Capoeira seminar

7/22/2019 Capoeira seminar

1/21

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

Iris Alagi

CAPOEIRA

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2013.


2/21

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

CAPOEIRA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Tjelesna i zdrastvena kultura 3

Mentor: mag.cin.Maja Redi

Student: Iris Alagi

Smjer: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu

Rijeka lipanj, 2013.


3/21

SADRAJ

1. UVOD12. POVIJEST CAPOEIRE.2

3. URBANIZACIJA CAPOEIRE.4

4. CAPOEIRA DANAS..5

5. CAPOEIRA KAO BORILAKA VJETINA........6

6. IGRANJE CAPOEIRE..7

6.1. Roda...7

6.2. Batizado.8

6.3. Apelido...8

6.4. Chamada9

7. GLAZBA U CAPOEIRI...10

8. OBRAZOVNA ETIKA CAPOEIRE..12

9. SPORTSKA ETIKA CAPOEIRE..14

10. MORALNA I DRUTVENA ETIKA CAPOEIRE..15

11. DUHOVNA ETIKA CAPOEIRE..16

12. ZAKLJUAK...17

LITERATURA


4/21

1

1. UVOD

Capoeira je brazilska borilaka vjetina koja kombinira elemente plesa s akrobacijama i

glazbom, te se ponekad naziva igrom. Razvijena je u Brazilu uglavnom iz afrikih potomaka s

izvornim Brazilskim utjecajem, vjerojatno poetkom 16. stoljea. Poznato je po brzim i

sloenim pokretima, koristi se uglavnom snaga i brzina.Rije capoeira vjerojatno dolazi iz Tupi

jezika, koji se odnosi na podruja niskog raslinja u brazilskojunutranjosti.

Capoeira je dijalog izmeu igraa - razgovor kroz pokret koji moe preuzeti mnoge nijanse

znaenja. Pojedinosti Capoeire, podrijetlo i rana povijest su jo uvijek stvar rasprave meu

povjesniarima, ali jasno je da su afriki robovi odigralikljunu ulogu u razvojuove umjetnost.

Neki povjesniari tvrde da su robovi koristili Capoeiru da bi sakrili svoj trening borbe i

samoobrane. Capoeira je saeta odmnogo stilova koji dolaze iz konteksta dviju glavnih grana,

koje su formalizirane u prvoj polovici XX. stoljea nakon Capoeirinelegalizacije. Ovo je samo

poetak prie - pogledajte u nastavku kako biste saznali vie. Ali stvarno razumjeti capoeiru,

morate je sami vidjeti i doivjeti!


5/21


6/21

3

Svakodnevni ivot u radu je ponudio slobodu i priliku da oive tradicionalnu kulturu od

kolonijalne represije. U ovoj vrsti multi-etnike zajednice, gdje stalno prijete portugalske

kolonijalne trupe, Capoeira je evoluirala od tehnike preivljavanja do borilake vjetineusredotoene na rat.

Najvei od quilombosa, Quilombo dos Palmares, sastojala se od brojnih sela koje je trajalo vie

od jednog stoljea, odupirui mnogim kolonijalnim napadima. Ovaj quilombo opirao je

najmanje 24 malih napada i 18 veih kolonijalnih invazija. Guverner je na toj pokrajini izjavio

"da je tee pobijediti quilombo od nizozemskih napadaa." 1

1http://www.princeton.edu
http://www.princeton.edu/http://www.princeton.edu/http://www.princeton.edu/http://www.princeton.edu/


7/21

4

3. URBANIZACIJA CAPOEIRE

Registri capoeire u praksi postojejo od 18. stoljea u Rio de Janeiru, Salvadoreu i Recifeu. Kao

rezultat sve veeg urbanog razvoja, sve vie robova dovedeno je u gradove te samo poveanje

drutvenog ivota u brazilskim gradovima je dao Capoeiri veliki znaaj i dopustio da se ui i

prakticira meu narodima. U Rio de Janeiru kolonijalne vlasti su pokualega potisnuti, jer se kao

borilaka vjetina esto koristila protiv kolonijalne strae.

Od 288 robova koji su uli u Calabouo zatvor tijekom1857. i 1858., 80 (31%) je bilo uhieno

zbog capoeire, a samo 28 (10,7%) zbog bijega. Od 4303 uhienja u Rio de Janeiru, u

policijskom pritvoru u 1862, zavrilo je 404 zatoenika - gotovo 10% je uhieno zbog capoeire.2

3.1. Kraj ropstva i zabrane Capoeira

Znalci Capoeire poeli su koristiti svoje vjetine u ne konvencionalne svrhe. Kriminalci sukoristili Capoeiriste kao zatitare, plaenike i ubojice. Grupe Capoeira znalaca, poznate kao

maltas, pretresla je Rio de Janeiro. Godine 1890, proglaena je Brazilska Republika koja je

odredila zabranu capoeire u cijeloj zemlji. Socijalni uvjeti su bili katastrofalni, pogotovo u

brazilskom glavnom gradu, a policijska izvjea identificirajucapoeiru kao prednost u borbi.

Nakon zabrane, svaki graanin koji je bio uhvaentrenirajuicapoeiru, u borbi ili iz bilo kojeg

drugog razloga, je bio uhien, muen i esto masakriran od strane policije. Umijee capoeire,

nakon kratkoe slobode, ponovno je osuena i potisnuta. Kulturne vjebe, kao to je Roda de

capoeira, provedena je u dalekim i skrivenim mjestima.3

2http://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htm

3http://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeira
http://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htmhttp://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htmhttp://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htmhttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htm


8/21

5

4. CAPOEIRA DANAS

Capoeira danas nije samo borilaka vjetina, ve aktivni izvoznik brazilske kulture u cijelom

svijetu. Od 1970-ih Capoeira majstori su se poeli iseljavati i pouavati ga u drugim zemljama.

Prisutan u mnogim zemljama, na svim kontinentima, svake godine Capoeira privlai u Brazil

tisue stranih studenata i, esto, strane capoeiriste koji naporno rade kako bi nauili slubeni

brazilski, portugalski jezik, u nastojanju da bolje razumiju i postanu dio umjetnosti. Capoeira

majstori esto poduavaju u inozemstvu ili ak uspostavljajusvoje kole. Capoeiraprezentacije,

uglavnom teatralnog smisla, te uz malo ratnikih poteza, esta su znamenitostu cijelom svijetu.

Aspekt borilake vjetineje jo uvijek prisutan i, kao u stara vremena, jo uvijek je suptilno i

prikriveno, te dovodi mnoge ne-praktiare da ignoriraju njegovu prisutnost. Prevare su uvijek

prisutne i struan capoeiristanikada nee maknuti pogled s protivnika ak i u igri capoeire jer

napad moe biti prikriven kao prijateljska gesta.

Simbol brazilske kulture, simbol etnikog amalgama koji obiljeava Brazil, simbol otpora

ugnjetavanja, Capoeira je definitivno promijenila imid i postalaizvor ponosa za brazilske ljude.

Slubeno se smatra nematerijalna Brazilska kulturnabatina.4

4http://www.portalcapoeira.com/
http://www.portalcapoeira.com/http://www.portalcapoeira.com/http://www.portalcapoeira.com/http://www.portalcapoeira.com/


9/21

6

5. CAPOEIRA KAO BORILAKA VJETINA

Capoeira je brza i svestrana borilaka vjetina koja je usmjerena na borbu protiv mnogo

protivnika i esto u nepovoljnom poloaju.

Ginga (doslovno: ljuljanje naprijed-natrag) je temeljni pokret u capoeiri, vanaje i za napad i u

obranbene svrhe. Ona ima dva glavna cilja. Prvi cilj jest da capoerista bude u stalnom pokretu,

jer tako spreava da bude mirna i laka meta. Drugi cilj jest zavaravanje protivnika, ostavljajui

ga otvorenim za napad ili protu napad.

Napade u capoeiri treba obaviti kad se pojavi prilika i mora biti odluan, poput izravnog udarca u

lice ili vitalan dio tijela. Veina Capoeirista napadas nogu, kao to jeizravan ili kruni udarac te

udarac koljenom. Udarac glavom je vrlo vaan protunapad. Udarci laktovima i akama te drugi

oblici napada su u konanici dostatni za onesposobljenje napadaa.

Obrana se temelji na naelu ne-otpora, to znai izbjegavanje napada koristei izbjegavajue

poteze umjesto da se blokira napadaa. Izbjegavanje se zove esquivas, koje ovisi o smjeru

napada i namjera brania, a moe biti uinjeno stajanjem ili sa rukom naslonjenom na podu.

Blokiranje se radi samo kada esquiva nije mogua. Ova borbena strategija omoguava brz i

nepredvidiv protunapad, sposobnost da se usredotoite na vie od jednog protivnika i suoavanje

praznih ruku od naoruanog protivnika.5

5Almeida, Bira "Mestre Acordeon" (1986). Capoeira: A Brazilian Art Form. Berkeley: North Atlantic

Books.ISBN 0-938190-30-X
http://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/093819030Xhttp://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/093819030Xhttp://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/093819030X


10/21

7

6. IGRANJECAPOEIRE

Igranje capoeire je i igra i nain prakticiranja primjeneCapoeira pokreta u simuliranoj borbi. To

se moe igrati bilo gdje, ali to se obino obavlja u Rodi. Tijekom igre veina Capoeira poteza se

koristi, ali capoeiriste obino izbjegavaju koritenje udaraca ili udarce laktom ukoliko je vrlo

agresivna igra.

Igra se obino ne koristi za ruenje ili unitavanje protivnika, a to naglaavavjetinu. Capoeiriste

se esto vole oslanjati na ruenjekao a rasteira, a zatim omoguitiprotivniku da se oporavi i vrati

u igru. Takoer je vrlo esto da se uspori udarac centimetar prije udarca u cilj, tako da capoerista

moe nametnuti nadmo bez potrebe ozljeivanja neprijatelja. Ako protivnik oito ne moe

izbjei napad, nema razloga da ga dovri. Meutim, izmeu dvoje mnogo kvalificiranih

capoeirista, igra moe biti mnogo agresivnija i opasnija. Capoeiriste imaju tendenciju da

izbjegavaju pokazati ovu vrstu igre u prezentacijama ili iroj javnosti.

6.1. Roda

Roda je krug formiran capoeiristama i Capoeira glazbenim instrumentima, u kojoj svaki sudionik

pjeva tipine pjesme i pljeenakon glazbe. Dvoje capoeirista uu u Rodu i igraju igru prema

stilu koje zahtijeva ritam glazbe. Igra zavrava kada jedan od glazbenika koji dri berimbau to

utvrdi, kada jedan od capoeirista odlui otii ili izjavitikraj igre ili kad jo capoerista prekida

igru da bi poeo samigrati, bilo s jednom od aktualnih igraa ili s drugim capoeristom.

U Rodi svaki kulturni aspekt Capoeire je prisutan, ne samo borilaka strana. Zrane akrobacije

su uobiajene u prezentacijskoj Rodi, dok se ne vidi tako esto u jednom ozbiljnijemokruenju.

Porazi, s druge strane, su uobiajeni u ozbiljnoj Rodi, ali rijetko vieni u prezentacijama.


11/21

8

Slika1.: Capoeiriste u rodi(Porto Alegre,Brazil)

6.2.Batizado

"Batizado" (krtenje, na engleskom) je sveana Roda gdjenovi uenici e dobiti priznanje kao

capoeiristi i zaraditi svoju prvu maturu. Takoer iskusniji studenti mogu ii u in, ovisno o

svojim sposobnostima i capoeira kulturi. U Mestre Bimba capoeira regional, batizado je prvi put

da novi uenik moe igrati capoeiru slijedei zvuk berimbaua.

Uenici ulaze u Roduprotiv visoko rangiranih capoerista (uitelj ili master) i normalno je da

igra zavrava da se uenik porazi. U nekim sluajevima iskusniji capoerista moe suditi da je

poraz bio nepotreban. Nakon batizado mature, daje se vrpca koja ima znaenje ina.

6.3.Apelido

Tradicionalno, Batizado je trenutak kada novi praktikant dobiva ili formalizira svoju Apelido

(nadimak,). Ova tradicija nastala je kada se Capoeira smatrala zloinom. Da bi se izbjegli
http://en.wikipedia.org/wiki/Porto_Alegrehttp://en.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Roda_de_capoeira1.jpghttp://en.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://en.wikipedia.org/wiki/Porto_Alegre


12/21

9

problemi sa zakonom, capoeiristi e se predstaviti u capoeiri zajednici samo pod nadimcima.

Dakle, ako je capoerista zarobljen od strane policije, on e biti u stanju identificirati svoje

kolege capoeiriste, ak i kada se mue.

Apelidos moe doi iz mnogih razliitih stvari. Fizika karakteristika (kao to je visokili veliki),

navika (kao to je nasmijan i pretjerano konzumira alkohol), mjesto roenja, odreenu vjetinu,

ivotinje ili poneke trivijalne stvari. Iako Apelidos ili ti nadimci nisu potrebni vie, tradicija je

jo uvijek vrlo iva ne samo u capoeiri, aliu mnogim aspektima brazilske kulture.

6.4. Chamada

Chamada znai 'poziv' i moe se dogoditi u bilo kojem trenutku tijekom Roda gdje se svira ritam

Angola. To se dogaa kada jedan igra, obino napredniji , naziva svoje protivnike u ples, poput

rituala. U tom sluaju protivnik pribliava pozivatelja i testiraga tako da hodaju rame uz rame.

Iako se moe initi poput pauzeili obinogplesa, Chamada je zapravo i zamka i ispitivanje, jer

pozivatelj samo gleda kako bi vidio je li protivnik previe oputen pa da mu moe zadati udarce.

To je kritina situacija, jer oba igraa su ranjivazbog blizine i potencijal za iznenaenje napada

je ogroman. Koritenje Chamada moe rezultirati vrlo razvijenom smislu svijesti i pomae

praktiarima nauiti suptilnost nagovijesti da druga osoba ima moda skrivene namjere.

Chamada ritual moe biti vrlo jednostavan, sastoji se iskljuivo od osnovnih elemenata, odnosno

ritual moebiti vrlo razraen, ukljuujui natjecateljski dijalog o trikovima, ili ak i kazalinim

ukrasima.6

6http://www.portalcapoeira.com/
http://www.portalcapoeira.com/http://www.portalcapoeira.com/http://www.portalcapoeira.com/http://www.portalcapoeira.com/


13/21

10

7. GLAZBA U CAPOEIRI

Glazba je sastavni dio Capoeire. Ona postavlja tempo i stil igre koji e se igrati u Rodi. Obino jeglazba formirana od instrumenata i pjevanja. Ritam kontrolira tipian instrument nazvan

berimbau, a razlikuje se od vrlo sporo do vrlo brzo, ovisno o stilu Roda.

Instrumenti

Slika 2.: Capoeira Bateria prikazuje tri berimbaua i pandeiro.

Capoeira instrumenti se sviraju u nizu koji se naziva Bateria. To su tradicionalno formirana tri

berimbaua, dva pandeirosa, jedan atabaque, jedan Agogo i jedan ganz, ali taj format moe

varirati ovisno o Capoeira grupnoj tradiciji ili Roda stilu.

Berimbauje vodei instrument odreuje tempo, stil glazbe i igru. Dvije male parcele berimbausa

(Berra-boi i Medio) ine bazu i visoke tonove berimbau (viola) koje ine varijacijeimprovizacija. Ostali instrumenti moraju slijediti ritam berimbaua, slobodno se razlikuju i

improvizacije je malo, ovisno o Capoeira grupnoj tradiciji glazbenog stila.

Kako su capoeiristi promijeniti svoj stil igranja znaajno nakon toque o berimbau, u kojem se

igra na brzinu, stil i agresivnost, to je doista glazba koja vodi Capoeira igru. Mnoge pjesme su u
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Capoeira-three-berimbau-one-pandeiro.jpg


14/21

11

obliku poziva i odgovora, dok su druge u obliku pripovijedanja. Capoeiristi pjevaju o raznim

temama. Neke pjesme su o povijesti i prie poznatih capoeirista. Ostale pjesme pokuavaju

potaknuti igrae da igraju bolje. Neke su pjesme o tome to se dogaa unutar Roda. Ponekad su

pjesme o ivotu i izgubljenim ljubavima. Drugesu pjesme razdraganih i razigranih tekstova.

Postoje razliiti ritmovi (toques) koji se sviraju po berimbau tijekom Roda koji e odrediti

raspoloenje i igru koja e se igrati. Poneke ritmove su stvorili capoeiristi tako da mogu

meusobno komunicirati unutar Roda bez niti jedne rijei.7

7http://www.capoeira-music.net/
http://www.capoeira-music.net/http://www.capoeira-music.net/http://www.capoeira-music.net/http://www.capoeira-music.net/


15/21

12

8. OBRAZOVNA ETIKA CAPOEIRE

Profesor ima puno pravo da stvori svoje naine pouavanja Capoeire, u skladu sa svojim

uvjetima, mjesta rada, svojstva, uzrastu uenika, socijalne zatite okolia i drugih imbenika koji

pomau ili ograniavaju u ostvarivanju Capoeire nastave. Svi profesori imaju obvezu da uenike

poueprincipima Capoeire, njegov identitet, podrijetlo, velikim imenima svojih prethodnika, itd;

na implicitan ili eksplicitan nain, ovisno o dobnim skupinama i drugim imbenicima tipinim za

svaku grupu / kolu, kao i potivati naela ovog Kodeksa.

Capoeira se moe uiti u bilo kojem mjestu, sve dok ono prua uvjete za sigurnost i istou

svojih uenika. Profesori, kad god je to mogue, trebaju zahtijevati od svojih uenika koritenje

kompletnih i istih uniformi. Profesori uvijek trebaju biti svjesni svojih studentskih ogranienja i

mogunosti, oni moraju traiti da ih ue kako istraiti svoje fizike resurse i prirodne

sposobnosti. Capoeira kao nacionalna umjetnost uvijek ima svoju povezanost uz tradiciju i

povijest, tako da su profesori duni poticati svoje uenike u naviku prouavanja njihove povijesti

i porijekla.

Capoeira profesor ne smije koristiti tehnike ili resurse tipinih drugih sportova unutar novaka

capoeire. Oni bi trebali prouavati capoeiriste, studente ili profesore, koji ve posjeduju dovoljno

zrelosti, tako da ne mijeaju karakteristike, pravila i resurse drugih sportova s capoeirom. U

capoeirista je tipino da kada diplomira dobivatamnozeleni komad ueta.Svaki profesor treba

uiti i dati primjer u odnosu na najstarije, najiskusnije capoeiriste koji uvijek imaju prednost u

capoeira igri. Profesor nikada ne smije poticati svoje studente na nasilje bilo koje vrste. Ako se

dokae da on to ini, on podlijee kazni i nekompatibilnost i s ABPC. Zabranjeno je za profesora

koristiti svoje uenike bilo koje dobi za svoje vlastite interese ili usluge, bez naknade!

Zabranjeno je za profesore pokazati bilo koji oblik moralne ili fizike agresije prema svoj im


16/21

13

uenicima. in profesora koji odrava ljubavne ili seksualne odnose sa svojim uenicima koji su

maloljetnici (posebno u mjestu nastave Capoeire) smatrat e se ozbiljna pogreka.8

8http://en.wikipedia.org
http://en.wikipedia.org/http://en.wikipedia.org/http://en.wikipedia.org/http://en.wikipedia.org/


17/21

14

9. SPORTSKA ETIKA CAPOEIRE

Profesori su obvezni uiti svoje uenike da uvijek imaju na umu fiziki i moralno

ouvanje svojih protivnika, kada se rado o portskim natjecanjima. Oni bi trebali stvarati i

poticati uvjete bratske zajednice i visok duh sporta. Svi profesori imaju obvezu pripremiti

uenike za pobjedu i poraz, i uvijek uzeti u obzir uzajamno potovanje svojih protivnika .

Capoeira ujedinjuje sve mogunosti za borilaku vjetinu. Capoeira nije ukljuena meu

najpoznatije borilake vjetine, a to je zatoto njegova ratoborna mo javno dobro. Meutim,

ABPC prepoznaje ovaj dio capoeire i preporuuje svojim podrunicama da ju prakticiraju i

pokazuju kad god je to mogue,zbog poveanja javnog potovanja i zbog toga to e privui

mnoge studente.9

9www.dandwiki.com


18/21

15

10.MORALNA I DRUTVENA ETIKA CAPOEIRE

Capoeirino podrijetlo je u borbi za jednakost meu ljudima, zato Capoeiru treba ouvati

demokratskom i istomiljenike upoznatis drutvom u cjelini, a posebno s kolegama u umjetnosti.

Capoeira profesori moralno su duni ponaati se kao dobri graani.

Moralna i drutvena etika Capoeire ih obvezuje da se nikad ne izlau bilo kojem obliku

ponienja (osim u obrani vlastitog integritetai integriteta druge osobe), da uvijek brane one koji

su slabiji, da potuju starije ljude, ene i djecu, da potuju zakon, da brane demokraciju i

slobodu, da nikada ne gube samokontrolu, da potuju svoje protivnike, da brane svoja nacionalna

naela, jezik i mnoge osnove Capoeire. Capoeira bi trebala biti predstavljena u krugu ili

polukrugu, s ciljem da zadri svoje odnose s tradicionalnim afro-brazilskim ritualima i zbog

akustinih aspekata. Capoeira je kolektivna manifestacija.

Capoeira e uvijek biti trenirana nabrazilskom jeziku. Capoeiriste se obvezuju da sprijee bilo

kakve promjene u kulturi pokreta, nizovima, ili simbolima koji se koriste u praksi capoeire,pogotovo na drugim jezicima koji nisu Portugalski / Brazilski. Objanjenja i opis Capoeira

pokreta u drugim jezicima je doputeno, dok se njihova imena govoreuvijek na portugalskom.

Koritenje pjesama na afro-brazilskom narjeju je doputeno, meutim, treba izbjegavati

okretanje na mjestima umbanda, candombl, i drugih vjerskih obreda u capoeiri Roda.10

10www.capoeiranyc.com
http://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/


19/21

16

11.DUHOVNA ETIKA CAPOEIRE

Capoeira ima za cilj duhovni rast. Ta se duhovnost dogaa, posebice kad capoerista dosegne

zrelost svog razvoja. Meutim, profesoribi trebali motivirati svoje uenike u namjeri da istrae

svoje duhovno ostvarenje. Capoeira je put za koji se trenira da se usavre kao ljudska bia, i da

dosegnu puninu svog dravljanstva i duhovnosti.Capoeira je manifestacija koja bi trebala stii

ljudsku duu u svojem najdubljemrazumijevanju, iznad istefizike senzacije.

Zdravlje tijela i punina duha trebali bi biti ciljevi prakse capoeire. Capoerista uvijek treba

nastojati nadmaiti svoja ogranienja i tjeskobe, capoeira treba biti oblik osloboenja za tog

studenta, da li od ovisnosti, od straha, od granica, ili bilo kakvih drugih oblika ljudske slabosti.

Obveza capoeirista je istraiti svoj unutarnji rast. 11

11http://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.html
http://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.htmlhttp://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.htmlhttp://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.htmlhttp://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.html


20/21

17

12.ZAKLJUAK

Capoeira je dijalog izmeu igraa - razgovor kroz pokret koji moe preuzeti mnoge nijanseznaenja. Pojedinosti Capoeire, podrijetlo i rana povijest su jo uvijek stvar rasprave meu

povjesniarima, ali jasno je da su afriki robovi odigralikljunu ulogu u razvojuove umjetnost.

Neki povjesniari tvrde da su robovi koristili Capoeiru da bi sakrili svoj trening borbe i

samoobrane. Capoeira je saeta odmnogo stilova koji dolaze iz konteksta dviju glavnih grana,

koje su formalizirane u prvoj polovici XX. stoljea nakon Capoeirinelegalizacije.

Capoeira danas nije samo borilaka vjetina, ve aktivni izvoznik brazilske kulture u cijelom

svijetu. Od 1970-ih Capoeira majstori su se poeli iseljavati i pouavati ga u drugim zemljama.

Prisutan u mnogim zemljama, na svim kontinentima, svake godine Capoeira privlai u Brazil

tisue stranih studenata i, esto, strane capoeiriste koji naporno rade kako bi nauili slubeni

brazilski, portugalski jezik, u nastojanju da bolje razumiju i postanu dio umjetnosti. Capoeira

majstori esto poduavaju u inozemstvu ili ak uspostavljaju svoje kole. Capoeira prezentacije,

uglavnom teatralnog smisla, te uz malo ratnikih poteza, esta su znamenitost u cijelom svijetu.


21/21

18

LITERATURA

1. Almeida, Bira "Mestre Acordeon" (1986). Capoeira: A Brazilian Art Form. Berkeley:North Atlantic Books.ISBN 0-938190-30-X

2. http://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.html

3. www.capoeiranyc.com

4. www.dandwiki.com

5. http://en.wikipedia.org

6. http://www.capoeira-music.net/

7. http://www.portalcapoeira.com/

8. http://www.princeton.edu

9. http://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htm

10.http://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeira
http://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/093819030Xhttp://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.htmlhttp://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.htmlhttp://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/http://www.capoeiranyc.com/http://www.dandwiki.com/http://www.dandwiki.com/http://en.wikipedia.org/http://en.wikipedia.org/http://www.capoeira-music.net/http://www.capoeira-music.net/http://www.portalcapoeira.com/http://www.portalcapoeira.com/http://www.princeton.edu/http://www.princeton.edu/http://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htmhttp://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htmhttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.magalicapoeira.com/historia-da-capoeira/toques-de-capoeirahttp://www.historiadobrasil.net/documentos/abertura_dos_portos.htmhttp://www.princeton.edu/http://www.portalcapoeira.com/http://www.capoeira-music.net/http://en.wikipedia.org/http://www.dandwiki.com/http://www.capoeiranyc.com/http://shadowcat170.tripod.com/capoeira/id107.htmlhttp://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/093819030X

Capoeira seminar

Documents

Transcript of Capoeira seminar