu doselio. Inače, ovim uvodno navedenim izvorom D. K l e n u c itiranom radu potkreplju je svoje stajalište, da je upravo Rika na js ta riji naziv za Rijeku u povijesnim izvorima, a ne latinski »Flumen« ili »Flumen sancti Viti«.

http://library.foi.hr


cim a, stanovn ic im a okolnih m jesta , kao uostalom i cijelog ovog p ro sto ra sta lno b av ljen je v in ogradarstvom . Zbog toga je posve p riro d n o da su raz m ješta j p o jed in ih v inograda , uzgoj v inove loze i p ro izvodn ja v ina, desetak i p o d av an ja od v ina, trg o v in a v inom , p roda ja , p rep ro d a ja , kupov ina, n a s lje đ ivan je , zav ještav an je i sporovi oko v inograda, e lem enti sta lno p risu tn i u p isan im povijesn im v re lim a o Rijeci.

P risu tn o s t spom enu tih e lem enata ove gospodarske g ran e p o tv rđ u ju nam sad ržaji sačuvan ih izvo rn ih v re la za p o v ijest R ijeke od X III sto ljeća do n a jn o v ijih dana. Zbog p riro d e našega rad a ovdje ćemo sam o uzgredno spom en u ti tek neke p rim je re vezane uz v in o g radarstvo R ijeke, ko je nalazim o u n a jp o zn a tijim izvorim a riječke povijesti.

Tako se u jednom u rb a ru za k v a rn e rsk e posjede (R ijeka, K astav , Veprinac , M ošćenice, L ovran i Brseč) D evinaca i W alseeovaca iz oko 1400. godine, kao jed n a od obaveza R iječana navodi i dese tak od v ina .55) U nešto kasn ije nasta lo j n o ta rsko j kn jiz i riječkog k an ce la ra A n tu n a de R enno de M utina (1436— 1461),4 riječk i je n o ta r na niz m jes ta unio p o d atk e o v inograd im a, n jihov im v lasnicim a, k upn ji, p rodaji, p rep ro d a ji, sporovim a i dr. P itan je uzgoja v inove loze i p ro izvodn je v ina n ije, dakako, u svojim od red bam a m ogao zaobići ni osnovni a k t riječk e sredn jo v jek o v n e au tonom ne kom une — S ta tu t g rad a R ijeke iz 1530. godine.5) I u sto ljeć im a ko ja su potom uslijed ila v in o g rad arstv o se kao g ran a p riv red e često nalazi u sad ržajim a sačuvane arh iv sk e građe. U tom sm islu posebnu vrijednost, im aju sačuvani dokum enti iz X V II i X V III sto ljeća isusovačkog koleg ija na Rijeci. T a je obim na g rađa danas p o h ran jen a u fondu »Isusovačk i sam ostan i — R ijeka«,15) a nalazi se u A rh iv u H rv a tsk e u Z agrebu. K onačno i jed n a dan a-

3) U rbar su do sada objavila dva autora: Milko KOS, »Jedan u rb a r iz vrem ena oko 1400, o im anjim a Devinskih i Walseeovaca na Kvarneru«, V jesnik Državnog arhiva u Rijeci, (dalje: VDAR), sv. III, Rijeka 1955—1956, str. 345—364 (1—20) i Danilo KLEN, »Riječki u rb a r (1390—1405)«, V jesnik H istorijskog arhiva u Rijeci i Pazinu, (dalje: VHARiP) sv. XX, Rijeka 1975—1976, str. 151—163

-f-faksimili. U popisu u rbarija ln ih obaveza Rijeke (Sant Veit in der stat) uz ostalo stoji: »Zehent. Item traid. Item Wein. Item jugent«, M. K o s , n. dj., str. 360(16); D. K l e n , n. dj., str. 157.

4) 1 knjiga riječkog kancelara i no tara Antuna de Renno de M utina objavljena je u dva navrata. Prvi je knjigu objavio Silvino GIGANTE, »Libri del Cancelliere«. Vol. 1, Cancelliere Antonio di Francesco de Renno, Fiume 1912, a nastavak je uslijedio u Rivista »Fiume« 1931, a.X, str. 3—153. Nakon S. Gigan- tea notarsku knjigu Antuna de Renno, ustvari ispravke, prepravke, dopune čitan ja izvornika objavio je u tri dijela Mirko ZJAČIĆ, »Knjiga riječkog kancelar i ; notara Antuna de Renno de M utina (1436—1461)«, I—III, VDAR, sv.III. Rijeka 1955—1956, str. 5—343; sv. IV, Rijeka 1957, str. 85—225; sv. V, Rijeka 1959, str. 225—459.

5) Vidi: Z istko HERKOV, »Statut grada Rijeke«, Nakladni zavod H rvatske, Za- g r e b 1 9 4 8 .

6) Vidi: Darinkc MUNIĆ, »Građa arhivskog fonda Isusovački sam ostani — Rijeka’ u Arhivu H rvatske u Zagrebu«, VHARiP, sv. XXV, R ijeka 1982, str. 435—442.

236


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29'1987. str.235 — 272

šn ja riječk a g radska če tv rt — Brajda,7 porijek lo svoga im ena zahvalju je v inogradim a. To n ije slučajno, kao što ćemo iz našeg daljn jeg tek s ta v id jeti. B ra jd a je nekad bio predio s v inogradim a izvan g radsk ih zidina. T ijekom v rem en a R ijeka se širila, a urbanizacijom područja oko g radsk ih zidina v inograd i su is tisn u ti i na k ra ju su nestali.

Ovi te k nasum ce odabrani p rim jeri o v inog radarstvu , ne m ogu ni p r ibližno pokazati koliko je značenje te p riv redne g rane bilo u okv iru povijesti gospodarstva R ijeke. Oni su samo ukaznice koje rječ ito p o tv rđ u ju p risu tnost i posto jan je uzgoja vinove loze i proizvodnje v ina tijekom m inulih sto ljeća na pod ruč ju današn je R ijeke. D akako, v inog radarstvo i svi njegovi činioci, kao dio cjelokupnog gospodarstva R ijeke uvažavani su i ob rađ ivan iu dosadašn jo j h istoriografskoj lite ra tu ri, pa su svoje m jesto nalazili i um onografsk im d je lim as) i u zasebnim rasp ravn im tekstov im a11) o povijesti R ijeke. Ip ak o v inogradarstvu , sa svim popra tn im pojavam a, još uv ijek nem am o zasebnog, sustavnog, sistem atskog i cjelovitog p rikaza, tj. p rikaza njegove razvo jne lin ije , njegovih uspona i padova, njegovog p rožim anja sa srodn im p riv red n im granam a, sve do njegovog prirodnog zaosta jan ja , su s ta jan ja , te konačno nužnog u stu p an ja svog m jesta , u o kv iru opće gospodarske s tru k tu re , novim suvrem enijim in d u strijsk im granam a.

U tom sm islu sag ledavan ja ove problem atike, a u n as to ja n ju barem djelom ičnog razo tk riv an ja do sada još nekih nepoznatih činioca i k a ra k te ris tik a pro izvodn je v ina na području današn je R ijeke, treb a sh v a titi i naš prilog do sada neobjav ljene građe o riječk im i podbrešk im v inogradim a 1775. godine. G rađu ko ju ovdje donosim o i pojašnjavam o, ne sm atram o usko vezanom sam o za povijest riječkog v inogradarstva . O na uz svoje p r im arn e k a ra k te ris tik e o bro ju , sm ješta ju i im enim a v lasn ika v inograda, u sebi k r ije i sekundarne podatke, koji nisu n išta m an je značajn i od prvih . Ti podaci om ogućavaju s tv aran je određene predodžbe o socijalnoj i etničkoj s tru k tu r i pojedinog vlasnika, o njegovoj ekonom skoj snazi s obzirom na broj v in o g rad a koji posjeduje, o porijek lu v lasn ištva nad pojed in im v inogradom , o v inograd im a u v lasn ištvu crkven ih organizacija, te konačno n ad o p u n ju ju i dosadašn ja saznanja o h istorijsko j toponom astici g rada R ije-

7) »Brajda« — riječ kojom se u čakavštini označava vinograd.8) Npr. Giovanni KOBLER, Memorie per la storia della liburnica città di Fiume«,

I /I I /I I I , Fiume 1896; Prima ristam pa: Trieste 1978; Ferdo HAUPTMANN, »R ijeka . Od rim ske Tarsatike do hrvatsko-ugarske nagodbe«, Matica hrvatska, Zagreb 1951; »Rijeka/Zbornik. Geografija-etnologija-ekonomija-saobraćaj-povijest-kul- tura«, grupe autora, Matica hrvatska 1953, V8n.

9) Kao p rim jer za XVIII stoljeće navodimo: Giuseppe VIEZZOLI, »Contributialia storia di Fiume nei Settecento«, Rivista »Fiume«, XII, Fiume 1933, str.3—178; XIV, Fiume 1936, (nastavak), str. 61—187.

237


DARìNKO M UN IĆ, R iječki vinogradi 7775. godine, V iesnik HARiP, 20/1987. str235 — 272

ke .ln) Zbog svega toga, sm atram o da će ova o b jav ljen a g rađ a — p ab irak o riječk im v inograd im a iz 1775. godine — b iti sk rom an doprinos u b u d u ćem is traž iv an ju i ob rad i v in o g rad a rs tv a n a po d ru č ju R ijeke.

D V A PO PISA RIJEČKIH V IN O G R A D A OD 20. O ŽUJK A 1775.

Naš prilog tem elji se na dva popisa r iječk ih v inograda iz 1775. godine. Popisi »N ota") form ata ai 2 0 ./!/ M arzo l ’anno 1775/!/ di tu tte le V ign e poste nel T erritorio di F ium e, d elle quali sono i segu en ti P ossessori« i »N ota form ata ai 20. M arzo l ’anno 1775. di tu tte le V ign e p oste nel T erritorio di Podbreg, d elle quali sono i segu en ti P ossessori« ,12) p ohranjen i su u fondu VO—4 »Isu sovačk i sam ostan i — R ijeka« u A rh iv u H rv a tsk e u Z agrebu. D va do sada n epoznata i neo b jav ljen a popisa riječk ih v inograda nalaze se u spom enutom fondu u fase. LVII (19—21), a n ak n ad n o su p ag in iran i olovkom red n im b ro jev im a od 509—523.l:l) Popisi — izv ješta ji o riječk im v inog rad im a i n jihov im v lasn icim a p isan i su ta lijan sk im jezikom na listov im a pap ira , a p isa r je up isu juć i p o d a tk e učinio niz grešaka, č im e nas je upozorio u svoje nepo tpuno poznavan je ta lijan sk o g jez ik a .1'*) R ukopis p isa ra v rlo je č itljiv i sam o vrlo rije tk o čitača dovodi u dilem e, ko je smo m i u t r a n sk ripc iji u cijelosti riješili. Popisi su v rlo zan im ljiv i zbog svojih p odataka , pa ih stoga na k ra ju našeg tek s ta u cijelosti donosim o.

D va popisa r iječk ih v inog rada iz 1775. godine p ris tig la su do nas u p rije p isu 1’’) što m eđutim , ne u m an ju je v rijed n o st n jihov ih p odataka . Pogotovo, uzm em o li' u obzir č in jen icu da su oni i n jihov i o rig inali do danas

10) Vidi: Vanda EKL, »H istorijska toponom astika grada Rijetke i distrikta«, Sta- rine JAZU, knj. 49, Zagreb 1959, str. 247—300 i Starine JAZU, knj . 50, Zagreb 1960. str. 171—250 -j- karte i slikovni prilozi.

1 ! ) Ri ječ »nota« u prijevodu na naš jezik može im ati više značenja. S obzirom na prirodu sadržaja naših dokum enata, tu smo talijansku riječ preveli sa »popis<., iako bi se jednako valjano mogao koristiti i prijevod »izvještaj«.

12) Arhiv H rvatske u Zagrebu, VO /Vjerske organizacije/-4 Isusovački sam ostani — Rijeka«, fasc. L V II (19—21), 509—523 /(Dalje: AH, VO-4, ISR, f. L V II (19—21)./

13) Popis vinograda i njihovih vlasnika na te rito riju grada Rijeke paginiran je od b ro ja 509 do 520, a popis podbreških vinograda i njihovih vlasnika od bro ja 521 do 523.

14) Npr.: Već u naslovu stavlja točke iza rednih brojeva, vrlo često izostavlja pisanje dvostrukih slova (»fabro« um jesto »fabbro«, »Elena« — »Ellena«), upotrebljava slovo »K« koje je strano talijanskom jeziku (»Kucich«, um jesto »Cucich«, pa »Kerticza i »Kertiza«), teško se snaiazi u p isan ju prezim ena germ anskog porijekla (Kniffiz« — »Kniffitz«, »Lajtner« — »Leitner«), nedosljedan je u uporabi slova »V« odnosno »U«, i si.

15) Na zaglavlju prve »Note« u lijevom uglu ispisano je istom rukom »Copia« (str. 509). Ovu oznaku ne nalazimo na početku Popisa podbreških vinograda i njihovih vlasnika, a to navodi na pretpostavku da su ova dva dokum enta činila ran ije jednu cjelinu.

238


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 20/1987. str.235 — 272

ostali po tpuno nepoznati ta lijansko j i našoj h isto riografiji. Čak n i već n ap rijed c itiran i G iuseppe VIEZZOLI, koji je p rikup io vrlo m nogo podataka za pov ijest riječkog S ettecenta ne spom inje ih u svom vrlo serioznom i in stru k tiv n o m rad u »C ontributi alla storia di F iu m e nel S ettecen to « .16) Na n jih ne upozorava ni G iuseppe PO G LA JEN u svom opsežnom kronološkom n av o đ en ju izvora značajn ih za povijest crkve i riječkog k a p to la .17 A kako u našim popisim a nalazim o podatke o crkvi i crkven im organizacijam a, kao v lasnicim a v inog rada na po jedinim d ijelovim a riječkog i podbreškog te rito rija 1775. godine, p re tpostav ljam o da to G. Poglajen ne bi izostavio iz svojih popisa izvora u »M em orie cronologiche . . .« , da ih je poznavao. I to je. dakle, bio jed an od v a ljan ih razloga da navedene popise riječk ih v inograda iz 1775. godine priprem im o za ob jav ljivan je i da n jihove podatke učinim o svim a p ristupačn im .

Već je spom enuto da su naši p rijep isi v lasn ika v inograda nasta li 20. ožujka 1775. godine. N ažalost, uz popise v lasn ika v inograda ne nalazim o n ikakvog popra tnog dokum enta, koji bi ukazivao na izravn i povod njihova n astan k a . M eđutim , n jihov n astanak godinu dana i osam m jeseci nakon uk inuća isusovačkog red a (1773), može poslužiti kao posredna ind ikacija pop isivan ja v lasn ika v inograda na području R ijeke i Podbrega.

N aim e, još p a ten tom cara F e rd inanda II od 8., t ra v n ja 1625. godine » u stu p ljen a je na v ječna v rem ena riječka desetina jezu itskom kolegiju u Rijeci. Posebnom svečanom izjavom od 10. ožu jka 1633. godine car je potv rd io to darovan je . Tim e je riječka desetina konačno o tuđena u cjelini od s tra n e H absburgovaca«.17a> C ar istovrem eno isusovačkom koleg iju na Rijeci dao priv ileg ij, da može svoje desetinsko vino p rodavati bez p laćan ja ik ak v ih idaća i te re ta uz cijenu po njegovoj volji. T a je povlastica nanosila zn a tn u š te tu gradskom p rih o d u od vina. N akon m nogih prosvjeda, g rad u Rijeci uspjelo je tek 1754. godine od M arije Terezije izm oliti od luku po kojoj je isusovački kolegij m orao odustati od tog bestere tnog p rodavan ja v ina, a za u zv ra t R ijeka je m orala davati godišn ju n ak n ad u u iznosu od 139,47 fo r in ti .I7b) K ada je isusovački red u k in u t bulom pape K lim en ta XIV (1773), M arija T erezija odobrila je p rovedbu bule. U Rijeci je nakon toga započela s radom posebna kom isija, na čelu s carsk im kom esarom , barunom

16) G. V i e z z o l i , »C ontributi...« , n. dj., vidi: »Dazio del vino«, Rivista »Fiume«, a. XII, Fiume 1933, str. 75—84. Podatak o riječkim vinogradima 1775. ne donosi ni Miroslava DESPOT u zbirci izvora »Privreda H rvatske X V III. — X IX . stoljeća. Izbor građe«, Na izvorima historije, sv. 3, Školska knjiga — Zagreb 1957.

17) Giuseppe POGLAJEN, »Memorie cronologiche relative alle chiese e al Capitolo di Fiume«, Rivista »Fiume«, a. IX, Fiume 1931, str. 106—180. Podaci o izvorim a za XV III stoljeće, str. 126—151.

17a) Danilo KLEN, »Feudalna desetina u Rijeci (XIV—XIX. st.)«, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knj. 49, JAZU, Zagreb 1983, str. 291.

17b) I s t i , n. dj., str. 291—292.

239



Francescom Saveriom K on igsb runnom ,17c) a sa zada tkom p op isivan ja i inven - ta r iz ira n ja c je lokupne im ovine isusovačkog riječkog kolegija . S obzirom na svoj zad a tak , posebna je kom isija tre b a la u s tan o v iti i v rijed n o st od tzv. v inske desetine, pa je tak o n a jv je ro ja tn ije i došlo do p op isivan ja t r e nu tačnog s ta n ja v lasn ik a rije čk ih i p o dbrešk ih v in o g rad a 1775. godine. To bi u jedno m ogao b iti i razlog nadnaslovu »Copia« na riječkom popisu v lasn ika v inog rada , ko ji je p ro n ađ en u a rh iv u riječkog isusovačkog kolegija.

P ri p re tp o s ta v lja n ju povoda n a s ta n k a ovih popisa, čini nam se, ta k o đer, da ne bi treb a lo zan em ariti č in jen icu da je sam o m jesec i nekoliko dana kasn ije , na svom p ro p u to v an ju a u s tr ijsk ih p rim o rsk ih posjeda, R ijeku posjetio Josip II .J81 To je naim e, v rijem e, s ta ln ih re fo rm i i p re in ak a uprave , a u n as to ja n ju posp ješivan ja p riv rednog razv itk a istočno jad ranskog s jev e rnog pojasa.

U tom sm islu, M arija T erezija je još 1752. godine spojila važni obalni pojas od A kvileje do K arlobaga u jed n o ad m in is tra tiv n o tije lo — T rgovačku p rovinciju , pod zajedničkom upravom , in tendencom u T rstu . U sk lopu te tvo rev in e R ijeka dobiva n am jesn ika , »koji nešto kao tak av , a nešto kao k ap e tan v rši na svom pod ru č ju sve fu n k c ije zem aljskog gospodara. On po tpada pod tršćan sk u in tendencu , a ova pod T rgovačku d irekciju , k asn ije T rgovački sav je t u B eču.«111) T im e se željelo o sigu ra ti jed n ak o m je ran razvoj T rs tu i Rijeci, odnosno n jihov im lukam a, što pokazuje i o rijen tac iju p rem a m oru. Forsirao se trgovačk i p ro m et preko T rsta i R ijeke. M eđutim T rst se brže razv ija , a R ijeka gubi trk u , i zaostaje. S laba veza sa zaleđem , nedosta ta k k ap ita la i snaga koje bi prom icale p riv red n i razvoj, rezu ltirao je potreb o m za iznalažen je novih rješen ja . P rom jene su uslijed ile brzo nakon Josipova p u ta , pa se na osnovi n jegov ih p rijed loga nizom re sk rip a ta 1776. godine u tv rđ u je i novi položaj R ijeke u o k v iru a u s tr ijsk ih zem alja. R aspu

17c) Giuseppe VIEZZOLI, »La Compagnia di Gesù a Fiume (1627—1773)«, Rivista »Fiume«, a. X/1931, Rijeka 1932, str. 226—230.

18) Na svome putovanju kroz H rvatsku i duž prim orja (»Reise durch Croatien und das Littorale. Anno 1775.«) Josip II je u Rijeci boravio 13. i 14, a 15. svibn ja 1775. u ju tro otputovao je preko Lipe, Podgrada i M aterije za Trst. O tom e detaljn ije vidi u prilogu građe Ivana ERCEGA, »Dnevnik Josipa II o prilikam a u H rvatskoj i na jadranskoj obali god. 1775.«, Starine JAZU, knj. 53, Zagreb 1966, str. 249—250.

19) Ferdo H a u p t m a n n , »Rijeka«, n. dj., str. 82—83. Za šire i svestranije poznavanje privrednih prilika vidi: Igor KARAMAN, »Trgovinska m agistrala Sisak—Karlovac—Rijeka i m erkantilistička politika bečkog dvora u godinam a 1749—1767.«, Starine JAZU, knj. 53, Zagreb 1966, str. 263—312; I s t i , »Prilog h istoriji trgovine između hrvatsko-ugarskog zaleđa i sjevernog Jad rana u drugoj polovici 18. stoljeća«, VHARiP, sv. X III, R ijeka 1968, str. 137—148; M iroslava DESPOT, »Pokušaji m anufakture u građanskoj H rvatsko j u 18. stoljeću«, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, knj. 12, JAZU, Zagreb 1962.

240



šten a je Trgovačka provincija, a R ijeka je , zajedno sa svojim te rito rijem , resk rip to m od 14. veljače 1776. p ripo jena H rvatsko j. R ijeka i n jen te rito rij p o d v rg n u ti su pu tem h rvatskog kraljevskog v ijeća ugarskoj dvorskoj k an celariji, a na financijskom p lanu obraća tee preko h rv a tsk e instance d irek tno k ra ljic i.2fl) R ijeka je usp je la u izvjesnom sm islu sačuvati u n u tra šn ju sam ou p ra v u (nadzire je tek h rva tsko k ra ljevsko vijeće), a politički je uk lop ljena u n o vonasta lu Severinsku županiju, koja se proteže od K upe do m ora. R ijeka je u trgovačk im stvarim a zajedno sa obalom do K raljev ice čin ila zasebno tije lo , ko jem je na čelu guverner. On je istovrem eno još k ap e tan riječk i, k ap e tan b ak arsk i i župan S everinske župan ije .21)

U o k v iru tih općih činioca političk ih i p riv red n ih k re ta n ja tre b a g ledati i n a n aša dva popisa r iječk ih v inograda iz 1775. godine, ko jim a se u s ta nov ljava fak tično s tan je v ino g rad arstv a ni n ep u n u godinu dana p rije adm i- n is tra tiv n o -u p rav n o -p o litičk ih p rom jena d ije la p rim o rsk ih au s tr ijsk ih zem alja. N jihovi su podaci nesum ljivo koristili svrsi u tv rđ iv a n ja tren u tačn o g fak tič kog s ta n ja u v in o g rad ars tv u riječkog te rito rija , pa u tom e i treb a traž iti razlog n ep o sto jan ju o rig inala u a rh iv u riječkog isusovačkog koleg ija22) uz p re tp o s tav k u da su orig inali bili p redan i višoj up rav n o -ad m in is tra tiv n o j in stanci. A to što je uz p rijep is popisa v inograda na pod ru č ju g rada R ijeke u k lju čen i p rijep is popisa podbrešk ih v inograda, p re tp o s tav lja m ožda već ta d a šn ju in ten c iju d a ljn jeg razvo ja g rad a i š iren ja n jegove buduće u rb an ističke c je line,23) p rem a zapadnoj i sjeverozapadnoj gradskoj okolici.

20) F. H a u p t m a n n , »Rijeka/Zbornik«, n. dj., str. 209—210. I. E r c e g , »Josi- pov cirkular o reinkorporaciji i drugome (1775)«, VHARiP, sv. XV, Rijeka 1970, str. 131—141.

2!i F. H a u p t m a n n , »Rijeka«, n. dj., str. 89—90. O Severinskoj županiji vidi više kod: Ivan ERCEG, »Konfiskacija Zrinsko-Frankopanskih im anja. Postanak i ukinuće Severinske županije u Hrvatskom prim orju i Gorskom kotaru«, Jadranski zbornik V/1961—-1962, Rijeka—Pula 1962, str. 36—81.

22) U arhivi riječkog isusovačkog kolegija pohranjeni su spisi za razdoblje od 1464—1785. godine, dakle mnogo opsežnije od njihovog stvarnog boravka u Rijeci (1627—1773). Vidi: D. M u n i ć , »Arhivska građa fonda Isusovački sam ostani — R ijeka ...« , n. dj., str. 435—437. Inače, red isusovaca pa tako i riječki, ukinut je bulom pape Klim enta XIV, 21. V II 1773. Postupak oko njihove imovine vodile su dalje zato posebno oform ljene kom isije od strane vladara. Vidi: G. V i e z z o l i , La Compagnia, n. dj. str. 226—227

23) Zlatko PRIKRIL, »Urbanistički razvoj Rijeke« u već citiranom Zborniku »R ijeka« iznosi m išljenje da se R ijeka izvan gradskih zidina počela širiti u drugoj polovici XVIII stoljeća (str. 193).O povijesnim, a posebno privrednim prilikam a koje će u Rijeci uslijediti u prvoj polovici XIX stoljeća vidi radove Danila KLENA: »Privredno stanje R ijeke u doba Ilirije. Prema suvrem enim izvještajim a Trgovinske komore«, G rađa za gospodarsku povijest FIrvatske, knj. 8, JAZU, Zagreb 1959. i »Gospodarske prilike u Rijeci od 1813. do 1848. Od ponovne austrijske okupacije do Bunjevčeva zauzeća«, Rad JAZU, knj. 417, Razred za društvene djelatnosti, sv. XX III, Zagreb 1986, str. 69—198.

16 241


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 7775. godine, V iesnik HARiP, 29/198/. s: >235 — 272

VINOGRADI NA PODRUČJU RIJEKE I PODBREGA PREMA POPISIMA OD 20. III 1775. GODINE

D va popisa o v inograd im a i n jihov im v lasn icim a na p o d ru č ju R ijeke (»territorio di Fiume«) i P odbrega (»-territorio di Podbreg«), od 20. ožujka 1775. godine, sv o jev rs tan su pokazate lj s ta n ja v in o g rad a rs tv a R ijeke u osmom desetljeću X V III sto ljeća. Iako popisi do nas dolaze u p rijep isu ,2'1) oni svojim podacim a o v lasnicim a, p red je lu na ko jem se po jed in i v inograd nalazi, veličini i b ro ju v inograda , om ogućavaju ja sn u p redodžbu o zatečenom s ta n ju u toj p riv redno j g ran i na p o d ru č ju jednog današn jeg — gotovo u cijelosti u rb an iz iran o g — d ije la R ijeke. To je p red io ko ji se od n ek ad ašn je s ta re gradske jezgre pro teže obalom p rem a zapadu , a potom p rem a s jev eru i sjeverozapadu , g raničeći s d an ašn jim područ jem Z am eta.

N aim e, u godini k ad a su popisi v inog rada , za te r ito rij R ijeke i te r ito rij P odbrega, n asta li, r iječk a je općina svoje pod ručje p ro teza la na zap ad u sve do p o d ruč ja B rguda i P laše .20) T u je započin jala g ran ica sa K astavskom gospoštijom , odnosno općinom K astav . G ran ica izm eđu dvije ad m in is tra tiv n o - -u p rav n e cje line p ro tezala se p rem a s jev e ru presjecajući S k u rin je i D renovu sve do P odbrega, od k uda se dalje pov ija la p rem a sjevero istoku ka Lopači i p red je lu zvanom R ečina.26) P odbreg je tad a također, činio zasebnui u p rav u cje linu , budući je 1693. godine dobio i svoj s ta tu t, kao osnovni u p rav n i a k t.27) M eđutim , tijekom slijedećih sto ljeća — u početku polako, a potom sve b rže i nag lije — ova dva podvo jena ad m in is tra tiv n o -u p rav n a te r ito r ija (riječki i podbreški) s top ila su se u g rad R ijeku , koji je na zapadu i sjeverozapadu prešao i pod ručje P odbrega, te u svoje g radske okvire uk ljučio i pod ručje Z am eta. To je i razlog što v inograde iz našeg popisa jed n o stav n ije i k raće nazivam o — riječki vinogradi.

Već je uopćeno rečeno ko je je pod ručje obuhvaćeno u dva popisa v inog rad a iz 1775. godine. S toga ćemo se p o n a jp rije pozabaviti p red je lim a R ijeke i Podbrega i b ro jem v inograda , ko ji su ih pokrivali. U o k v iru popisa v ino g rad a i v la sn ik a n a riječkom te r ito r iju u popis su ušli slijedeći p red je li:

24) Riječ »Copia« koju nalazimo u lijevom uglu zaglavlja popisa riječkih vinograda, u našem je slučaju shvaćena kao »prijepis iz originala«.

25) To je istočni dio današnje gradske četvrti K antrida i područje Krnjeva. Područje Zameta, zapadno od njih , bilo je u okvirim a nekadašnje kastavske općine.

26 Zbog općinskih m eđa u prošlosti su bili česti sukobi između kastavskih op- ćinara i riječkih građana. No i pored toga, općinske granice se nisu mnogo m ijenjale. Glede toga uporedi: »Karta srednjovjekovne kastavske općine (s njenim približnim granicama) od XV od XVII stoljeća« i opis granica kastavske srednjovjekovne općine prem a općini Rijeka kod Darinko MUNIĆ, »Kastav u srednjem vijeku. Društveni odnosi u kastavskoj općini u razvijenom srednjem vijeku«, Biblioteka Dokumenti, svezak 10, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1986, str. 118—119.

27) G. V i e z z o l i, »La C om pagnia...« , n. dj., str. 213—214.

242


DARINKO M UNIĆ Riječki vinogradi 1175. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str.235 — 272

Brajda, Rečice, (Reczize),28) Sv. Andrija (S. Andrea), Kozala (Cosale), Miha- čeva Draga (Miheuzova Draga), Doli (Dolli), Pulac (Pullaz), Sv. Katarina (Santa Catarina), Rečina (Rescine), Grohovo, Drenova, Škurinje (Scurigne), Plase (Piasse), Luki (Lucche), Zeniković (Zenicovich), Zagrad, Kalvarija (Monte Calvario) i Icići (Izichi). K ako je u p rav n o -ad m in is tra tiv n a gran ica sjek la tr i lokalite ta , Plaše, Škurinje i Drenovu oni su za svoj d rugi dio ušli i u popis podbrešk ih v inograda. Uz n jih na tom su popisu još dva loka lite ta — Brgud (Bergud) i Podbreg. Sve u svem u, dva popisa iz 1775. godine u sebi u k lju č u ju 20 lo k a lite ta na kojim a tada ra s tu v inogradi. Gotovo svi ti lo k a lite ti poznati su našoj h istoriografskoj toponom astici i oni su do sada bili i znanstveno-k ritičk i obrađ ivani.211) Nešto se m anje zna o B rajd i ko ju su isusovcu kupili 1636. godine. D eset godina kasn ije darovala ie U rsu la udovica von T honhausen, rođena barun ica von H ollneg, riječkom sem inaru pozam ašnu svo tu od 30.000 fo rin ti, »dei quali 20.000 furono collocati in luogo sicuro al 4%, e coi rim asti f. 10.000 furono com prate due g rande vigne una in Icichi, ed u n a in B ra jd a ad occidente di quella del Collegio . . Z anim ljiv je i pod a tak k o v inogradu na B rajd i zvanom Raspelo (»detta R aspel- lo«) kojeg je 1755. godine M artin S um recker testam en tom poslije sm rti nam jen io za izg rad n ju kapele u čast sv. M artina. Z av ještan je M. Sum reckera n ije ostvareno , a dvadeset godina kasn ije ne nalazim o više podatke o tom v in o g rad u u popisu riječk ih v lasn ika v in o g rad a .11)

P raveći sp isak v inograda i n jihov ih v lasn ika na pod ruč ju R ijeke i Pod- b rega popisivač je razlikovao tr i veličine v inograda. To su: mali (piccolo),12) srednji (mediocre) 33) i veliki (grande) vinograd. U n ije te veličine nažalost u popisu n isu n igd je posebno pojašnjene. Tako osim golog bro jčanog p oda tka ne nalazim o n ikakv ih posebnih obilježja up isan ih v inograda (dužina i širina , broj i redovi trsova, v rsta v ina koja se u v inog radu dobiva i sl .). Naš pokušaj da ustanovim o barem veličinu v inograda na osnovi p o d astrtih velič ina iz popisa n ije donio pozitivnih rezu lta ta , iako smo u obzir uzeli sve dosadašn je radove iz povijesne m etrologije o m jeram a za dužinu i

28) U zagradam a donosimo i nazive samo onih predjela koje je upisivač podataka o vinogradima transliterirao talijanskim jezikom. Istovremeno, to je znak da su se neki domaći, slavenski nazivi predjela čvrsto ukorijenili u svakodnevnoj upotrebi.

29) Uporedi s već citiranim prilozima V. E k 1, »Historijska toponom astika ...« , vidi bilj. 10.

30) ». . . od kojih je 20.000 bilo stavljeno na sigurno m jesto sa procentom od 4° „, a s ostalih 10.000 f. bila su kupljena dva velika vinograda, jedan u Ici- ćima, a jedan na Brajdi, zapadno od onoga kojeg je imao (riječki) kolegij ...« , G. P o g l a j e n , »Memorie cronologiche...«, n. dj., str. 120.

31) I s t i , n. dj., str. 136.32) Popisivač vinograda piše »vigna picola«!33) Samo na str. 510 našeg popisa um jesto »'mediocre« stoji »vigna mezzana«.

243



površin u n a ovom e p o druč ju .34) Zbog toga, barem za sada m oram o ostati sam o na analiz i b ro jčan ih p odataka (o b ro ju posto jećih v inograda), kao p o k aza te lju zatečenog s ta n ja u v in o g rad a rs tv u R ijeke 1775. godine.

P rem a svem u n a p rije d iznesenom , naši nam dakle, popisi dozvo ljavaju sam o u s tan o v ljav an je b ro ja v inograda u po jed inom p red je lu . (Vidi tab e le 1.,2. i 3.)

RASPORED VINOGRADA NA PODRUČJU RIJEKE 1775. GODINE

Tabela 1.

Red.

broj

Predio na kome se

vinograd nalazi

V i n o g r ad UkupanbrojvinogradaMali Srednji Veliki

1. B rajda 3 1 4 82. Rečice 3 4 — 73. Sv. Andrija 14 7 3 244. Kozala 6 14 7 275. Mihačeva Draga — 3 1 46. Doli 1 8 — 97. Pulac 8 3 2 138. Sv. K atarina 3 8 — 119. Rečina 4 7 1 12

10. Grohovo 5 2 1 811. Drenova 15 6 2512. Škurinje 4 2 6 1213. Plase 4 6 1 1114. Luki1 14 11 — 2515. Zeniković 7 5 2 1416. Zagrad 4 7 — 1117. K alvarija 7 5 — 1218. Icići — 2 3 5

Ukupno vinograda: 102 101 35 238

34) U popriličnoj bibliografiji o starim m jeram a Ziatka HERKOVA uporedi: »Mjere H rvatskog prim orja s osobitim osvrtom na solnu trgovinu«, Histo- lijsk i arhiv u Rijeci i Pazinu, Posebna izdanja, sv. 4, Rijeka 1971; I s t i , »Još nešto o starim m jeram a H rvatskog p rim orja i Istre«, Jadranski zbornik, sv. 11/1979—1981, Pula—Rijeka 1982, str. 219—254; I s t i , »Dodatak uz stare m jere H rvatskog p rim orja i Istre. I. Stare m jere grada Trsata. II. Stare m letačke mjere«, Jadranski zbornik, sv. 12/1982—1985, Pula—Rijeka 1985. (1986), str. 459—521. Vidi također: V ladim ir MAŽURANIĆ, »Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik«, JAZU, U Zagrebu 1908—1922, str. 664—667.

244


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str.

RASPORED VINOGRADA NA PET LOKALITETA PODBREGA

Tabela 2.

Red. Predio na kome se Vinograd Ukupanbroj

broj vinograd nalazi Mali Srednji Veliki vinograda

1. Brgud 6 . 62. Plaše 5 4 2 113. Škurinje 4 1 1 64. Drenova 15 4 — 195. Podbreg 16 3 — 19

Ukupno vinograda: 46 12 3 61

UKUPAN BROJ RIJEČKIH VINOGRADA 1775. GODINE

Tabela 3.

Upravno-administra- Broj Ukupanbroj

tivno područje predjela Mali Srednji Veliki vinograda

Područje Rijeke 18 102 101 35 238Područje Podbrega 5 46 12 3 61

Ukupno svega: 23 148 113 38 299

Iako smo, zbog nepoznavanja veličina p risiljen i govoriti o re la tiv n im om jerim a i odnosim a, ostaje čin jenica da su od svih riječkih vinograda 1775. godine (299) gotovo polovica (148) bili m ali v inogradi. U kupan zb ir sred n jih i v e lik ih v inog rada m ale v inograde nadm ašu je jed v a za 3 v inograda. S d ruge pak s tran e rasp arce liran o st zem ljišta i u s itn jen o st obrade vinove loze ogleda se i u b ro ju velik ih v inograda kojih im a ukupno sam o 38, što je tek 12,7% od ukupnog b ro ja v inograda. Taj odnos u o kv iru podbrešk ih v in o g rad a još je daleko nepovoljn iji, je r iznosi jedva 4,9%.

Služeći se stalno re la tivn im veličinam a najveći broj v inog rada tad a im a pred io K ozale koji je u okviru riječkog te rito rija — ukupno 27. M eđutim , ne bi treb a lo sm etnu ti s um a da se tr i p red je la — P lase, Š k u rin je i D renova — nalaze u dv ije različite ad m in is tra tiv n o -u p rav n e cjeline. Zbog toga su ti p red je li i ušli u oba popisa. U kupan broj v inograda na tim p red jelim a, p rik azan je u tabeli 4. gdje su uzeti podaci iz jednog i d rugog popisa.

245


DARIN K O M UN IĆ . R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str.235 — 272

Tabela 4.

Red. Predio V i n o g r a d Ukupanbrojvinogradabroj Mali

R ijeka PodbregSrednji

Rijeka PodbregVeliki

Rijeka Podbreg

1. Plase 4 5 6 4 1 2 222.3.

ŠkurinjeDrenova

4 4 15 15

2 1 6 4

6 1 4 —

1844

Sveukupno: 23 24 14 9 11 3 84

Iz go rn je tabe le slijed i da se 1775. godine najv iše v inog rada nalazilo u p red je lu D renove. Na D renovi je te godine popisano 30 m alih , 10 sred n jih i 4 ve lika v inog rada — ukupno 44 v inograda. T ako je zapravo D renova b ro jem v inograda n adm ašivala sve popisane te r ito r ije R ijeke i Podbrega, koji su ušli u dva popisa v inograda. To m eđu tim , ne m ora značiti i veličinom v inograda , pogotovo uzm em o li u obzir č in jen icu velikog b ro ja m alih v inograda koji se na n jenom p red je lu iskazu ju , kao i nepoznavan je n jihov ih p rav ih veličina.

S d ruge pak s tra n e opće uzevši, velik i b ro j m alih r iječk ih v inograda (sve ukupno 148) dokaz je ra sc jepkanosti posjeda v inogradsk ih površina, a n jihova rasp a rce liran o st na velik i broj v lasn ika — kao što ćemo to v id je ti u slijedećem od je ljk u našega p riloga — ni u kom slučaju n ije m ogla pogodovati in tenzivnoj obrad i vinove loze i uspješnoj p ro izvodnji v ina. kao ni posebnom značen ju ove p riv red n e g ran e u posljednjo j č e tv rtin i XV III sto ljeća u R ijeci i n jen im p rig rad sk im područjim a.

VLASNICI VINOGRADA NA PODRUČJU RIJEKE I PODBREGA 1775. GODINE

N adovezujući se na p re th o d n i od je ljak našega ra d a o sv rn u t ćemo se u k ra tk o i na v lasn ike v inograda s pod ručja R ijeke i Podbrega. O dnosno p okušat ćemo iz š tu r ih p o d a tak a dva popisa iz 1775. godine odgovoriti i na p itan je tko su bili v lasnici r iječk ih v inograda 1775. godine, dakako u g ra nicam a m ogućnosti koje nam ti dokum enti p ružaju .

Već smo spom enuli v e liku ra sp a rce liran o st v lasn ištva nad v inograd im a R ijeke i Podbrega. To nam p o tv rđ u je i popis v lasn ika v inog rada ,35) ko jih tad a sveukupno im a 237. N ajveći broj v lasn ika im ao je po je d a n vinograd , a tek su poneki v lasnici im ali dva ili v iše v inograda. Kao najjač i vlasnici

35) Vidi u daljnjem tekstu: Popis vlasnika vinograda na području R ijeke i Podbrega 1775. Taj je popis sastavljen na osnovi dokum enata koje ovdje objavljujem o, a predstavljao nam je osnovu za sva razm atran ja u ovome odjeljku našega priloga.

246



vinograda p o jav lju ju se A ntonio Barčić, p lem eniti gosp o d in 36) i O rlando de Saverio, tak o đ er plem eniti. I jed an i drugi bili su vlasnici od po 7 v inograda. R azlika je bila u tom e što je O rlando de Saverio im ao 3 velika, 3 sred n ja i 1 m ali v inograd u odnosu na 1 veliki, 2 s red n ja i 4 m ala v inog rad a kojim a je v lasn ik bio A ntonio Barčić.

Iza n jih kao vlasnici većeg b ro ja v inograda slijede riječk i augustinci i riječk i kolegij sa po 5 vinograda, p ri čem u su i jedn i i drugi im ali po 2 ve lika i 3 s red n ja v inograda. N adalje riječk i je kap to l posjedovao 4 v inog rad a (2 velika i 2 srednja), opatice također 4 (3 s red n ja i 1 m ali), a sem in a r riječk i 2 v inograda (oba velika). A kao vlasnici se p o jav lju ju i neki župnici na pod ruč ju R ijeke i Podbrega. G lede crkven ih osoba i c rkven ih in s titu c ija na jzan im ljiv iji je broj velik ih v inograda koje one drže u svom e v lasn ištvu . U kupan broj 8 je u stv ari 21,5% ukupnog bro ja svih velik ih v inog rada — 38.

K onačno, što se tiče bro ja v inograda po pojedinim vlasnicim a, treb a reći još i to da se kao posjednik jednog (1) v inograda po jav lju je 200 osoba, a sam o je 99 v inograda bilo u v lasn ištvu 37 sub jeka ta . T ih je 37 v lasn ika ustv ari držalo gotovo 1/3 riječk ih v inograda 1775. godine.

Popis je m eđutim , zan im ljiv i po tom e što uz im ena navodi i neke osnovne podatke o v lasn iku vinograda. Već smo opaskom pripom enuli da je uz im ena dopisivano i porijeklo v lasn ika pa je tako 28 v lasn ika označeno plem enitim a, a 23 v lasn ika im aju samo sta tu s gospodina. Popisivač je pom njivo bilježio nasljedn ike koji su u posjed dobili v inograd , a na prvom e su m jes tu udovice (plem enite ili pak samo gospođe), a sam o se dv ije žene ja v lja ju kao vlasnice bez posebnog a tr ib u ta p ripadnosti n jihova vinograda. To je signora de Samsa i frajle Cattarina de Bardarm i/17) D akako, u popisu nailazim o na p redstavn ike gotovo svih ug ledn ijih riječk ih porodica, od ko jih neki im aju i dugostoljetno porijeklo — već spom enuti Barčić, pa B ard arm i, D efranceschi, D im inić, Emili, Gaus, G erlizi, K ertiza , Lum aga, M arburg , M aro tti, M onaldi, O rlando, P ere tti, S tem berg , Svilocossi, T royer,:!S) Tu- dorović, V itn ić i Zanchi.31’) P redstavnici tih obitelji uglavnom su i držali najveći dio v lasn ištva nad vinogradim a. A u jednom, se slučaju navodi i

36) Antonio Barčić se u izvorniku navodi kao »nobile signor«. Uvažavali smo i sve takve podatke koje nam izvor donosi, je r omogućavaju razm atranje još nekih aspekata vlasnika riječkih vinograda.

37) F rajla C attarina de Bardarm i bila je usidjelica, a popisivač je unio i taj podatak u popis vlasnika vinograda.

38) U dokum entu stoji »de Troijer«, API, VO-4, ISR, /. L V II (19—21) str. 509. Dakako, to nije jedina greška popisvača.

39) O starim uglednim riječkim obiteljim a vidi poseban odjeljak »Notizie intorno ad alcune Famiglie patriziali di Fiume« u G. K o b l e r , »Memorie per lu storia . . .«, vol. I l i , n. dj., str. 142—197.

247



p o d atak vezan uz p lem en itu gospođu »de Troissi, nata Spogliati, suo colono Andrea M ussim ch« uz sred n ji v in o g rad na K ozali40)

P opisivač je m arljiv o bilježio i poda tke o n a s ljeđ iv an ju v inog rada pa tak o za neko lic inu v lasn ika , kao uostalom i za udovice doznajem o čiji je v inog rad ra n ije bio, koga oni sada posjedu ju . T ak v ih naslijeđ en ih v inograda bilo je u p red je lim a R ijeke i P odbrega ta d a devet. Tako su n ak o n sm rti F rancesca K ertize v inograd i ko je je posjedovao n a Rečini i P la se (riječki te rito rij) p rip a li n jegov im nasljedn ic im a, a udovica F rancesca dobila je velik i v in o g rad na pod ru č ju podbreškog d je la P la se41)

Uz to u pop isu nalazim o i poda tke o zan im an ju n ek ih osoba pa tako saznajem o da je v lasn ik sred n jeg v in o g rad a u Zenikoviću Em ili d o k to r p ra va, za tim G iuseppe B ontić v lasn ik velikog v in o g rad a u p red je lu Sv. A n d rije bio je m a js to r kovač, isto takvog zan im an ja i ra n g a je i G iovanni A frić, a sred n ji v in o g rad na K a lv a riji posjedu je s to la r Ignazio Enche, Giacom o K niffiz je uz svoje im e v lasn ika m alog v in o g rad a u p red je lu Z agrad dao u p isa ti još i »duornico«42) N a k ra ju spom enim o i F rancesca P eru ch ie re v lasn ik a m alog v inog rada u Z agradu , čiji su preci, a m ožda i on sam , bili v la su lja ri i b r ija č i43)

K onačno, već n a p rv i pogled iz popisa v lasn ika m ožem o uočiti da je na jveći dio v lasn ika r iječk ih i podb rešk ih v inograda na osnovi svojih p rezim ena p ripadao slavenskoj, h rv a tsk o j etn ičkoj skupin i. Iz tog smo razloga u pop isu uz svako tak v o im e u zag radam a un ije li i m oguću tra n s - lite ra c iju tak v o g prezim ena u h rv a tsk o m obliku. Ti su v lasnici, doduše ug lavnom im ali po jed an m ali v inograd , obično u p red je lu ko ji je bio nešto da lje od g radske jezgre, ali je n jihovo učešće u sveukupnom v lasn iš tv u nad riječk im v inograd im a bilo v rlo veliko.

Sve navedeno pokazu je zan im ljivost naša dva popisa v inog rada i n jih o v ih v lasn ik a na p o d ru č ju R ijeke i P odbrega 1775. godine. U pravo zato, smo osim dva spom enu ta d o kum en ta zasebno iz n jih sastav ili abecedni popis v lasn ik a v inograda.

40; AH, VO-4, ISR , f. L V II (19—21), str. 510.41) Vidi: Redni broj 99. i 100. Popisa vlasnika vinograda na području R ijeke i

Podbrega 1775. godine.42) I s t o , vidi brojeve »Popisa. . .« 66, 29, 1, 67, 101.43) Ispravno bi trebalo biti: »parruchiere« što u hrvatskom prijevodu znači —

vlasuljar, brijač, frizer.

248


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik IIARiP, 29/1987. str.235 — 272

POPIS VLASNIKA VINOGRADA NA PODRUČJU RIJEKE I PODBREGA 1775.

Red.brtrj

Vinograd ukupanbroj

Vlasnik vinograda Predio1

A<U-rl

<n a > à i

1. Affrich (Afrić)/,/‘) Giovanni, 1 1

2. Augustinci 1Kozala

21

1L u i k iZagrad — 5

3. Bacich (Baćić, Bačić), Girolamo Kozala Sv. K atarina

11

—2

4. Badiani, de, grof Grohovo — 1 1

5. Barcich (Barčić), Antonio Kozala 1 —Škurinje Škurinje (II)46) 1

1

LukiZenikovićZagrad

111

—1

7

6. Barcich, Antonio Vito, B rajda j 1

7. Bardarm i, C attarina de, Kozala 1 j

8. Bellen, Andrea i 1

9. Bellen, Giacomo Sv. K atarina l 1

10. Bellen, Giorgio Sv. K atarina 1 — 1

11. Bellen, Mattio Sv. K atarina 1 — 1

12. Benass, udovica Giacoma Drenova 1 — — 1

13. Benass (Benaš) Michele Drenova 1 — — 1

14. Benzan, Lucia, udovica Grohovo 1 — — 1

44) Gdje god je to bilo moguće u zagrade stavljam o hrvatski oblik prezimena. Isto su tako razriješena neka njem ačka prezim ena pisana u talijanskoj transliteraciji.

45) Im ena predjela pisali smo prem a V. E k 1, »Historijska toponomastika ...« , n. dj., vidi: bilj. 10.

46) Oznaka (II) znači da se radi o istom predjelu koji je u okviru druge admi- nistrativno-upravne cjeline, tj. Podbrega, odnosno u drugom popisu vinograda i njihovih vlasnika. U ovom se slučaju možda radi o istom vinogradu, samo je jedan dio Škurinja pripadao riječkom, a drugi podbreškom terito riju .

249


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. s ' \235 — 272

Red.broj

Vinograd ukupanbroj

Vlasnik vinograda Predio

mal

i

veli

ki

15. Benzoni, Canneo de, Sv. Andrija 1 — —Doli l — 2

Sv. Andrija

17. Blassich (Blažić), Andrea Kozala 1 — 118. Blassich, Giorgio Podbreg 1 — 119. Blassich, Giovanni e Giorgio

d’Rugovize47) Plaše 1 — 120. Blassich, Giuseppe Podbreg 1 — — 1

21. Blassich, Lorenzo Sv. Andrija 1 — 122. Blassich, Lucia Plaše 1 — — 123. Blassich, Matteo Drenova (II) 1

Podbreg 1 — — 224. Blassich, M attio Kozala — — 1 1

25. Blassich, Simone Sv. K atarina 1 — — 126. Blassich, udovica Simona Podbreg 1 — — 127. Blecich, (Blečić), Giacomo, don Sv. Andrija — i 128. Bleclch, Lebbetich (Sebbetich),'8)

Mattio Plaše (II) 1 — — 129. Bontich (Bontić), Giuseppe Sv. Andrija — — 1 130. Bontich, M artino Brgud 1 — — 131. Bontich, Michele Brgud 1 — — 132. Bradicich (Bradičić), Giuseppe Brgud 1 — — 1

33. Brancovich (Branković),Cristofforo Škurinje — — 1 1

34. B russar (Brusar), Antonio Zeniković 1 — — 1

47) Ovdje se radi o dvojnom vlasništvu nad vinogradom, a izvor spom inje i pro- vinijenciju vlasnika vinograda.

48) Popisivač gotovo jednakim načinom ispisuje slovo »S« i »L«, to je razlog da smo ovdje ponudili i drugu mogućnost Blečićevog nadim ka (Vidi: AH, VO-4, I SR, L V ÌI (19—21), str. 521.

250


DARÌNKC MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. sir

Red.broj

Vinograd ukupanbroj


mal

i

veli

ki

35. B russar (Brasar), Giovanni Doli 1 — — 1

36. Buzi, plemeniti gospodin',!l) Zeniković 1 — — 137. Callar, Domenico, gospodin Sv. K atarina 1 — — 138. Carmen, Giovanni Plaše (II) 1 — — 139. Cellebrini, plemeniti gospodin Sv. Andrija 1 — 1

40. Cergnar (Černjar ), Antonio Podbreg 1 — 1

41. Cergnar, Bartolomio Drenova (II) 1 — 1

42. Cergnar, udovica Antonia Škurinje (II) 1 — — 1

43. Cergnar, udovica Gregoria Drenova (II) 1 — 1

44. Cergnar, Cablar/’11) Matteo Drenova (II) 1 — 1

45. Cergnar, Caran, Matteo Drenova (II) 1 — — 1

46. Cergnar, Matzan (Macan)31) Giovanni Podbreg 1 — — 1

47. Cergnar (Černjar), Matzan, Mattio Podbreg 1 — — 1

48. Cergnar Seiz, Matteo Drenova (II) 1 — — 1

49. Chergne, (Črnje)52) udovica Luki 1 — — 1

50. Craglich (Kraljić), Pietro Drenova 1 — 1

51. Cueich (Kučić), Antonio Drenova 1 — 1

52. Cucich, Antonio, don KozalaZagrad33) 1

1 —2

53. Cucich, Giacomo Drenova 1 1

49) U slučajevim a kada je popisivač vlasnika vinograda pisao samo prezimena dodali smo i neku pobližu oznaku (u ovom slučaju društvenog statusa).

50) Popisivač je dva M attea (vidi: slijedeći broj 45) razlikovao prem a svemu sudeći po m jestu stanovanja. Kablari su lokalitet na sjevernom dijelu nekadašnje općine Drenova, V. E k l , »Historijska toponom astika ...« , n. dj., II, str. Ì83.

51) Uz prezim e i ime popisivač navodi i nadim ak pojedine osobe zbog lakšeg razlikovanja vlasnika pojedinog vinograda.

52) Danas ovo prezime nalazimo i u obliku Crnja.53) U popisu vlasnika Zagrada, popisivač ga piše sa slovom »K« — »Kucich«.

251


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, V jesnik I-IARiP, 29/1987. str.235 — 272

Red.broj Predio

Vinograd ukupanbroj

Vlasnik vinograda

mal

i

0)vi P ve

liki

54. Cucich, Gregorio Drenova 1 1

55. Cucich, M attio Drenova 1 — — 1

56. Cucich, Nicolò Drenova 1 — — 1

57. Curti, Osvaldo, gospodin Sv. K atarina 1 — 1

58. Dani, Antonio Rečice 1 — 1

59. Defranceschi, Valentino Plase (II) — 1 1

60. Deseppi, Lorenzo Kozala 1 — — 1

61. Diminich (Diminić), udovica Doli 1 —Luki 1 — — 2

62. Dorcich (Dorčić), Andrea Drenova 1 — — 1

63. Dorcich, M artino Drenova 1 — — 1

64. Dorcich, M attio Drenova 1 — — 1

65. Dorcich, Pietro Drenova 1 — — 1

66. E m i li, gospodin doktor34) Zeniković 1 — 1

67. Enche, Ignazio K alvarija 1 — 1

68. Fanello, B attista , Giovanni,gospodin Kalvarija 1 — — 1

69. Fiamin, don Zeniković 1 — 1

70. Fiamin, Tomaso, Zeniković 1 — — 1

71. Fracassa, Cattarina, udovica Drenova 1 — 1

72. Francetich (Francetič), Mattio, Drenova 1 —Drenova (II) 1 — — 2

73. Francetich, Simone Drenova (II) 1 — — 1

74. Francovich, M attia, Drenova (II) 1 — 1

75. Francovich, udovica Gregoria, Drenova (II) 1 — — 1

76. Francovich (Franković), Antonio Drenova 1 — 1

77. Franul, Francesco, Sv. Andrija 1 — — 1

54) Radi se o doktoru prava, je r bi inače stajalo »medicu« (liječnik).

252


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, V jesnik IIARiP, 29/1987. str.235 — 272

Red.broj

Vinograd ukup anbroj


78. Fumulo, Antonio, Sv. Andrija 1 — 1

79. Gaus (Gauš),55) plemeniti gospodin kapetan

Sv. Andrija Doli 1

12

80. Gerliczi, barun de, gospodin nam jesnik

11

Koza) a Drenova — 2

81. Gerliczi, Giuseppe, de RecinaKalvarija 1

1— 2

82. Giomarini. Saverio, Rečice 1

DoliLuiki 1

11 4

83. Giustini, Ferdinando, Kozala 1 - 1

84. Golob, kapetan50) Luki 11

—

Zeniković 2

85. 1Grohovaz, (Grohovac) Andrea, Grohovo 1

86 . Grohovaz, Antonio Grohovo 1 — 1

87. Grohovaz, don Antonio, Sv. K atarina 1 — 1

88 . Grohovaz, Severio, gospodin Grohovo 1 — 1

89. Grohovaz, Vincenzo Grohovo 1 — — 1

90. Hlibaz, kolegij57) Luki 1 — 1

91. Host, don Francesco, Plase 1 — 1

92. Host, Giovanni, Plase (II) 1 — — 1

93. Iellisej (Jellisej), Andrea, Podbreg 1 — — 1

94. Iellisej, Simone, Podbreg 1 — — 1

95. Iencich, plem eniti gospodin Luiki 1 — — 1

96. Iuha, don Saverio, Luki 1 — 1

97. Innam o, udovica DoliLuki 1

1— 2

253

55) To se prezim e u K astavštini javlja i u obliku Gauš.56) Riječ je o kapelanu broda.57) AH, VO-4, ISR, LVII (19—21), str. 518. stoji »Dal Collegio Hlibaz«. Upor. V.

E k l , »Historijska toponom astika ...«, n. dj., I, Klibac (g. Klibca), str. 266—269.


DAR1NKO MUM1Ć, R iječki vinogradi 1775. godine, V iesnik HARiP, 29/1987. str.235 — 272

Red.broj Predio

Vinograd ukupanbroj

Vlasnik vinograda

mal

i

sred

nj

i

veli

ki

98. Kaptol, riječki, Kozala 1Kozala58) — 1Plase 1 —Drenova (II) 1 — 4

99. Kerticza nasljednici Francesca, Rečina 1 — —Plase 1 — — 2

100. Kertiza (!),59) udovica Plase (II) — 1 1

101. Kniffiz, Giacomo, dvornik Zagrad i — — I

102. kolegij, (vinogradi kolegija), Brajda — 1Luki60) 1 —Icići — 1Drenova (II) 1 Podbreg, Lopača 1 — 5

103. L ajtner (Leitner), Giovanni Škurinje — 1 1

104. Lenaz (Lenac), Antonio, Drenova 1 — —Zagrad 1 — 2

105. Lenaz, Francesco Rečice 1 — — 1

106. Lenaz, Giovanni Plase (II) 1 — — 1

107. Lenaz, Gregorio, Brgud 1 — — 1

108. Lenaz, Ignazio, Rečice 1 — — 1

109. Lenaz, M artino, Kozala 1 — 1

110. Loveto, poručnik, Rečina 1 — 1

111. Lucich (Lučić), Francesco Pulac — 1 1

112. Luppi, Giovanni, K alvarija 1 — 1

113. Lumaga, kanonik de,111) Zeniković 1 — — 1

114. M arburg, poručnik de, Drenova — 1 1

58. Vinograd je ranije bio u vlasništvu udovice Cavallieri.59) Već smo upozorili na nedosljednost popisivača vlasnika vinograda. Vidi p re t

hodni br. 99.60) U izvoru L'Orto del Collegio — v rt kolegija.61) Prem a Poglajenu, »Memorie cronologiche...« , n. dj., str. 174—175, to je An

tonio Giacomo Lumaga, kanonik koji je um ro 1779. godine, a na njegovo upraž- njeno m jesto kanonika došao je Nicolò Tudorović.

254


DARINKO M U N I Ć , Riječki vinogradi 1775. godine, Vjesnik 2 3 5 — 272

HARiP, 29/1987. '>ir.

Red.broj

Vinograd ukupanbroj


115. Marceglla (Marčelja), Giorgio Podbreg _ i — 1

116. M ariani, nasljednici de, Iciéi — i — 1

117. M arinich (Marinici, Antonio Zeniković — i — 1

118. M arotti, baron de/’2) Luki i — — 1

119. M arsanich (Maršanić), Cattarina Grohovo i — — 1

120. Mauro, udovica Kozala i — — 1

121. Michich (Mihić), Antonio i 1Drenova (II) — '

122. ii

Mihich, Matio1”) Sv. K atarina Drenova — — 2

123. Miller, Antonio LukiZagrad

ii — 2

124. Miller, don Saverio, Luki — i — 1

125. Miller, udovica Škurinje i — — 1

126. Monaldi, Pietro, Sv. Andrija i —Luki — i

1 3

127. i 1

128. Mussich (Music), Giovanni Rečina i — — 1

129. Noschi, m ajor de, Luki i — — 1

130. Opatice (Monache) KozalaDoli

— ii

i

—

Luki i —Kalvarija 4

131. Orlando, Francesco Saverio de,04) Rečice i — — i

62) Pretpostavljam o da je to barun Giuseppe de M arotti, vidi: G. P o g l a j e n , isto, str. 142.

63) Još jedna nedosljednost popisivača vlasnika vinograda.64) Francesco Saverio de Orlando um ro je 1780, a prem a navodu G. P o g l a j e n a,

»Memorie om ologiche ...« , str. 144, to se desilo, nakon što je 40 godina bio duhovni otac trsatskog samostana.

255


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesn ik HARiP, 29/1987. str.235 — 272

Red.broj

V inograd ukuV lasn ik vinograda P redio pan

broj

132. O rlando, Saverio de, Pulac — 11

LukiZenikovićZagrad

1 11

— 2 7

133. O ttm ajer (Ottm aier),05) Lorenzo Sv. Andrija 1 — — 1

134. Palu-ma, Donato Zeniković 1 — — 1

135. Pasconi, udovica, plem enita gospođa Sv. Andrija 1

136. Patuna, don Basilisco, Rečice 1 1

137. Peretti, udovica B rajdaRečice

11

—1

138. Perich (Perić), Mattio Kozala 1 — — 1

139. Peruchiere, Francesco, Zagrad 1 — — t

140. Perussich, (Perašić) Giacomo Podbreg 1 — — 1

141. Perussich, Giovanni Podbreg 1 — — 1

142. Perussich, M atteo Podbreg 1 — — 1

143. 1

144. 1

145. Pillepich (Pilepić), Antonio Brgud 1 1

146. Pillepich, Giovanni Drenova (II) 1 — — 1

147. Pillepich, Giuseppe, Kozala 1 — — 1

148. Pillepich, Michele Drenova (II) 1 — — 1

149. Pillepich, don Vicenzo, Zagrad Plase (II)

1 .

— 1 — 2

150. Pillepich, Mihić, Giorgio, Drenova (II) 1

151. Pisanello, Carlo, K alvarija 1

152. Plenario, Domenico, Plase — 1 — 1

65) Ovo bi se prezime moglo translitc rira ti i sa Ottmayer.

256


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str.

Red.bťoj Predio

Vinograd ukupanbroj

Vlasnik vinograda

mal

i

veli

ki

153. Poglajen, Giovanni Škurinje — 1 1154. Poprar, Mattio, K alvarija 1 — — 1155. Princip, M attiö, Grohovo 1 — — 1156. Pussich (Pušić), Giuseppe, Drenova 1 — — 1157. Pusti, M attio, Drenova 1 — — 1158. Rebuhaz, Antonio, Kozala 1 — 1159. Renaldi, udovica Škurinje 1 — — 1

160. Rossi, p lem eniti gospodin Kozala — 1 1

161. Rubessa (Rubeša), don Antonio Plase (II) 1 — 1

162. Russich (Ružić), Giovanni, Kozala 1 — 1

163. Samsa, gospođa de, Sv. Andrija Škurinje (II)

11

—

164. Sch itta r (šćitar), Andrea, Rečina 1 — 1

165. Schittar, Gregorio, Rečina 1 1

166. Schittar, udovica Mattia, Rečina 1 — — 1

167. Scrobogna (Šk robonja, Elena /!/ udovica Antonia, Rečina 1 — — 1

168. Scrobogna, udovica Ellena Rečina 1 — 1

169. Scrobogna, Giorgio, nasljednici Pulac 1 — — 1

170. Scrobogna, Giuseppe, Drenova 1 — — 1

171. Scrobogna, Simone, Drenova 1 — — 1

172. Segnani, Andrea, Pulac 1 1

173. Segnani, Giovanni, e l’altro Andrea Sicchich (Šikić) della Madona đe’Carm ini66) Kozala , 1 1

174. Segnani, Giorgio, Pulac 1 — — 1

175. Segnani, Luča, Pulac 1 — 1

66) Radi se bratovštin i M adonna del Carmine o dei Bianchi, G. V i e z z o l i , »Contr ib u ti...« , n. dj., a. XIV, Rivista »Fiume«, str. 135—136.

17257



Red.broj Vlasnik vinograda Predio

Vinograd ukupanbrojm

ali

veli

ki

176. Sellinar, Michele Sv. A ndrija 1 1

177. Sem inar, (vinograd Seminara) Brajda — — 1Icići — 1 2

178. Sestan, Lucia, Plase 1 — — 1

179. Sicchich (Šikić), Andrea, Kozala 1 — 1

180. Sicchich, Andrea67) 1’ altro della1 1

181. 1 1

182. Sichich, Giuseppe, Kozala — 1 — 1

183. Sichich, Gregorio, Doli(Buratellovo)611) — 1 —K alvarija 1 — z

184. Sichich, Luca Kozala —. 1 —K alvarija — 1 — 2

185. Simich (Simić), rođena Possich(Pošić) Antonia Škurinje 1 — — 1

186. Sim otich (Simotić), Lorenzo, Podbreg 1 — — 1

187. Sirolla (Širola), M attia,nasljednici Sv. A ndrija — 1 — 1

188. Slabus, Antonio, Kalvarija 1 — — 1

189. Sm oquina (Smokvina), M attio Sv. Andrija 1 — — 1

190. Sopcich (Sopčić), Antonio, Kozala — 1 — 1

191. Spingarolli, udovica Plase (II) — 1 — 1

192. Spogliati, plem eniti gospodin, Sv. A ndrija — 1 — 1

193. Spogliati, udovica de, Sv. Andrija — 1 — 1

194. Steffan (Štefan), Antonio Plase 1 — — 1

67) Također iz bratovštine M adonna del Carmine o dei Bianchi. G. V i e z z o l i , n. dj., ih m eđutim ne spominje.

68) Popisivač je u p isanju prezim ena Šikić pokazao potpunu nedosljednost, pa ga piše čas »Sicchich«, a čas »Sichich«.

69) Prem a izvoru to je nekada bilo Buratelovo (fù Buratellovo).

258


D ARINK O MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str235 — 272

Red.broj

Vinograd ukuVlasnik vinograda Predio

mal

i

veli

ki

p anbroj

195. Steffan, Giacomo, Drenova (II) 1 1196. Steffan, Giovanni, Kozala 1 — — 1197. Steffan, Gregorio, Drenova (II) 1 — — 1198. Steffan, M aria, udovica Zeniković 1 — — 1199. Steffan, Mattio, Brgud 1 — — 1200. S teffan Subetich (Subetić),

Giacomo, Podbreg 1 — 1201. Steffan, Verbaz, Antonio Škurinje — 1 — 1202. Stem berg, Francesco, Plase 1 — 1

203. Stem berg, nasljednici de, Iciéi 1 — 1204. Studenaz (Studenac), Mattio, Sv. Andrija ! — — 1

205. Stuva, Antonio, Rečina — 1 — 1

206. Sum m acam pagna, Francesco, Pulac — 1 — 1

207. Superina (Superina), Antonio Pulac 1 — — 1

208. Superina, Antonio, drugi711) Pulac 1 — — 1

209. Superina, Giacomo, Pulac 1 — — 1

210. Superina, Giorgio, Mihačeva draga — 1 — 1

211. Superina, Giorgio, nasljednici Pulac 1 — — 1

212. Superina, Giovanni, Mihačeva draga — 1 — 1

213. Superina, Gregorio, Mihačeva draga Škurinje (II) 1

1 —2

214. Superina, M argheritte, Mihačeva draga Škurinje (II) 1

— 12

215. Superina, Mattio, Pulac 1 — — 1

216. Superina, Michele, Pulac 1 — — 1

217. Susani (Suzanić), Marco, Škurinje (II) — 1 1

70) U izvoru »Antonio Superina l’altro«, na taj način je popisivač označio i drugog vlasnika vinograda u predjelu Pulac.

259



Red.broj

Vinograd ukuV lasnik vinograda Predio pan

broj

218. Suilocossi (Svilokos),71) Arhiđakon de,

LukiDrenova

1 —1 2

219. Taborich (Taborić), Antonio, P ro to B rajda 1 — — 1

220. Troijer, Giuseppe de,72) B rajdaLuki 1

12

221. Tiblas (Tibljaš), Michele73) Drenova (II) 1 — — 1

222. Thian (Tijan), Carlo KozalaŠkurinje 1

1 —2

223. Tomicich, (Tomičić) Francesco, K alvarija 1 — — 1224. Tomicich, Tomaso, Plaše 1 — 1225. Troissi, de, rođena Spogliati,

M ussinich (Musinić), A ndrija, n jen kolon Sv. Andrija 1 1

226. Tudorovich (Tudorović), Simone, Doli 1 — 1

227. U druženje šećera, (La Compagnia de Zuccari),74)

B rajda Sv. A ndrija

11

—2

228. Valcich (Valčić), Simone, Zeniković 1 — 1

229. Vitnich (Vitnić), plem eniti gospodin, sada B ratovština crkvice75) Sv. Andrija — — 1 1

230. Vlach, don Antonio, nasljednici Rečina — 1 1

231. V ratar Michele Sv. A ndrija 1 — — 1

232. Zaccaria (Zakarija, Zaharija), Giorgio, Sv. A ndrija 1 — — 1

71) Prem a G. Poglajenu »Memorie cronologiche...« , n. dj., str. 174—175, to je arhiđakon Pietro Francesco Svilocossi, koji je od 1774. godine bio opat sv. Jakova u O patiji (S. Giacomo al Palo).

72) Ovo prezim e nalazimo još kao »Troier« ili »Troyer«.73) Prem a »H istorijskoj toponom astic i...« , n. dj., V. E k l , II, str. 244, ovo se

prezim e od 1801. godine spom inje kao »Tiblias«. Lokalitetu je p rem a svemu sudeći, dakle, im e dalo prezim e Tibljaš, koje u našem popisu zatičemo još 1775. godine.

74) R afinerija šećera u Rijeci osnovana je 1750. godine.75) B ratovština crkvice sv. Andrije.

260


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str.

Red.broj Vlasnik vinograda Predio

Vinograd

1l u

veli

ki

panbroj

233. Zanchi , Antonio de, Škurinje 1Plase (II) 1 — 2

234. Zanchi, Antonio Michiel de,76) Hlibac 1 — — 1235. Zanchi, Giacomo de, Škurinje — 1 1236. Zanchi, Michelina de, udovica Plase 1

Zagrad 1 —Plase (II) 1 — — 3

237. Zanchi, Sigismondo de, Luki 2 — — 2

Završne napomene

Iz svega n ap rijed iznesenog vidljivo je da su dva popisa v lasn ika v inog rad a n a p o d ru č ju R ijeke i Podbrega, ko ji su u rađ en i 20. ožu jka 1775. godine izvor osebu jn ih p o d a tak a o v in o g rad arstv u u posljednjo j če tv rtin i X V III sto ljeća na pod ruč ju današn jeg g rad a R ijeke. B udući da popisi donose p o d a tk e o zatečenom s tan ju početkom ;1775. godine, to nam u jedno daje m ogućnost za p re tpostavku , da s itu ac iju iz 1775. godine prenesem o i za nekoliko godina unap rijed , kao i nekoliko godina u n a trag . U tom sm islu, uzgredno navodim o posljednji podatak o veličin i riječke desetine, sam o za vino, za godine 1791. do 1799. U tom razd o b lju u b ran o je prosječno godišn je na riječkom području , uključivši i Podbreg, 608 v ed ara (orna) v inske desetine. A svaka orna ili vedro sadržavala je količinu od 53,8 lita ra , iz čega slijed i da je tad ašn ji p rosjek u b ran e v inske desetine iznosio ukupno 32.710,4 litre v in a .76a) D akako, posve je prirodno ,da su se u tom Razdoblju n ek a o ts tu p an ja m ogla i desiti zbog p rodaje , nasljeđ ivan ja , zav ještav an ja po jed in ih v inograda , ili pak Sporog širen ja R ijeke izvan i n a dom ak g rad sk ih zidina. Osim toga, a s obzirom na spori uspon p riv red n ih ak tiv n o sti u to doba, tre b a (pretpostaviti, da se zatečeno s tan je iz 1775. u pogledu v inog rada , n ije m nogo m jen ja lo 80-tih godina XV III stoljeća.

Iako su naši izvori, sam i po sebi kao g rađa v rlo oskudni, iz n jihove se analize, a uz pom oć kom parativne lite ra tu re , ipak m ogu n az rije ti neki podaci, ko ji doprinose ra sv je tljav an ju v ino g rad arstv a u povijesti R ijeke.

76) Taj je vinograd na licitaciji kupio Antonio Michel de Zanchi, ali se ne navodi od koga i za koju cijenu. Upor. posljednji dopisani navod popisa podbreških vlasnika vinograda.

76a) Vidi: D. K l e n , »Feudalna dese tina ...« , n. dj., str. 298. i bilj. 38.

261



U prvom e re d u naši su popisi p rv o raz red n a v re la za upoznavan je svih v lasn ika rije čk ih v in o g rad a na p o d ru č ju R ijeke i P odbrega. U n jim a se susrećem o s nizom p red s tav n ik a po zn a tih rije čk ih ob ite lji, n a jedno j s tran i, i ve lik im b ro jem v lasn ik a v in o g rad a ko ji su p rip ad a li slavenskoj etn ičkoj skup in i. S d ruge p ak s tran e , popisi nam d a ju uv id u s tv a rn o s tan je i broj v in o g rad a u p red je lim a R ijeke i Podbrega . P ozam ašan b ro j v lasn ika v inograda — 237, ko ji je p o razm ješten n a svega 299 v inograda , ukazu je na v e liku ra sc jep k an o st posjeda. N a to u k azu je i b ro jčano s tan je n a osnovi ub ilježen ih velič ina v in o g rad a — 148 m alih , 113 sred n jih i 38 v e lik ih v inograda . R aznolika je i d ru š tv en a s tru k tu ra v lasn ik a v inograda . U prvom red u m eđu v lasn icim a riječk ih v in o g rad a zatičem o ponajv iše osoba koji uz svoje im e n em a ju n ik ak v ih p o d a tak a o nekom d ru štv en o m s ta tu su , a potom slijede oni ko ji su ta j s ta tu s s tek li (izvori ih im en u ju sa »signore«), te p red s tav n ik e s ta ro g p lem stva, ko ji su uz crkvu , p red stav n ik e crkve i c rkvene o rganizacije d ržali u svom e v lasn ištvu , najveće v inograde. P ovrem eno popisivač v in o g rad a nas o bav ještava i o zan im an jim a p o jed in ih v lasn ika v inograda, pa tak o susrećem o jednog d o k to ra p rav n ih nauka, k ap e tan e b ro dova, s to lare , kovače, v o jn a lica, n am jesn ik a i dr. Uz m uškarce niz je žensk ih osoba bilo v lasn ikom v inograda , ug lavnom naslijed ivši ga od svojih poko jn ih m uževa. N eki su se v inograd i n asljeđ iv an jem i d ije lili, pa tako zatičem o po dva v lasn ik a onoga što je nek ad posjedovao je d a n v lasn ik . U nekim slučajev im a je d a n je v inograd bio u v lasn iš tv u dv ije osobe, a u jednom slu ča ju v inog rad je obrađ ivao kolon.

Sve n a p rije d izloženo čini tek je d n u od sastav n ih k a ra k te r is tik a životne svakodnevice jednog d ije la s tan o v n iš tv a R ijeke i n jen e bliže okolice 1775. godine. U tom sm islu tre b a sh v a titi i dva d okum en ta s popisom v inograda i n jih o v ih v lasn ika n a p o d ru č ju R ijeke i P odbrega od 20. ožu jka 1775. godine, koji se na slijedećim stran icam a po p rv i p u t ob jav lju ju .

262



77) Budući da smo već prethodno donijeli niz pojašnjenja koja se odnose na naše izvore, to ćemo sc ovdje ograničiti samo na najnužnije opaske. Očite propuste popisivača označili smo /!/.

78) Reverendi Padri.79) Oznake bro ja stranice ostavili smo kao u izvoru.

263

PRILOG ICOPIA Nota Vigna

fo rm a ta ai 20./!/ M aržo l’anno 1775./!/ di tu tte poste nel T errito rio di Fium e, delle qualii sono Possessori.")

le Vigne i seguenti

Pico

la

Med

iocr

e

Gra

nde

Brajda

Nobile Signora Vedova PerettiProto Antonio TaborichNobile Signor Antonio Vito BarcichVigna del CollegioVigna del SeminarioR. R. P. P.78) AgostinianiNobile Signor Giuseppe de TroijerLa Compagnia de Zuccari

11

11111;

1

Recsize

Signor Antonio DaniDon Basilisco PatunaNobile Signora Vedova PerettiNobile Signor Francesco Saverio de Orlandolgnazio LenazFrancesco LenazNobile Signor Saverio Giomarini

111

111

1

—

S. Andrea

Nobile Signora Vedova Pasconi 1 — —

50970)

Nobile Signor Francesco Franul Nobile Signora Vedova de Spogliati Signorai de Samsa Nobile Signor Cellebrini La Compagnia de’Zuccari Mobile Signor Pietro Monaldi Nobde Signor Spogliati M attio SmoquinaNobile Signor Vitnich, ora la Confraterna della Capella

1

11

1( -

1

1

1

1

1


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 2911987. str.235 — 272

264

Vigna

Pic

ola

mez

zana

Gra

nde

Nobile Signor Capitano Gaus Signor Capitano Berson!Magistro Giuseppe Bontich fabro 1

Eredi quondam Mattia SirollaNobile Signora de Troissi, nata Spogliati, suo Colono AndreaMussinichGiorgio ZaccariaReverendissimo Signor Canneo de Benzoni Antonio Fumulo f l /

Mattio Studenaz iMichele VratarDon Giacomo Blecich

11111

1

1

510

Michele Sellinar Lorenzo Blassich Lorenzo Ottmajer

111

Cosale

Giovanni SteffanSignor Girolamo Baccich 1 Martino! Lenaz Lorenzo Deseppi /!/Nobile Signor Carlo ThianGiovanni RussichR„ P. P. P. AgostinianiVenerabile Capitolo di FiumeMattio BlassichR. R. P. P. AgostinianiAntonio RebuhazFrajle Cattarina de BardariniNobile Signor RossiSignor Luogotenente Barone de GerlicziGiuseppe Sichich !Signor Ferdinando Giustini Nobild Signor Antonio BarcichVedova Signora Cavallieri, ora Venerabile Capitolo di Fiume Don Antonio Cucich

1

1

i 111

11

1

511Giuseppe Pillepich Luca Sicchich Andrea SlicchiehGiovanni Segnani, e Faltro Andrea Sicchich della Madona de’Carmini

1

1

1


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesnik IIARiP, 2911987. str.235 — 212

265

Vigna

Andrea Blassich ,Antonio SopcichM attio PerichVedova Signora Mauro

Miheuzova Draga

Michele Superina M attio Superina Gregorio Superina Giorgio Superina

— 1

1

1

1

Dolli

Nobile Signora Vedova Diminich Giovanni B russar R. R. M. M. Monache Nobile Signor Capitano Gaus Reverendissim o Signor Canneo de Benzoni Nobile Signor Saverio Giomarini Nobile Signor Simone Tudorovich

1

1

11111

—

512

Vedova Signora Innam o Gregorio Sichich fü Buratellovo 1 —

11

—

Pullaz

Nobile Signor Saverio de Orlando ÍLuca Segnani Andrea SegnaniGiorgio ISegnani ISignor Francesco SummacampagnaEredi quondam Giorgio ScrobognaFrancesco LucichGiovanni SuperinaEredi di M argheritta SuperinaAntonio SuperinaGiacomo Superina Altro Antonio SuperinaEredi quondam Giorgio Superina

1

1

1

l1

1

11

1

1

1

1

1

Santa Catarina

Signor Domenico Callar M agistro Giovanni Affrich fabro Don Antonio Grohovaz

111

—


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, Vjesnik HARiP, 29/1987. str.235 — 272

266

Vigna

513

Signor Girolamo Baccich Giacomo Bellen Giorgio Bellen Andrea Bellen Mattio Bellen M attio Michich Simone Blassich Signor Osvaldo Curti

Rescine

Eredi quondam Don Antonio VlachAndrea S chittarGregorio S chittarSignor Antonio StuvaSignor Giacomo PesciVedova Ellena ScrobognaGiovanni M ussichVedova quondam M attia SchittarNobile Signor Giuseppe de GerlicziVedova Elena quondam Antonio ScrobognaSignor Tenente LovetoEredi quondam Signor Francesco K erticza

514

Grohovo

Signor Conte de Badiani Signor Saverio Grohovaz Vicenzo Grohovaz Antonio Grohovaz Andrea Grohovaz!Vedova C attarina M arsanich Vedova Lucia Benzan M attio Princip

Drenova

Nobile Signor Tenente Collonelo de M arburgGregorio CucichGiacomo CucichAntonio CucichM attio CucichNicolö CucichM attio Mihich


DARjNKO MUNlČ, R iječki vinogradi 1775. godine, V iesnik HARiP, 2911987. str.235 — 272

80) Popis na ovom m jestu zaprljan. Na osnovu prvog, drugog i posljednjeg slova zaključujem o da je upisivač upisao ime Ant«, što je skraćenica od Antonio.

81) Uz Giovanni Lajtnera popisivač je unio podatak da posjeduje jedan mali i jedan veliki vinograd. Naknadno prekrižen je broj 1 u rubrici mali vinogradi.

267

Vigna

Pico

la

Med

iocr

e

Gra

nde

S ignor 'Pietro Craglich Nobile Signor Francesco Munier M attio Francetich Antonio Lenaz

— 1 1 —

— 1 1 —

—

515

Reverendissimo Signor Arcidiacomo de SuilocossiVedova Signora C attarina FracassaSignor Luogotenente Barone de GerlicziAntonio FrancovichM attio DorcichM artino DorcichAndrea DorcichPietro Dorcich Michele BenassVedova quondam Giacomo Benass Giuseppe Pussich!Giuseppe Scrobogna Simone Scrobogna MJittio Pusti

— 1

— 1

1

1

Scurigne

Antoniofi0) Steffan VerbazNobile Signora Vedova quodam Giacomo de ZanchiNobile Signor Saverio de OrlandoSignor Cristofforo BrancovichNobile Signor Antonio de ZanchiVedova Signora Antonia Simich nata Possich

— 1

1 —

1" 1

1 1

516

Signor Giovanni Lajtner Vedova Signora quondam Renaldi Nobile Signor Carloi Thian Vedova Signora Miller Signor Giovanni Poglajen Nobile Signor Antonio Barcich

181) __ 1 — 1 — 1 —

— 1

1

1



82) Popisivač je u prvi m ah upisao Ruzi, što je potom prepravio u Buzi.

268

Piasse

Signor Francesco Stem berg , . 1 Signor Tomaso Tomicich — 1 —Signor Domenico Plenario — 1 —Venerabile Capitolo di Fiume — 1 —Nobile Signora Vedova Michelina de Zanchi — — 1Giovanni e Giorgio Blassich de' Rugovize — 1 .—Vedova Luciaj B lassich 1 — .—Don Francesco Host — 1 —Lucia Sestán 1 — —Antonio S teffan 1 — —E red i quondam Francesco K ertiza 1 — —

LuccheL’O rto dei Collegio — 1 —Nobile Signor Pietro Monaldi — 1 —Don Saverio Tuha — 1 —Nobile Signor Antonio Barcich 1 — —

517

Nobile Signor Iencich 1 Nobile Signor Saverio de Orlando 1 1 —Signora Vedova Innam o 1 — —Signora Vedova Chergne l — —Don Saverio Miller — 1 —Reverendissimo Signor Archidiacono de Svilocossi 1 — —Nobile Signor Sigismondo de Zanchi 2 — —Signor Antonio M iller 1 — —Nobile Signora Vedova Diminich 1 — —Nobile Signor M aggior de Noschi 1 — —Signor Barone de M arotti 1 — —Nobile Signor Saverio Giomarini 1 1 —Signor Capitano Golob — 1 —R. R. M. M. Monache 1 — —Nobile Signor Giuseppe de T roijer — 1 —R. R. P. P. Agostiniani 1 — 2 —Dal Collegio Hlibaz — 1 —

Zenicovich

Nobile Signor Antonio Barcich 1 _ _ 1Nobile Signor Buzi82) 1 — —


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1775. godine, V jesnik HARiP, 29/1987. str.

269

Vigna

Signor Capitano Golob Nobile Signor Saverio d’Orlando Signor D otor Em ih

518

Don Fiam inTomaso Fiam inD onato Palum aAntonio M arinichAntonio B russarM aria Vedova quondam SteffanReverendissim o Signor CanonicoSimone Valcich

de Lumaga

Zagrad

11

111

1

1

1

—

Nobile Signor Saverio de OrlandoSignor Antonio MillerNobile Signor Antonio BarcichGiacomoi Kniffiz DuornicoDon Vicenzo PillepichAntonio LenazDon Antonio Kucich /!/Francesco PeruchiereNobile Signora Vedova Michelina de Zanchi R. R. P. P. Agostiniani

11

1l

2

1

11

11

—

Monte Calvario

Signor Giovanni B attista Fanello Nobile Signor Giuseppe Gerliczi

519

1l — —

Francesco Tomicich Signor Carlo Pisanello R. R. M. M. Monache M attio Poprar Ignazio Enche Marangone Giovanni Luppi Antonio Slabus Gregorio Sichich Luca Sichich / ! /

Anton Sichich /!/

11

1

1

1

1

11

11

—


D. 'R IN KO MUN1Ć, R i j ečk i v inogradi 1775. godine, Viesnilc HARiP, 29/1987. s tr .235 — 272

270

Vigna

Izichi

Vigna dei Collegio Vigna dei Sem inario Nobile Signor Pietro Monaldi Eredi Nobili de M ariani Eredi Nobili de Stem berg

520

PRILOG IINota Vigna

form ata ai 20. (!) M aizo l ’anno 1775. (!) di tu tte le Vigne poste nel T erritorio di Podbreg, delle quali sono i seguenti Possessori Pi

cola

Med

iocr

e

Gra

nde

Bergud

Michele Bontich M artino Bontich Giuseppe Bradicich M attio Steffan Gregorio Lenaz Antonio Pillepich

Piasse

Giovanni LenazjNobile Signora Vedova Spingarolli Nobile Signor Antonio de Zanchi Don Vincenzo Pillepich Signora Vedova Kertiza M attio Blecich Lebbetich Giovanni Carmen Don Antonio Rubessa Govanni HostSignor Valentino Defranceschi Nobile Signorai Vedova Michelina de Zanchi

521

ScurigneNobile Signor Antonio Barcich Nobile Signor Marco Sussani Signor Samsa


DARINKO MUNIĆ, Riječki vinogradi 1175. godine, Vjesnik HARiP, 29/1987. str.235 — 212

83) Ovaj je nadim ak gotovo jednak nadim ku Čubetić kojeg u Zametu zatičemo u prošlom stoljeću, a u sjećanju nekih Zamećana zadržao se do danas.

271

Vigna

Pico

la

Med

iocr

e

Gra

nde

Michele Superina M attio SuperinaVedova quondam Antonio Cergnar

Drenova

Venerabile Capitolo di FiumeGregorio SteffanM atteo BlassichAntonio MichichGiorgio Pillepich mihich Giovanni Pillepich Michele PillepichVedova quondam Gregorio Francovich M atteo FrancetichGiacomo Steffan Simone FrancetichM atia FrancovichVigna del Collegio-M atteo Cergnar CaranM atteo Cergnar CablarVedova quondam Gregorio Cergnar

522

Micheles Tiblas M atteo Cergnar Seiz Bartolom io Cergnar

Podbreg

Vedova quondam Simone BlassichGiuseppe BlassichM atteo BlassichGiorgio BlassichGiovanni PetrovichAntonio CergnarM atteo PerussichGiacomo Steffan subetic83)Simone Iellisej /Jellisej!/Andrea Iellisej


DARINKO MUNIĆ, R iječki vinogradi 1775. godine, V jesn ik HARiP, 29/1987. str.235 — 272

RIASSUNTO

LE VIGNE FIUMANE NEL 1775.

L'articolo è dedicato alla pubblicazione di due elenchi delle vigne e dei loro p roprie tari nel «Territorio di Fiume» e nel «Territorio di Podbreg». Gli elenchi sono s ta ti com pilati il 20 m arzo 1775 e custoditi nell’archivio che un tem po apparteneva al collegio gesuita di Fiume, m entre adesso sono depositati presso l ’Archivio di Croazia a Zagabria.

Gh elenchi delle vigne di Fiume ci giungono trascritti daH’originale. In base ai dati presentatici è possibile verificare la condizione della v iticultura nel 1775 nel te rrito rio di Fiume e Podbreg, te rrito ri ancor'oggi nel circondario della c ittà di Fiume. Tralasciando i particolari dei fa tti politici dell'ultim o quarto del XVIII secolo, l'au tore si sofferm a a spiegare tu tti i dati dei due elenchi originali. In questo senso si elabora, in particolare, il num ero e la relativa grandezza delle vigne e si analizza lo stato sociale e la condizione etnica dei loro proprietari. Le fonti apportane dati p er 299 vigne che furono in possesso di 237 proprietari. Nel sopraccitato territo rio c’erano 148 piccole, 113 medie e 38 grandi vigne. Un gran frazionam ento dell. superfici di te rra coltivate a vigne diventa palese anche dal numero dei loro proprietari. Con un elenco separato dei p roprie tari delle vigne vengono accertate 237 persone in possesso di qualche vigna. Accanto agli abitanti di Fiume e di Podbreg, come proprietari troviam o la chiesa, rappresen tan ti ecclesiastici e organizzazioni ecclesiastiche, e anche la «Compagnia di zucchero». Le fonti ci perm ettono con i dati sopraccitati ed alcuni a ltri di osservare lo stato in cui si trovano a quel tem po le vigne di Fiume e dei suoi dintorni, e in tal modo, nonostante la m ancanza di certi dati esse rappresentano un contributo per la conoscienza della storia di Fiume negli anni 80 del X V III secolo.

84) Prezime M arčelja popisivač je prepravljao u nekoliko navrata pa se ono može transk rib ira ti i kao Marcella, Marcegla. To m eđutim n išta ne m ijenja na stvari.

85) Početno je stajalo Berussicli, a potom je naknadno prepravljano u Perussich.

272

Vigna

Pico

la

Med

iocr

e

Gra

nde

Giorgio Marcegla84)Vedova Mattea Cergnar Giovanni Perussich85)Giacomo Perussich Giovani Cergnar Matzan Mattio Cergnar Matzan Lorenzo Simotich Lopaza dei CollegioVigna Hlibaz, com prata in licitazione dal Ser Michiel Antonio de Zanchi

523


ipd-ssi.hripd-ssi.hr/wp-content/uploads/2015/09/Vharip-sv-29-6.pdf · DARINKO MUNIĆ, Riječki...

Documents

Transcript of ipd-ssi.hripd-ssi.hr/wp-content/uploads/2015/09/Vharip-sv-29-6.pdf · DARINKO MUNIĆ, Riječki...